aktualno ulaganje u protupožarne kamere - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/256.pdf · 12....

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 256 | Godina XXII. | Zagreb, travanj 2018. | ISSN 1330–6480

Ulaganje u protupožarne kamere

Aktualno

Izdvajamo. . .

Šumari pomagali prilikom nepogodaBudućnost hrvatske drvne industrije Loša predviđanja hrvatskih znanstvenika

UŠP Nova Gradiška pokrenula komunikaciju Konferencija o biomasi Sjemenarstvo - rezultati proizvodnje 2017.

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 256 | TRAVANJ 2018.

Najava

U Zagrebu će se od 10. do 12. svibnja ove godine održati Međunarodna konferencija na temu Održivo gospodarenje šumama u budućnosti – utjecaj upravljačke ekonomije i računovodstva u organizaciji IUFRO-a i Šumarskog fakulteta.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Zagrebački hotel Internacional bit će domaćin Među-narodne konferencije pod nazivom Održivo gospo-darenje šumama u budućnosti – utjecaj upravljačke ekonomije i računovodstva („SUSTAINABLE FOREST

MANAGEMENT FOR THE FUTURE - the role of managerial economics and accounting“), koja će se održati od 10. do 12. svibnja u organizaciji IUFRO-a (Međunarodna unija istra-živačkih organizacija u šumarstvu) i Šumarskog fakulteta. Osim međunarodne IUFRO organizacije, u organizaciju kon-ferencije uključen je i Hrvatski šumarski institut, Hrvatska ko-mora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, tvrtka Hrvat-ske šume d.o.o., te Akademija šumarskih znanosti.

Prirodni resursi predstavljaju dobra i bogatstva čije kori-štenje i vrednovanje zahtijeva pomno planiranje s obzirom da predstavljaju osnovu budućeg industrijskog i ekonom-skog napretka. Šume se smatraju obnovljivim prirodnim resursom kojem je glavna karakteristika da njihova zaliha ne predstavlja konstantu nego varira ovisno o načinu upravlja-nja, ali ne i preko granica koje determiniraju kapacitete po-stojećih ekosustava.

Ekonomika šumarstva obuhvaća sva specifi čna znanja koja se vežu na šumarstvo te uz elemente tržišnih aktivno-sti istražuje kako se pojedinci i tvrtke ponašaju u određenim

okolnostima. Šumarski sektor ima veliki utjecaj na ruralni ra-zvoj, smanjenje siromaštva, postizanje održivog gospodare-nja, te omogućava različite usluge ekosustava.

Globalni prioritet svake države trebao bi biti razvoj stra-tegija održivog gospodarenja koji će u svoje mjere uključiti šume, zaštitu, održivost i otpornost.

IUFRO grupa 4.05. (https://www.iufro.org/science/divisi-ons/division-4/40000/40500/) usredotočuje se na ekonom-ske i upravljačke aspekte različitih vrsta šumarskih proizvoda i usluga.

Konferencija je namijenjena znanstvenicima i istraži-vačima s polja šumarstva koji se bave ekonomikom, me-nadžmentom, sociološkim i okolišnim aspektima šumarstva, uslugama šumskih ekosustava kao i znanstvenicima, struč-njacima i terenskim inženjerima u polju šumarstva i iskori-štavanja šumskih i drugih prirodnih resursa te specijalistima u poljima povezanima s prirodom. Dobrodošla su i teoretska kao i empirijska istraživanja.

U sklopu konferencije organizirat će se i stručna ekskur-zija u Nacionalni park Plitvička jezera s temom Upravljanje šumama i njezinim kapacitetima unutar zaštićenih područja te vrednovanje usluga ekosustava. ■

Mjesečnik “Hrvatske šume” | Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Vidra, Goran Dorić | Zadnja stranica: Pod vodom, Goran DorićGrafi čko oblikovanje: Darko Gržin Lektura i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. | Naklada: 6200 kom |CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.|

IUFRO konferencija u Zagrebu

AktualnoZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Uredba Europske komisije o zaštiti osobnih podataka

Osobnim podacima smatramo ime i prezime, identifikacijski broj, sliku, glas, adresu, broj telefona, IP adre-su, povijest bolesti, popis najdraže literature ili pjesama, ako takvi podaci mogu dovesti do izravnog ili ne-izravnog identificiranja pojedinca. Bitno je naglasiti da i prije prikupljanja osobnih podataka subjekt koji ih prikuplja ima obvezu pružanja informacija u koju svrhu se podaci prikupljaju, na temelju koje pravne osnove, komu se podaci otkrivaju te o pravu pojedinca da svojim podacima pristupi, da zahtijeva njihov ispravak ili eventualno brisanje.

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: arhiva

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili skraćeno GDPR (General Data Protection Regulation) najzna-čajnija je promjena u regulaciji privatnosti podataka u posljednjih 20 godina, a usmjerena je na usklađivanje

zakona o zaštiti podataka diljem Europe, jačanje zaštite osobnih podataka svih građana Europske unije te preoblikovanja načina na koji organizacije diljem regije pristupaju privatnim podaci-ma. Uredba se odnosi na sve poslovne subjekte unutar Europske unije, bilo da se radi o privatnom i javnom sektoru ili javnoj up-ravi, ali i na poslovne subjekte izvan Europske unije koji obrađuju osobne podatke građana Europske unije. U Re-publici Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama člani-cama EU, ova Uredba počet će se primjenjivati od 25. svibnja. Jedan od glavnih razloga donošenja nove Uredbe o zaštiti podataka svakako je teh-nološki razvoj i nov način obrade osobnih poda-taka. Općom uredbom o zaštiti podataka uvode se nove i pojednostavljuju se neke već postojeće definicije, određuju biometrijski i genetski poda-ci, preciznije opisuju postojeći pojmovi, jačaju prava ispitanika te se smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obveze voditelja zbirke osobnih podataka,

jačaju nadzorne ovlasti te mogućnost izrica-nja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih po-dataka. Uz navedenu Opću uredbu, sastavni dio usvojenog zakonodavnog paketa je i Direktiva o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istra-ge, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvrša-vanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka. Tom će se Direktivom ujednačiti zaštita osobnih podataka koje obrađuju pravo-sudna i policijska tijela u državama članicama Europske unije. Ista jasno definira mogućnosti obrade osobnih podataka ispitanika, uključujući

njihovo iznošenje u treće zemlje, pri čemu se osiguravaju visoki standardi zaštite pojedinaca razmjerno s potrebama provedbe odgovarajućih policijskih i pravosudnih postupaka.

ŠTO JE SVE OSOBNI PODATAK U SMISLU OPĆE UREDBE?Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji

je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Pojedinac čiji se identi-tet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog


AktualnoTekst/foto: Goran Vincenc

KLIMATSKE PROMJENE

Mislite da nam ne treba OKFŠ? Onda pročitajte ovo…

Šumarski fakultet u Zagrebu izdao je brošuru ko-jom najavljuje budući projekt koji će se baviti utje-cajem klimatskih promjena na usluge šumskih ekosustava. Iako su pobrojane samo štete za koje postoje točni podaci (ostale štete još uvijek su aktu-alne, stoga još ne postoje egzaktni podaci), ono što je objavljeno jest zastrašujuće.

pojedinca. Dakle, jako je širok spektar što su osobni podaci, no jednostavnije rečeno to su: ime i prezime, identifikacijski broj, slika, glas, adresa, broj telefona, IP adresa, povijest bolesti, po-pis najdraže literature ili pjesama, ako takvi podaci mogu dove-sti do izravnog ili neizravnog identificiranja pojedinca. Bitno je naglasiti da i prije prikupljanja osobnih podataka subjekt koji ih prikuplja ima obvezu pružanja informacija u koju svrhu se po-daci prikupljaju, na temelju koje pravne osnove, komu se podaci otkrivaju te o pravu pojedinca da svojim podacima pristupi, da zahtijeva njihov ispravak ili eventualno brisanje. Za GDPR mnogi kažu da je najstroži zakon za zaštitu osobnih podataka na svi-jetu. S obzirom da se ne radi o Direktivi EU, koje zatim zemlje članice koriste kao smjernice pa ih kroz promjenu zakona ugra-đuju u svoja zakonodavstva, već o Uredbi EU, GDPR automatski postaje hrvatski zakon kao i zakon svih drugih članica EU. Nema izmjena i prilagodbi, nema tumačenja i nema odgađanja.

Tvrtke koje će na neki način biti „najizloženije“ novoj Uredbi jesu svakako IT tvrtke, osiguravajuće kuće, bankarski sek-tor, zdravstvo i svi oni sustavi koji barataju s golemom količinom osobnih podataka. Upravo zbog GDPR-a Facebook gradi treći podatkovni centar u Uniji, a do prije nekoliko godina nije imao niti jedan. Slične investicije rade i Amazon, Microsoft i Google. Osim u infrastrukturi, od nove se regulative očekuje da će stvo-riti val investicija u novi softver i nadogradnje postojećih sustava kako bi tvrtke građanima dale uvid u to što i tko radi s njihovim podacima. U prijevodu, ova uredba znači kako će na zahtjev „is-pitanika“ bilo koja organizacija, bilo da je riječ o medijskoj kući, bankama, državnim i lokalnim upravama, privatnim tvrtkama, morati ukloniti sve osobne podatke, bilo da je riječ o imenu, prezimenu, fotografiji, adresi, OIB-u, trenutnoj lokaciji, članovi-ma obitelji, novčanim transakcijama, kreditima, zaduženjima, ovrhama, odnosno sve informacije pomoću kojih Vas se nedvoj-beno može identificirati. Izloženost ne ovisi o veličini poduzeća nego o količini osobnih podataka koje poduzeće obrađuje. Sto-ga, ovu Uredbu će biti lakše primijeniti i provoditi u velikom po-duzeću koje barata osobnim podacima koji se odnose isključivo na njihove zaposlenike i to uglavnom ostaje unutar baze podu-zeća. Iz AZOP-a su se referirali i na zaštitu osobnih podataka za-poslenika: ako poslodavac želi provjeriti koriste li njegovi radnici internet za poslovne ili privatne svrhe, a može selektirati pristup internetu, njegova provjera sadržaja koje su zaposlenici “surfali” smatrala bi se zadiranjem u privatnost. Zaštita osobnih poda-taka nije apsolutno pravo već pravo koje se treba balansirati s drugim pravima. Stoga, Opća uredba o zaštiti podataka pruža mehanizam za uvažavanje i balansiranje između prava na zašti-tu podataka i drugih prava. Na taj način, na temelju prava EU-a ili nacionalnog prava, voditelj ili izvršitelj obrade mogu ograničiti opseg prava ispitanika ako se takvim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ono predstavlja nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu značajnih vrijednosti poput nacionalne sigurnosti, obrane, javne sigurnosti, drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa EU-a ili države članice, zaštite neovisnosti pravosuđa itd. Stupanjem na snagu GDPR uredbe brojne tvrtke će imati obvezu imenovanja službenika za zaštitu osobnih podataka, odnosno DPO-a (Data Protection Offi-cer), a novi propisi donose i iznimno visoke kazne za nepoštiva-nje Uredbe, do čak 20 milijuna eura ili četiri posto ukupnog go-dišnjeg prometa, što čitavu stvar stavlja u drugu perspektivu. ■

Klimatske promjene na globalnoj razini nisu nikakva no-vost, već i laici mogu primijetiti kako su temperaturni ekstremi sve učestaliji diljem svijeta. U razdoblju od 1850.-2010. duljina ljetnih toplih valova u zapadnoj Eu-

ropi se udvostručila dok se frekvencija vrućih dana utrostručila a prema projekcijama najugroženije je područje Apeninskog po-

Sušenje lužnjaka u spačvanskom bazenu 2017.uslijed napada hrastove mrežaste stjenice

HRVATSKE ŠUME BROJ 256 | TRAVANJ 2018. 5

Aktualnoluotoka i jugoistočne Europe. JI Europa definirana je kao jedno od najosjetljivijih i najranjivijih područja od recentnih promjena klime koja su obilježena sveukupnim porastom temperature i značajnom promjenom režima oborina.

Tim povodom, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izdao je brošuru kao najavu projekta pod nazivom Utjecaji klimatskih promjena na usluge ekosustava u kojoj je opisan utjecaj klimat-skih promjena na stanje i održivost upravljanja šumskim ekosu-stavima Republike Hrvatske u kojoj možemo naći uistinu pora-zne podatke.

U obzir su uzeta brojna istraživanja koja su se proteklih go-dina provodila, kako na hrvatskom tlu tako i u Europi a rezultat i predviđanja su poprilično katastrofična i zabrinjavajuća. Navo-deći očekivane posljedice klimatskih promjena, autori u brošu-ri iznose podatke o povećanoj frekvenciji od požara, promjeni udjela vrsta, masovnim i katastrofalnim odumiranjima šuma, povećanom broju ekstremnih događaja i dr. U brošuri se navodi kako je prema najnovijoj studiji objavljenoj u renomiranom ča-sopisu NATURE CC, do 2030. godine povećat će se odumiranje šuma uslijed progradacija štetnih insekata, požara i suša u izno-su + 0,91 x 10 m³. Prema istraživanju Hanewinkel i dr. od 2013. do 2100. godine izgubit ćemo 14 – 50 % (28 %) vrijednosti šuma što iznosi nekoliko bilijuna eura.

Nedvojbeno je da klimatske promjene i antropogeni utjecaj imaju snažan utjecaj na stabilnost šumskih ekosustava a samim time i na dobrobiti koje oni pružaju. U narednim godina-ma učestala sušenja, progradacije biotskih čimbenika, progresi-je prirodnih nepogoda te neprilagođeno gospodarenje osobito će se opasno pokazati za nizinske šumske ekosustave kojima će se zbog hidromelioracija poremetiti osjetljive hidrološki procesi te će stradati zbog pojave brojnih invazivnih vrsta štetnika. Od početka 20. stoljeća do danas ukupno je zbog klimatskih pro-

mjena odumrlo 7,8 milijuna kubika hrasta lužnjaka procijenjene vrijednosti 3,9 milijardi kn. prva značajna odumiranja hrasta u nizinskim poplavnim šumama zabilježena su davne 1910. go-dine od kada je odumiranje u neprekidnom porastu a pogotovo je značajno nakon 1990. godine. Kao razlozi propadanja hrasta lužnjaka u recentnije vrijeme navode se povećanje temperature i povećana evaporacija. U poplavnim nizinskim šumskim ekosu-stavima glavna prirodna nepogoda je suša koja je glavni okidač progradacije štetnih insekata i gljivičnih oboljenja, No osim suše, prekomjerno zadržavanje poplavnih voda pogotovo u ljetnim mjesecima može značajno oslabiti vitalnost hrasta. Istraživa-nja na području najvećeg šumskog bazena Spačva ukazuju da je prosječna godišnja evaporacija ET = 247,8 mil. kubika vode. Za usporedbu navodimo da isporuka vode iz javnih vodoopskrb-nih sustava i vlastitih zahvata gospodarstva u cijeloj RH godiš-nje iznosi između 360 i 375 mil. m³ vode. Govoreći o nizinskim šumskim ekosustavima, moramo spomenuti i izrazito alarman-tno stanje u šumama poljskog jasena koji posljednjih desetak godina u potpunosti nestaje iz poplavnih šuma.

Kako je trend odumiranja sve veći postoji ozbiljna prijetnja narušavanju stabilnosti šuma. Osim hrasta, veliki problem javlja se u području mješovitih šuma bukve i jele gdje će uzajamno djelovanje nepovoljnih klimatskih čimbenika (ledolomi, suše, potkornjaci i dr.) uzrokovati goleme štete. Već sada je primje-tan polagani trend smanjivanja udjela obične jele u odnosu na bukvu kao posljedica učestalih progradacija štetnih biotskih čimbenika. Sve manje jele u šumama gorskih područja također ukazuje na značajno nestajanje simbola goranskih šuma.

U području mediteranskih šuma, uz požare koji su iz godi-ne u godinu sve učestaliji i razorniji, pojavljuje se i antropogeno opterećenje. U Hrvatskoj je u razdoblju od 2007. godine ukupno opožarena površina veća od 230.000 ha što odgovara površini Virovitičko - podravske županije. Trend opožarenih površina tijekom proteklih 60 godina u stalnom je porastu, pogotovo u ekstremno sušnim godinama.

Obzirom na navedeno, postavlja se pitanje kako i na koji način će se šumarstvo nositi s trenutnim pritiscima te na koji način se može prilagoditi trenutnim i budućim promjena-ma.

Prilagodba postojećeg načina planiranja, upravljanja i gos-podarenja šumskim ekosustavima mora integrirati rezultate i smjernice znanstvenih istraživanja posebice na području kli-

ŠTETE OD PRIRODNIH NEPOGODA

Štete od vjetroloma u Gorskom kotaru 2017.


DogađajiTekst/foto: Goran Vincenc

ODNOSI S JAVNOŠĆU

UŠP Nova Gradiška pokrenula komunikaciju s građanima

Praksa komunikacije s građanstvom koju je Uprava društva na čelu s predsjednikom Krunoslavom Ja-kupčićem najavila kao jednu od aktivnosti, trebala bi ući u standard poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. kao tvrtke budućnosti. Vrhunsku javnu tribinu koja može biti primjer i drugim podružnicama organi-zirala je UŠP Nova Gradiška gdje su djelatnici Hr-vatskih šuma zainteresiranima zorno prikazali svu kompleksnost šumarskog posla te pojasnili pojedi-ne radnje koje će se u bliskoj budućnosti dogoditi na novogradiškom području, a koje mogu izazvati nezadovoljstvo građana.

U velikoj dvorani UŠP Nova Gradiška početkom ožujka održana je javna tribina koja je za cilj imala približiti javnosti i medijima kompleksnost šumarskoga posla kao i aktivnosti koji će se dogoditi u bliskoj budućno-

sti, a koje su od interesa za javnost. Potrebu za ovakvim oblikom komunikacije s javnosti potaknula je Uprava Hrvatskih šuma na čelu s predsjednikom Krunoslavom Jakupčićem uvidjevši kako je to najkvalitetniji način rješavanja nesporazuma između Hrvat-skih šuma i javnosti koji često izađu u medijima kao jednostrana komunikacija, a što posljedično dovodi do lošeg ugleda Hrvat-skih šuma u javnosti.

matskih promjena, navodi se u brošuri. Većina naših šuma, posebice u nizinskome pojasu, stare su šume koje više nemaju mogućnost brze prilagodbe na nastale uvjete. U skoroj buduć-nosti možemo očekivati sve veća propadanja i sušenja šuma di-ljem Republike Hrvatske.

Svjesni važnosti razumijevanja utjecaja recentnih promjena klime te dosadašnjeg načina gospodarenja i uzgajanja u šum-skim ekosustavima, Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je važnost znanstvenih istraživanja koja će rezultirati boljim strate-gijama i aktivnim mjerama prilagodbe i ublažavanja posljedica trenutnih ali i budućih promjena. Stoga se kroz projekt kojemu je nositelj Šumarski fakultet planira valorizirati učinci klimatskih promjena na trenutno i buduće stanje šumskih ekosustava. Posebna pozornost u projektu će se posvetiti izračunu i valo-riziranju usluga ekosustava u trenutnim i budućim uvjetima klimatskih promjena. Rezultati projekta omogućit će stvaranje znanstveno utemeljene podloge i smjernice za buduće gospo-darenje šumskim ekosustavima, razvoj novih metodologija za izračun naknade za usluge šumskih ekosustava (OKFŠ) te razvoj sustava za praćenje promjena u šumskim ekosustavima.

Činjenica je kako su prirodne nepogode sastavni dio šumskih ekosustava na koje su se oni tijekom evolucije prilagodili no u recentnim uvjetima kada su šumski ekosustavi nalaze u okružju sve većih pritisaka potaknutih aktualnim klimatskim promjena-ma prirodnim nepogodama i antropogenog utjecaja i sve većih zahtjeva društva za produkcijom većih količina biomase, postav-lja se realno pitanje njihova budućeg opstanka. ■

Šumski požari (2007-20/7) HRK 6,000,000,000

Potkornjaci (2001-2013) HRK 609,729,750

Suše (hrast lužnjak) od 1910-danas HRK 3,900,000,000

Suše (bukva) HRK 150,000,000

Propadanje nizinskog brijesta (tijekom 20.st.)

HRK 697,690,500

Vjetroizvale (hrast) od 1996 HRK 1 13,237,834

Ledolom (2014) HRK 1,700,000,000

Odumiranje poljskog jasena HRK 200,000,000

Ukupno HRK 13,370,658,084

Posljedice požara u okolici Splita 2017.

Pripremljeni materijal za komunikaciju s javnošću


Slijedom toga, UŠP Nova Gradiška organizirala je druženje za predstavnike medija, lokalne samouprave, lovačkih udruga, HGSS-a te zainteresiranih građana koji su mogli tražiti odgovore na pitanja koja ih brinu.

U uvodnim riječima, voditelj novogradiške podružnice Hrvo-je Žakić u brojkama je predstavio UŠP Nova Gradiška ali i podrš-ku koju daju lokalnoj zajednici pa smo tako saznali da je samo na području novogradiške podružnice u proračun općina uplaćeno 3.714.901 kn kao naknada za šumski doprinos. Također je vidljivo kako je za ogrjev lokalnog stanovništva osigurano 85.866 kubika. Voditelj Žakić naglasio je kako gospodarenje na području UŠP Nova Gradiška ima 170 godina dugu tradiciju i odvija se na 76,6 tisuća ha na kojima raste drvna zaliha od 19,5 milijuna kubika o kojima brine 507 zaposlenika. Drvnu industriju koja osigurava radna mjesta UŠP Nova Gradiška svake godine opskrbi s 426,8 tisuća kubika sirovine dajući tako svoj doprinos gospodarskom napretku zemlje.

Rukovoditelj proizvodnog odjela Zoran Ferković predstavio je operativne godišnje planove te odvijanje poslovnih aktivnosti u narednom razdoblju. Naglasio je kako se zadnjih 5 godina na području UŠP Nova Gradiška sječe prosječno 420 tisuća kubika te da u proizvodnji i privlačenju sudjeluju i privatni poduzetnici čime se potiče poduzetništvo u ruralnim krajevima.

Stručna suradnica za uzgajanje šuma Katica Nuspahić predstavila je planove BOŠ-a te pojasnila prisutnima kako se mi-nimalno 20 % sredstava mora vratiti natrag u šumu. Naglasila

je kako se za 2018. planira investirati 28 milijuna kuna što će biti utrošeno na radove, pošumljavanja, popunjavanja, sadnje, njege, čuvanje šuma, održavanje infrastrukture, zaštitu šuma i ostale poslove biološke obnove šuma.

Samostalna taksatorica Vesna Vinković prisutnima je poja-snila važnost šumsko gospodarske osnove te što ona znači na-glasivši kako je zadatak propisati načine gospodarenja za svih 29 gospodarskih jedinica vodeći pri tome računa o svim propisa-nim međunarodnim konvencijama i protokolima.

Rad šumarije Nova Gradiška predstavio je Davorin Pečnjak upravitelj šumarije koji je pojasnio prisutnima zbog čega i na kojim dijelovima mora ove godine doći do sječe nastavno na izrečeno od prethodnih govornika.

Za kraj, predstavnici UŠP Nova Gradiška prisutne su odveli u rasadnik Cernik gdje su ih upoznali s proizvodnim procesima te na teren, gospodarsku jedinicu Južni Psunj, kako bi im zorno pokazali kako sve izrečeno funkcionira u praksi.

Koliko je važno komunicirati s medijima, udrugama i gra-đanstvom kako bi se izbjegle neugodne situacije i kako bi se kompleksnost šumarskog posla približilo široj javnosti bilo je vidljivo već u samoj komunikaciji gdje su prisutni izrazili zado-voljstvo ovakvim načinom komuniciranja i gdje su mogli posta-vit pitanja oko aktivnosti koje smatraju zanimljivima a koje su im do sada predstavljale nepoznanicu. Samim time, u UŠP Nova Gradiška planiraju ovakva druženja pretvoriti u praksu čime će otvoriti vrata trendovima transparentnog, ekološki osviještenog i društveno odgovornog poslovanja. ■

Voditelj UŠP Nova Gradiška Hrvoje Žakić Predstavljen je i rad rasadnika Cernik

Posjet šumi u GJ Južni Psunj


Događaji

PROSLAVA SVJETSKOG DANA ŠUMA

Brojne aktivnosti u čast šumi

Tekst/foto: Irena Devčić, Goran VincencFoto: Goran Vincenc

Hrvatske šume ove su godine proslavile Svjetski dan šuma, 21. ožujka, zajedno s Udrugom za sindrom Down Zagreb koja svoj dan slavi na isti datum. Druženje je organizirano na lugarnici Krušak gdje su za ma-lišane organizirane brojne aktivnosti.

Svjetski dan šuma, 21. ožujka, obilježen je na zanimljiv na-čin. S obzirom da se isti dan obilježava i Svjetski dan sindroma Down, javila se ideja da se zajedničkom akcijom upriliči druže-nje šumara i djece iz Udruge za sindrom Down iz Zagreba.

Bila je to prigoda da se članovima Udruge približi šuma, i to opipom, zvukom i pogledom. Druženje je iskorišteno za zajed-ničku šetnju po stazi Šumarica koja počinje odmah do lugarnice, gdje su članove udruge šumari učili razlike u kori između sta-bala. Nakon toga u lugarskoj kući Krušak održana je šumarska radionica - otiske kore sa šumskih stabala djeca su spojila s listo-vima i plodovima te obojala listiće s bukvicom i žirom, kako bi ih potom izrezala i napravila svoje drvo. Crtalo se pastelama po drvenim podlogama i sve u svemu, uz usputnu edukaciju, svi su se dobro zabavili.

Generalna skupština UN-a proglasila je prvi dan proljeća kao Svjetski dan šuma, stoga na taj dan Hrvatski šumari otvaraju svo-ja vrata kako bi javnost boje upoznali s velikom paletom poslova koje obavljaju za dobrobit i očuvanje prirode, osobito šuma.

Vrijeme cvatnje, pupanja i listanja prigodno je vrijeme da govorimo o šumi i njezinoj važnosti. Buđenje nove vegetacije i novog života. Kao i svake godine tako i ove, sve zemlje svijeta potiču se da prigodnim proslavama ili još bolje akcijama, obilje-že Svjetski dan šuma. Ovogodišnja tema vezana je uz urbane šume i održive gradove. Šume u gradovima utječu na mikrokli-

mu, pa tako zelena područja u ljetnim mjesecima koriste i do 30 % manje energije za rashlađivanje od onih dijelova grada koji nemaju zelenila. Šume služe i kao ublaživač buke, smanjujući zagađenost bukom u našim domovima od susjednih prometni-ca ili industrijskih pogona. Uloga šume u pročišćavanju vode isto je poznata. Filtrirajući i regulirajući razinu voda, šume doprinose visokoj kvaliteti dostupne vode za milijune ljudi.

Svjetski dan sindroma Down obilježava se na isti dan, 21. ožujka upravo radi promjene na 21. kromosomu gdje se umje-

Zajednička šetnja šumom

Članovi Udruge za sindrom Down uživali su u prirodi


Događaji

sto dva para javlja treći kromosom. Ove godine cilj nam je bio spo-jiti ova dva događaja kako bismo dodatno senzibilizirali javnost za potrebe djece sa sindromom Down koja žele biti uključena u zajedništvo s drugom djecom, žele učiti i igrati se, biti u istom vr-tiću i u istoj školi u koje idu njihovi prijatelji iz susjedstva. Svjetski dan Downovog sindroma ima za cilj promovirati svijest i razumi-jevanje Downovog sindroma, kao i pitanja vezana uz mobilizira-nje podrške, priznavanje dostojanstva, prava i dobrobiti za osobe s Down sindromom.

Osim u Zagrebu Svjetski dan šuma obilježen je i na dru-gim područjima naših Uprava šuma podružnica, te je na taj dan održano niz radionica i predavanja za predškolce i osnovnoškolce.

Šumarija Kutina i Dječji vrtić Neven Djelatnici šumarije Kutina zajednički su obišli okoliš vrtića

gdje su mališane upoznali s vrstama drveća koja rastu u okolici vrtića. Druženje je nastavljeno u šumi te u zgradi šumarije Kutina gdje su se djeca upoznala s djelatnicima da bi zajedničku šetnju završili obilaskom gradskog parka.

Šumarija NovoselecOrganizirala je radionicu pod nazivom Šuma Žutica u OŠ Josi-

pa Badalića, Graberje Ivanićko za učenike četvrtih razreda.Šumarija ZlatarU već sada tradicionalnoj suradnji s OŠ Stjepan Radić u Bre-

stovcu Orehovečkom, organizirana je radionica za 28 učenika četvrtog razreda u kojoj su učenici vodili dnevnik posjeta šumi prema zadanom obrascu, u zelenoj učionici Šarov jarek koja je nastala kao plod suradnje škole i šumarije.

Šumarija ZagrebOrganizirala je radionicu u OŠ Gračani, u kojoj su sudjelova-

li učenici 8. razreda analizirajući stanja drveća na njihovoj plohi te predstavljajući plan aktivnosti za buduće razdoblje. Također je održana zelena učionica Malo Sljeme za učenike smještene

u Domu Crvenog križa u Školi u prirodi, a riječ je o 100 učenika trećih razreda.

Uprava šuma podružnica ZagrebSudjelovala je u projektnom danu OŠ „Dr. Ante Starčević“,

prezentaciji i radionici Šume Medvednice organiziranoj za 60 učenika 6. razreda.

Uprava šuma podružnica GospićU OŠ „Pazarište“ održana je radionica pod nazivom “Važnost

šume za život na Zemlji” za učenike od 1. - 8. razreda dok je u OŠ „Klanac“ održana radionica pod nazivom “Važnost šume za život na Zemlji” za učenike od 1. - 4. razreda.

Uprava šuma podružnica SplitU OŠ „Žrnovnica“ djelatnici Uprave šuma Split održali su pre-

davanje o šumama za 7. razred u sklopu njihovog sata biologije. Također je održana igraonica za djecu Dječjeg vrtića „Bili cvitak“ iz Sinja na temu šume koja je cjelogodišnja tema i projekt ovog vrtića. Šumari su s djecom posadili nekoliko sadnica maslina, lo-vora i lavande.

Uprava šuma podružnica OgulinU prostorijama šumarije Ogulin održana je prezentacija

učenicima od 1. – 4. razreda OŠ Ivane Brlić Mažuranić na temu „Šume u Hrvatskoj“. Kroz razgovor i prikaz fotografija djeci su prikazane šume u Hrvatskoj kao naše najveće nacionalno blago, njihova važnost za život ljudi, procesi koji se odvijaju u šumi te zadaće šumara. Posebni naglasak bio je na očuvanju šuma ali i pojašnjenju razloga za sječu stabala kako bi djeca shvatila da je to jedan od procesa neophodan za stvaranje nove šume.

Uprava šuma podružnica Nova GradiškaU suradnji s HŠD organizirano je predavanje doc. dr. sc. Stje-

pana Mikca: Utjecaj klimatskih promjena na sušenje i propadanje nizinskih poplavnih ekosustava, u Domu kulture. ■

Na Krušaku su organizirane razne aktivnosti


PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Ugovor za nadzorne protupožarne kamere vrijedan je 20 milijuna kuna

Sustav se temelji na kamerama u vidljivom dijelu spektra i bliskom infracrvenom području kao podrška za lakše uočavanje požara noću, a sama kamera po danu vidi ono što vidi i ljudsko oko, ali uz dodatnu prednost koju daje mogućnost optičkog povećanja do 32 puta. Sustav je integriran s Geografskim informacijskim sustavom (GIS) i Državnim hidrometeorološkim zavodom (Aladin).

Tekst/foto: Irena Devčić

Događaji

U nazočnosti ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega But-kovića, trgovačka društva Hrvatske šume i Odašiljači i veze potpisali su ugovor o pružanju integrirane uslu-

ge videonadzora s detekcijom dima i vatre i simulatorom šire-nja požara uključujući i uslugu privatne radijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma i šumskog zemljišta i to za područje kojim gospodari podružnica Hrvatskih šuma u Splitu.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i član Uprave i direktor Odašiljača i veza Mate Botica u prostorijama Ministarstva poljoprivrede.

Sama ideja razvoja ovog sustava nastala je kao plod više-godišnje suradnje Odašiljača i veza i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita. Obzirom da komunikacijska infrastruktura Odašiljača i veza pokriva gotovo u cijelosti teritorij Republike Hrvatske, a FESB radi na protupožarnom videonadzo-ru već više od desetak godina, ovakav produkt zajedničkog rada logičan je slijed događaja.

Projekt je prvi takve vrste u svijetu.Ovaj sustav protupožarnog motrenja integrirano je rješenje

koje svim službama uključenim u borbu protiv požara osigurava komunikacijsko-informacijsku podršku i samim time osigurava stratešku prednost u protupožarnim aktivnostima.

Inteligentni sustav temeljen je na kamerama visoke rezolu-cije i naprednim inteligentnim algoritmima za obradu slike na način da se videosignal s kamera šalje u podatkovni centar u ko-jem napredni algoritmi, temeljeni na umjetnoj inteligenciji, tra-že vidljive znakove požara. Operateri u nadzornom centru mo-tre veći broj nadzornih kamera na način da inteligentni sustav usmjerava pažnju operatera na sliku s kamera na kojima poten-cijalno ima znakova vatre i dima. Sustav se temelji na kamera-ma u vidljivom dijelu spektra i bliskom infracrvenom području kao podrška za lakše uočavanje požara noću, a sama kamera po danu vidi ono što vidi i ljudsko oko, ali uz dodatnu prednost koju daje mogućnost optičkog povećanja do 32 puta. Sustav je inte-griran s Geografskim informacijskim sustavom (GIS) i Državnim hidrometeorološkim zavodom (Aladin).

Uz ovaj, Odašiljači i veze vlasnik su i integrator sustava i projekta Cronect koji je komunikacijski dio cjelokupne usluge. Radi se o nacionalnoj pouzdanoj, robusnoj i sigurnoj mobilnoj radijskoj mreži s ciljem pružanja neograničene komunikacije u profesionalne svrhe na teritoriju Republike Hrvatske. Njime se mogu povezati sve službe na ugroženom području u stvarnom vremenu.

Odašiljači i veze danas su lider u najnovijim komunika-cijskim tehnologijama i rješenjima te su kao tvrtka prepoznati

Konferencija uoči potpisivanja ugovora


DogađajiTekst/foto: Goran Vincenc

Potpisan kolektivni ugovor

po inovacijama ne samo u Hrvatskoj, već i na području čitave ju-goistočne Europe gdje se često implementiraju rješenja upravo osmišljena unutar te tvrtke.

- Zbog sve većih klimatskih ekstrema suočeni smo sa sve ja-čim i većim prirodnim nepogodama. Iako smo trenutno zaoku-pljeni borbom protiv poplava i požarna sezona se čini daleko, pred nama je još svega nekoliko mjeseci do početka protupožarne se-zone i vremena pojačanog nadzora koje počinje 1. lipnja. Kako je prošla protupožarna sezona bila kritična, iskazala se potreba za učinkovitijim nadzorom šuma i šumskih zemljišta na cijelom području Dalmacije. Jedno od rješenja je i postavljanje videonad-zora. Danas Hrvatske šume s tvrtkom Odašiljači i veze potpisuju 20 milijuna kuna vrijedan Ugovor za videonadzor šumskih po-žara, simulator širenja požara i radijsku komunikacijsku mrežu. Iskoristivost ovog projekta zasigurno će pomoći u sprečavanju katastrofa kojima smo svjedočili proteklih godina u Dalmaciji za-hvaćenoj požarima i osiguranju sigurnosti i života naših građana, što je u konačnici neprocjenjivo,- izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prilikom potpisivanja ugovora.

- Kamere će se postaviti na 46 lokacija koje su pažljivo oda-brane kako bi se pokrile kritične točke, pozicije gdje se nalaze najvrjednije šumske sastojine te područja od velikog turistič-kog značaja. Ovaj inteligentni sustav protupožarnog motrenja integrirano je rješenje koje svim službama uključenim u borbu protiv požara osigurava komunikacijsko-informacijsku podršku i samim time osigurava stratešku prednost u protupožarnim aktivnostima. Hrvatske šume su za protupožarnu sezonu 2018. godine izdvojile gotovo 80 milijuna kuna što je 10 milijuna kuna više nego za prošlu sezonu i dodatnih 20 milijuna kuna za na-bavku videonadzora što ukupno čini 100 milijuna kuna!

Pored toga, Hrvatske šume će i dalje zadržati svoju motri-teljsko-dojavnu službu na cijelome području opasnosti od po-žara,- naglasio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.

Suradnja između Hrvatskih šuma i Odašiljača i veza primjer je dobre suradnje i sinergije tvrtki od strateške važnosti za Repu-bliku Hrvatsku. Iskoristivost ovog projekta zasigurno će pomoći u sprečavanju katastrofa kojima smo svjedočili proteklih godina u Dalmaciji zahvaćenoj požarima i osiguranju sigurnosti i života naših građana, što je u konačnici neprocjenjivo.

Bez sumnje možemo zaključiti da će u budućnosti ovaj pro-jekt postati dobar hrvatski izvozni proizvod. ■

U petak 16. ožujka u Velikoj dvorani Direkcije Hrvatskih šuma d.o.o. u Zagrebu, potpisan je Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. između predstavni-ka sindikata Željka Kalauza te Uprave Društva koju su

predstavljali predsjednik Krunoslav Jakupčić te član Uprave Ante Sabljić. Pregovori su uspješno okončani nakon devet odrađenih sjednica, a do dogovora se došlo argumentiranom raspravom i kompromisom s obje pregovaračke strane.

Prilikom potpisivanja, predsjednik Uprave Krunoslav Ja-kupčić istaknuo je kako je novi Kolektivni ugovor bio jedan od glavnih ciljeva Uprave društva za ovu godinu i on je uspješno ispunjen. Naglasio je kako su pokazali kako sindikati i Uprava ne moraju nužno biti neprijatelji već da se uz kvalitetan dijalog sve da dogovoriti.

Predsjednik HSŠ-a Željko Kalauz zahvalio se pregovaračkim timovima na strpljenju te smatra kako će većina radnika Hrvat-skih šuma biti zadovoljna potpisanim, jer ne postoji Kolektivni ugovor s kojim su svi na dobitku. ■

Potpisivanje Kolektivnog ugovora

Nakon 9 sjednica postignut je dogovor


DogađajiNEVRIJEME

Šumari UŠP Ogulin pomažu lokalnome stanovništvu

Pogledamo li sve elementarne nepogode koje su posljednjih godina pogodile Hrvatsku, primijetit ćemo kako im je svima zajedničko to što su u njima sudjelovali djelatnici Hrvatskih šuma pružajući nesebičnu pomoć lokalnom stanovništvu. Bilo da je riječ o ledolomu u Gorskom kotaru, poplavama u Slavoniji, orkan-skim olujama diljem cijele kontinentalne Hrvatske, požarima i sušama u Dalmaciji, Hrvatske šume ustupaju svoje ljudstvo i mehanizaciju kako bi se stanje što je moguće prije vratilo u normalu.

Tekst: Goran VincencFoto: UŠP Ogulin

Tako je bilo i krajem veljače i početkom ožujka kada su niske temperature okovale gotovo sve dijelove države, a velike količine padalina blokirale promet u ruralnim krajevima stvarajući poteškoće lokalnom stanovništvu.

Tada smo bili svjedoci kako šumari po tko zna koji put pomažu i u snijegom zatrpanoj Hrvatskoj.

Golemi nanosi snijega zatrpali su pojedine dijelove države u toliko velikim količinama da su načelnici pojedinih općina morali zvati u pomoć državne institucije. Tako je bilo u općinama Josi-pdol, Saborsko i Plaški gdje su nanosi snijega premašivali visinu od metar i pol, zatrpavši kuće i prometnice te uzrokujući velike probleme lokalnome stanovništvu kako u prometovanju tako i u opskrbi.

Pozivu u pomoć odazvale su se Hrvatske šume koje posluju u tome području, a riječ je o UŠP Ogulin, koja je svojom meha-nizacijom probijala nanose snijega sve do najudaljenijih kuća, a sve kako bi pomogli mještanima koji su ostali odsječeni od ostatka svijeta. U pomoć su uključeni djelatnici svih šumarija

čije su se općine našle u problemima, a u ispomoć su poslana tri zglobna traktora koja su u svojstvu ralica probijali puteve do zametenih domaćinstava. Angažirani su i djelatnici koji pomažu u čišćenju cesta te dostavljaju hranu, lijekove i ostale potrepštine osobama treće životne dobi koje nemaju mogućnosti opskrbe u ovakvim uvjetima.

U proteklih deset godina djelatnici Hrvatskih šuma angažira-ni su na ispomoći prilikom svih elementarnih nepogoda, a bilo ih je doista mnogo. Hrvatske šume nastavit će pomagati lokalnom stanovništvu diljem države i u budućim nepogodama, kojih će na žalost, zbog klimatskih promjena biti još i više. ■

Voditelj UŠP Ogulin Draga Rudančić na terenu s djelatnicima Hrvatskih šuma


Događaji

Šumari pomažu lokalnom stanovništvu

Djelatnici dostavljaju hranu, lijekove i ostale potrepštine

Mehanizacija Hrvatskih šuma probija prilaze kućama

Na terenu su bila 3 zglobna traktora

Radilo se po noći i u vrlo teškim uvjetima


Događaji

GLOBALNI FORUM ZA KRAJOBRAZ

„Forest–smart“ je novi pristup u održivom razvoju

„Forest-smart“ je razvojni pristup koji prepoznaje važnost šuma za održavanje rasta u mnogim sektorima uključujući poljoprivredni, energentski, infrastrukturni i vodni. Mijenja način na koji sektori djeluju prepo-znavanjem mogućnosti za uzajamnu korist i stvaranjem praktičnih rješenja koja se mogu provesti.

Tekst: Saša DanonFoto: Pilar Valbuena/GLF

Čovječanstvo je suočeno sa mnogim problemima, ali većinu tih problema smo sami stvorili. Uništavamo re-surse Zemlje brže nego što se mogu obnoviti. Imamo samo jedan planet te je problem uništavanja Zemlje i

njenih resursa potrebno riješiti što prije; ali taj problem je mogu-će riješiti samo ako se pogleda cijela slika, tzv. krajobrazni pristup (Landscape approach)... Za postizanje Pariškog sporazuma kao i Ciljeva održivog razvoja (SDGs) neophodno je razviti ljudske ka-pacitete te pretvoriti rezultate znanstvenih istraživanja u stvar-ne smjernice razvoja, - izjavio je Robert Nasi, generalni direktor CIFOR-a (Center of International Forestry Research) prilikom plenarnog otvaranja Global Landscape foruma (GLF). GLF je osnovao CIFOR, a UNEP (UN-ov program za okoliš) i Svjetska banka su suosnivači. Cilj GLF-a je ubrzati stvaranje rezistentnijih, pravednijih, profitabilnijih, produktivnijih i zdravijih krajobraza kao jednog od alata za lakše postizanje Pariškog sporazuma UN-FCCC-a i Ciljeva održivog razvoja (SDG-Agenda 2030). GLF se kontinuirano održava od 2013.godine te je do sada uvijek bio vezan uz COP (Conference of the Parties) UNFCCC-a kao jedan od najvećih popratnih događaja, a od 2017. godine je prvi put organiziran kao posebno događanje pod pokroviteljstvom nje-mačke vlade.

Tijekom dvodnevnog foruma u Bonnu, 19. i 20. prosinca 2017. obrađene su različite teme vezane uz šumarstvo, održivi razvoj te agronomiju.

- Pošumljavanje i obnova šuma je isplativo investiranje kako bi se obnovili vodeni resursi, poboljšala kvaliteta tla, kao i druge usluge okoliša. „Forest–smart“ je novi pristup u održivom razvo-ju koji prepoznaje važnu ulogu šuma u održivosti drugih sekto-ra; poljoprivrednog, vodnog gospodarstva, hidroenergije i osta-lih. Šume su važan i neophodan dio okoliša te svaka promjena u šumskom pokrovu utječe na okoliš, ali i na ljude koji žive u tom okolišu, - izjavila je Karin Kemper, direktorica za okoliš i prirodne resurse Svjetske banke tijekom „Forest-smart solutions“ panela održanog tijekom GLF-a.

„Forest-smart“ je razvojni pristup koji prepoznaje važnost šuma za održavanje rasta u mnogim sektorima uključujući po-ljoprivredni, energentski, infrastrukturni i vodni. Mijenja način na koji sektori djeluju prepoznavanjem mogućnosti za uzaja-mnu korist i stvaranjem praktičnih rješenja koja se mogu prove-sti. Rad sa različitim sektorima i različitim partnerima ključan je za „forest-smart“ pristup jer takva suradnja stvara novo razumi-jevanje o tome kako šume doprinose drugim sektorima za bolje rezultate razvoja.

Detalj s Globalnog foruma za krajobraz u Bonnu


DogađajiPROFOR program Svjetske banke provode „Forest-smart“

pristup u stvarnost na terenu kako bi se poboljšala sigurnost hra-ne, stvorila nova radna mjesta te stekla otpornost i prilagodba na klimatske promjene. Vođeni stručnjacima iz raznih sektora koji su u prošlosti imali nepovoljan utjecaj na šume, programi mije-njaju mišljenja i prakse pokazujući kako šume mogu biti održiva i poželjna komponenta ulaganja u tim sektorima.

Tijekom istog panela Pippa Howard iz Flora& Fauna Inter-national je istaknula važnost osnivanja rudnika koji neće štetiti šumarstvu, jer većinom kada se osnuju rudnici, naročito u ze-mljama u razvoju, stradaju šume u blizini, i tu se ne radi samo o uništavanju šuma zbog iskopa, nego i radi gradnje cesta koja dovodi do doseljavanja ljudi, što dovodi do krivolova, sječe šuma radi novih prostora za život te radi proizvodnje drvenog ugljena. Taj problem se može dijelom riješiti kreiranjem tampon zona oko rudnika.

Stefan Schmitz iz One World-No Hunger inicijative nje-mačkog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj istaknuo je važnost osnivanja plantaža brzorastućih vrsta drveća koja će se koristiti za ogrjev i proizvodnju drvenog ugljena te tako smanjiti pritisak na prirodne šume jer: - Drvo je glavni izvor obnovljive energije u svijetu. U državama subsaharske Afrike većini stanov-ništva drveni ugljen je jedini izvor energije za kuhanje i grijanje. S rastućom populacijom potražnja za ogrjevnim drvima i drve-nim ugljenom se povećava. Problem je da većina te drvne mase koja se upotrebljava za kuhanje i grijanje dolazi iz neodrživih

izvora te iz ilegalne sječe, pa čak i u zaštićenim područjima, tako da je skupljanje ogrjevnog drva i prerada u drveni ugljen jedan od najvećih razloga degradacija i uništavanja šuma u subsahar-skoj Africi,- rekao je.

- Cilj „Forest-smart“ pristupa je ojačati druge sektore kako bi bolje razumjeli šume i šumarstvo. Neophodan je za jačanje kapaciteta, poboljšanje ekonomije i jačanje državnih struktura. Neophodno je također razumjeti i slušati potrebe ostalih sektora kao i lokalnog stanovništva te se fokusirati na poboljšanje pre-hrane, stvaranje novih poslova, uključenost mladih kao i na op-ćenito poboljšanje životne sredine - zaključio je na kraju panela Werner Kornexl iz PROFOR programa Svjetske banke. ■

Paneli

Tema je privukla veliki broj sudionika


DogađajiBUDUĆNOST HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE

Ministar najavio mogućnost vraćanja šumarstva u naziv ministarstva

Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju svoje slabosti, ali i velike potencijale, rečeno je na kon-ferenciji, dok razvojne mjere za rast i razvoj trebaju biti popraćene i realizacijom općih mjera eko-nomske politike kojima se treba poticati ukupan gospodarski rast i razvoj hrvatskog gospodarstva.

Tekst/foto: Irena Devčić

Hrvatske šume d.o.o., Večernji list i Poslovni dnevnik or-ganizirali su veliku konferenciju pod nazivom „Buduć-nost hrvatske drvne industrije“. Veliki broj sudionika i predstavnika Hrvatskih šuma, Ministarstva poljoprivre-

de i poduzetnika iz drvo-prerađivačkog sektora pokazao je koliko je ova tema važna za čitav sektor. Konferenciji je prisustvovao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kao i tročlana Uprava Hrvatskih šuma na čelu s predsjednikom Uprave Krunoslavom Jakupčićem. U svom pozdravnom govoru Jakupčić je podsjetio kako Hrvatska ima 315 milijuna kubika drvne sirovine koja će kroz njegu i obnovu narasti za dodatnih 11 milijuna kubika.

- Hrvatske šume gospodare na održiv način jer šume kao resurs treba sačuvati za vječnost. Radimo u uvjetima čistog mo-nopola, ali to ne znači da imamo pravo na monopolističko pona-šanje u najgorem smislu. Imamo dva najveća klijenta, državu i drvoprerađivače za koje smo osigurali 53 milijuna kubika drva za razdoblje od 10 godina. Unatoč svim vremenskim nepogodama koje su nas snašle možemo garantirati kako ćemo ispoštovati sve ugovore, - poručio je Jakupčić.

- Važno je naglasiti i ponavljati, koliko god puta treba, da Hr-vatske šume snabdjevaju isključivo drvoprerađivače u RH. Za 8. stupanj finalizacije osigurano je dovoljno sirovine, a klijenti do-

bivaju dobru vrijednost za svoj novac. Ono na čemu ova Uprava Društva inzistira je personalizirani odnos i dobra komunikacija te u prvom redu transparentnost. Ono čemu težimo je poboljša-ti ispunjenje ugovora u zadanim rokovima kao i brza reakcija na potrebe i prilagođavanje dinamike,- zaključio je Jakupčić.

- Važnost drvne industrije za kompletnu hrvatsku pre-rađivačku industriju ne treba posebno naglašavati, - rekao je u svom uvodnom izlaganju ministar poljoprivrede Tomislav Tolu-šić, dodavši kako je ujedno i ministar šumarstva te se nada da će u budućnosti i to stajati u nazivu ministarstva. Drvo-prerađivački sektor zapošljava 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te s 8 posto sudjeluje u ukupnom nacionalnom izvozu. - Naravno da ima mjesta za daljnje poboljšanje. Godina iza nas bila je tur-bulentna, ali možemo biti zadovoljni učinjenim. Velika zahvala drvnoj industriji, uspjeli ste staviti „glave na hrpu“ nakon što ste dobili odriješene ruke da sami slažete Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupa-ca. Sve količine iz Pisma koje su opravdane će biti i dodijeljene. U nekim segmentima je cijena drvne mase otišla gore, ali za razred 8. ona je za četvrtinu niža. Spriječili smo šverc trupaca i napomenuo bih još i da su nas 2016. zatekli nacionalni poticaji na razini 7 milijuna kuna godišnje. Sada planiramo 40 milijuna kuna, ali taj će iznos dodatno rasti i to usvajanjem novog zako-na o šumama i do 80 milijuna kuna do 2019. godine, - rekao je Tolušić.

Renata Ojurović, načelnica Sektora za preradu drva i pro-izvodnju namještaja u Ministarstvu poljoprivrede, predstavila je nekoliko glavnih naglasaka iz strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Riječ je o prvom nacionalnom doku-mentu izrađenom nakon ulaska u EU, kojim se planira strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja sukladno načelima i politikama održivog gospodarstva i razvoja ruralnih prostora. Nastavlja se dodjela potpora male vrijednosti, ali sa značajno ve-ćim godišnjim iznosima do 2020. godine te uz veće intenzitete potpore. Za tekuću godinu iz Državnog proračuna osigurano je 39 milijuna kuna, uz planiranje povećanja sukladno financijskim mogućnostima.

Među preprekama koje su ranije kočile razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja svakako je nepostojanje jedin-stvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja, nedovoljna iskorištenost biomase i sustav opskrbe biomasom,

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić


Događaji

nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda od drva i namje-štaja u opremanju javnih prostora, nedovoljna uporaba drva u graditeljstvu te brojne druge. Posljedice takva stanja su smanji-vanje isporuke dobara i usluga na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće države, osobito proizvodnje namještaja. Radit će se na ispravljanju nedovoljne usmjerenosti na stvaranje vlastite mar-ke proizvoda te nedovoljnog razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda.

Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju svoje slabosti, ali i velike potencijale, rečeno je na konferenciji, dok razvojne mjere za rast i razvoj trebaju biti popraćene i realizacijom općih

mjera ekonomske politike kojima se treba poticati ukupan gos-podarski rast i razvoj hrvatskog gospodarstva.

Profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Feđa Vukić, predstavio je primjere dobre prakse inozemnih strategija ra-zvoja drvne industrije i industrije namještaja. Naveo je skandi-navsku, talijansku, japansku te nekolicinu drugih diljem svijeta poznatih industrija namještaja i drugih proizvoda, većini kojih je zajednički nazivnik bila intervencija vlade u interesu pobolj-šanja rezultata tih sektora. Prezentaciju je završio pitanjem koje je ostavilo prostora za razmišljanje, drvna industrija ili industrija namještaja?

U nastavku konferencije održana su dva panela. U pr-vom, pod nazivom „Kako razviti preradu drva u proizvodnji vr-hunskog namještaja“, sudjelovali su: ministar Tomislav Tolušić, Renato Radić iz Prima grupe, Tomislav Knezović iz Prostorije, Matej Grozdanović iz Modulosa te Ivana Filipović iz Panonskog drvnog centra kompetencija (PDCK).

- Kad mi ne budu dolazili strani veleposlanici razgovarati o budućnosti hrvatske drvne industrije u smislu izvoza trupaca, tad ćemo biti sigurni da smo priču odradili kako treba. Ne tre-ba stalno kukati država ovo, država ono. Država može stvoriti preduvjete da napravite nešto bolje, osigurati dovoljno sirovine za finaliste i one koji to žele biti, pomagati mlade dizajnere i sve druge koji vrijede i imaju kvalitetu. No vi se sami morate pokre-nuti jer proizvod koji loše izgleda nećete prodati ni da je 100 puta od slavonskoga hrasta, - poručio je ministar poljoprivrede.

U nastavku je naglasio kako su prihodi od proizvodnje na-mještaja dva puta manji nego od prerade drva. - Sigurno je lakše prodati dasku nego komad namještaja, čemu je kriva i dosadaš-nja vlast, neovisno kojoj je opciji ona pripadala, jer se o tome nije vodilo dovoljno brige, niti je bilo pravih poticaja finalistima u

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić

Sudionici konferencije


Događajidrvnoj industriji. No u idućem razdoblju to će se promijeniti. Kad govorimo od drvnoj industriji, sirovine ima dovoljno za sve, ali za izvoz trupaca nema. Kompletno drvo koje posijeku Hrvatske šume ide hrvatskoj drvnoj industriji,- naglasio je Tolušić. Komen-tirajući činjenicu kako udio proizvodnje namještaja u ukupnom BDP-u Hrvatske čini manje od 1 %, vlasnik Prima grupe Renato Radić kazao je kako moramo razmišljati o razvoju identiteta do-maćeg namještaja i da to, kako je već ranije naglasio Feđa Vukić s Arhitektonskog fakulteta, bude industrija životnog stila.

Tomislav Knezović iz Prostorije kaže kako svatko mora imati internu strategiju unutar kompanije i znati što potrošači žele. On nije razmišljao o sirovini nego o proizvodu. Pri tome mu nije bila presudna ni cijena sirovine već njezina kvaliteta iz koje će dobiti vrhunski namještaj.

Drugi panel pod nazivom „Kako financirati razvoj drvne industrije“, okupio je: pomoćnika ministra poljoprivrede Kreši-mira Ivančića, predstavnika HABOR-a Nikolu Ključarićeka, Niko-linu Babić iz HGK te Josipa Faletara iz Spačve. Poduzetnicima su na raspolaganju kreditna sredstva namijenjena investiranju bez obzira na finalni proizvod, primarno proizvođačima. - Za razli-ku od komercijalnih banaka, prilikom ocjenjivanja prihvatljivo-sti projekata gledamo i socijalnu komponentu, konkretno broj zaposlenih. U posljednje vrijeme količina sredstava na tržištu komercijalnih banaka, ali i HBOR-a, nije problem što je rezultat povoljnih tržišnih uvjeta,- rekao je Ključarićek iz HABOR-a. Niko-lina Babić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) složila se da je financiranje najveća boljka svake industrije.

- Govorimo o kolateralama, samoulaganju, osiguranju kredi-ta, zatim jamstvima, procjenama i drugim pratećim faktorima. U toj situaciji valja pronaći rješenje jer sredstva postoje, no pre-malo je ozbiljnih projekata, - naglasila je.

Dodala je i da se kvalitetnim poslovnim planovima, subven-cijama, povoljnim kamatama i drugim alatima mogu ostvariti preduvjeti nužni za poticanje proizvodnje i razvoja.

- Želimo više proizvođača i više zaposlenih, a Pismo razumijevanja kao strateški dokument poprilično je važno za osiguravanje stabilne budućnosti bez koje tih rezultata neće biti. Ne samo da povezivanje velikih i malih poduzeća otvara nove mogućnosti razvoja, već i zajedničkim radom kroz Komoru možemo puno napraviti. Što se tiče budućnosti prerade drveta i izrade namještaja, s obzirom na to da se radi o strateškoj industriji, očekujemo da će zauzeti zasluženu poziciju. Nadam se da će biti jedna od perjanica hrvatskog gospodarstva, jer su svi preduvjeti tu, dok razvoj ruralnih krajeva i dalje treba biti u fokusu države. Vjerujem da u sljedeće četiri godine hrvatska drvna industrija može narasti 30-ak posto, - poručila je Babić.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede Kreši-mir Ivančić potvrdio je još jednom danas kako je drvna industrija u fokusu države.

- Postoji mogućnost financiranja bespovratnim novcem EU fondova, kao i kroz program ruralnog razvoja, a osim HBOR-ovih kredita na raspolaganju su i sredstva HAMAG BICRO-a. Kod raspodjele drvne građe, svaki održivi poslovni plan mora u sebi sadržavati troškove i prihode u razdoblju od 10 godina, oni koji ne zadovoljavaju neće biti financirani. U svim našim natječajima su nam o fokusu mikro, mala i srednja poduzeća, a također, kao jedan od elemenata koje vrednujemo, je broj novostvorenih te broj sačuvanih radnih mjesta, - istaknuo je Ivančić.

Drugim panelom završena je konferencija koja je pobudila zanimanje velikog broja drvoprerađivača, predstavnika admini-stracije ali i dizajnera namještaja. Bilo je tu i zanimljivih rasprava koje su se vodile na relaciji publika – panelisti, ali svi su se složili u jednome. Strategija koja ima smisla i koja neće ostati mrtvo slovo na papiru nužna je da bi se stvari pokrenule. Sirovina se prodaje isključivo poduzetnicima iz RH, ali pitanje je tko tu siro-vinu dalje prodaje u inozemstvo. Na to pitanje, koje je retorički postavio sam ministar, ovdje nije dan odgovor, ali je bio jasno kako bi se time morale pozabaviti i neke druge institucije. ■

Detalj s panel rasprave


VI. DANI JOSIPA KOZARCA

Velika obljetnica rođenja našeg šumarskog stručnjaka i književnika

Povodom obilježavanja 160. obljetnice rođenja vrhunskog šumarskog stručnjaka i velikog i značajnog knji-ževnika Josipa Kozarca dva dana uoči njegovog rođendana 16. ožujka održan je znanstveno-stručni skup u multimedijalnoj dvorani Narodne knjižnice i čitaonice u Lipovljanima u sklopu obilježavanja Dana Općine Lipovljani. Skupu je prethodilo svečano otvorenje izložbe fotografija Šuma okom šumara u Izložbenom prostoru Knjižnice od strane voditelja UŠP Zagreb Damira Miškulina.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Događaji

Ovaj iznimno zanimljiv i značajan znanstveno-stručni skup organizirali su Općina Lipovljani, Šumarski fakul-tet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume d.o.o., UŠP Zagreb. Budući da je ove godine naglasak stavljen na

njegov neizbrisiv trag u šumarstvu, prvo izlaganje održao je de-kan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vla-dimir Jambreković. Dekan je stoga na samom početku naglasio kako se ovogodišnja obljetnica Kozarčevog rođenja poklapa sa 120 godina visokog obrazovanja na Šumarskom fakultetu, a što povezuje činjenica da je Kozarac imao u viziji podizanje visokoš-kolskih objekata.

Dekan je istaknuo kako su ono po čemu je Šumarski fakultet rijetkost, nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) raspoređeni na različitim područjima s više od 3.500 ha šuma. Istaknuo je i idealne infrastrukturne uvjete s obzirom na 30.000 m2 natkrive-nog prostora.

Obzirom na projekte, na fakultetu se osobito ponose onima koji su financirani iz sredstava OKFŠ–a, a jedan od najznačajni-

jih je projekt mrežaste stjenice koji fakultet potpisuje zajedno sa Hrvatskim šumama d.o.o. Za kraj je kazao kako vjeruje kako je Fakultet slijedio Kozarčevu misao i viziju te kako je od svega najvažnija njihova suradnja s lokalnom zajednicom.

Izlaganje pod naslovom Utjecaj klimatskih promjena na odumiranje i propadanje nizinskih šuma iznio je doc. dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta. Kao zanimljivost, iznio je činjenicu kako je Kozarac bio prvi koji je u Hrvatskoj zabilježio pojave sušenja i propadanja.

Zbog propadanja šuma, Ministarstvo poljoprivrede po-krenulo je projekt u sklopu kojega su dr. sc. Mikac i tim analizirali i procijenili štete za pojedina razdoblja u našim šumama. Suše-nje koje danas stvara veliku zabrinutost struke započelo je 80–ih godina 20. st. Prema procjenama tima od 1910. god. na ovamo posušilo se 7,8 mil. m3 lužnjaka što je zabrinjavajući trend. Glav-ni uzroci velikog porasta leže u klimatskim promjenama i tu se javlja veliki problem prespore prilagodljivosti dugovječnih vrsta, tj. hrasta i jasena. Zaključak je kako će sušenja biti sve intenziv-nija, a nije još poznato kojim se načinom gospodarenja treba prilagoditi.

Mag. ing. silv. Domagoj Trlin, također predstavnik Šumar-skog fakulteta, govorio je o novim spoznajama o specijalnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik. Kao glavni uzrok poreme-ćaja u nizinskim hrastovim šumama pokazala se suša kroz neko-liko generacija, a sušna razdoblja pokretači su razvoja sastojina i izmjene generacija u nizinskim šumama.

Izlaganje upravitelja šumarije Lipovljani Dinka Hace

S izložbe fotografija Šuma okom šumara


Događaji

Upravitelj šumarije Lipovljani Dinko Hace proveo je slušatelje kroz povijest iste s posebnim osvrtom na razdoblje kada je kao upravitelj djelovao slavljenik Josip Kozarac. Povije-sni razvoj vodi do moderne šumarije Lipovljani koja je osnovana 1991. godine u sastavu UŠP Zagreb, odnosno Javnog poduzeća. Hace je prisutne upoznao s činjenicom kako je Kozarac od svojih kolega tražio neka se uzgajanje šuma prilagodi ekološkim prili-kama te ga možemo smatrati pretečom moderne ekologije u šumarstvu. Kozarac je bio jedan od prvih šumara na ovome po-dručju koji je osnovao pokusne plohe kako bi dokazao neke od svojih pretpostavki, a dokazao je da intenzivne prorede stimuli-raju debljinski prirast u glavnoj etaži. Upravitelj Hace osvrnuo se i na današnje stanje opisavši gospodarske jedinice Josip Kozarac i Jamaričko brdo te na aktualnu problematiku sušenja poljskog jasena, pojave poplava i dr. Među prisutnim slušateljstvom bio je nekadašnji upravitelj šumarije Lipovljani Đuro Delić.

Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku govorila je o jeziku Josipa Kozarca. Tijekom izlaganja prisutne je upoznala s tezom jezikoslovaca kako je Kozarčev jezik krivotvo-ren i zbog toga su istovremeno krivotvoreni ritam i sklad reče-nica.

U ime HAZU govorila je dr. sc. Anica Bilić znanstvena sa-vjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad u Vinkovcima. Njezino je izlaganje nosilo naslov Prâva žèna i práva žená u muš-kim narativima Josipa Kozarca. Prisutnima je pojasnila kako se Kozarčeve bore za slobodan izbor partnera, pravo na razvod i majčinstvo. Zaključila je kako je Kozarac moderan pisac koji ne podliježe patrijarhalnim zahtjevima svoga vremena.

O odličnoj suradnji šumarske i arheološke struke u prak-si govorila je dr. sc. Tatjana Tkalčec zaposlena u Institutu za ar-heologiju. Opisala je tijek arheološkog istraživanja na području šumarije Grubišno polje (UŠP Bjelovar) koje je pokrenuo poziv upravitelja Željka Kirinčića koji je prepoznao potencijalne arhe-ološke lokacije, a što je za posljedicu imalo otkriće i iskapanje nekoliko srednjovjekovnih građevina. Dr. Tkalčec više je puta podsjetila kako je 2018. godina, godina europske baštine.

O biologiji i mjerama zaštite strogo zaštićenih ptica koje su prisutne na području Parka prirode Lonjsko polje govorila je zaposlenica te ustanove stručna suradnica za šumarstvo Maja Sabljak. Riječ je o orlu štekavcu, crnoj rodi, crnoj žuni, velikom djetliću i orlu kliktašu. Ukazala je na zakonsku obvezu građan-

stva o dojavi u slučaju pronalaska neke od vrsta u stanju bolesti, slučaju ozljede ili smrti neke od navedenih vrsta. Ravnatelj PP Lonjsko polje Ivor Stanivuković najavio je brojne nove sadržaje u parku, a jedan od njih je izgradnja centra u naselju Osekovo.

Povijesni osvrt na hrastove sastojine i problematiku suše-nja dao je student Šumarskog fakulteta Mario Sladin. Kronološki je naveo tijek više ili manje intenzivnih sječa starih hrastika koje su počele u 19. st. Te su sječe dovele do toga da je od starih hra-stika ostala samo sekundarna prašuma Prašnik. Kao zaključak je naveo da je u 100 godina posječeno oko 17.000 starih hrastika. Na to se nadovezao na aktualnu problematiku odumiranja sta-bala lužnjaka, a najveće do sada se dogodilo u razdoblju od 1995. do 2006. godine kada je posječeno 2,7 milijuna m3. Zaključio je kako nepovoljni morfološki odnosi utječu na smanjenje vitalno-sti stabala, a to dovodi do smanjenja prirasta i smanjene otpor-nosti na abiotske i biotske faktore. Nakon toga, stabla dodatno gube na vitalitetu i prirastu i na kraju dolazi do odumiranja.

Svim aktivnim sudionicima uručene su zahvalnice, a osobito priznanje odano je Klari Ćosić učenici trećeg razreda gimnazije u Kutini kao najuspješnijoj u Sisačko-moslavačkoj županiji iz više područja.

Isti je dan održana svečana sjednica Općinskog vijeća gdje je Šumarskom fakultetu dodijeljena plaketa Općine Lipovljani radi dugogodišnje promocije Općine putem prisustva sveučilišne nastave šumarstva i zasluga u pokretanju Dana J. Kozarca. ■

Dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Jambreković

Aktivni sudionici skupa


Događaji8. MEĐUNARODNA ENERGETSKA KONFERENCIJA O BIOMASI

Biomasa će imati svoje mjesto u novoj energetskoj strategiji

Hotel Westin u Zagrebu bio je domaćin još jedne, osme po redu Međunarodne energetske konferencije o biomasi na kojoj su sudjelovali brojni uglednici iz sektora, politike i gospodarstva. Zaključak je kako je bio-masa kao energent prepoznata od strane građanstva no ne i od velikih potrošača posebice onih iz javnog sektora koji bi prelaskom na ovaj oblik energije dali veliki zamašnjak cijeloj ovoj grani industrije.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Međunarodna energetska konferencija o biomasi u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera koja se već tradicionalno održava u hotelu Westin u Zagrebu i ove godine okupila je veliki broj sudionika, govorni-

ka i panelista čineći je jednim od najznačajnijih događaja veza-nih za biomasu u regiji.

Iako se u Hrvatskoj proizvodi 1 % ukupne svjetske proizvod-nje peleta, proizvodnja energije iz biomase i dalje je zanemari-va. Hrvatska izvozi 85 posto ukupne proizvodnje peleta dok 15 posto proizvedenih količina koje se prodaju na domaćem tržištu uglavnom otpada na građanstvo koje je shvatilo kako im je ovaj energent povoljniji od grijanja na fosilna goriva. To svakako tre-ba promijeniti i to jačanjem svijesti o koristima uporabe peleta, pogotovo u javnom sektoru koji nije prepoznao prednosti bio-mase kao jednog od glavnih zelenih energenata.

Upravo je tim povodom predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić naglasio kako su Hrvatske šume već kupile 40 peći za grijanje na pelet, a do kraja godine planirano je doći

do brojke od 100 peći koje bi se instalirale u prostore u kojima posluju Hrvatske šume, kojima će se zamijeniti postojeći sustavi grijanja na fosilna goriva. Upravo će to biti doprinos Hrvatskih šuma promoviranju obnovljivih izvora energije, a logično je da odabir padne upravo na biomasu jer je i proizvodimo. Želimo i da drugi subjekti od javnog interesa slijede naš primjer i također preuzmu pelete kao energent čime ćemo dati zamašnjak bržoj tranziciji i lokalnoj ekonomiji. Nužno je i dalje raditi na razvoju javne svijesti o značaju šuma i nužne su promjene u stavovima o potrebi što veće upotrebe drva ne samo u energetici već i u drugim sektorima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić najavio je novu energetsku strategiju u kojoj će svoje značajno mjesto naći sva četiri oblika zelene energije: voda, vjetar, sunce i drvo. Kako je ministar istaknuo, do sada se nije išlo u tom smjeru što je po-ruka javnom sektoru da promjeni kulturu ponašanja u kontekstu korištenja biomase. Svi moramo razmišljati kako se što je više moguće orijentirati prema obnovljivim izvorima jer su kompa-

Predsjednik svjetske asocijacije za bioenergiju (WBA) Remigijus Lapinskas


DogađajiTekst/foto: Oliver Vlainić

HRVATSKA ŠUMARSKA EKIPA NA 50. EFNS-U U ITALIJI

Abramović šesti, Gubić jedanaesta, Šporer četrnaesti

Jubilarno 50. Europsko šumarsko natjecanje u nor-dijskom skijanju (EFNS) održano je od 28. siječnja do 3. veljače 2018. u talijanskom južnotirolskom mjestu Antholz/Anterselva. Tradicionalno dva dana su bila posvećena ekskurzijama na kojima se mo-glo upoznati južnotirolsko šumarstvo i šumarsku službu, ali i brojne kulturno-povijesne, prirodne, prometne i tehnološke znamenitosti autonomne pokrajine Južni Tirol (talijanski Alto Adige) poput Muzeja ledenog čovjeka Ötzija, mumije stare oko 5.300 godina u Bozenu, tvornice TechnoAlpin za proizvodnju sustava za snijeg, kompleksa samosta-na Neustift augustinskog reda kod Brixena, tvrđave Franzensfeste, budućeg najdužeg kontinuiranog željezničkog tunela na svijetu Brenner koji će sa svoja 64 km duljine povezati Italiju i Austriju te park prirode Fanes-Sennes-Braies u Dolomitima.

rativne prednosti koje Hrvatska ima u zelenoj energiji nemjerlji-ve naspram fosilnih goriva.

Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge bio-mase CROBIOM istaknuo je kako godišnja proizvodnja peleta u Hrvatskoj iznosi 280.000 tona godišnje što je 1 % svjetske pro-izvodnje i da se nažalost, 80 % toga izveze. Naglasio je kako se mnogi sektori hvale izvoznom orijentacijom što doprinosi uku-pnoj trgovinskoj bilanci no u ovome slučaju to ne bi trebao biti prioritet. Prijevoz peleta u inozemstvo znatno diže troškove pri-jevoza, a utječe i na ukupnu energetsku bilancu ovog proizvoda. Stoga smatra bizarnim da se pojedine javne ustanove koje se nalaze u neposrednoj blizini ovog energenta griju na fosilna go-riva.

Predsjednik svjetske asocijacije za bioenergiju (WBA) Re-migijus Lapinskas izjavio je kako čvrsto vjeruje da je bioenergija glavni pokretač razvoja budućeg energetskog društva. Zaključio je kako Hrvatska ima važnu ulogu i veliki potencijal kada se go-vori o biomasi, a s obzirom da se nalazimo u regiji koja obiluje šumom, logičan je i razvoj industrije koja prati taj sektor poput proizvodnje peći na pelet i učinkovitih sustava korištenja bioma-se. Također je naglasio kako se prošle godine formalizirala su-radnja WBA i hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, te je na taj način Hrvatska postala jedna od 50 zemalja članica koja će imati ravnopravan glas u našem lobiranju za pitanja bioenergije.

Na konferenciji su održane brojne panel-rasprave na kojoj su sudjelovali predstavnici hrvatskog sabora i europskog parla-menta, ugledni gosti i stručnjaci na polju tehnologija, inovacija i energetske učinkovitosti kako iz Hrvatske tako i iz Austrije, Švi-carske, Slovenije, Belgije, Srbije i Crne Gore. ■

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić

Uzvanici na konferenciji

Gužva na startu


Događaji

Površina Južnoga Tirola iznosi 740.000 ha od čega na šume otpada 45 % površine. Prema nadmorskoj visini, većina površine pokrajine, čak 38 %, nalazi se iznad 2.000 m n.v. dok je raspored šuma nešto drugačiji te se iznad

2.000 m n.v. nalazi 26 % šuma, između 1500 i 2.000 m n.v. 37 % šuma, između 1.000 i 1.500 m n.v. 23 % šuma. U strukturi šuma prema nagibu 41 % šuma nalazi se između 30 i 45 stupnjeva što samo govori o uvjetima koji su zadani šumarima u njihovom djelovanju. U privatnom vlasništvu, preko 21.000 vlasnika, nala-zi se 52 % šuma, dok je u državnom vlasništvu samo 2 % šuma koliko posjeduje i crkva. Javne korporacije posjeduju 28 % šuma, zemljišne zajednice 9 % i općine 7 %. Preko 9.000 privatnih šu-movlasnika ima šume površine manje od 2,5 ha.

Najrasprostranjenija vrsta drveća je smreka sa 60 % udjela, a zatim slijede ariš s 19 %, obični bor s 10 %, pinija sa 6 %, jela s 3 %, bukva s 1 % te crni bor i ostala bjelogorica s manje od 1 %. Traže-na su smrekova stabla za proizvodnju glazbenih instrumenata. Šumari se diče sačuvanom jelom s oko 550 godina starosti, pi-nijom s preko tisuću godina i tri ariša koji se ubrajaju u najstarije crnogorice Europe. Pinije u Južnom Tirolu predstavljaju 88 % ove vrste u čitavoj Italiji.

Šumarstvo Južnog Tirola njeguje višefunkcionalno gospo-darenje šumama radi održavanja bioraznolikosti (14.700 živo-tinjskih vrsta, 1.113 biljnih vrsta, 111 šumskih zajednica, 173 vrste mahovine i 49 vrsta drveća u pokrajini, a procjenjuje se da u šumi ima 12,4 m3/ha mrtvog drva), zaštite mjesta i objekata, rekreacije (7.500 km šetačkih staza kroz šume s preko 7 miliju-na posjetitelja godišnje), socijalne uloge šuma te gospodarske djelatnosti u njoj (prosječno se u posljednjih 11 godina posjeklo 667.137 m3).

Hrvatska ekipa je okupljena u organizaciji Središnjice i delničkog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva, a sudjelova-nje su pomogle Hrvatske šume d.o.o. Natjecanja su održana u biatlonskom centru Antholz arena. Prva su dva dana održavana pojedinačna natjecanja, a završni treći dan, natjecanje štafeta. Hrvatski natjecatelji, kojima je to bio 20. jubilarni nastup, ostvarili su sljedeće plasmane:

slobodni stil žene 51-60 godina Tijana Grgurić 30. mjestoslobodni stil žene 61-70 godina Marija Gubić 11. mjestoslobodni stil muškarci 41-50 godina Goran Prelac 66. mjesto

slobodni stil muškarci 51-60 godina Mladen Šporer 14. mje-sto i Neven Vukonić 66. mjesto

klasični stil žene 41-50 godina Silvana Skender 19. mjesto, klasični stil muškarci 41-50 godina Alen Abramović 6. mjesto

i Goran Bukovac 77. mjestoklasični stil muškarci 51-60 godina Denis Štimac 109. mje-

sto.Štafeta ženska ekipa u sastavu: Silvana Skender, Marija Gubić

i Tijana Grgurić 31. mjestoštafeta muška ekipa u sastavu: Denis Štimac, Alen Abramo-

vić, Goran Prelac i Mladen Šporer 30. mjesto.Na zatvaranju natjecanja podijeljena su priznanja najboljim

natjecateljima, a Alen Abramović je dobio priznanje za osvojeno 6. mjesto.

Iduće, 51. natjecanje održat će se na području Njemačke u bavarskom mjestu Arberland, srcu poznate Bavarske šume, od 10. do 16. veljače 2019. ■

Alen Abramović bio je naš najuspješniji sudionik

Hrvatska ekipa


DogađajiSTANJE RAZMINIRANJA

Naglašen izvrstan odnos HCR-a i Hrvatskih šuma

Hrvatski centar za razminiranje nedavno je u Sisku obilježio 20 godina postojanja, u kojima se razvio u svjetski cijenjenu instituciju. Na svečanom obilježavanju izneseni su brojni podaci o minulom radu HCR-a te planovima u budućnosti.

Tekst: Željko Galić ■ Foto: HCR

Borba s minski sumnjivim područjima traje još od Domo-vinskog rata, a posljednjih 20 godina sustavno u organi-zaciji Hrvatskog centra za razminiranje (HCR). Tijekom tog vremena, ističu u HRC-u, izgrađen je jedinstven,

inovativni sustav koji danas koriste i mnoge druge zemlje i time se Hrvatska nametnula kao lider humanitarnog razminiranja, rečeno je na proslavi 20 godina postojanja Hrvatskog centra za razminiranje koje je održano u Sisku sredinom veljače.

S ponosom je istaknuto kako je 2017. prva godina od po-četka Domovinskog rata bez minskih incidenata, što je veli-ko postignuće s obzirom da su se u razdoblju 1991. - 2016. dogodila 1.372 minska incidenta, u kojima su 2002 osobe nastradale, od čega 518 smrtno. Procjenjuje se da će za raz-miniranje cjelokupnog minski sumnjivog područja trebati još oko 10 godina. U prvih 5 godina razminirala bi se skoro sva poznata minska polja nakon čega bi minski sumnjiva pod-ručja ostala na najnedostupnijim i najtežim planinskim te-renima, gdje strojevi za razminiranje ne bi bili od pomoći. Naglašen je i izvrstan odnos Hrvatskih šuma i HCR-a, koji se ne odnosi samo na financiranje razminiranja, nego i svakodnevno

sudjelovanje djelatnika HŠ (lugara, revirnika, uređivača i dr.) koji poznavanjem prilika na terenu značajno pomažu u ažuriranju baze minski sumnjivih površina.

U 2017. godini sukladno srednjoročnom planu HCR-a i do-stupnosti financiranja iz EU fondova, naglasak je bio na razmini-ranju poljoprivrednih površina.

Šume i šumske površine u ukupnom minski sumnjivom po-dručju RH zastupljene su s preko 90 %, ukupna minski sumnjiva površina državnih šuma je u razdoblju 1. veljače 2017. do 1. ve-ljače 2018. smanjena za 2.300 ha, (6,9 %) te sada iznosi 31.200 ha. Radno nedostupna površina iznosi oko 80.000 ha, na kojoj raste drvna zaliha od cca 11 milijuna m³. Procjenjuje se da je direktna šteta za HŠ d.o.o. i zajednicu zbog preostalog MSP-a na državnim šumama oko 100 milijuna kuna godišnje.

Humanitarno razminiranje nastavilo se financirati iz fonda OKFŠ, uz povećanje stope za razminiranje sredinom 2017. godine, sa 13 % na 30 % od ukupno prikupljenih sredstava. U 2017. godini tako je ukupno osigurano cca 53 milijuna kn za poslove razminiranja šuma i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu. Samo administriranje OKFŠ-a i plaćanje troškova humanitarnog razminiranja, sukladno Zakonu o šu-mama i Pravilniku o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje OKFŠ-a za izvršene radove u šumama, obavlja se u Ministarstvu poljoprivrede. Hrvatske šume su pred-ložile površine za razminiranje, sukladno ekološkim i gospodar-skim prioritetima na nekoliko područja: GJ Sjeverni Psunj – Javo-rovica u šumariji Pakrac; GJ Lisac – Staparuša u šumariji Otočac; GJ Guduća u šumariji Šibenik, GJ Rajićko brdo u šumariji Novska; GJ Grede Kamare u šumariji Jasenovac; GJ Makovnik u šumariji Josipdol. Predložene površine su ili razminirane ili je dio radova prebačen u prvu polovicu 2018. godine.

Planiraju se i projekti financirani od strane EU fondova ko-jima će se minski sumnjiva površina značajno smanjiti. Ubrza-no razminiranje MSP-a šuma i šumskog zemljišta očekuje se od sredine 2018. godine, kada će raspoloživi kapaciteti HCR-a završiti razminiranje poljoprivrednih površina te se prebaciti is-ključivo na razminiranju šuma i šumskog zemljišta, financiranih iz fondova EU i OKFŠ, Proračuna RH i donacija. Tada bi dinamika smanjenja minski sumnjive površine šuma i šumskog zemljišta bila znatno veća. ■



Šumska razglednicaŠUMARIJA VELIKA, UŠP POŽEGA

Šume poznate vinarima i planinarima

Tamo gdje u Zlatnoj požeškoj dolini završavaju poznati vinogradi kutjevačkog vinogorja počinju prekra-sne bukove i kitnjakove šume koje se rasprostiru po obroncima i kotlinama južnoga Papuka. Šumari jako dobro poznaju kvalitetu biljnih zajednica, a zahvaljujući Parku prirode Papuk, u novije vrijeme sve više izletnika i planinara koristi južni put do Jankovca uživajući u ovome šumama i vodama bogatom kraju.

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Irena Žarković

U većini naših naselja crkva se nalazi u samome centru, a odmah u blizini zgrada je šumarije. I u Velikoj je šu-marija pored župne crkve Sv. Augustina, samo što se crkva ne nalazi u centru već na kraju duge ulice koja

usjekom slijedi potok Veličanku skroz do mjesta gdje se spaja s potokom Dubočanka tvoreći „centar izvan centra“. Pitoreskno mjesto na južnim obroncima Papuka predstavlja i južnu grani-cu istoimenog parka prirode koja je, zanimljivo, povučena preko tornja crkve.

Šumarija Velika jedna je od šest šumarija u sastavu UŠP Po-žega i cijelom svojom južnom granicom graniči sa šumarijom Požega, zapadno leži šumarija Kamenska, a istočno šumarija Kutjevo dok se na sjeveru nalaze dvije šumarije iz sastava UŠP Našice, šumarija Čačinci te šumarija Orahovica. Najviša točka nalazi se na vrhu Papuka na 953 m n.v., a najniža na području GJ Poljanačke šume na 201 m n.v.

Šumarija se sastoji od dvije gospodarske jedinice ukupne površine 7.950,51 ha, a riječ je o GJ Južni Papuk koja se prostire na 6.053,53 ha te GJ Poljanačke šume s površinom od 1.896,98 ha. Šume šumarije Velika većim dijelom (5.447,58 ha) nalaze se u zaštićenom području unutar Parka prirode Papuk. Samom tom činjenicom, gospodarenje se odvija po posebnim uvjetima zaštite prirode što znači da su dopuštene gospodarske djelatno-sti i zahvati kojima se ne narušavaju bitna uloga i obilježja Parka prirode Papuk što je različito od klasičnog gospodarenja kakvog imamo u gospodarskim šumama jer se puno veća pozornost pridodaje zaštićenim vrstama.

Ukupna drvna zaliha šumarije iznosi 1.686.508 kubika i uglavnom je raspoređena u GJ Južni Papuk dok je ukupni tečajni prirast na području šumarije 44.514 m³. Otvorenost šumarije je veća u GJ Južni Papuk, što je i očekivano zbog brdovitosti terena te veće drvne zalihe i iznosi 19 km/1000 ha dok je na području GJ Poljanačkih šuma otvorenost 14,9 km/1000 ha.

Obnovljena zgrada šumarije Velika



Šumska razglednica

Propisani godišnji etat za šumariju u periodu 2014. - 2023. godine je 34.962 m³, dok je u planu za 2018. nešto veći i iznosi 36.362 m³.

Glavne vrste svakako su bukva (48 %), kitnjak (33 %)i grab (5 %). Zanimljivo je da na području GJ Poljanačke šume raste dosta divlje trešnje koja u omjeru smjese sudjeluje s čak 3 % što je za jednu voćkaricu značajan udjel. Vrhovi Papuka dom su i gorskog javora, vrlo cijenjene vrste među izrađivačima instru-menata, no kako nam je rekao upravitelj, nisu nađeni vrlo traženi „rebraši“. Zanimljivo je i kako se još uvijek pri vrhu Papuka mogu naći rijetka živuća stabla gorskog brijesta, vrste koju je prethod-nih desetljeća poharala holandska bolest brijesta.

U šumariji radi 30 zaposlenika na čelu s upraviteljem Da-mirom Nuićem. Stalno je uposleno 27 radnika, a u jesen 2017.godine primljena su i tri mlada sjekača. Šumarija je podijeljena na tri revira kojima upravljaju dipl. ing. šum. Irena Žarković, Do-magoj Galić i Krešimir Kalčik sa svojim pomoćnicima.

Upravitelj Nuić ističe kako je zdravstveno stanje šuma za-dovoljavajuće. Problema tek ima s kulturama smreke koje su posljednjih godina izložene napadu potkornjaka i koja se mje-stimice posušila i 100 %.

Kako smreka nije autohtona vrsta na Papuku sanacija tih po-vršina se provodi domicilnim vrstama bukvom i kitnjakom.

Na području šumarije, u GJ Južni Papuk odjel 55a, nalazi se i priznata bukova sjemenska sastojina koja se prostire na površini od 35,81 ha, starosti 95 godina, iz koje se osim sjemena posljed-njih

godina uspješno vade i bukove sadnice koje se koriste za sa-nacije i popunjavanja pri obnovi šuma.

Unutar granica šumarije, na 750 ha prostire se nastavno-po-kusni šumski objekt Duboka kojim upravlja Šumarski fakultet Zagreb.

Za vrijeme terenskih nastava profesorima i studentima dje-latnici šumarije često asistiraju prikazom spektra alata, oruđa i izvođenjem praktičnih poslova kako bi budući šumarski struč-njaci u stvarnosti vidjeli što ih očekuje poslije završenog školo-vanja.

Velika zanimljivost vezana za šumariju svakako je vino-grad Češljakovci koji se prostire na površini od 7,62 ha čineći šu-mariju Velika, uz Kutjevo i Ilok, pravom vinskom šumarijom. Od sorti grožđa uzgaja se graševina, chardonnay, sauvignon blanc, merlot, cabarnet sauvignon te zweigelt. Šumarija obrađuje vi-nograd u suradnji s djelatnicima rasadnika Hajderovac šumarije Kutjevo koji vrše uslugu strojne obrade tla i obavljaju kemijsku zaštitu loze. Svake godine, na dan sv. Vinka 22. siječnja obilje-

žavamo početak radova u vinogradu uz obavezan blagoslov sa željama za dobru vinogradarsku sezonu i obilan urod uz uzre-čicu „da nam grozdovi budu debeli kao kulen i dugi kao kobasi-ce“ koji se obavezno vješaju na lozu tom prigodom. Početkom jeseni, šumarija organizira i tradicionalnu berbu grožđa i to je događaj u kojem sudjeluju i djelatnici okolnih šumarija.

Šumarija brine i o izletištu Hrvatskih šuma d.o.o. Duboka koje se nalazi u kanjonu potoka Dubočanka zajedno s odmarali-štima nekoliko Požeških tvrtki. Tu se vikendima u vrućim ljetnim danima, zahvaljujući specifi čnoj mikroklimi koja je i po desetak stupnjeva hladnija od gradske, znaju naći djelatnici Hrvatskih šuma s obiteljima ili poslovnim partnerima, uživajući u zasluže-nom odmoru uz obavezan roštilj i piće ohlađeno u Dubočanki.

Velike probleme svakoga proljeća stvaraju bujice. Sve ekstre-mnije klimatske (ne)prilike od obilnih padalina, naglog topljenja snijega i velikih temperaturnih inverzija u kratkom vremenu dovode do pojave sve većeg broja bujičnih tokova. Posljedično i zbog brdovitog terena javlja se sve veći broj odrona i klizišta uz velike štete na šumskim cestama i samim tim otežana je otpre-ma drvnih sortimenata.

Turizam je potencijal kojem ovaj kraj neupitno teži.Osim već spomenutih vinograda, papučki kraj krase brojne

planinarske staze koje privlače brojne planinare i izletnike. Po-znata planinarska manifestacija Papučki jaglaci koja se smatra najmasovnijim planinarskim izletom u Hrvatskoj za ishodišnu točku ima upravo Veliku. Planinarske staze vode sve do Ivačke glave, Jankovca, Mališćaka, Lapjaka, Češljakovačkog visa i ostalih planinarima zanimljivih lokacija.

Nedaleko od crkve nalaze se bazeni s izvorima termalne vode koji su u ne tako davnoj prošlosti privlačili veliki broj turista, a na prostoru današnjeg NPŠO Duboka nalazi se skijalište Nevo-ljaš s vučnicom koje je zimi privlačilo ljubitelje zimskih sportova, a koje je trenutno također izvan uporabe.

Postoji inicijativa koja bi ovome kraju vratila turistički značaj kakav zaslužuje, a u tu svrhu, svoj obol daje i šumarija. U suradnji s PP Papuk uređena je poučna staza Turjak, uređeni su izvori vode uz planinarske staze, izgrađeni vidikovci. Osim toga, šu-marija održava i lokaciju pod nazivom Sveti bunarić. Riječ je o izvorištu kojeg je dao urediti pokojni dugogodišnji upravitelj šu-marije Zlatko Lisjak koji je pored izvora uredio i maleno svetište kojeg vjernici i putnici namjernici rado posjećuju.

Čitavo područje požeške kotline, pa tako i današnje površine šumarije Velika u 13. stoljeću bilo je u vlasništvu mađarskog kra-

Obnovljena sastojina bukve

Upravitelj šumarije Velika Damir Nuić


Šumska razglednica

lja Bele IV. U 16. i 17. stoljeću ovo područje je pod turskom oku-pacijom sve do kraja 17. stoljeća kada na vlast dolazi Habsburška Monarhija i Austro-Ugarska. Šume se tada dijele vlastelinima, a 1769. godine Marija Terezija propisuje Šumski red – zakon kojim se regulira gospodarenje šumama te uz njega i prvi udžbenik o gospodarenju šumama kojim se propisuje potrajnost kao obve-za koju i danas smatramo kao osnovu održivog načina gospoda-renja šumama. Vlastelini su upravljali ovim šumama sve do kra-ja 2. svjetskog rata kada vlast proglašava šume općenarodnom imovinom. Šumarija Velika je osnovana 1. lipnja 1945. godine rješenjem Oblasnog narodnog odbora Brod. Do 1957. godine bila je pod upravom Narodnog odbora kotara Slavonska Pože-ga, kada se priključuje novoosnovanom centralnom poduzeću

Šumarija Slavonska Požega koje poslije mijenja ime u Šumsko gospodarstvo Slavonska Požega. Osnivanjem Hrvatskih šuma 1991. godine, prvo kao Javnog poduzeća a zatim i kao društva s ograničenom odgovornošću, šumarija Velika posluje u sklopu UŠP Požega.

Uz bogatu povijest i dobru viziju budućnosti, velički kraj kojije odavno prepoznat kao zelena oaza ovog dijela Slavonije

ima svijetlu perspektivu zahvaljujući između ostalog i prekra-snoj šumi koja je srce PP Papuk, a koju su uzgojile i odnjegovale generacije šumarskih stručnjaka. Pored kvalitetnih šuma o koji-ma vode brigu i vina kojeg proizvode, šumarija i šumari će i ubu-duće predstavljati nezaobilazan subjekt u razvoju ovoga dijela požeške Zlatne doline. ■

Izletište Hrvatskih šuma u Velikoj

Sveti bunarić Berba grožđa u vinogradu Češljakovci


REZULTATI PROIZVODNJE 2017.

Unatoč lošim predviđanjima, godina u rangu prethodnih

Objavljeni su rezultati sakupljanja šumskog reprodukcijskog materijala na primarnom mjestu proizvodnje za 2017. godinu. Unatoč izrazitim sušama i visokim temperaturama tijekom ljeta te mrazu koji je pogodio dobar dio Hrvatskog kontinentalnog dijela, godina je po proizvodnji sjemena bila u rangu s 2016. godinom.

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Darko Posarić

Sjemenarstvo

Pristigli podaci proizvodnje šumskog reprodukcijskog ma-terijala u registriranim šumskim sjemenskim objektima Hrvatskih šuma za 2017. godinu pokazuju kako je pro-tekla godina, unatoč najavama i lošim klimatskim poka-

zateljima ipak bila u rangu prethodne. Od ukupno sakupljenog sjemenskog materijala, plodova je sakupljeno 1.254.583,00 kg od čega 1.216.979,00 kg plodova svojti od gospodarskog zna-čaja te 37.604,00 kg plodova rijetkih šumskih svojti. Sjemenki je sakupljeno 286,88 kg od čega 255,75 kg sjemenki svojti od gos-podarskog značaja te 31,13 kg sjemena rijetkih šumskih svojti.

Ukupno gledajući, godinu možemo smatrati osrednjom i na nivou prethodne 2016. godine što je ipak lošije od 2015. i 2014. godine. S obzirom na klimatske uvjete koje smo imali u 2017. godini, proljetni mraz i dugo sušno i vruće ljeto, rezultati proi-zvodnje sjemena mogu se proglasiti zadovoljavajućim.

To se prvenstveno odnosi na hrast lužnjak čiji je urod u re-gistriranim šumskim sjemenskim objektima poput Vinkovaca u 2016. u potpunosti izostao. U 2017. godini sakupljeno je ukupno 1.181.015 kg plodova žira hrasta lužnjaka, najviše u UŠP Našice, Vinkovci, Bjelovar, Koprivnica i Nova Gradiška dok je urod pod-bacio u UŠP Zagreb. Treba također uzeti u obzir i cijenu usluge sakupljanja žira koja je prošle godine iznosila 8 kn/kg bruto što je značajno više nego proteklih nekoliko godina.

Dobra situacija s lužnjakom nije se ponovila s kitnjakom koji je u 2017. debelo podbacio. Ove godine kitnjakovog žira skuplje-no je u količini od 29.538 kg što je gotovo 10 puta manje nego prošle godine. Urod je podbacio u gotovo svim podružnicama, jedino je relativno zadovoljavajući bio na području UŠP Zagreb.

Znakove oporavka pokazuje i poljski jasen, barem što se uro-da tiče, jer situacija s odumiranjem ove vrste na terenu i dalje je alarmantna. No, naspram prošlogodišnjih 600-tinjak kilograma sjemena, ovogodišnjih 4.843,75 kg prosušenih plodova zvuči fantastično. Iako je to daleko od sakupljenih kvota koje smo ima-li prije 15-ak godina, raduje da ova ugrožena vrsta unatoč svim nedaćama koje su je pogodile i dalje daje ploda. Poljski jasen ro-dio je ove godine u UŠP Vinkovci, Zagreb, Nova Gradiška, Osijek i Našice te neznatne količine u UŠP Bjelovar, Koprivnica te Sisak.

Bukva koja je prošle godine dobro rodila, ove godine u pot-punosti je podbacila što se dogodilo i 2014. te 2015. godine. Ove godine plodova bukvice nije bilo za sakupljanje.

Urod crnike i ove godine bio je vrlo slab, a sakupljeno je tek 65 kg plodova dok je medunac ipak urodio znatno bolje nego

Sakupljači sjemena smreke



Sjemenarstvo

www.woodmizer.hr

Tražite novu pilanu?

PREGIMEX D.O.O. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Mob: 0989934639 E-mail: [email protected]

Ostvarite popust - KUPITE ODMAH!

LT10 / LT15 / LT20 / LT40 / LT70Wood-Mizer najavljuje proljetnu promociju pilana za popularne modele

NARUČITE LISTOVE TRAČNIH PILA WOOD-MIZER UZ 10% POPUSTA.

Promocija vrijedi do 30. lipnja 2018. godine.

A o sada naru ite svoju novu pilanu - po retnu ili stacionarnu idrauli nu ili ne- idrauli nu - ostvarujete popusta na stroj i

popusta za sve dodatne ure aje pri or i pri or instaliran na stroju

prošle godine kada je sakupljeno svega 63 kilograma ploda. Ove godine, na području UŠP Buzet sakupljeno je ukupno 1.515 kg žira.

Stanje sa četinjačama i dalje je nepromijenjeno tj. loše. Situacija s potkornjakom ne ulijeva puno nade da će se smreka skoro oporaviti. S druge strane jela je stradala u prosincu kada je orkansko jugo devastiralo Gorski kotar. Za očekivati je kako idu-ćih godina urod ove dvije, naše najvrjednije vrste četinjača, neće biti moguće pratiti. Ipak lagani optimizam daje smreka koja je u 2017. dobro urodila, no njezino sjeme sakupljano je u siječnju 2018. godine.

Situacija s borovima donekle popravlja cjelokupnu sliku o urodu četinjača u našim šumama. Crni bor proteklih godina jedva je prelazio brojku od 100-tinjak kilograma, no ove godine sakupljeno ga je čak 210,35 kg dok je sjemena alepskoga bora sakupljeno 12,40 kg što je nešto lošiji rezultat od prošlogodiš-njeg. Crnoga bora najviše je sakupljeno u sjemenskim sastoji-nama UŠP Gospić dok je alepski bor tradicionalno sakupljan na području UŠP Split.

Pored šumskih svojti od gospodarskog značaja, sakupljali su se i plodovi rijetkih šumskih svojti i tu se rezultati nalaze u rangu prošlogodišnjih. Crni orah kojeg se sakuplja na području Vinko-vaca, ukupno je sakupljeno 36.345 kg što je bolje nego prošle godine. Osim na području Vinkovaca, mala količina sakupljena je na području UŠP Koprivnica.

Pitomi kesten skuplja se već tradicionalno u UŠP Sisak i u 2017. godini sakupljeno ga je 740 kg, dok se gorskog javora sa-kupljalo na području UŠP Požega i sakupljeno ga je 30 kg.

Poboljšanje je vidljivo kod hrasta cera kojeg je na području UŠP Buzet sakupljeno 489 kg. U Splitu je sakupljeno i 4,13 kg sjemena primorskog bora te 9 kg sjemena pinije. Sjemenska plantaža divlje trešnje u UŠP Zagreb sakupila je 18 kg sjemena.

Treba još spomenuti i proizvodnju biljnih dijelova koja je značajna kod topole i vrbe koje se tradicionalno proizvode na području UŠP Osijek. Topole je sakupljeno 176.080 reznica te 23.336 korijena dok je kod vrbe proizvedeno ukupno 33.100 ko-mada reznica. Od ostalih biljnih dijelova sakupljene su plemke hrasta lužnjaka (2.315 kom.), poljskog jasena (1.107 kom.), hra-sta kitnjaka (77 kom.) te crnog bora (20 kom.)

U nedostatku sadnica iz rasadničke proizvodnje, a zbog uka-zane potrebe popunjavanja sastojina u procesu obnove, na pri-marnom mjestu proizvodnje vađen je i sadni materijal u vidu prirodnog pomlatka. Najviše je sakupljeno prirodnog pomlatka obične bukve 90.355 kom, dok obični grab ove godine uopće nije vađen.

Za 2017. godinu možemo reći kako je urod, iako slab kada ga se komparira s prosjekom, ohrabrujući ako uzmemo u obzir da klimatske prilike nisu išle na ruku urodu sjemena. Ipak treba zaključiti kako trendovi govore o sve rjeđem i slabijem urodu šumskog reprodukcijskog materijala. S obzirom na razmjer kli-matskih nepogoda i na količinu šteta koje trpimo svake godine zbog klimatskih promjena, proizvodnja šumskog reprodukcij-skog materijala će imati problema u narednim godinama. ■


ŠUME I NJIHOVA ZAŠTITA NEKAD I DANAS

Ugrožene vrste i njihovi uzročnici

Dr. sc. Miroslav Harapin, umirovljeni znanstvenik Hrvatskog šumarskog instituta održao je više predavanja na temu šuma i njihove zaštite, između ostalog u Matici hrvatskoj. Predavanje je objavljeno i u časopisu Hr-vatska revija 2016. godine. Tijekom predavanja je više puta pozvao prisutne da prošeću šumom i pročiste organizam. Tijekom predavanja o šumama i zaštiti šuma izrečeno je mnogo poučnih činjenica te je dr. sc. Harapin na taj način prenio puno znanja na one kojima šumarstvo nije struka i tako promovirao struku kao garanciju vitalnih šuma za buduće generacije.

EdukacijaTekst: Marija Glavaš

Foto: dr. sc. Miroslav Harapin, arhiva

Prema jednoj od definicija šuma je tijesna zajednica biljnog i životinjskog svijeta, odnosno tijesna zajedni-ca ljudi i šuma. Šumu treba promatrati s više gledišta: biološkoga, prema namjeni (gospodarske, zaštićene),

općekorisnim funkcijama, povijesnoj ulozi i s drugih aspekata.U Hrvatskoj je 47 % kopnenog dijela pod površinom šuma

i šumskih zemljišta što iznosi oko 2.500.000 ha. Od toga je šumom obraslo 42 %. Listopadnih ima 84 % (bukva 35 %, hrast 27 %, ostale tvrde i meke listače 22 %), a crnogoričnih 16 % (jela, smreka, borovi). U državnom vlasništvu je oko 80 % i s njima gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Više od 90 % šuma u Republici Hrvatskoj su prirodne šume. Po površini pri-rodnih šuma i njihovoj kvaliteti Hrvatska je na prvom mjestu u Europi.

Općekorisne ili socijalne funkcije šuma su: utjecaj šume na klimu, zrak, vodu i zemljište, očuvanje biološkog nasljeđa, ulo-ga šume u oblikovanju krajolika za rekreaciju i turizam i mno-ge druge. Šume sprječavaju bujice i eroziju tla, pročišćavaju zrak, stvaraju kisik. Općekorisne funkcije šuma su pravo svih članova društvene zajednice i nitko ne može steći ekskluzivno pravo na njih posjedovanjem ili kupnjom šume.

Šumski ekosustav, kao i drugi ekosustavi može biti zdrav ili bolestan. U zdravom ekosustavu postoji nesmetana proi-zvodnja biomase, prirodna obnova i efikasna samoobrana. Bo-lestan šumski ekosustav je onaj u kome postoji lokalna bolest koja traje kratko i postoji na malim površinama ili kronična bo-lest koja može biti prisutna na malim površinama ili globalna

i nepovratna na velikom površinama. Uzročnici bolesti su vrlo različiti, a pripada im i antropogeni utjecaj na šume.

Drveće, šume, kukci i uzročnici biljnih bolesti pojavili su se na Zemlji najmanje milijun godina prije nego se pojavio čo-vjek. Prema demografskim podatcima na početku novog vi-jeka na Zemlji je živjelo 200 milijuna ljudi, a početkom 2015. 7,3 milijarde ljudi a to predstavlja demografsku i populacijsku eksploziju koja ugrožava funkcioniranje opstanka šuma.

Industrijskom revolucijom nastala su zagađenja koja ugrožavaju šume. Šume su izgubile svoj integritet zbog ambijentalnih promjena, neadekvatnog načina gospodarenja, zagađenja zraka, šumskih požara, elektromagnetskih zračenja i drugih utjecaja. U Njemačkoj je 1980-ih godina izišla knjiga autora Schütta pod naslovom Waldsterben (Umiranje šuma) u kojoj autor iznosi kako se na čitavoj sjevernoj hemisferi, zbog kiselih kiša šume suše i umiru i kako oko Zemlje kruži oko 5.000 kemijskih spojeva štetnih za život na njoj.

Veliko epidemijsko sušenje šuma hrasta lužnjaka bilo je prisutno u Slavoniji u razdoblju od 1910. do 1925. godine i od 1966. do 1967. godine. U tom razdoblju zabilježena su sušenja hrastovih šuma i u Rumunjskoj, Poljskoj, Njemačkoj i u SAD-u. Kod nas je hrastove uz gubara napao zlatokraj i kuka-vičji suznik, a nakon golobrsta što su ga počinili gljiva pepelni-ca, drveće je izgubilo vitalnost pa su ga napali ksilofagni kukci.

U drugoj polovici 19. st. i u 20. st. suše se jelove šume u Europi. Katastrofalno sušenje jelovih šuma u Hrvatskoj bilo je prisutno 1950. godine u Gorskom kotaru, Lici i susjednoj Slo-veniji. Žarište sušenja bilo je na području Šumarije Fužine, a kao uzročnik determiniran jelov moljac miner. Zbog toga je u Gorskom Kotaru u nekoliko navrata provedeno je aviosuz-bijanje. Napadnuta stabla su fiziološki oslabila pa su ih napali potkornjaci i nastupilo je sušenje jelovih šuma.

U razdoblju od 1927. do 1947. godine u Hrvatskoj se osuši-lo oko 5 milijuna stabala, odnosno više od 2 milijuna m3 drvne mase brijestova zbog napada gljive vrste Ceratocystis ulmi. Brijest je tako praktički nestao iz naših šuma.

Glavnim štetnikom u listopadnim šumama na području hrvatskog Sredozemlja smatra se gubar, a u borovim šumama i kulturama borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa) koji osim borova napada i druge četinjače.

Uzročnik sušenja pitomog kestena je gljiva vrste Cryp-honectria parasitika. Na pitomom kestenu zadnjih godina

Šuma u Gorskom Kotaru nekada


Edukacija

Connecting Global Competence

18.–22. srpnja 2018. Messe München

13. med-unarodni vodeci strucni sajam šumarstva i šumarske tehnologije sa znanstvenim konferencijama i skupovima interforst.com

INOVACIJE ZA ŠUMARSTVO I TEHNOLOGIJU

Kupite Vaše

ulaznice online.

Uštedite do 30 %.

interforst.com/

tickets

Generalno zastupstvo sajma München u Hrvatskoj:Belimpex d.o.o. | tel: +385 1 3638 363, 3648 276 | [email protected]

pojavila se opasna osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) koja uništava pupove i grančice. Zbog njihove pojave je pitomi ke-sten jedna od najugroženijih vrsta drveća.

Među najugroženije vrste spada jasen koji je ugrožen zbog oboljenja kore koje zadnjih nekoliko godina uzrokuje gljiva Chalara fraxinea. Ugrožene su i smreka i bukva.

Zaštita šuma započinje racionalnim gospodarenjem, a u tu su namjenu donašani razni zakonski propisi. Šume se zaštićuju od štetnog utjecaja abiotskih i biotskih čimbenika, a napose od antropogenog utjecaja. Suvremena zaštita šuma nastoji očuvati optimalnu ravnotežu u šumskom ekosustavu, znanstvena istraživanja unaprijedila su zaštitu šuma. Dobro uzgajana i gospodarena šuma otporna je na negativne učinke abiotskih i biotskih čimbenika.

Zbog nestabilnosti šumskih ekosustava u 19. i 20. stoljeću dolazi do epidemijskog sušenja i propadanja šuma, pogotovo određenih vrsta. Nakon Drugog svjetskog rata defolijatori su se u Americi, Africi i Europi suzbijali DDT-em čija je upotreba kasnije zabranjena, primjenjivani su i drugi insekticidi. Danas se suzbijanje štetnika provodi primjenom bioinsekticida na bazi bakterije Bacillus thuringiensis. Pripravci nose komerci-jalne nazive Baturad, Dipel, Thuricid i Foray. Biološki pripravci su bezopasni za korisne kukce, životinje, ptice i ljude.

Valja još jednom naglasiti da Hrvatska posjeduje najkva-litetnije, dobro gospodarene šume, iznimne bioraznolikosti i to je naše najveće bogatstvo. Šume mogu imati vlasnika i gospodara, ali njezine općekorisne funkcije pripadaju svima. Možemo reći da su šume neprocjenjivo korisne. Zato ih treba čuvati i štititi! ■

Aviotretiranje Negativni antropogeni utjecaj


IntervjuUGLEDNI ŠUMAR I KNJIŽEVNIK MILAN KRMPOTIĆ

Šumarski bard i prozaist

Šumarski stručnjak u mirovini te aktivni pjesnik i prozaist Milan Krmpotić rođen je u Veljunu Primorskom, 2. rujna 1945. godine. Kako šumarsku tako je i književnu karijeru počeo graditi u ranoj mladosti. Završio je osnovnu školu u Krivom Putu 1960. godine. Srednju šumarsku školu završio je u Delnicama 1964. godine, a Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine. Šumarsku je karijeru započeo u šumariji Krasno gdje je napredovao do mjesta upravitelja, da bi tu dužnost nastavio obnašati u šumariji Senj. Od 1985. godine zaposlen je kao direktor OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Senj Goransko-primorskog ŠG Delnice, a osnivanjem JP Hrvatske šume p.o. Zagreb postavljen je za direktora Odjela za plan i razvoj Uprave šuma Senj. Najzapamćeniji je po pošumljavanju krša. Objavio je oko 30 književnih djela, a surađuje i s brojnim časopisima te je članke objavljivao i u Hrvatskim šumama. Bio je dugogodišnji tajnik Senjskog književnog ognjišta, društva za književnost i kulturu i glavni urednik njegovih izdanja. Djela iz njegovog bogatog knji-ževnog opusa i svih književnih žanrova nalazit ćete u školskim čitankama, po knjižnicama i knjižarama i internetskim trgovinama, a neka od njih prevedena su na poljski, engleski i njemački jezik. Svrstan je među najplodnije suvremene senjske književnike, a o sebi piše ovako: Šumar i pisac, stvorenje nesretno, u Hrvat-skoj se, eh, izgubih tmici pa bespućima vrludam nespretno.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: Marija Glavaš, arhiva

Vaša ljubav prema pisanoj riječi rođena je još u Va-šem djetinjstvu, ali kada ste osjetili potrebu za pi-sanjem, i što Vas je prvo privuklo kao tema?

Ne radi se o potrebi, nego o stvaralačkom porivu,

o Božjem daru koji ima svaki čovjek. Tako sam već u 7. razredu osnovne škole napisao roman, dječji i djetinjast. Moja je genera-cija bila zatrpavana kojekakvim pričama o junacima i junaštvi-ma, pa je svega toga bilo i u njemu.

Šuma je od pamtivijeka inspiracija pjesnicima i piscima. Vi ste za struku odabrali šumarstvo, što znači da ste dobar dio radnog vijeka proveli u šumi. Slobodni trenuci provedeni u šumi, trenuci kada ste se prepuštali njezinoj ljepoti i ener-giji, zasigurno su pretočeni u retke vaših pjesama i proze. Koliko snažno je struka utjecala na Vaše književne ostva-raje?

Vrlo se ponosim svojom strukom, ne samo zbog činjeni-ce da sam kroz nju izgrađivao svoj život, nego mi se, zajedno sa šumom, ponudila i razotkrivala u bezbroju tema koje samo šumar pisac može razotkriti. Svojom iskonskom tajnovitošću, i mistikom, šuma mi je obogatila metaforiku, ponekad neočeki-vanu, ponekad neobičnu, ali uvijek svježu, živu. Nekoliko mojih knjiga naprosto su izrasle iz šume. Spomenut ću Trag božanske stope, Divlje sjeme, Ruka boga D´ana, Buna u sretnoj šumi, i tko zna koliko još pjesama. U još neobjavljenom romanu Kraljevstvo pružene ruke, jedan od važnijih likova je lugar.

Tijekom obilježavanja 250. godišnjice organiziranog gospodarenja šumama u Hrvatskoj, stihovi Vaše pjesme Meditacije drvosječe bili su odabrani za predstavljanje na plakatu. Pjesma nas podsjeća koliko je to mukotrpan i opa-san posao i kakvom nagradom završava. Koliko ste njome pronijeli glas sjekača?

Posao drvosječe oduvijek je težak i mukotrpan, a u vrijeme kad je ta pjesma napisana mnogi su šumski radnici mjesecima stanovali na radilištima u skromnim nastambama, u kojima im je jedina veza sa svijetom bio radio na baterije i pisma koja bi im

Šumar i književnik Milan Krmpotić



Intervju

pisali najmiliji. Teške pile bez amortizera bile su njihov osnov-ni alat pa je vibracijska bolest bila tako česta. Svejedno, mislim da bi se i današnji drvosječe u njoj lako prepoznali jer je mnogo toga ostalo isto. Ona je bila glas vapijućega u pustinji, jer se teh-nološki razvitak, koji olakšava rad, ne događa preko noći. Vjeru-jem da je svatko tko ju je pročitao na jezgrovit i potresan način dobio uvid u život i rad tih ljudi i da je, uz mrvicu sućuti, prema njima stekao iskreno poštovanje.

Koliki su utjecaj na vaše stvaralaštvo imali ljudi iz vašeg neposrednog okruženja i Vaš zavičaj?

Najveći je utjecaj imala majka. Ona je bila moj zavičaj, a za-vičaj ona. Majka-zavičaj i danas živi sa mnom, i u meni, daje mi snagu i inspiraciju, unatoč vremenu i godinama koje već osje-ćam. U majčinu rječniku nije postojao pojam ne mogu. Čini mi se da ga ni ja nikada nisam upotrijebio. Majci-zavičaju skromno sam se odužio zbirkom pjesama Bunjo dida moga, pisane govo-rom kojim sam progovorio.

Što Vas je ponukalo na pisanje za djecu? Je li igrokaz Buna u sretnoj šumi ikada zaživio? Što je od Vaših djela uvršteno u školsko gradivo?

Ponukao me dječačić koji u meni još živi punim dječjim živo-tom, a potom sinovi, jer sam pisao da bi ih veselio i zabavio. Igro-kaz je objavljen u dva izdanja i darovan je najboljim učenicima u brojnim školama Hrvatskoga primorja. Koliko mi je poznato, izvođen je u jednoj osnovnoj školi na otoku Krku. U školske čitan-ke (poznate su mi dvije) uvrštena je pjesma Moja učiteljica, koju neki kritičari smatraju ponajljepšom pjesmom na tu temu. Ove godine u jednoj čitanci za 5. razred, koja je u pripremi za tisak, uvrštena je moja priča Bocari.

Dokazali ste da ste uspješni u svim književnim žanrovi-ma. Pjesničko stvaralaštvo plod je trenutka snažne inspi-racije, ali roman zahtijeva puno promišljanja i upoznava-nja s temom. Koliko ste vremena proveli informirajući se o činjenicama? Koliko je priprema za utjelovljenje Vašeg romana Tek braća proširila vaše znanje hrvatske povijesti?

Roman je zbog opsežnosti svojevrstan projekt, a utrošeno vrijeme ovisi o njegovoj složenosti. Za povijesni roman nužno je istraživati i proučavati građu. Tri sam godine izučavao povijesnu građu za spomenuti roman i tek kad sam ovladao temom, kad mi se mučna (neki bi rekli slavna) uskočka epopeja razotkrila u svoj svojoj složenosti, pristupio sam pisanju.

U kojoj mjeri je roman Osmi patuljak autobiografsko djelo? Jeste li Vi osoba u potrazi za svojim pravim identi-tetom?

Čovjek se razotkriva u svemu što čini. Sve u čemu sudjeluje nosi pečat njegove osobnosti. Ideja, stil, senzibilitet, pa kreativna sposobnost, otisak su po kome se pisac prepoznaje. Slikovito rečeno, sve to je poput otiska palca u literarnoj kartoteci.

Ovladati sobom najveća je vlast, rekoše stari Rimljani, a vla-dati znači i boriti se. Tako se i ja neprestano borim sa svojim vr-linama i manama, sa spoznajnim i nespoznajnim, s dosežnim i nedosežnim, i još se uvijek tražim i istražujem.

Običavate li prije nego tekstove odnesete na čitanje za-moliti nekoga od svojih najbližih neka ih pročita i da Vam mišljenje?

Živim u malenoj sredini pa nema baš mnogo ljudi koji su u stanju kritički proanalizirati tekst. No, ipak da. Ponekad i urednici bitno pripomognu. Brojni kritički osvrti uvjeravaju me da sam na dobrom putu. Veseli me da na tom putu još uvijek putujem.

Možete li objasniti značenje Vaše pjesme Delnicama u svitanje koju je svojedobno pjevao Ivo Robić?

To je jedna od mojih prvih pjesama (taman sam navršio 15 godina života). Posvećena je Delnicama, gdje sam pohađao srednju šumarsku školu, a nastala je na zamolbu skladateljice. Začudo, pobijedila je na natjecanju posvećenu velikom među-narodnom skijaškom događaju (Kup Kurikala). Čujem da je i danas Delničani rado poslušaju.

Pišete li i sada? Možete li nam otkriti koju pojedinost, o kojem žanru je riječ i o kojoj temi?

Imam zgotovljena i neobjavljena tri rukopisa. Roman s hr-vatskim braniteljima u glavnoj ulozi i već spomenutim lugarom, zatim zbirku pjesama i rukopis basna, dakle priča i pjesama o životinjama.

Bez sponzora je teško objaviti rukopis, a meni koji živim u provinciji, daleko od izdavačkih kuća, pogotovo. Zahvalan sam Hrvatskim šumama jer su svojedobno pomogle izdavanju nekih mojih knjiga, ali je od toga prošlo već mnogo godina. Ne znam pomažu li danas Hrvatske šume takve projekte, no pomoć bi mi stvarno dobro došla. Nadam se da moje književno djelo svjedoči da se šumarstvo ne svodi samo na pilu i sjekiru. No, bez obzira na sve to, šuma i šumarstvo ostat će moja trajna ljubav i literarna preokupacija, čak i kad jednom ne budem u stanju pisati. ■

Krmpotićevi romani

Naslovnice romana i zbirke pjesama



EkologijaTekst/foto: Ivan LimićTRESET U IRSKOJ

Prevelika eksploatacija dovela do ekoloških problema

Treset je organski supstrat nastao taloženjem mrtve or-ganske tvari, koja potječe od različitih dijelova biljaka u anaerobnim uvjetima vlažnih močvarnih područja. Naslage treseta nalaze se u brojnim zemljama svijeta

u području umjereno hladne klime kao što su Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Irska, Finska, Estonija, Škotska, Poljska, sjeverna Nje-mačka, Nizozemska, skandinavske zemlje, Kanada te Sjedinjene Američke Države, Novi Zeland, Patagonija i Falklandski otoci.

Irska, poznata i kao „Zeleni otok“, država je u zapadnoj Euro-pi smještena na istoimenom otoku, okružena sa zapadne strane Atlantskim oceanom, a s istočne Keltskim i Irskim morem. Usli-jed velike količine oborina te ravničarskog reljefa, često ne višim od 200 m n.v., kao i geoloških događanja u prošlosti, velik dio Irske prekriven je močvarama i tresetištima. Zbog nedostatka

kisika potpuni raspad organske tvari je spriječen, a sloj treseta s vremenom raste oko 1 mm godišnje.

Mahovi tresetari su mahovine iz porodice Sphagnum koja prevladava na tresetištima Irske.

Tresetari mogu upiti 20 puta više vode od svoje suhe težine, te se zbog toga s punim pravom nazivaju rezervati rezervoari kišnice. Hodanje na takvim staništima može se nazvati i “hod po vodi”, točnije, poput hodanja po spužvi zasićenoj vodom. Tresetari stvaraju prirodne brane te filtriraju velike količine vode, prilikom kojeg kontroliraju kretanje vode kao i poplave okolnih područja.

Treset se radi poboljšavanja strukture, kiselosti i smanjenja ili povećanja vlage u tlu eksploatira te koristi u poljoprivredi i hortikulturi u mješavini s tlom te u svrhu malčiranja. Koristi se

Naslage treseta koje pronalazimo u brojnim zemljama na području umjereno hladne klime od velikog su ekonomskog, ali i ekološkog značenja. Zbog velike količine oborina te ravničarskog reljefa velik dio Irske prekriven je močvarama i tresetištima nastalim taloženjem organske tvari. Tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća eksplantacija treseta u Irskoj je ubrzano rasla zbog mogućnosti njegovog korištenja kao goriva za grijanje kuća i kuhanje. Zbog velike količine eksploatacije treseta te lošeg utjecaja na vodni režim, dolazi do narušavanja cjelokupnog ekosustava te potrebe pronalaska balansa između njegove ekonomske i ekološke uloge.

Kontrola hidrologije tresetišta


Ekologija

primjerice i kao sredstvo za filtriranje otpadnih voda u urbanim sredinama. Zbog svoje mekane teksture također se koristi prili-kom izrade slatkovodnih akvarija kao imitacija riječnog dna, što je pogodno kod nekih vrsta riba koje se zadržavaju na dnu. Slič-no tome, u teraristici se primjenjuje prilikom izrade pogodnih podloga za pojedine vrste gmazova i drugih vrsta.

U 17 st. treset se počeo koristiti kao gorivo za grijanje kuća i kuhanje. Tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća ek-splantacija treseta je ubrzano rasla te su strojevi zamijenili ruč-no vađenje i omogućili eksploataciju u većim razmjerima.

Prilikom eksploatacije treseta isušuju se velika područja zbog visoke količine vode u tlu. Kontrola hidrologije nužna je za uspješno isušivanje. Dreniranje se vrši kopanjem kanala oko područja eksploatacije, uklanjanjem površinskog sloja ili pak sni-žavanjem podzemnih voda.

U ruralnim područjima Irske vađenje treseta se obavlja ruč-no na dubini od 1-2 m. Rezani blokovi se zatim stavljaju na hrpe te suše nekoliko tjedana i slažu u vreće. Velike količine treseta se eksploatiraju strojno na isti način, ali zbog velikih površina znatno i nepovratno se uništavaju ekosustavi. Upravo takvim nekontroliranim načinom eksploatacije dolazi do poremećaja u ravnoteži ovog osjetljivog ekosustava, koji se nije u mogućnosti obnoviti brzinom kojom ga se iskorištava, što u konačnici do-vodi u pitanje njegov opstanak. Zbog uništenja velikih površina tresetnog staništa u Irskoj tijekom 20 st. doveden je u pitanje i njihov opstanak.

Naime prilikom ugibanja mah tresetar ne razlaže ugljik već ga taloži, i zbog toga su tresetišta izuzetno bogata ugljikom. Pri-likom bilo kakvog oštećenja kopanjem, rezanjem, isušivanjem ili spaljivanjem dolazi do ulaska zraka i razlaganja organske tvari pri kojem se oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu. Također, zbog eksploatacije dolazi do poremećaja u vodnom režimu tresetišta, uslijed čega može doći do većih poplava, vodenih bujica i prijenosa sedimenta u vodotokove i more.

Kao posljedica erozivnog djelovanje vode te prodora kisi-ka u dublje dijelove treseta dolazi i do oštećenja ili čak uništava-nja mnogobrojnih arheoloških i paleontoloških nalazišta diljem Irske. Primjerice, jedno od poznatijih nalazišta je nalazište irskog gigantskog jelena (Megaloceros giganteus) koji je živio prije 11-13.000 godina te je jedan od najvećih vrsta jelena koji su ikad živjeli na zemlji i to upravo u tresetima diljem Irske.

Zbog brojnih negativnih utjecaja na ekosustav u novije vrije-me se kontroliranjem eksploatacije, detaljnijim istraživanjima te blokiranjem odvodnje pokušava podići razina vode na tresetišti-ma. Time bi se poboljšao rast mahova tresetara te nakupljanje treseta.

Unatoč brojnim negativnim učincima eksploatacije treseta, povećanjem ekološke svijesti te boljim razumijevanjem potreb-no je pronaći balans između korištenja i očuvanja ovih vrijednih ekosustava. ■

Mah tresetar iz porodice Sphagnum Reljef u Nacionalom parku Connemara

Vađenje tresetnih blokova Sušenje tresetnih blokova


Gljive naših krajevaTekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhivaRANA LIVADARKA

Stapčara osrednje kvalitete

Rana livadarka ili rana čehavka, lat. Agrocybe praecox (Pers.) Fayod spada u male ili stapčare srednje ve-ličine. Latinski naziv roda Agro znači polje, cybe glava, a naziv vrste praecox ukazuje na ranu pojavu gljive pa narodni i znanstveni nazivi zapravo odgovaraju jedan drugome. Prvi ju je opisao južnoafrički mikolog Cristiaan Henrik Parsoon 1800. godine pod nazivom Agaricus praecox. U rod Agrocybe premjestio ju je švicarski mikolog Viktor Fayod 1889. godine.

Rod Agrocybe spada u porodicu Strophariaceae, a kod nas se unutar roda pojavljuje sedam vrsta. Nekih godi-na se javlja obilno, premda to nije čest slučaj. Njihova veličina i masa izrazito ovise o plodnosti tla. Kako rana

livadarka nije odviše cijenjena po kvaliteti, a izgledom podsjeća na šampinjone zbog svijetlog klobuka i čokoladno smeđih listića Rusi je znaju nazivati nedovršenim šampinjonom.

Opis: klobuk je nešto tamniji u središtu, blijede bež ili blije-do žute boje za suhog vremena i smežuran, svijetlo žutosmeđe boje za vlažnog vremena, promjera od tri do devet cm. Klobuk je gladak, dok je gljiva mlada konveksan je i sa slojem sluzi, a sa zrelošću se izravnava i često ispuca. Obično na njemu ostaje

koprena. Listići su prirasli i gusti, u početku su bijele boje koja prelazi u tamno smeđu jer spore sazriju. Meso je bijelo, mekano i s vremenom smeđi. Stapka je bijele ili blijedo žute boje, valjka-sta, ravna ili zakrivljena, često sa zakrivljenom bazom na kojoj se često nalaze rizomorfi. Visine je od četiri do sedam cm, ponekad i do deset. Dosta je debela, promjera oko jednog cm i s krhkim prstenom koji ponekad izostaje. Spore su elipsoidne i glatke, čokoladno smeđe su boje kao i otisak spora.

Rasprostiranje i stanište: rasprostranjena je po Europi, Sje-vernoj Americi i na sjeveru Afrike. Dolazi u grupama, ponekad u proljeće u velikom broju, u šumama, na poljima i po livadama i drugim travnatim površinama poput vrtova. Budući da je sa-

Rana livadarka voli drvne ostatke


Ljekovito biljeTekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

DIVLJA KRUŠKA - LJUBITELJICA SVJETLA

Učinkoviti diuretik štiti krvožilni sustav

Divlja kruška, (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.)iz poro-dice ružovki (Rosaceae) je prepoznata kao korisna namirnica još u brončano doba. Stari Grci su ih uz-gajali već u drugom stoljeću prije nove ere. Bile su dio bogate kulinarske ponude staroga Rima gdje su divlje kruške konzervirali, spravljali od njih žele, marmeladu, sokove ili prepuštali procesu fermen-tacije kako bi kasnije uživali u vinu. Srednjovjekov-ni Europljani za liječenje su koristili zrele plodove i mlado lišće. Umjeli su spravljati rakiju i ocat od plodova.

Latinski naziv roda jednostavno znači kruška, a sufi ks ime-na vrste aster znači nalik na. Smatra se da je divlja kruš-ka zajedno s vrstom Pyrus caucasica (syn. P. Communis subsp. caucasica) predak svih uzgojenih kultivara s ko-

jima se lako križa. Ubraja se u spororastuće vrste. Živi između šezdeset i devedeset godina, a neki su primjerci doživjeli i tristo. Medonosna je, a osim pčela privlači i ptice i sisavce.

Opis: javlja se kao manje stablo koje može doseći 20 m ili grm visine 3 ili 4 m. Krošnja je gusta i razgranata. Grane nose trnove i po tome se divlja kruška razlikuje od kultivara. Kora de-bla je vidljivo uzdužno ispucala i s poprečnim usjeklinama koje su izraženije kod starijih stabala pa tada podsjećaju na ljuske, najčešće smeđe, ponekad sive boje katkada s plavičastim odsja-jem. Lišće je na dugim peteljkama, jajoliko okruglo, dužine od 2 do 7 cm i širine od 1,5 do 2 cm, s gornje strane glatko i zeleno, s donje bjeličasto. Razvija se u vrijeme cvjetanja. Kruške spadaju u jednodomne vrste,cvatovi divlje kruške su malocvjetne gronje s po šest do dvanaest cvjetova, promjera do 3 cm, uglavnom bi-jele, ponekad ružičaste boje. Plodovi su na peteljkama;, mogu biti okrugli ili kruškoliki, promjera oko 4 cm, žutozelene boje. Imaju slatkokiseli okus. Divlja kruška počinje plodonositi između sedme i desete godine starosti, a produktivnost jednoga grma ili stabla iznosi od 10 do 50 kg.

Rasprostranjenost i stanište: od zapadne Europe do Kav-kaza dok u sjevernoj Europi nije rasprostranjena. Raste u šuma-ma listača na nadmorskim visinama od 150 do 1.500 m. Dolazi kao pojedinačna vrsta, na rubovima šuma. Razlog tome je njezin veliki zahtjev za svjetlom, a zbog čega se teško nosi s drugim konkurentskim vrstama. Uspijeva na gotovo svim tipovima tala

profi t, često se javlja na drvnim ostacima kao što su kora i drvna sječka. Raste li na drvnoj sječki teže ju je uočiti zbog slične boje klobuka no nešto lakše za vlažnog vremena.

Miris i okus: na brašno, okus može biti gorak.Vrijeme sakupljanja: proljeće i rano ljeto.Kemijski sastav: najveći udio zauzima voda. Od uglji-

kohidrata sadrži glukozu i dekstrozu, a količina ovisi o dostu-pnom svjetlu što znači da je veća što je sunčanije. Sadrži nešto bjelančevina, pepela, celuloze i masti. Zastupljene su i male količine vitamina od kojih najviše C. Zastupljeniji su minerali, također u malim količinama, ali većim nego vitamini. Od njih najviše kalij i zatim fosfor. Prisutne su i vrlo male količine ami-nokiselina.

Jestivost: uvjetno je jestiva, potrebno ju je kuhati petnae-stak minuta ili marinirati. Osrednje je kvalitete, a prati je i glas da se gorčina ne gubi ni kuhanjem.

Ljekovito djelovanje: premda se ubraja u slabo nutritivne gljive, ima određeno pozitivno djelovanje na velik broj funkcija u organizmu. Zahvaljujući fosforu podržava normalan rad orga-nizma za vrijeme održavanja posta, dijete i kod vegetarijanaca. Poboljšava provodljivost živčanih stanica i snižava arterijski tlak zahvaljujući kompleksu dušičnih tvari. Normalizira razinu gluko-ze u krvi pa ih dijabetičari mogu konzumirati bez ograničenja. Sprječava razvoj anemije i infarkta, jača strukturu mišića i dje-luje na povećanje mišićne mase zahvaljujući sadržaju lako pro-bavljivih bjelančevina. Poboljšava razvoj funkcija velikog mozga i pamćenje i omogućuje bolje provođenje energije u središnjem živčanom sustavu. Asparaginska kiselina osigurava provodljivost među neuronima i osigurava opskrbu magnezijem i kalijem u stanice tkiva. Esencijalna kiselina valin osigurava bržu regenera-ciju tkiva, povećava mišićnu otpornost, smanjuje apetit i sprje-čava razvoj depresije. Alanin jača životnu aktivnost, pomaže rastvaranje mokraćnih soli i sprječava njihovo taloženje. Lizin pokazuje protuvirusno djelovanje, točnije narušava aktivnost vi-rusa herpesa i stimulira sintezu bjelančevina. Treonin podržava rad krvožilnog sustava i srca i stimulira hormon radosti seroto-nin, pomaže psihičko zdravlje i aktivnost antitijela. ■

Listići vremenom smeđe



Ljekovito bilje

te dobro podnosi pjeskovita i teška glinasta tla, osim kiselih. Pre-ferira neutralna i plodnija tla, umjerene vlažnosti. Dobro podno-si sušu i atmosfersko zagađenje.

Kemijski sastav: Plodovi sadrže šećere, jabučnu, limunsku i askorbinsku kiselinu (vitamin C), tiamin (vitamin B1),pektine i karoten. Sadrže i škrob, pektinske tvari, organske kiseline, hra-njiva vlakna, flavonoide, fitoncide, vitamine, minerale i dušične tvari. Osim toga, sadrže oko 6,8 % šećera, 3,7 % bjelančevina i 1 % pepela. U zrelim plodovima pronađene su i mliječna i octena kiselina. Pronađena je i mala količina karotena. U sjemenkama su pronađena masna ulja koja mogu biti zastupljena s 12 do 21 %. Od minerala javljaju se kalij, kobalt, mjed, željezo, molibden, mangan, flour, nikal, cink, vanadij i drugi. U lišću je pronađen arbutin.

Ljekovitost: U narodnoj medicini koriste se svježi ili sušeni plodovi, lišće i mlade grančice. Zahvaljujući bogatom kemij-

Plodovi Glatki, zeleni listovi

skom sastavu divlja kruška široko je primjenjiva u liječenju. U narodnoj medicini koristi se u slučaju upale prostate, dijareje, cistitisa, prehlade, kašlja, bolesti bubrega i mokraćnog susta-va, arteroskleroze, pretilosti. Preparati od grančica i lišća kao i plodova imaju protuupalna i diuretična svojstva, pomažu kod skleroze, okrepljuju krvne žile, djeluju protubakterijski i općenito čiste organizam. Blagotvorno djeluju na stvaranje krvi dovodeći do blagog alkaliziranja. Glikozid arbutin pokazuje protubakterij-sko djelovanje na crijevnu mikrofloru, smanjuje upalu bubrega i mokraćnog mjehura i rastvara kamence u tim organima. Za-hvaljujući dostupnosti flavonoida, plodovi imaju antioksidativ-na svojstva i smanjuju upale izazvane djelovanjem slobodnih radikala. Karotenoidi pomažu jačanje krvnih žila. Svježi listovi i sirovi plodovi primjenjuju se na koži kod upala za zaustavljanje krvarenja i u slučaju herpes zostera. Grančice sadrže tvari koje čiste koštani sustav od radijacije. ■

Obilan cvat


ZanimljivostiWOOD WIDE WEB

Stari - novi pogled na šumu

Primjer solidarnosti u ljudskoj zajednici je kada osoba koja nema ni najosnovnija znanja o uzgoju bilja, a želi podići povrtnjak dobije savjete od osobe s iskustvom. Vaša susjeda će vam reći koje vrste je bolje sijati ili posaditi u neposrednoj blizini, a koje je bolje uzgajati na pristojnoj udaljenosti. Te iskustvene spoznaje su znanstvenici odlučili pretvoriti u dokaze i uspjeli su. Biljke međusobno naveliko komuniciraju.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

Podzemne komunikacije koje povezuju više biljke u moderno vrijeme uspoređuju s podzemnim optičkim kablovima, odnosno internetom u šumi, a mrežu nazi-vaju wood wide webom. Postoji i nadzemna komunika-

cija prilikom koje biljke za prijenos informacija koriste vjetar. Od sebe odašilju kemijske i električne signale kojima si međusobno pomažu ili odmažu.

Simbioza između viših biljaka i gljiva odavno je poznata. Bilj-ka opskrbljuje gljivu hranjivima, točnije ugljikohidratima, a gljiva pomaže biljci osigurati vodu i minerale kao što su dušik i fosfor. U šumi velik broj stabala može biti umrežen na način da hife jedne gljive obavijaju vrhove korijenja ili urastaju u korijenje više stabala. Stabla na taj način doslovno bivaju podzemno spojena hifama koje prerastaju u duge spletene niti - rizomorfe kao što podzemni strujni kablovi povezuju ulične svjetiljke. Takve se glji-ve stručno nazivaju mikoriznim gljivama. U prvome slučaju kada obavijaju korijenje, riječ je o ektomikorizama, a one koje urasta-ju u tkivo stabla endomikorizama. Podaci o omjeru su različiti kod raznih autora, ali može se ustanoviti kako se oko 5 % veza između biljaka i gljiva ubraja u ektomikorize, a oko 95 % u endo-mikorize. Izuzetak su vrste koje ne mogu stvoriti mikorizne veze, a postoje i prijelazni oblici, tzv. ektoendomikorize. Smatra se da su mikorizne simbioze imale ključnu ulogu u biljnoj kolonizaciji Zemlje i evoluciji vaskularnih biljaka.

Znanstvenici su dokazali u laboratorijskim uvjetima invitro kako jedna borova sadnica može predati ugljik drugoj. Prva osoba koja je potvrdila takav način suradnje na licu mjesta, odnosno u šumi je kanadska profesorica šumarske ekologije Su-zanne Simard sa Šumarskog fakulteta u Vancouveru.

U šumi, u zapadnoj Kanadi, tj. Britanskoj Kolumbiji, 1997. go-dine zasadila je 80 sadnica triju drvenastih vrsta: duglazije, papir-ne breze i goleme tuje. Oko sadnica je postavila najlone kako bi spriječila prodor tvari iz atmosfere. Koristeći predimenzionirane injekcije pobrinula se da u najlonske šatore u kojima su bile bre-ze dospije radioaktivni izotop ugljika C14, a duglazije je tretirala stabilnim izotopom C13. Čekala je sat vremena da sadnice upiju ugljik, prerade ga u šećer i šećer transportiraju u korijenje. Na-kon toga je skinula najlon s jedne breze i uz pomoć Geigerovog brojača izmjerila razinu radijacijskog zračenja. Rezultat je bio pozitivan, što je značilo da je sadnica upila radioaktivni ugljik. Isto je učinila s duglazijom. Rezultat je i ovaj puta bio pozitivan, brojač je i u ovome slučaju očitao radioaktivnost. To je značilo da je duglazija dobila radioaktivni ugljik od breze, odnosno potvrdu kako vrste međusobno komuniciraju i razmjenjuju hranjiva. Po-

zitivne rezultate dobila je i nakon što je izvršila očitanja ostalih sadnica. Simard je zapravo svjedočila slanju pomoći od breze duglaziji. Tijekom istraživanja se pokazalo kako režim takve ko-munikacije ovisi o okolišnim uvjetima, točnije da breza duglaziji pomaže ljeti kada je u punome listanju i obratno duglazija brezi šalje hranjiva ujesen kada breza gubi lišće. Golema tuja je poka-zala kako se oslanja na sebe, odnosno nije pokazala takvu koope-raciju. Smatra se da drveće razmjenjuje i fosfor, dušik, hormone i vodu. Sličan pokus provode i njemački znanstvenici u Hrvatskoj u cilju dokaza kako jela pomaže bukvi u opskrbi vodom.

Ne jednom, Simard je spomenula mikorizne mreže, a u vezi kojih je s timom provela još jedno istraživanje. Članovi tima su najprije ustanovili kratke sekvence DNK za svako stablo i za pripadajuće gljive na odabranoj površini. Na temelju rezultata nacrtali su kartu na kojoj su stabla duglazije označena krugovi-ma raznih boja, a mikorizne veze među njima crnim linijama.

Sadnica bora s mikorizom


Zanimljivosti

Stabla kod kojih je ustanovljena najveća aktivnost u razmjeni tvari označili su najvećim krugovima tamnozelene boje. Ustvr-dili su da ta stabla zapravo hrane svoje potomstvo u nižim eta-žama i nazvali ih majčinskim stablima. Najmanjim i najsvjetlijim, žutim krugovima označili su sadnice. Prateći radioaktivne trago-ve ustanovili su kako majčinska stabla putem mikorizalne mreže hrane i po stotinu stabala viškom ugljika. To se naravno pozitivno odražava na njihovo preživljavanje. Daljnjim istraživanjem že-ljeli su dokazati kako hranjiva odlaze ciljanim stablima pa su oko majčinskih stabala duglazija zasadili sadnice koje nisu u srod-stvu s njima. Njihova se pretpostavka pokazala sasvim točnom jer se ispostavilo da su oko korijenja potomaka majčinskih staba-la mikorizne mreže znatno gušće. To znači da potomci dobivaju više ugljika posredstvom gljiva nego stranci. Kada su majčinska stabla oštećena ili umiru, počinju prenositi poruke mudrosti slje-dećoj generaciji što je također dokazano praćenjem traga izoto-pa ugljika niz deblo i kroz korijenje. Ustanovljeno je i da se mi-korizne mreže međusobno teritorijalno preklapaju. Naši šumari imaju spoznaju o takvim pojavama jer su davno primijetili kako se ispod bukvi velikih dimenzija nalazi mnoštvo mladog potom-stva i nazvali ih mamicama pa je to jedan od primjera iskustvene spoznaje.

Potvrđeno je kako se stabla međusobno upozoravaju na opasnost, ne samo štetnike i bolesti, već i na sječe i kako im to daje sposobnost podizanja otpornosti potomstva na buduće stresove.

Stručnjak specija-liziran u agroekologiji Ren Sen Zeng sa Po-ljoprivrednog fakul-teta u Guangzhou, gradu u istoimenoj pokrajini na jugu Kine radio je pokus na rajči-cama. Neke od njih su bile povezane mikori-znim vezama, a neke ne. Lišće je prskao

tekućinom u kojoj je bila prisutna štetna gljiva vrste Alternaria solani. Nakon 65 sati pokazalo se da su umrežene rajčice bile vidljivo manje podložne napadima biljnih ušiju koje su se poja-vile kao sekundarni štetnici.

Sličan pokus proveo je prije pet godina tim s Univerziteta na Aberdeenu i dokazao je da grahorice koje nisu bile umrežene nisu stvorile kemikalije kojima bi se obranile od biljnih ušiju. Ustvrdio je kako se dio upozorenja kod onih umreženih svakako prenio posredstvom gljiva.

Jedan od načina komunikacije u svrhu obrane ustano-vio je južnoafrički zoolog, emeritus Wouter Van Hoven s Uni-verziteta u Pretoriji. Dobio je zaduženje otkriti uzrok uginuća velikog broja kudu antilopa. Van Hoven je ustanovio kako su antilope ograđene na rančevima gdje im je gotovo jedini izbor lišće akacije, a pretpostavka o trovanju tih životinja je dovela do nevjerojatnih otkrića. Napadnute akacije su u roku od pet do de-set minuta počele proizvoditi spoj etilen koji se uz pomoć vjetra prenosio na druga akacijina stabla u opsegu nešto manjem od 50 m. Stabla na koja dospije etilen registriraju ga kao upozorenje nadolazeće opasnosti. Reagiraju na način povećanog stvaranja tanina u lišću i to u količinama koje su letalne za antilope. Van Hoven je promatrao i žirafe koje su slobodno lutale i izbjegavale brstiti stabla koja se nalaze u smjeru vjetra jedno u odnosu na drugo.

Pokazalo se i kako postoje biljke koje, kako je netko kazao pripadaju kriminalnom miljeu. One ne pomažu drugima, već naprotiv, kradu od njih. Primjer su orhideje koje mogu fotosin-tezom stvoriti hranu za sebe, ali koristeći mikorizu, kradu ugljik drugim biljkama. Orah i neke vrste eukaliptusa ispuštaju kemi-kalije koje štete njihovim susjedima i sprečavaju ih u razvoju, odnosno preuzimaju prevlast u pridobivanju svjetla i vode. To je dokazala ekologinja i kemičarka Kathrin Morris 2011. godine koja je s timom radila na kadifama. Testiranja su pokazala, ne samo da umrežene kadife stvaraju spojeve koji mogu usporiti rast drugih biljaka, nego da su u stanju i pobiti nematode.

Novi dokazi svakako mijenjaju pogled na biljke i čitave šume. Ozbiljno je poljuljana Darwinova teorija prirodne selekcije, a šumske se zajednice počinju uspoređivati s ljudskima jer se po-kazalo da među stablima postoji roditeljska briga, međusobna solidarnost i kriminalno djelovanje. ■

Suzanne Simard pokraj majčinskog stabla duglazije

Karta duglazija povezanih mikorizama

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 256 | TRAVANJ 2018.42 HRVATSKE ŠUME BROJ 256 | TRAVANJ 2018.

DJEČJI KUTAK

HRASTJednom sam prisluhnuo da u em o o apra o umi hras a li on o samo

ra o ara lahorom da mu pro e ri eme ili ne o do ap a a

dru om dr e u edale o su se ule

e ire i pile a o od e u u u umi uo sam ada o oad mi l udi do u li uao da me po ledima ri uo u sa s e irom ili pilom

Je a mi pro e i na an om ilomni i h eli da a udem a a

mr a s ara udem s ol re e il ormar

li ra ali pro or s re e a ali a a lupa lupani se s a a s e ee nu me u par e e

po meni a eao da sam a omad n iho e

s a eli ho e da udem ure da i mene pi a ureli me pale da se na meni ri u

o e na ori od ada s i u a na i e olim u umi umi iolim us a hlado ina i iolim e eri e ri iolim l ul a i p i e i ni e da

no u ro i i a a i e da

DV PLOČEOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić BurićNacrtala: Lea JapalakKomentar: “Šume moramo čuvati da životinje imaju gdje stanovati.”

DV BAJKAOdgojiteljice: Marica Ševrović i Biserka PavkovićIzradila Larisa Pribanić 6 god.Komentar: Gabrijel Bićanić, 6 god.:” Hrast nije nesretan kad postane stolica ako se u šumi, na njegovo mjesto posadi novo stablo hrasta.”

DV “VEDRI DANI”, ZAGREBOdgojiteljice: Ivana C. Lisjak, Iva A. GolenjaAutor: Erik Balen Kovačić, 6,5 god.Komentar: “Ljudi su došli sjeći hrast. Drvo se najviše boji vatre, a voli brojati zvijezde.”

HRVATSKE ŠUME BROJ 256 | TRAVANJ 2018. 43HRVATSKE ŠUME BROJ 256 | TRAVANJ 2018. 43

DV „ZLATNA RIBICA” KostrenaOdgojiteljice: Tina Jagičić i Andrea KovačNacrtala: Nikol Bozanić, 6.god. i 4 mj.Komentar: „Tužan hrast bit će sretan kad zablistaju zvijezde.“

DV „POTOČIĆ” Rakov PotokOdgojiteljice: Nikolina Makarun i Petra PalčićNacrtao: Gabrijel Čačković Navijalić, 6 god.Komentar: “Drvosjeća u šumi”

DV „GUSTAV KRKLEC” KrapinaOdgojiteljice: Zorka Klobučar i Božena ŠimunićNacrtao: Rok Haramina, 6,11 god. Komentar: „Svatko mora znati da je hrast živo biće, a ljudi mogu stvari izrađivati od cigla i metala.“

DV „MASLAČAK” Krapinske TopliceOdgojiteljice: Branka Anić, Zrinka KraljićNacrtao: Adrian Hanžić 6,5 godina, Komentar: “Ja bih posjekao drvo samo ako je staro i onda bih posadio novo.”

DV BUKOVACOdgojiteljice: Sanja Carević, Sanja VukovićNacrtala: Magdalena Pavičić, 6,1 god.

DV DUGA RESAOdgojiteljice: Tihana SpudićAutor: Lucija Katić, 6,9 god.Komentar: „Hrast i dalje raste unatoč motornoj pili koja ga želi srušiti.“

DV ZAPRUĐEOdgojiteljice: Višnja Ciraki, Maja ĐerekNacrtala: Fran Sokolić, 6 god.Komentar: “Više volim da hrast raste u šumi, a ne volim da ga ljudi sjeku i prave drvene predmete.”

aktualno ulaganje u protupožarne kamere - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/256.pdf · 12....

Documents