europska unija - nszssh.hr postojeceg azoo sustava strucnog... · europska unija. analiza...

Glavni projektni partner: Projekt provodi: u konzorciju s:

Poboljšanje kvalitete sustava stručnog

usavršavanja odgojno‐obrazovnih

radnika

ANALIZA POSTOJEĆEG AZOO SUSTAVA STRUČNOG

USAVRŠAVANJA ODGOJNO‐OBRAZOVNIH RADNIKA I

PROCJENE POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

ODGOJNO OBRAZOVNIH RADNIKA

Europska unija

ANALIZA POSTOJEĆEG AZOO SUSTAVA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA I PROCJENE POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

Ožujak, 2013. godine

IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala 2007-2009 Program Europske unije za Hrvatsku

EuropeAid/130730/D/SER/HR

Analiza postojećeg AZOO sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i procjene potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika ožujak, 2013.

Naziv izvješća: Analiza postojećeg AZOO sustava stručnog usavršavanja odgojno-

obrazovnih radnika i analiza potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika

Izvješće sastavio: Dr. Sergij Gabršček (prva i druga verzija)

Prof. Dr. Paul Roeders (revidirana treća i finalna verzija)

Analiza i izrada metodologije i instrumenata i njihova provedba:

Dr. Sergij Gabršček

Važan doprinos dali su: Članovi radne skupine (RS) 1: Boris Vampula, univ.spec.cin. Darko Tot, dipl.soc. pedagog, dr. sc. Oleg Đaković, Tomislav Tomasić, prof., Teodora Dubrović, prof., Vlade Matas, prof., Željka Knezović, prof., Ivana Biljan, prof., Viktorija Hržica, prof., Franjo Hrvoje Hviždalek, bacc. oec. Članovi projektnog tima: mag. Divna Šipoviќ; mr. Sanja Urek; Renata Ozorlić Dominić, univ. spec.; mr. sc. Sanja Milović; Članovi radne skupine 2 Predstavnici dionika (Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencije za mobilnost i programe EU, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, CARNet).

Naziv projekta: Poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika

Referentni broj projekta: EuropeAid/130730/D/SER/HR

Ugovor br.: IPA 4.1.3.3.03.01c01

Ugovorno tijelo: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU

Voditeljica projekta: Irena Rozić Qeta

Glavni projektni partner: Agencija za odgoj i obrazovanje

Voditeljice projekta: Sanja Milović / Renata Ozorlić Dominić

Izvođač: SPAN Consultants “BINCK36”, Binckhorstlaan 36, 2516 BE Hag, Nizozemska

Ravnatelj projekta: Rutger-Jan Schoen

Voditelj tima: Prof. Dr. Paul Roeders

Projektni ured: Hvarska 7, HR-10000, Zagreb, Hrvatska Tel/Fax: +385 1 6180 939 [email protected]

“Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost SPAN Consultantsa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.“

SPAN Consultants 4. stranica

Sadržaj

Dodaci: .......................................................................................................................................................... 6

Sažetak ......................................................................................................................................................... 7

1. Uvod ....................................................................................................................................................... 12

2. Polazište .................................................................................................................................................. 14

3. Metodologija ........................................................................................................................................... 16 3.1. Analiza dokumenata i elektroničkog informacijskog sustava ................................................................... 16 3.2. Anketa i analiza potreba za stručnim usavršavanjem ............................................................................... 16

4. Analiza podataka iz ettaedu sustava ........................................................................................................ 19

5. Analiza prvog dijela upitnika: ocjena sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika ........ 25 5.1. Uvod .......................................................................................................................................................... 25 5.2. Opći podaci ................................................................................................................................................ 25

5.2.1. Spol ..................................................................................................................................................... 25 5.2.2. Dob ..................................................................................................................................................... 26 5.2.3. Radno iskustvo .................................................................................................................................... 26 5.2.4. Radno iskustvo u obrazovanju ............................................................................................................ 26 5.2.5. Razina kvalifikacija .............................................................................................................................. 27 5.2.6. Regija .................................................................................................................................................. 27 5.2.7. Odgojno-obrazovne ustanove – radno mjesto ispitanika ................................................................... 27 5.2.8. Predmetna područja ........................................................................................................................... 28 5.2.9. Promoviranje u zvanje mentora ili savjetnika .................................................................................... 28

5.3. Analiza stručnih usavršavanja u 2011. godini ........................................................................................... 29 5.3.1. Sudjelovanje u programima stručnih usavršavanja ............................................................................ 29 5.3.2. Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima u organizaciji AZOO-a (2011., broj stručnih usavršavanja) 29 5.3.3. Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima u organizaciji AZOO-a (broj sati stručnog usavršavanja) ... 29 5.3.4. Oblici stručnih usavršavanja ............................................................................................................... 30 5.3.5. Preferirani oblici i metode stručnih usavršavanja .............................................................................. 30 5.3.6. Kriteriji za odabir programa stručnog usavršavanja ........................................................................... 31 5.3.7. Godišnji planovi stručnih usavršavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama .................................... 32 5.3.8. Utjecaj pojedinaca na godišnji plan stručnog usavršavanja ............................................................... 32 5.3.9. Izrada godišnjeg plana stručnog usavršavanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ................................ 33 5.3.10. Provedba godišnjeg plana stručnog usavršavanja ............................................................................ 33 5.3.11. Mogućnost sudjelovanja u svim stručnim usavršavanjima koja su od interesa ............................... 33 5.3.12. Teme i područja koja bi trebala biti više zastupljena ........................................................................ 34

5.4. Ocjena stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u ponudi AZOO-a ........................................ 35 5.4.1. Sudjelovanje u programima stručnog usavršavanja ........................................................................... 35 5.4.2. Zadovoljavanje potreba za profesionalnim razvojem ......................................................................... 36 5.4.3. Zadovoljavanje potreba za osobnim razvojem ................................................................................... 36 5.4.4. Vrijeme održavanja programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika ......................... 36 5.4.5. Kvaliteta programa stručnog usavršavanja AZOO-a ........................................................................... 36 5.4.6. Podrška AZOO-a u procesu stručnog usavršavanja ............................................................................ 37

6. Rasprave fokus grupa: SWOT analiza ........................................................................................................ 38 6.1. Snage ......................................................................................................................................................... 38 6.2. Slabosti ...................................................................................................................................................... 39



6.3. Mogućnosti ................................................................................................................................................ 41 6.4. Prijetnje ..................................................................................................................................................... 42

7. Analiza drugog dijela upitnika: učiteljske kompetencije ............................................................................ 43 7.1. Važnost učiteljskih kompetencija za učiteljsku profesiju ........................................................................... 44 7.2. Potreba za poboljšanjem učiteljskih kompetencija ................................................................................... 47 7.3 Procijenjene kompetencije: važnost i potreba za poboljšanjem – usporedba među skupinama ............... 48

7.3.1 Učitelji – procjena pojedinih kompetencija ......................................................................................... 49 7.3.2 Voditelji županijskih stručnih vijeća – procjena pojedinačnih kompetencija ...................................... 55 7.3.3 Viši savjetnici AZOO-a – procjena pojedinačnih kompetencija ........................................................... 56 7.3.4 Popis najvažnijih područja za stručna usavršavanja ............................................................................ 58

8. Analiza trećeg dijela upitnika: upravljačke kompetencije .......................................................................... 60 8.1. Voditelji županijskih stručnih vijeća (VŽSV) ............................................................................................... 61 8.2. Ravnatelji ................................................................................................................................................... 62 8.3. Viši savjetnici AZOO-a ................................................................................................................................ 64

9. Sažeti zaključci i preporuke ...................................................................................................................... 65 9.1. Općenito .................................................................................................................................................... 65 9.2. Internetski sustav upravljanja stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika ............................. 68 9.3. Sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a ....................................................... 68 9.4. Prikupljanje i analiza podataka ................................................................................................................. 70 9.5. Planiranje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika ............................................................... 70 9.6. Analiza učiteljskih kompetencija – važnost za učiteljsko zanimanje ......................................................... 71 9.7. Analiza učiteljskih kompetencija – potrebe za stručnim usavršavanjem ................................................... 72

Dodatak 1. - Pet upitnika korištenih u ispitivanju ......................................................................................... 76

Dodaci:

• Dodatak 1. - Pet upitnika korištenih u ispitivanju


Sažetak Poboljšanje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika prepoznaje se kao strateški prioritet za hrvatski socijalni i ekonomski razvoj. Različiti strateški dokumenti naglašavaju potrebu za “kontinuiranim poboljšanjem kompetencija nastavnog osoblja“ te “poticanje trajnog profesionalnog usavršavanja nastavnika/ca i drugih zaposlenika/ca u obrazovanju“ definiraju kao jedan od četiri ključna razvojna prioriteta odgojno-obrazovnog sektora. Postoji velika potreba za revizijom sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj te razvojem nove strategije i novih programa u kojima bi mogli steći potrebno znanje i vještine. Podršku ovim nastojanjima pruža projekt financiran od strane Europske unije Poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Ovlasti za provođenje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika predviđene su zakonodavstvom te Agenciju čine središnjom institucijom za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika u općem odgoju i obrazovanju u RH. Sukladno Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje,1 Republika Hrvatska ovlastila je Agenciju da „sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih. U obavljanju djelatnosti Agencija organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno“.

Prva komponenta projekta bavila se analizom potojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) te postojećim potrebama za stručnim usavršavanjem ciljnih skupina AZOO-a. Ovo izvješće daje uvid u dobivene rezultate s obzirom na različita obilježja postojećeg sustava. Analiza kvantitativnih i kvalitativnih aspekata nije uzimala u obzir stručna usavršavanja u ponudi drugih pružatelja stručnih usavršavanja s obzirom da to ne ulazi u opseg projekta. Analiza sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a provedena je u nekoliko koraka koji su slijedili logički redoslijed (a) prikupljanja tehničkih informacija potrebnih za dobivanje jasne slike postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a, (b) prikupljanja informacija o načinu na koji korisnici vide taj sustav i (c) analize potreba korisnika za stručnim usavršavanjem. Proučeni su postojeći dokumenti o stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj koji su dali opći uvid u postojeći sustav. Detaljnije informacije o aktivnostima stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika Agencije za odgoj i obrazovanje, prikupljene su kroz informacijski sustav ettaedu koji se koristi u svrhu objavljivanja stručnih usavršavanja, praćenja nazočnosti stručnim usavršavanjima i izdavanja potvrda o sudjelovanju na stručnim usavršavanjima. Glavni izvor informacija o kvalitativnim aspektima sustava su podaci prikupljeni upitnicima izrađenim za potrebe ove analize, a odnose se na stručna usavršavanja u 2011. godini te predstavljaju mišljenja različitih skupina odgojno-obrazovnih radnika o postojećem sustavu stručnog usavršavanja AZOO-a, o njihovim iskustvima s njim te o njihovim preferencijama u smislu ponude stručnih usavršavanja. Izrađeno je pet upitnika za pet skupina ispitanika (učitelji2, stručni suradnici, ravnatelji, voditelji županijskih stručnih vijeća (VŽSV) i viši

1 Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN 85/2006) 2 Pojam "učitelj" u dokumentu uključuje odgojitelje u predškolskim ustanovama, učitelje osnovnih škola te nastavnike srednjih škola. Izrazi poput učitelji, stručni suradnici, ravnatelji, voditelji županijskih stručnih vijeća i viši savjetnici se kroz izvješće koriste kao imenice muškog roda, međutim, predstavljaju i žensku populaciju odgojno-obrazovnih radnika.



savjetnici AZOO-a3) koji su zamoljeni da odgovore na pitanja o tome kako oni vide i doživljavaju sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, zadovoljava li on njihove potrebe te što misle o njegovoj relevantnosti i kvaliteti. Prvi (opći) dio upitnika, osmišljen je tako da prikupi dodatne informacije o postojećem sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u organizaciji AZOO-a. Drugi dio upitnika ispitanicima je predstavio skup učiteljskih kompetencija, te su zamoljeni da ocijene njihovu važnost i ukažu na potrebe za poboljšanjem u istovjetnim kompetencijskim područjima. Prva dva dijela upitnika bila su namijenjena svim skupinama. Za više savjetnike AZOO-a, ravnatelje i VŽSV upitnik je sadržavao i dodatni treći dio o menadžerskim kompetencijama. Upitnike je ispunilo ukupno 7944 učitelja, 546 ravnatelja, 1088 stručnih suradnika, 647 VŽSV-a i 71 viši savjetnik AZOO-a (ukupno 10296 ispitanika). Dodatne informacije o stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika prikupljene su tijekom sastanaka fokus grupa u kojima su bili predstavnici ovih pet skupina uključenih u istraživanje. Analiza je dala dosada najcjelovitiji uvid u postojeći sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Zaključci u izvješću temelje se na analizi prikupljenih podataka, na rezultatima sastanaka fokus grupa, na raspravama s članovima projektnog tima, radnim skupinama prve i druge komponente te komentarima dionika kojima su predstavljeni prvi rezultati analize potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Popis zaključaka s preporukama dio je posljednjeg poglavlja izvješća. Najvažniji zaključci sažeti su u poglavljima koja slijede. Kompetencije odgojno-obrazovnih radnika nakon inicijalnog obrazovanja nisu dostatne za izazove koji ih očekuju u radu u odgojno-obrazovnom sustavu. To izravno utječe na potrebe za stručnim usavršavanjem pripravnika kojima su potrebna dodatna znanja i vještine, posebno u području pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke naobrazbe i ocjenjivanja ishoda učenja. Suradnja AZOO-a s ustanovama visokog obrazovanja, posebno učiteljskim fakultetima, smatra se važnom, ali još uvijek nedostatnom. Osjeća se manjak istraživačke aktivnosti i suradnje s istraživačkim i razvojnim organizacijama, što smanjuje mogućnosti ciljanog korištenja potencijala AZOO-a u stručnom usavršavanju. Kako bi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika učinkovitije poticalo profesionalni razvoj, trebalo bi usvojiti koherentnu politiku profesionalnog razvoja na nacionalnoj razini te dogovoriti i usvojiti skup kompetencija odgojno-obrazovnih radnika na razini inicijalnog obrazovanja, pripravništva i kontinuiranog profesionalnog razvoja. Ova sinergija olakšala bi razvoj i definiranje standarda učiteljskog zanimanja koji bi se mogli ugraditi u Hrvatski kvalifikacijski okvir. Iako članak 115. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi određuje sastavnice programa stručnog usavršavanja, trebalo bi poboljšati sustav osiguranja kvalitete programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika uspostavom sustava akreditiranja programa. Premda se za stručna usavršavanja koriste evaluacijski upitnici, trebalo bi sustavno prikupljati povratne informacije o kvaliteti i relevantnosti stručnog usavršavanja, što je važno za planiranje budućih stručnih usavršavanja, a što trenutno nije slučaj. Nedostaje i vrednovanje utjecaja stručnih usavršavanja na neposredan odgojno-obrazovni rad, što je odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova. Postojeći pravilnici za napredovanje propisuju obvezu redovitog stručnog usavršavanja u sustavu MZOS-a, no ne postoji sustav akreditiranja (svih) programa stručnog usavršavanja i jasni kriteriji priznavanja (u svrhu

3 Pojam “viši savjetnik“ u dokumentu označava savjetnike i više savjetnike AZOO-a.



napredovanja) potvrda o sudjelovanju u programima drugih pružatelja. U ponudi postoje različita stručna usavršavanja drugih pružatelja koja nisu registrirana u ettaedu sustavu, od kojih se većina naplaćuje što često ograničava mogućnosti sudjelovanja. Odgojno-obrazovni radnici vlastitim sredstvima ili sredstvima ustanove plaćaju pohađanje takvih programa. Kvaliteta programa u ponudi AZOO-a smatra se dobrom do vrlo dobrom, a odgojno-obrazovni radnici u školama mogu se osloniti na pomoć i podršku viših savjetnika AZOO-a, što se smatra prednošću AZOO-a. Svakodnevna podrška i komunikacija s višim savjetnicima AZOO-a vrlo je cijenjena. U postojećem sustavu velik je potencijal u obliku mreže VŽSV-a, koja čini poveznicu između AZOO-a i odgojno-obrazovnih radnika. Treba naglasiti da ne postoji strategija stručnog usavršavanja viših savjetnika AZOO-a niti sustavno praćenje potreba za stručnim usavršavanjem radnika Agencije za odgoj i obrazovanje iako se oni individualno usavršavaju. Plenarna predavanja nisu najčešći oblik stručnih usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike, ali pedagoške radionice i primjeri dobre prakse privlače najviše polaznika. Prema izraženim željama, potrebna je promjena paradigme, od postojećeg stručnog usavršavanja prema profesionalnom razvoju. Preferirani oblici stručnih usavršavanja su ona usavršavanja koja se bave primjerima dobre prakse, pedagoške radionice i terenski rad. Plenarna predavanja najmanje su omiljena u svim skupinama. Samo se jedna desetina stručnih usavršavanja odvija korištenjem metoda e-učenja, ali je njihova važnost u obrazovanju sve veća. E-učenje ima manje troškove u usporedbi s drugim oblicima, dostupno je i u najudaljenijim dijelovima Hrvatske, gdje organizacija stručnih usavršavanja nije uvijek ekonomski opravdana, omogućava individualiziran pristup, odabir prikladna vremena za stručno usavršavanje u skladu s njihovim kompetencijama i potrebama. Za svaku kalendarsku godinu, AZOO priprema ponudu stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika što ustanovama služi kao osnova za planiranje financijskih sredstava za stručna usavršavanja, premda se rad odgojno-obrazovnih ustanova temelji na akademskoj godini. Prema analizi, samo se oko polovice aktivnosti planiranih godišnjim planom stručnog usavršavanja odgojno-obrazovne ustanove ostvari djelomično ili u cjelini te bi ovaj nedostatak realnog planiranja mogao biti posljedica ova dva, vremenski neusklađena, sustava. Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima također ovisi o raspoloživim sredstvima, a prema dobivenim odgovorima, dvije trećine sudionika stručnih usavršavanja ovise o dostupnosti financijske potpore (koja ima tendenciju smanjivanja). Nadalje, ne postoji analiza potreba za stručnim usavršavanjem na razini ustanove koja bi, na sustavan način, mogla pomoći u definiranju prioriteta godišnjeg plana stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika ustanove. Glavni interesi učitelja za teme stručnih usavršavanja nalaze se u područjima nastavne metodike, rada s učenicima s posebnim potrebama (i s darovitima i s učenicima s poteškoćama), predmetnog znanja, metodike nastavnog predmeta, pedagogije i psihologije. Najmanje su im zanimljivi školski menadžment, politika odgoja i obrazovanja i andragogija. Izgleda da su područja većeg prioriteta izravno vezana za njihov rad u školi, dok su općenitije teme, bilo na razini škole ili na višim razinama, manje važne. Rezultati istraživanja pokazuju da programi u sustavu stručnog usavršavanja AZOO-a dobro zadovoljavaju potrebe ravnatelja i voditelja županijskih stručnih vijeća, no nešto manje potrebe učitelja i stručnih suradnika. Vrijeme održavanja stručnih usavršavanja u nenastavne dane učitelji ocjenjuju blago iznad prosjeka. Međutim, oni su pod pritiskom ukoliko žele pohađati stručno usavršavanje izvan tog vremenskog okvira jer škola mora za njih naći zamjenu, a ne postoji formalni sustav zamjene. Skup predloženih učiteljskih kompetencija je relevantan i može biti dobra osnova za raspravu o razvoju hrvatskog okvira učiteljskih kompetencija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO). Rezultati analize



kompetencija, koja je ispitivala važnost za učiteljsko zanimanje, pokazuju da je svih pet skupina ispitanika sve kompetencije ocijenilo od prilično do jako važnima za rad u školi. Sve skupine procjenjuju najvažnijima istih deset kompetencija. One se odnose na razvoj samostalnog učenja kod učenika, poticanje rješavanja problema, kritičko razmišljanje, analizu i kreativnost te poticanje samostalnog i suradničkog učenja. Od učitelja se očekuje da posjeduju kompetencije za definiranje i prezentaciju cilja nastavnog sata, usmjeravanje učenika na različite izvore za učenje i obrazovne mogućnosti, da koriste odgovarajuće komunikacijske strategije te da s učenicima grade odnos koji olakšava otvorenu komunikaciju. U promjeni paradigme od učenja i poučavanja usmjerenog prema učitelju na ono usmjereno prema učeniku, učitelji se moraju prilagoditi individualnim potrebama učenika te im pružati podršku u njihovim individualnim pristupima učenju. Stručno usavršavanje na razini ustanove trebalo bi biti usmjereno na razmjenu znanja o obrazovnim inicijativama i perspektivama za bolje poučavanje, razmjenu stručnih iskustava, stjecanje znanja, razumijevanja i razvoj vještina te pružanje stručne podrške. Oni su odgovorni za vlastiti profesionalni razvoj te za uočavanje nedostataka u vlastitim kompetencijama, a zajednički okvir kompetencija bi to uvelike olakšao. Neki rezultati mogli bi ukazivati na različito razumijevanje kompetencija u različitim skupinama ispitanika. Rasprave u fokus grupama pokazale su da o konceptu učiteljskih kompetencija treba više raspravljati, a čini se da su posebno učitelji nedovoljno upoznati s tim konceptom. Rezultati analize potreba učitelja za stručnim usavršavanjem pokazuju da postoje velike razlike između procjene učitelja i VŽSV- te procjene viših savjetnika AZOO-a. Viši savjetnici AZOO-a smatraju da je potreba učitelja za stručnim usavršavanjem znatno veća nego što to misle sami učitelji. Raspršenost rezultata među skupinama ispitanika, a koji se odnose na procjenu potreba za stručnim usavršavanjem, mnogo je veća nego u slučaju procjene važnosti kompetencija. Predstavljen je pregled potreba za stručnim usavršavanjem koji može poslužiti kao ulazna informacija za razvoj novih strategija za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika. Prema mišljenju svih skupina, dvije kompetencije smatraju se daleko važnijima nego sve ostale: Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika i Omogućavati učenje koje počiva na rješavanju problema, kritičkom razumijevanju, analizi i kreativnosti. Svi ispitanici pripisali su im najvišu razinu potreba za stručnim usavršavanjem. Ovo pokazuje da se fokus poučavanja prebacio prema učenju i poučavanju usmjerenom na učenika, s ciljem stvaranja kreativnog i kritičnog pojedinca, ali da primjena u razredu još uvijek treba podršku. Popis učiteljskih kompetencija smatra se polazišnom točkom za diskusiju o tome koje kompetencije učitelji trebaju razviti. Na različitim razinama tijekom njihove karijere kompetencije se mogu mijenjati: ovo bi moglo značiti novi skup kompetencija ili iste kompetencije na različitim razinama, s različitim standardima. Cilj je ovog istraživanja vidjeti kako učitelji doživljavaju sami sebe dok se rezultati mogu smatrati i ulaznim informacijama za definiranje skupa standarda koji će se formalizirati u HKO-u. Bez obzira na sastav konačnog skupa, oni identificiraju važne elemente koji trebaju biti uključeni. Upitnik o analizi potreba za stručnim usavršavanjem koji se temelji na kompetencijama, integriran je u ettaedu sustav i može se koristiti za elektroničko ispitivanje potreba za stručnim usavršavanjem prije pripreme godišnjeg plana stručnog usavršavanja AZOO-a. Detaljna analiza podataka prikupljenih upitnicima za različite skupine odgojno-obrazovnih radnika, pokazuje da te skupine imaju različite potrebe za stručnim usavršavanjem koje treba uzeti u obzir tijekom planiranja programa stručnih usavršavanja. Ovo može dovesti do dvosmjerenog, učinkovitog i djelotvornog sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koji optimalno koristi raspoložive resurse. Razvijeni instrumenti, baza podataka s odgovorima i rezultatima analiza, mogu doprinijeti značajnom poboljšanju postojećih procedura za planiranje stručnog usavršavanja AZOO-a. Ovaj pristup koji se temelji na



prikupljenim podacima trebao bi osigurati kvalitetu i transparentnost hrvatskom sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika.


1. Uvod Projekt Poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika dio je šireg nastojanja da se u Hrvatskoj osigura kontinuirano poboljšanje odgojno-obrazovnog sustava. Projekt je osmišljen za jačanje kvalitete općeg obrazovanja u Hrvatskoj na nacionalnoj razini, s posebnim fokusom na poboljšanje institucionalnih kapaciteta Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO). Profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika od ključne je važnosti za podizanje razine kvalitete u školama. Kvaliteta obrazovanja bi se u načelu trebala osigurati visokim standardima incijalnog obrazovanja, pripravništva i kontinuiranog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. AZOO je javna ustanova koja je, između ostalog, odgovorna i za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika u općem obrazovanju, od predškolske do srednjoškolske razine. Dugoročni razvoj ove djelatnosti zacrtan je Strategijom stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (2009.-2013.) koja je, zajedno s dugogodišnjim iskustvom i postojećim zakonodavstvom, polazište ovog projekta. Promjene u obrazovanju i društvu postavljaju nove zahtjeve pred učiteljsko zanimanje te je uloga AZOO-a osigurati učinkovito i djelotvorno stručno usavršavanje koje će odgojno-obrazovnim radnicima omogućiti ispunjavanje tih zahtjeva. Učitelje se poziva da mladim ljudima pomognu da, kroz stjecanje ključnih kompetencija, postanu potpuno samostalni učenici, a ne da samo memoriraju i reproduciraju informacije. Od učitelja se zahtijeva da razviju suradničke i konstruktivističke pristupe učenju te se od njih očekuje da vode i olakšavaju nastavni proces u učionici, a ne da budu samo predavači. Nove uloge zahtijevaju usavršavanje u brojnim nastavnim pristupima i stilovima uz korištenje mogućnosti koje nude nove tehnologije, a kao odgovor na potrebu za individualiziranim učenjem, u razredima koje čine različiti mladi ljudi koji dolaze iz različitih životnih okruženja, te su različitih razina sposobnosti. Kao i kod drugih modernih zanimanja, odgojno-obrazovni radnici odgovorni su za širenje granica profesionalnog znanja kroz refleksivnu praksu i sustavno angažiranje u kontinuiranom profesionalnom razvoju. Kako bi odgojno-obrazovni radnici stekli kompetencije potrebne za ove nove uloge, potrebno je osigurati kvalitetno inicijalno obrazovanje, kao i koherentne procese kontinuiranog profesionalnog razvoja kako bi oni išli ukorak s društvom znanja. Da bi se to ostvarilo, sustav stručnog usavršavanja trebao bi osigurati najvažnije prilike. Svrha ovog projekta jest podići razinu kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u organizaciji AZOO-a, koji pruža podršku profesionalnom razvoju odgojno-obrazovnih radnika. Njegova je svrha, poboljšanje kvalitete poučavanja te stoga i razvoj učeničkih kompetencija. Ostvarenje cilja ovog projekta ojačat će sustav općeg odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Završni rezultati projekta bit će nova Strategija stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje 2014.-2020. s planom poboljšanog sustava stručnog usavršavanja nastavnog i nenastavnog osoblja, koji će biti spreman za provedbu i diseminaciju među glavnim dionicima. Aktivnosti projekta podijeljene su u tri glavne komponente:

1. Analiza postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i postojećih potreba za stručnim usavršavanjem;

2. Priprema Strategije stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje 2014.-2020. na temelju izvješća o sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i potreba za stručnim usavršavanjem s preporukama;

3. Razvoj poboljšanog sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika.



Aktivnosti prve komponente bile su usmjerene na analizu postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a, uz uvažavanje različitih perspektiva te uključujući najvažnije dionike, da bi se time dobili relevantni podaci i povratne informacije, u prvom redu o kvaliteti, rasporedu i relevantnosti toga sustava.


2. Polazište Poboljšanje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika prepoznaje se kao strateški prioritet za hrvatski socijalni i ekonomski razvoj. Strateški okvir za razvoj navodi da je kontinuirana izgradnja stručnog nastavnog osoblja4" uvjet da odgojno-obrazovni sustav razvije znanja i vještine koje tržište rada zahtijeva za potrebe razvoja (Strateški okvir za razvoj, 2006. – 2013.). Predanost stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika također se ogleda u Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja (2005.-2010.) koji "kontinuirano profesionalno usavršavanje učitelja" definira kao jedan od četiri ključna razvojna prioriteta sektora. Ovaj zadatak podržat će Vladu RH u provedbi reforme sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i osiguranju kvalitetnog, relevantnog i učinkovitog stručnog usavršavanja.

Nakon izbora 2011. godine došlo je do promjena. Niz novih strateških dokumenata koji se bave odgojem i obrazovanjem (Strategija Vladinih programa za razdoblje 2012.-2014., Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH za razdoblje 2013.-2015., Program Vlade Republike Hrvatske, 2011.-2015., Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije), također se bave i stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Oni naglašavaju važnost profesionalnih kompetencija učitelja za razvoj kvalitetnog obrazovanja u Hrvatskoj. MZOS prepoznaje iznimnu važnost profesionalnog razvoja učitelja za podizanje razine kvalitete u školama. Ministarstvo i Vlada također prepoznaju ključnu ulogu koju kompetentni i obrazovani odgojno-obrazovni radnici imaju u definiranju kvalitete obrazovanja u školama. Strategija stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a za razdoblje 2009.-2013., opisuje probleme s kojima se AZOO suočava na području stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Strategija također definira smjerove i srednjoročne ciljeve, prioritete i promjene predložene za AZOO te stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika. Strategija prepoznaje probleme u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika, ne samo kao jednu od prioritetnih zadaća suvremenog društva, nego kao i pravo i odgovornost svih dionika uključenih u proces odgoja i obrazovanja te predlaže smjernice i načine organizacije stručnog usavršavanja u kontekstu AZOO-a, kao i u širem kontekstu Republike Hrvatske, uz financijsku potporu iz državnog proračuna. Ustanova za podršku učiteljima postoji od 1864. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje 2006. godine, tadašnji Zavod za školstvo Republike Hrvatske preimenovan je i reorganiziran kao Agencija za odgoj i obrazovanje. Uz organizaciju stručnog usavršavanja za sve odgojno-obrazovne radnike na svim razinama općeg odgoja i obrazovanja, AZOO je odgovoran i za provedbu stručnih ispita za pripravnike, za praćenje rada učitelja i stručnih suradnika (za potrebe napredovanja) te sudjelovanje u nacionalnim procesima razvoja školskih kurikuluma. Programi AZOO-a uglavnom uključuju stručne skupove koje održavaju viši savjetnici AZOO-a ili mreža iskusnih odgojno-obrazovnih radnika koje viši savjetnici AZOO-a osposobljavaju i pružaju im podršku u održavanju stručnih skupova na županijskoj razini. Oni se nazivaju voditelji županijskih stručnih vijeća (VŽSV) i, sukladno nacionalnom standardu, održavaju stručne skupove tri puta godišnje. Broj viših savjetnika AZOO-a nedavno se smanjio na 104 VŽSV-a, kojima AZOO pruža podršku, ima 1605. Svaki je od njih u 2011. godini organizirao najmanje tri stručna skupa. Svi stručni skupovi za učitelje planiraju se u nenastavne dane, a to u praksi znači tijekom proljetnog, zimskog i ljetnog odmora za učenike. Takvim, ponajviše jednodnevnim stručnim skupovima, ne remeti se organizacija nastave, ali višim savjetnicima ograničava vrijeme provođenja stručnih usavršavanja. Za ostale ciljne skupine moguće je organizirati stručne skupove i u nastavne dane. Voditelji ŽSV-a organiziraju stručna usavršavanja i u

4 Strateški okvir za razvoj 2006.-2013., str. 22



nastavne dane, uglavnom u poslijepodnevnim satima. Nedostatak ovog modela je u tome što svi viši savjetnici istovremeno imaju stručne skupove pa u takvom vremenskom okviru sudionicima nije moguće istovremeno biti na nekoliko stručnih skupova, a višim savjetnicima je teško obuhvatiti ukupnu populaciju za koju su zaduženi. Postoji velika potreba za poboljšanjem sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj i za razvojem novih strategija, planova i programa kojima bi svi odgojno-obrazovni radnici mogli usvojiti potrebna znanja i vještine. Prva komponenta projekta bavila se analizom postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a i postojećim potrebama za stručnim usavršavanjem. Ovo izvješće daje uvid u dobivene rezultate s obzirom na različita obilježja postojećeg sustava. Analiza kvalitativnih i kvantitativnih aspekata nije uzela u obzir stručna usavršavanja u ponudi drugih pružatelja stručnih usavršavanja, s obzirom da to ne ulazi u opseg projekta.


3. Metodologija Analiza sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a provedena je u nekoliko koraka koji su slijedili logički redoslijed (a) prikupljanja tehničkih informacija potrebnih za dobivanje jasne slike postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a, (b) prikupljanja informacija o načinu na koji korisnici vide taj sustav i (c) analize potreba korisnika za stručnim usavršavanjem.

3.1. Analiza dokumenata i elektroničkog informacijskog sustava

Prvi je korak bio pregled postojećih dokumenata o stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj, koji uključuju godišnja izvješća, godišnje planove, postojeću Strategiju AZOO-a, nacionalne i regionalne studije o stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika, strateške dokumente i neke znanstvene radove, uključujući i doktorat o stručnom usavršavanju ravnatelja, što je sve dalo uvid u postojeći opći sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Više detalja o aktivnostima AZOO-a prikupljeno je kroz informacijski ettaedu sustav osnovan 2010. godine u svrhu objavljivanja stručnih usavršavanja na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu prijaviti i za koje viši savjetnici AZOO-a i VŽSV izdaju elektroničke potvrde o sudjelovanju, a koje pak zamjenjuju tradicionalne potvrde. Sustav omogućava izvlačenje prikupljenih podataka i provođenje različitih analiza.

3.2. Anketa i analiza potreba za stručnim usavršavanjem

Glavni izvor informacija o kvalitativnim aspektima sustava su podaci prikupljeni upitnicima koji se odnose na stručna usavršavanja koja su odgojno-obrazovni radnici pohađali u 2011. godini te predstavljaju mišljenja različitih skupina odgojno-obrazovnih radnika o postojećem sustavu stručnog usavršavanja AZOO-a, o njihovim iskustvima s njim te o njihovim preferencijama u smislu ponude stručnih usavršavanja. Upitnici su uključivali pet skupina ispitanika: učitelje, stručne suradnike5, ravnatelje, voditelje županijskih stručnih vijeća (VŽSV) i više savjetnike AZOO-a. Prvi (opći) dio upitnika daje informacije o postojećem sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koje provodi AZOO te o tome kako predstavnici ovih pet skupina vide i doživljavaju sustav stručnog usavršavanja, zadovoljava li on njihove potrebe te što misle o njegovoj relevantnosti i kvaliteti. Drugi dio upitnika ispituje važnost učiteljskih kompetencija, način na koji ih ispitanici doživljavaju i koje su njihove potrebe za stručnim usavršavanjima vezano uz te kompetencije. Prva dva dijela upitnika predviđena su za svih pet skupina. Za više savjetnike AZOO-a, ravnatelje i VŽSV, upitnik je sadržavao dodatni treći dio koji se odnosio na upravljačke kompetencije. U drugom dijelu upitnika predstavljen je popis učiteljskih kompetencija, koji se temelji na okviru kompetencija razvijenom, dogovorenom i dokumentiranom6 u projektu Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova (obrazovanje odraslih) (EuropeAid/127475/D/SER/HR), provedenom u Hrvatskoj u razdoblju 2010.-2012. Od ispitanika se tražilo da svaku od kompetencija ocijene na skali od četiri boda, u odnosu na njihovu važnost za poučavanje te njihovu potrebu za poboljšanjem u toj kompetenciji.

5 Pojam “stručni suradnik“ uključuje sve radnike stručno-razvojnih službi škole: psihologe, pedagoge, defektologe, socijalne pedagoge i knjižničare. 6 ROEDERS, P. (2011.) Kompetencije andragoških djelatnika prema Europskomu kvalifikacijskom okviru. U: Matijević, M. & Žiljak,T. (ur.). Andragoška profesija i kompetencije stručnjaka u obrazovanju odraslih. Zbornik radova. Zagreb: ASOO



Pripremljeni su nacrti upitnika za pet skupina koji su zatim raspravljeni i revidirani tijekom sastanaka radne skupine (RS) 1 sve dok nije postignut zajednički dogovor o sadržaju te je provedba mogla započeti. Finalne verzije upitnika nalaze u Dodatku 1. ovog Izvješća. Radna je skupina prihvatila predloženi okvir kompetencija te je on korišten u svih pet upitnika. Učitelji i VŽSV izravno su odgovarali i ocjenjivali vlastite kompetencije dok su druge skupine ocjenjivale kompetencije učitelja za koje su odgovorni (u slučaju ravnatelja), ili učitelja kolega u istoj školi (u slučaju stručnih suradnika), ili učitelja općenito (u slučaju viših savjetnika AZOO-a). Bilo je više različitih mogućnosti za prikupljanje podataka o potrebama za stručnim usavršavanjem. Postignut je zajednički dogovor da bi se podaci prikupljali putem elektroničkog upitnika, s ciljem uštede vremena te izbjegavanja pogrešaka. Također je dogovoreno da bi elektronički upitnici trebali biti dio AZOO sustava za prijavljivanje na programe stručnog usavršavanja, portala ettaedu.eu (http://www.ettaedu.eu), čime se omogućava ponovna primjena upitnika, u slučaju da ga AZOO odluči koristiti u budućnosti. Administrator portala može aktivirati i deaktivirati upitnike određivanjem datuma početka i kraja mogućnosti ispunjavanja upitnika. Elektronički upitnici su razvijeni i postavljeni na postojećem internetskom portalu. Upitnici su se mogli ispuniti jedino nakon što bi se korisnik prijavio u sustav, što je spriječilo da isti korisnik ispuni više od jednog upitnika. Sudjelovanje u ovom istraživanju odvijalo se po principima dobrovoljnosti, anonimnosti te su svi individualni podaci povjerljivi. Prva verzija elektroničkog upitnika pilotirana je među malom skupinom stručnjaka radi dobivanja prvih povratnih informacija, a uočene pogreške su ispravljene. U sljedećoj fazi, upitnici su poslani članovima radne skupine 1 i određenom broju viših savjetnika AZOO-a koji su sudjelovali u projektu. Svi su komentari uzeti u obzir te su pripremljene završne verzije ovih pet upitnika (učitelji, stručni suradnici, ravnatelji, voditelji županijskih stručnih vijeća i viši savjetnici AZOO-a) i postavljene na portal ettaedu.eu. Pripremljeni su dopisi za svih pet skupina, potpisani od strane ravnatelja Agencije i voditelja projektnog tima. Također, pripremljena je i elektronička pošta te je poslana svim skupinama korištenjem niza alata. U dogovoru s CARNet-om odlučeno je da će se poruke poslati svim odgojno-obrazovnim radnicima (45000) u CARNet-ovoj bazi podataka na njihove školske adrese putem operatera (kako bi se spriječilo da poruke odu u neželjenu poštu). U sklopu projekta je, također preko CARNet-a, poslan dopis s pozivom na sudjelovanje u istraživanju školama i ravnateljima što se pokazalo kao učinkovita i djelotvorna metoda. Članovi prve radne skupine također su obavijestili odgojno-obrazovne radnike u svojoj nadležnosti (ravnatelje, stručne suradnike, VŽSV). Obavijest o anketi objavljena je i na različitim portalima: skole.hr, ucitelji.hr te na službenoj internetskoj stranici AZOO-a kao i u tjednom časopisu Školske novine. Upitnici su aktivirani 19. listopada 2012. CARNet je odgojno-obrazovnim radnicima poslao poruke s pozivnim dopisom 23. listopada 2012. a rukovodstvo AZOO-a višim savjetnicima AZOO-a 29. listopada 2012. Rok za ispunjavanje upitnika bio je 10. studeni 2012. godine Istraživanje je provedeno korištenjem namjernog uzorka7 jer su poruke, s informacijama o ispitivanju i s poveznicom na različite upitnike, poslane svim odgojno-obrazovnim radnicima koji postoje u CARNetovoj bazi podataka te svim školama i ravnateljima. Svi su cjeloviti odgovori uzeti u obzir.

7 Uzorci koji nisu zasnovani na vjerojatnosti, uzorak prilagođen posebnim ciljevima i svrhama; tipični slučajevi; poznate grupe.



Upitnike je ispunilo ukupno 7944 učitelja, 546 ravnatelja, 1088 stručnih suradnika, 647 VŽSV-a i 71 viši savjetnik AZOO-a (ukupno 10296 ispitanika). Odgovori su iz ettaedu sustava izvađeni u Excel tablicu te su analizirani SPSS statističkim softverom. Po isteku zadanog roka ispunjen je još ponekiupitnik, ali oni nisu uzeti u obzir u ovoj analizi iako AZOO, ako se ukaže potreba, može ponovno analizirati prikupljene podatke. Dodatne informacije o stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika prikupljene su tijekom nekoliko (5) sastanaka fokus grupa, koje su predstavljale iste skupine kao i u upitnicima (učitelji, ravnatelji, stručni suradnici, voditelji županijskih stručnih vijeća i viši savjetnici AZOO-a). Na svaki sastanak pozvano je 15 predstavnika tih skupina, ali je broj sudionika gotovo uvijek bio manji od broja pozvanih. Sastanci fokus grupa održani na sve četiri lokacije AZOO-a (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek). Glavna svrha sastanaka bila je SWOT analiza postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a te prikupljanje informacija koje bi dodatno pojasnile rezultate analize upitnika.


4. Analiza podataka iz ettaedu sustava Analiza sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj, ograničena je na analizu stručnih usavršavanja koje organizira i/ili koordinira AZOO, na kojima sudionici dobivaju potvrde o sudjelovanju. Ovo je također i fokus postojećeg projekta, što znači da stručna usavršavanja u organizaciji drugih pružatelja nisu uključena u analizu. Glavni izvor informacija bio je ettaedu sustav koji je razvijen i postavljen na Internet sredinom 2010. godine kao pomoć organizatorima i sudionicima u pripremi i provedbi stručnih usavršavanja, a AZOO-u služi za praćenje ovog područja nadležnosti Agencije. Prva verzija ettaedu sustava bila je dostupna u lipnju 2010. godine, a od početka 2011. Godine, postaje obvezan i jedini način prijavljivanja sudjelovanja na stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a. Broj registriranih sudionika svake je godine rastao s ponudom novih programa stručnog usavršavanja. Danas je preko 60000 registriranih korisnika iako nisu svi registrirani korisnici iz odgojno-obrazovnog sustava. Najnoviji podaci prikazani su u nastavku, prema kategoriji novoregistriranih članova po godini: Tablica 1: Registrirani ettaedu korisnici (iz odgojno-obrazovnog sektora)

Registrirani korisnici 2010 2011 2012 Ukupno broj registriranih

Ukupan broj učitelja u Hrvatskoj8

% registriranih u sustavu ettaedu

Predškolski odgojitelji 405 3,344 2,997 6,746 10,466 64.5 Učitelji u osnovnoj školi 10,020 16,428 6,943 33,391 32,394 103.1 Nastavnici u srednjoj školi 1,644 6,430 4,120 12,194 24,737 49.3 Asistenti u nastavi 2 92 101 195 n/a n/a Stručni suradnici 1,410 2,303 1,016 4,729 n/a n/a Ravnatelji 452 1,177 474 2,103 n/a n/a Ukupno 13,933 29,774 15,651 59,358 67,597 Postotak registriranih učitelja u usporedbi s ukupnim brojem učitelja može se izračunati samo na osnovi najnovijih općih podataka ( početak školske godine 2011.-2012.), koje je izdao Državni zavod za statistiku. Ovi podaci Državnog zavoda za statistiku mogu se koristiti samo za grubu procjenu sudjelovanja odgojno-obrazovnih radnika u stručnom usavršavanju s obzirom na to da podaci nisu prikazani posebno za ravnatelje, stručne suradnike i asistente u nastavi te daju podatke za prethodnu godinu, odnosno za godinu prije provođenja ovog istraživanja. Gledajući ukupan broj učitelja (67 597), može se zaključiti kako je većina učitelja (87,8%) u bazi podataka AZOO-a te da su sudjelovali na bar jednom stručnom skupu. Također je vidljivo da su učitelji u osnovnim školama najzainteresiraniji za pohađanje stručnih usavršavanja u organizaciji AZOO-a dok njihove kolege u srednjim školama pokazuju manji interes. Odgojitelji u predškolskim ustanovama nalaze se između ovih dviju skupina. Činjenica da broj registriranih učitelja u osnovnim školama prelazi 100%, može biti posljedica stalno rastućeg broja učitelja ili nekih drugih razloga koji nam u ovom trenutku nisu poznati. Ukupno je organizirano 6706 stručnih usavršavanja u razdoblju od lipnja 2010. do studenog 2012., s ukupno 231 260 sudjelovanja. Aplikacija ettaedu sastoji se od sljedećih elemenata: • Stručna usavršavanja. Organizatori stručnih usavršavanja osmišljavaju programe stručnih usavršavanja te

ih objavljuju u sustavu. Korisnici se mogu prijaviti na programe stručnih usavršavanja, a nakon njihova završetka viši savjetnici AZOO-a potvrđuju njihovo sudjelovanje. Prijavljivanje/odjavljivanje sa stručnog

8 Pokazatelji na početku školske godine 2011.-2012.; Izvor: Statistički podaci (2012.). Zagreb: Državni zavod za statistiku.



usavršavanja potvrđuje se automatiziranom elektroničkom poštom. Pružatelji/organizatori stručnih usavršavanja su: o savjetnici/viši savjetnici AZOO-a o ICT edu o mentori/savjetnici9 o VŽSV

• Korisnici. Moraju biti registrirani da bi uopće mogli koristiti sve funkcije sustava. Oni mogu izmijeniti svoje osobne podatke u bilo koje vrijeme izuzev korisničkog imena. Postoje korisnici s većim pravima: o Administrator – može pristupiti i uređivati sve podatke i prava korisnika o savjetnik/viši savjetnik AZOO-a – može samo pristupiti, izrađivati i uređivati stručna usavršavanja,

pripremati izvješća, izdavati elektroničke potvrde i arhivirati stručna usavršavanja, a ostali dijelovi aplikacije im nisu dostupni ni vidljivi

o Urednik upitnika – može pristupiti i izrađivati samo upitnike o VŽSV – može pristupiti, izrađivati i uređivati samo stručna usavršavanja, pripremati izvješća, izdavati

potvrde i arhivirati stručna usavršavanja, a ostali dijelovi aplikacije im nisu dostupni ni vidljivi • Ankete. • Natjecanja. Administratori mogu uređivati podatke o natjecanjima, a korisnici mogu unijeti broj sudionika. • Česta pitanja i upute • Izvješća

o savjetnici i viši savjetnici AZOO-a o VŽSV

• Opći podaci o Vrsta institucije o Institucije o Profesionalni profil o Predmetna područja o savjetnici/viši savjetnici AZOO-a

Pojavili su se neki problemi pri uvođenju IT sustava stoga što neki korisnici nemaju osnovno znanje o korištenju IT tehnologije i ne razumiju kako funkcioniraju korisničko ime i zaporka. Često miješaju korisnička imena i zaporke iz drugih sustava (prijava na osobno računalo, "e-maticu" itd.). Pripremljene su detaljne upute za korisnike (kako se registrirati u aplikaciju, kako se prijaviti/odjaviti na stručna usavršavanja i sve ostalo što bi trebali znati o aplikaciji). Postoji i poveznica na "često postavljana pitanja", dio koji nudi načine rješavanja problema prikupljenih izravno od korisnika sustava. Broj različitih kategorija odgojno-obrazovnih radnika po regionalnoj jedinici AZOO-a, registriranih u sustavu ettaedu, prikazan je u sljedećoj tablici: Tablica 2: ettaedu korisnici po podružnicama i godini registracije

Korisnici 2010. 2011. 2012. Ukupno

Predškolski odgojitelji 405 3,344 2,997 6,746 Nije definirano10 2 7 9 Osijek 73 507 453 1,033 Rijeka 45 593 663 1,301 Split 16 404 679 1,099 Zagreb 271 1,838 1,195 3,304

9 Mentori i savjetnici mogu pružati stručna usavršavanja u školama. 10 “Nije definirano“ znači ili da nije bilo dostupnih podataka ili su korisnici dali nejasne podatke.



Učitelji u osnovnoj školi 10,020 16,428 6,943 33,391 Nije definirano 8 12 20 Osijek 1,767 3,564 1,572 6,903 Rijeka 1,075 2,233 1,017 4,325 Split 1,061 3,757 1,615 6,433 Zagreb 6,117 6,866 2,727 15,710

Nastavnici u srednjoj školi 1,644 6,430 4,120 12,194 Nije definirano 3 5 8 Osijek 400 1,110 875 2,385 Rijeka 141 966 495 1,602 Split 289 1,425 756 2,470 Zagreb 814 2,926 1,989 5,729

Asistenti u nastavi 2 92 101 195 Osijek 16 14 30 Rijeka 1 14 21 36 Split 1 17 23 41 Zagreb 45 43 88

Stručni suradnici 1,410 2,303 1,016 4,729 Nije definirano 1 1 3 5 Osijek 291 344 179 814 Rijeka 177 322 147 646 Split 265 496 248 1,009 Zagreb 676 1,140 439 2,255

Ravnatelji 452 1,177 474 2,103 Osijek 108 241 64 413 Rijeka 79 110 100 289 Split 66 268 116 450 Zagreb 199 558 194 951

Ukupno 13,933 29,774 15,651 59,358 Bez podataka o broju nastavnog i nenastavnog osoblja nije moguće procijeniti omjer odgojno-obrazovnih radnika registriranih u ettaedu sustavu u različitim regijama. Kako je prikazano u sljedećoj tablici, broj voditelja županijskih stručnih vijeća varira u podružnicama AZOO-a. Tablica 3: Broj VŽSV-a po podružnicama i godini registracije

Korisnici – VŽSV 2010 2011 2012 Ukupno Učitelji u osnovnoj školi 559 335 24 921

Osijek 117 73 7 193 Rijeka 98 49 5 151 Split 85 92 3 181 Zagreb 259 121 9 391

Nastavnici u srednjoj školi 178 239 22 442 Osijek 39 40 2 82 Rijeka 24 51 3 78 Split 38 47 2 87 Zagreb 77 101 15 195

Stručni suradnici 108 50 10 168 Osijek 25 8 2 35 Rijeka 16 8 2 26 Split 17 17 5 39 Zagreb 50 17 1 68

Ravnatelji 31 37 5 73 Osijek 6 5 1 12 Rijeka 5 5 1 11 Split 3 11 1 15 Zagreb 17 16 2 35

Ukupno 876 661 61 1,604



Kako bismo okvirno prikazali koliki je broj VŽSV-a i viših savjetnika odgovoran za koliki broj odgojno-obrazovnih radnika, izračunali smo omjere za svaku regiju. Kako podaci o ukupnom broju učitelja u Hrvatskoj nisu bili dostupni, ovi podaci se mogu temeljiti samo na broju učitelja registriranih u ettaedu sustavu. Zapravo, podaci uglavnom odražavaju stvarnu situaciju zato jer učitelji koji nisu uzeti u obzir nisu ni registrirani u sustavu te stoga ni ne koriste sustav stručnog usavršavanja AZOO-a. U prosjeku, svaki VŽSV nadležan je za 37 odgojno-obrazovnih radnika. Međutim, i tu postoje neke razlike. U usporedbi s ostalim skupinama taj broj je najveći u slučaju učitelja u osnovnim školama. Brojevi za VŽSV u podružnici u Rijeci općenito su manji, a za one u središnjem uredu u Zagrebu veći od onih u ostale dvije podružnice. Promatranjem broja odgojno-obrazovnih radnika svakog višeg savjetnika može se primijetiti da je omjer sličan. Prosjek je 571, a u usporedbi s time, viši savjetnici u središnjem uredu u Zagrebu imaju najveći broj: 630. Brojevi su za podružnicu u Osijeku nešto viši od prosjeka, a podružnica u Rijeci i u ovom slučaju ima najniže brojeve. U praksi su ove brojevi viši za većinu viših savjetnika AZOO-a. Svaki je od njih stručnjak za određeni predmet ili predmetno područje te je zadužen za organizaciju stručnih usavršavanja za 800 do 1200 odgojno-obrazovnih radnika iz tog predmeta/područja. Imajući na umu da svaki viši savjetnik AZOO-a ima i niz drugih zadataka za koje je odgovoran, ove brojke ilustriraju opterećenost viših savjetnika AZOO-a. Podaci sugeriraju neravnotežu u opterećenju viših savjetnika AZOO-a i VŽSV-a u četiri ureda AZOO-a. Čini se da podružnica u Rijeci ima najpovoljnije omjere, međutim, mora se uzeti u obzir da ova podružnica pokriva najzabačenije dijelove Hrvatske u planinskim predjelima te neke otoke. Ovi omjeri detaljnije će se analizirati u trećoj komponenti ovog projekta. Tablica u nastavku daje sažeti prikaz podataka. Tablica 4: Omjer odgojno-obrazovnih radnika po VŽSV i višem savjetniku AZOO-a

Korisnici Broj odgojno-obrazovnih

radnika/VŽSV Broj odgojno-obrazovnih

radnika/viši savjetnik AZOO-a Učitelji u osnovnoj školi 36.26 Osijek 35.58 Rijeka 28.45 Split 35.54 Zagreb 39.87 Nastavnici u srednjoj školi 27.59 Osijek 29.09 Rijeka 20.54 Split 28.39 Zagreb 29.38 Stručni suradnici 28.15 Osijek 23.26 Rijeka 24.85 Split 25.87 Zagreb 33.16 Ravnatelji 28.81 Osijek 34.42 Rijeka 26.27 Split 30.00 Zagreb 27.17 AZOO ukupan prosjek 37.01 570.75 Osijek ukupan prosjek 35.85 586.33 Rijeka ukupan prosjek 30.71 377.67 Split ukupan prosjek 35.72 487.67 Zagreb ukupan prosjek 40.52 630.05

Sljedeća tablica prikazuje broj sudionika u programima stručnih usavršavanja koje organiziraju različite kategorije organizatora. Zbog kontinuiranog smanjenja sredstava za stručne skupove na razini VŽSV-a i povećanja ukupnog broja VŽSV-a, minimalan broj stručnih skupova u njihovoj organizaciji smanjio se s 4 (2010.)



na 2 (2013.) Unatoč tome, ukupan broj stručnih skupova na razini VŽSV-a je porastao. Na stručnim skupovima na županijskoj razini najviše je bilo 50 do 90 sudionika dok se na stručnim skupovima u organizaciji viših savjetnika AZOO-a okupi i po nekoliko stotina sudionika, ovisno o vrsti stručnog usavršavanja. Može se zaključiti kako AZOO sam privlači gotovo jednak broj sudionika na svojim programima kao i voditelji županijskih stručnih vijeća (dok voditelja županijskih stručnih vijeća ima preko 1600, viših savjetnika AZOO-a ima samo 10411). Premda neka stručna usavršavanja organiziraju druge institucije ili organizacije, a viši savjetnici AZOO-a samo koordiniraju ili prate ta događanja, to ipak zahtijeva njihovo vrijeme. Tablica 5: Sudjelovanje na programima stručnog usavršavanja po podružnicama i godini

Godina 2010. 2011. 2012. Ukupno Stručno usavršavanje - AZOO 3,461 37,895 54,074 95,430

Nije definirano 10 20 30 Osijek 686 7,703 10,984 19,373 Rijeka 130 5,623 7796 13,549 Split 204 6,648 10,637 17,489 Zagreb 2,441 17,911 24,637 44,989

Stručno usavršavanje - ICT Edu 4,426 4,426 Nije definirano 1 1 Osijek 758 758 Rijeka 977 977 Split 806 806 Zagreb 1,884 1,884

Stručno usavršavanje – mentori/savjetnici (organizirano u školama) 2,497 2,497 Osijek 554 554 Rijeka 383 383 Split 276 276 Zagreb 1,284 1,284

Stručno usavršavanje - VŽSV 28,330 84,778 113,108 Nije definirano 7 29 36 Osijek 4,099 15,886 19,985 Rijeka 3,336 10,442 13,778 Split 4,986 13,422 18,408 Zagreb 15,902 44,999 60,901

Ukupno 3461 66,225 145,775 215,461 Također je zanimljivo vidjeti koliko programa stručnih usavršavanja odgojno-obrazovni radnici pohađaju u jednoj godini. Tablica u nastavku prikazuje podatke za razdoblje od tri godine i može se vidjeti kako su neki od učitelja (prema ettaedu bazi podataka) sudjelovali u preko 30 stručnih usavršavanja u jednoj godini! Tablica 6: Broj skupova koje sudionici pohađaju godišnje

Kategorija 2010. 2011. 2012.

Min Max Min Max Min Max Predškolski odgojitelji 1 1 1 11 1 17 Nastavnici u srednjoj školi 1 5 1 28 1 31 Učitelji u osnovnoj školi 1 3 1 13 1 24 Asistenti u nastavi 1 4 1 14 Stručni suradnici 1 4 1 20 1 27 Ravnatelji 1 3 1 13 1 21 Najveća spomenuta vrijednost 1 5 1 28 1 31

11 U vrijeme provedbe ove analize bilo je točno 104 viša savjetnika AZOO-a, međutim, taj broj stalno opada te je u vrijeme finalizacije izvješća (veljača 2013.), ukupan broj viših savjetnika AZOO-a pao na 100.



Analiza je također pokazala kako neki viši savjetnici AZOO-a organiziraju veći broj stručnih usavršavanja. Nešto više od 25% viših savjetnika AZOO-a organizira više od 20 programa stručnih usavršavanja godišnje. Teme tih stručnih usavršavanja uglavnom su odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama, predškolski odgoj, vjeronauk, biologija, kemija, usavršavanja za učitelje razredne nastave, integrativna supervizija, usavršavanje stručnih suradnika i informacijsko-komunikacijske tehnologije.


5. Analiza prvog dijela upitnika: ocjena sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika

Tijekom ovog istraživanja stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, prikupljeni su podaci najvećeg broja sudionika istraživanja provedenog u Hrvatskoj od njezine samostalnosti. To otvara mogućnost različitih analiza, usporedbi između pet skupina odgojno-obrazovnih radnika definiranih kao fokus grupe za analizu (učitelji, stručni suradnici, ravnatelji, VŽSV i viši savjetnici AZOO-a) i njihovih odgovora na zajednička pitanja te korelacija između različitih odgovora. Cilj je ove analize bio dobiti cjelovit uvid u postojeći sustav stručnog usavršavanja iz perspektive pet navedenih skupina te usporediti odgovore pet skupina kako bi se vidjelo postoje li neke značajne razlike i/ili sličnosti. Cilj ovog dijela analize bio je izdvojiti važne i/ili ključne čimbenike na koje bi se trebala obratiti pažnja pri izradi AZOO Strategije stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika 2014.-2020.

5.1. Uvod

Odgojitelji u predškolskim ustanovama, učitelji u osnovnim i nastavnici u srednjim školama najveći su i najvažniji "korisnici" stručnih usavršavanja, kako je i prikazano u tablicama informacijskog ettaedu sustava gdje oni čine gotovo 90% svih registriranih korisnika. Rezultati analize prikazani su u narativnom obliku te u obliku tablica i dijagrama. Predstavljeni su rezultati analize za svaku skupinu koje smo zatim usporedili i raspravili, tražeći razlike i sličnosti. Rasprave i tumačenja rezultata predstavljena u ovom izvješću rezultati su sastanaka RS 1 koja je bila uključena u sve faze pripreme, implementacije i analize rezultata, sastanka RS 1 s RS 2 (uključenom u pripremu nove AZOO Strategije) i sastanka s relevantnim dionicima. Upitnici pripremljeni za ovih pet skupina imali su zajednički opći dio na koji su odgovarali svi ispitanici. Ovi odgovori prikazani su i analizirani u ovom poglavlju. Prikupljeni podaci sadrže mnoštvo informacija koje se mogu dodatno analizirati prema potrebama AZOO-a. Rezultati analize dovode do zaključaka i preporuka koji služe za razvoj nove AZOO Strategije 2014.-2020. Nakon eventualnih dorada, upitnik se ubuduće može koristiti za slične analize sustava i potreba za stručnim usavršavanjem.

5.2. Opći podaci

5.2.1. Spol

Među ispitanicima je postotak žena bio od 77% do 92% (92% stručnih suradnica). U slučaju ravnatelja, odaziv je bio nešto uravnoteženiji, s 53.7% žena među ispitanicima. Pretpostavlja se da odgovori različitih skupina odražavaju spolnu strukturu odgojno-obrazovnog sektora. Nije moguće dati usporedbu na nacionalnoj razini jer nisu dostupni podaci o spolu odgojno-obrazovnih radnika. Tablica 7: Ispitanici po spolu

Spol Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici AZOO-a

Muškarci 16.7 7.6 46.3 16.2 22.5 Žene 83.3 92.3 53.7 83.8 77.5 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%



5.2.2. Dob

Dobna raspodjela pokazuje različite krivulje za različite skupine. Viši savjetnici AZOO-a stariji su od predstavnika drugih skupina te su svi stariji od 30 godina. Također se može primijetiti da su VŽSV općenito mlađi od ostalih, s njih 26.1% u dobi od 29 godina ili manje, a manje od 10% ih je starije od 50 godina. Dobna raspodjela učitelja slijedi normalnu dobnu raspodjelu što znači da smo uspjeli dobiti odgovore iz cijelog dobnog spektra, što je važno za daljnju analizu i usporedbu odgovora među različitim dobnim skupinama. Tablica 8: Ispitanici prema dobi

Dob Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici AZOO-a

< 25 0.6 0.8 0.2 2.0

25-29 14.6 18.4 8.8 24.1

30-39 33.1 29.0 28.8 42.0 12.7

40-49 30.6 25.6 43.6 24.7 43.7

50-59 16.6 21.7 18.7 7.1 38.0

> 60 4.6 4.5 0.2 2.0 5.6

Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.2.3. Radno iskustvo

Postotak stručnih suradnika s manje od 5 godina radnog iskustva je visok (gotovo 20%), viši nego u bilo kojoj drugoj skupini, ali je raspodjela slična onoj kod učitelja, s ravnomjernom raspodjelom radnog iskustva kroz godine, i kod onih s manje od 5 godina iskustva i kod onih koji se približavaju mirovini. U usporedbi s učiteljima, VŽSV imaju više radnog iskustva što pokazuje i njihovu starost. Gotovo 90% viših savjetnika AZOO-a ima između 11 i 30 godina radnog iskustva. Tablica 9: Ispitanici prema radnom iskustvu

Radno iskustvo Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici

AZOO-a

< 5 15.3 19.8 0.212 1.9

5-10 23.4 24.5 3.3 12.5

11-20 30.0 21.9 21.6 36.5 36.6

21-30 20.9 24.7 41.0 33.1 53.5

31-40 10.5 8.9 33.9 16.1 9.9

Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.2.4. Radno iskustvo u obrazovanju

Odgovori su slični onima na pitanje koje se odnosi na opće radno iskustvo. Bilo je za očekivati da će viši savjetnici AZOO-a i ravnatelji imati veće radno iskustvo u odgojno-obrazovnom sektoru jer je to preduvjet za njihovo radno mjesto, odnosno položaj. Ovdje i VŽSV svoju stručnost pokazuju duljim radnim stažom u odgoju i obrazovanju, u usporedbi s učiteljima i stručnim suradnicima. Usporedba dviju tablica također pokazuje kako je najveći broj ispitanika radio samo u području odgoja i obrazovanja.

12Ovaj podatak vjerojatno je pogrešan: ispitanici su vjerojatno pogrešno razumjeli da se pitanje odnosi samo na radno iskustvo na sadašnjem položaju. Najmanje 5 godina radnog iskustva u odgoju i obrazovanju uvjet je za položaj ravnatelja.



Tablica 10: Ispitanici prema radnom iskustvu u obrazovanju Radno iskustvo u

obrazovanju (godine)

Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici AZOO-a

< 5 17.5 22.9 0.213 2.2 1.4 5-10 24.8 26.7 6.2 13.6 5.6 11-20 30.7 22.0 24.2 40.5 45.1 21-30 18.3 20.7 38.5 29.8 40.8 31-40 8.7 7.7 31.0 13.9 7.0 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.2.5. Razina kvalifikacija

Gotovo 20% učitelja ima završen samo dvogodišnji studij, više od 15% ravnatelja te jednak broj VŽSV-a u uzorku. S druge strane, mnogi imaju završen poslijediplomski studij (u slučaju viših savjetnika AZOO-a gotovo trećina), što pokazuje visoku razinu obrazovanja viših savjetnika. U svim skupinama ima doktora znanosti. Tablica 11: Ispitanici prema razini kvalifikacija

Razina kvalifikacija Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici

AZOO-a dvogodišnji učiteljski studij 18.9 1.7 15.8 15.0 0.0 diplomski 78.1 94.7 78.4 78.7 64.8 poslijediplomski specijalistički studij 1.6 2.0 2.7 2.2 15.5 poslijediplomski znanstveni studij 1.2 1.2 2.6 3.4 8.5 doktorat 0.3 0.4 0.5 0.8 11.3 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.2.6. Regija

Premda su podaci prikupljeni po županijama, u tablici u nastavku prikazani su sažeti podaci broja sudionika po regijama koje pokrivaju središnji i područne urede AZOO-a. Podaci u tablici predstavljaju postotak svake skupine ispitanika koji rade u nekoj županiji. Kako se stručna usavršavanja organiziraju i koordiniraju na razini podružnica, u daljnjoj analizi u obzir su uzete i razlike između regija. Cilj je bio ustanoviti postoje li neke statistički značajne razlike između tih regija, što bi kasnije moglo dovesti do različitih preporuka za organiziranje stručnih usavršavanja. Bez pristupa preciznim statističkim podacima o svim učiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima, teško je procijeniti je li pokrivenost/postotak reprezentativan za njihovu ukupnu populaciju. Tablica 12: Raspodjela ispitanika po regijama

Regija Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši

savjetnici AZOO-a

AZOO – središnji ured Zagreb 48.1 42.1 43.6 49.6 42.3 AZOO – podružnica Osijek 21.0 24.0 20.9 20.6 19.7 AZOO – podružnica Rijeka 12.2 13.8 13.9 13.4 18.3 AZOO – podružnica Split 18.6 20.2 21.6 16.4 19.7 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.2.7. Odgojno-obrazovne ustanove – radno mjesto ispitanika

Tablica prikazuje razinu u odgojno-obrazovnom sustavu na kojoj rade ispitanici iz različitih skupina (a u slučaju ravnatelja, na kojoj su radili). Tablica je podijeljena na predškolsku razinu, razrednu nastavu u osnovnoj školi (1. do 4. razred), predmetnu nastavu u osnovnoj školi (5. do 8. razred), srednju školu i na odgajatelje u učeničkim

13Ovaj podatak vjerojatno je pogrešan: ispitanici su vjerojatno pogrešno razumjeli da se pitanje odnosi samo na radno iskustvo na sadašnjem položaju. Najmanje 5 godina radnog iskustva u odgoju i obrazovanju uvjet je za položaj ravnatelja.



domovima (za učiteljski stupac, dok za stručne suradnike i VŽSV nema naznaka o njihovoj pripadnosti). Oko polovice ispitanika radi u srednjim školama. Tablica 13: Ispitanici prema odgojno-obrazovnim ustanovama

Razina u sustavu Učitelji Stručni suradnici VŽSV predškolska 1.4 2.0 1.1 razredna nastava u osnovnoj školi 26.0 12.5 19.9 predmetna nastava u osnovnoj školi 25.0 21.1 24.1 srednja škola 46.0 53.7 48.4 drugo 1.6 10.7 6.5 Ukupno 100% 100% 100%

5.2.8. Predmetna područja

Odgovor na ovo pitanje ispitanici su mogli odabrati s popisa svih nastavnih predmeta koji se poučavaju u školi. Postoji više od 130 nastavnih predmeta te su stoga za potrebe ove analize podaci grupirani u skupine predmeta ili predmetnih područja. Postotak odgovora za svaku od ovih skupina prikazan je tablici u nastavku. Ovdje su prikazani samo odgovori učitelja. Baza podataka nudi mogućnost daljnje analize odgovora prema predmetu koji se poučava ili prema predmetnom području, što je višim savjetnicima AZOO-a potrebno za potrebe planiranja ili daljnje analize. Tablica 14: Ispitanici prema predmetnom području

Predmetno područje Učitelji Razredna nastava 26.0 Matematika, tehnička kultura, informatika 16.3 Hrvatski jezik i umjetnost 14.0 Znanosti 11.9 Društvene i humanističke znanosti 11.6 Strani jezici 12.2 Strukovni predmeti 3.7 Odgojitelji 1.4 Stručni suradnici – učitelji edukacijski rehabilitatori 1.4 Ostalo 1.6 Ukupno 100%

5.2.9. Promoviranje u zvanje mentora ili savjetnika

Kod učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, podjednak je postotak promoviranih dok je postotak promoviranih voditelja ŽSV-a znatno viši, što potvrđuje uvažavanje priznate više razine stručnosti i iskustva pri njihovu izboru i imenovanju. U slučaju ravnatelja, podaci pokazuju njihov status prije nego su postali ravnateljima14. Tablica 15: Promoviranje u položajno zvanje

Položajno zvanje Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV nisam promoviran/a 85.9 86.5 83.2 42.5 mentor 9.8 9.0 11.9 32.6 viši savjetnik 4.2 4.5 4.9 24.9 Ukupno 100% 100% 100% 100%

14 Odgojitelji, učitelji, nastavnici i stručni suradnici mogu biti promovirani u zvanja mentora (prva razina) i savjetnika (druga razina). Elementi za napredovanje uključuju vrednovanje uspješnosti izvannastavnog stručnog rada te sudjelovanje u stručnom usavršavanju, uz najmanje 6 godina iskustva u poučavanju za mentore i 11 za savjetnike. Učitelji i nastavnici biraju se u zvanje mentora, odnosno savjetnik,a na pet godina i mogu biti ponovno izabrani u isto zvanje.



5.3. Analiza stručnih usavršavanja u 2011. godini

5.3.1. Sudjelovanje u programima stručnih usavršavanja

Od ispitanika se tražilo da odgovore jesu li ili nisu sudjelovali kao polaznici u programima stručnog usavršavanja u 2011. godini te, ako jesu, u koliko njih. Molimo, imajte na umu da se za više savjetnike AZOO-a ovo pitanje odnosilo na stručna usavršavanja koja su oni organizirali u 2011. godini, a ne na stručna usavršavanja u kojima su sudjelovali u svrhu svog profesionalnog razvoja. Gotovo su svi odgojno-obrazovni radnici sudjelovali u stručnim usavršavanjima (od 98% učitelja do 99.2% VŽSV-a). Postoji značajno visok postotak ispitanika viših savjetnika AZOO-a (8.5%), u usporedbi s ostalim skupinama, koji su odgovorili da nisu organizirali nijedan program stručnog usavršavanja. Tablica 16: Sudjelovanje na programima stručnih usavršavanja

Sudjelovanje Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici AZOO-a

Da 98.0 98.2 99.1 99.2 91.5 Ne 2.0 1.8 0.9 0.8 8.5 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.3.2. Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima u organizaciji AZOO-a (2011., broj stručnih usavršavanja)

Podaci prikazani u tablici pokazuju da je većina ispitanika sudjelovala u najviše 5 programa tijekom 2011. godine. Podaci također pokazuju da je gotovo 40% viših savjetnika AZOO-a organiziralo više od 11 stručnih usavršavanja u toj godini. Postoji mogućnost da su neki od voditelja županijskih stručnih vijeća u svoje odgovore uključili i stručna usavršavanja koja su oni sami organizirali. Tablica 17: Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima u organizaciji AZOO- a (broj stručnih usavršavanja)

Broj stručnih usavršavanja u 2011. godini - AZOO Učitelji Stručni

suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici AZOO-a

0-5 85.8 75.8 83.2 65.8 29.6 6-10 13.4 23.3 16.3 29.2 31.0 11-15 0.6 0.7 0.4 4.5 18.3 16-20 0.1 0.1 0.2 0.5 21.1 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

5.3.3. Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima u organizaciji AZOO-a (broj sati stručnog usavršavanja)

Većina sudionika pohađala je usavršavanja u trajanju do 40 sati u 2011. godini. Dulje trajanje zabilježeno je kod viših savjetnika AZOO-a, gdje je 28.2% viših savjetnika organiziralo više od 80 sati stručnog usavršavanja. Gotovo je 75% učitelja ostvarilo do 20 sati programa stručnog usavršavanja u organizaciji AZOO-a. Novi prijedlog propisa za promoviranje učitelja zahtijevaju minimum od 20 sati stručnog usavršavanja godišnje za potrebe napredovanja na prvu razinu. Podaci pokazuju da bi to moglo biti izvedivo. Mora se naglasiti kako usavršavanja koja organizira AZOO traju najmanje 5 sati, a ona koja organiziraju voditelji županijskih stručnih vijeća traju najmanje 3 sata, što doprinosi minimumu od 20 sati koje bi pojedini učitelj trebao prikupiti. Tablica 18: Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima u organizaciji AZOO-a (broj sati stručnog usavršavanja)

Broj sati u 2011. godini - AZOO Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici

AZOO-a 0-20 73.7 47.7 48.2 48.8 22.5 21-40 20.0 34.2 35.5 31.4 16.9 41-60 4.2 13.7 12.5 12.2 18.3 61-80 1.3 3.6 2.9 4.6 14.1 81-100 0.8 0.9 0.9 2.9 28.2 Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%



5.3.4. Oblici stručnih usavršavanja

Ispitanike smo pitali i na kojim su oblicima stručnih usavršavanja sudjelovali u 2011. godini (postojala je mogućnost višestrukih odgovora). Rezultati prikazani u tablici 17 prikazuju postotke odgovora svih ispitanika. Ispitanici su u najvećem postotku sudjelovali u pedagoškim radionicama i na primjerima dobre prakse. Mnoga usavršavanja odvijala su se u školi (što smanjuje troškove usavršavanja), a gotovo 60% pratilo je primjere dobre prakse. Samo 10% usavršavanja izvodilo se korištenjem metode e-učenja. Tablica je složena prema rangu podataka učitelja, ali pokazuje i razlike među skupinama. Zastupljenost plenarnog predavanja kao oblika stručnog usavršavanja različit je među skupinama ispitanika: kod učitelja je zastupljen u 48% slučajeva dok je kod drugih skupina postotak znatno veći, iako je prema preferencijama svih ispitanika, na zadnjem mjestu. Mnoga usavršavanja kombinacija su različitih oblika, počinju s plenarnim predavanjima, a kasnije se rad odvija u radionicama i drugim oblicima. Trenutno se nudi modularno stručno usavršavanje za razrednu nastavu u Gradu Zagrebu i ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova. Ravnatelji srednjih škola i učeničkih domova već treću godinu zaredom planski se usavršavaju u tom modelu. Učitelji razredne nastave u Gradu Zagrebu modularno se usavršavaju u kontinuitetu od školske godine 2008/2009. Supervizija i konzultativno-mentorsko usavršavanje, primjeri su stručnih usavršavanja kojima uglavnom viši savjetnici AZOO-a daju prednost. E-učenje manje je zastupljen oblik stručnog usavršavanja, uglavnom ga koriste učitelji i VŽSV (više od 10%), a rijetko viši savjetnici AZOO-a. Ovo iznenađuje, s obzirom na sve veći porast važnosti e-učenja. Tijekom rasprava u fokus grupama, predstavnici pet skupina izrazili su kako smatraju da metode stručnih usavršavanja postaju aktivnije te da se plenarna predavanja koriste samo za usavršavanja s velikim brojem sudionika i/ili kao uvodni dio programa stručnog skupa, a ne kao glavni oblik usavršavanja. Tablica 19: Oblici stručnih usavršavanja

Oblici stručnih usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici

AZOO-a pedagoške radionice 71.0 75.1 64.1 79.8 97.2 primjeri dobre prakse 58.6 72.6 67.9 81.6 83.1 plenarna predavanja 48.0 76.5 79.9 72.8 94.4 stručna usavršavanja u školama 41.4 44.8 40.7 54.9 12.7 modularna stručna usavršavanja 25.3 27.4 50.7 36.6 46.5 terenski rad 12.6 6.4 9.2 19.2 18.3 e-učenje 10.1 5.1 8.1 14.5 5.6 posjete u školama 9.5 12.0 20.5 14.8 100.0 ostalo 9.5 10.3 11.2 8.0 1.4 okrugli stol 7.9 16.9 21.1 19.2 46.5 konzultativno-mentorski rad 7.5 10.7 7.3 15.8 29.6 supervizija 3.0 9.3 4.6 3.9 14.1 studijske posjete 3.6 3.9 11.2 7.1 14.1 trening za trenere 2.2 4.3 3.3 6.6 12.7

5.3.5. Preferirani oblici i metode stručnih usavršavanja

Analiza pokazuje kako je potrebna promjena paradigme s postojećih tradicionalno prisutnih oblika i metoda stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika prema oblicima i metodama koje učinkovitije potiču profesionalni razvoj učitelja. Tablica prikazuje da su preferirani oblici stručnih usavršavanja primjeri dobre prakse, nakon kojih slijede pedagoške radionice i terenski rad. Plenarna predavanja najmanje su atraktivna svim



skupinama. Konzultativno-mentorski rad također preferiraju sve skupine osim učitelja. Slično je i sa supervizijom, kojoj su učitelji najmanje skloni, a provodi je vrlo mali broj viših savjetnika AZOO-a (11). Sklonost e-učenju je relativno mala, viša je kod viših savjetnika AZOO-a, a najmanja kod stručnih suradnika. Ovaj oblik stručnog usavršavanja sve više dobiva na važnosti, uglavnom zbog manjih troškova u usporedbi s drugim oblicima dok istodobno pruža mogućnosti za veću kvalitetu stručnog usavršavanja. Posebno je pogodan zbog toga što je dostupan i u udaljenim područjima Hrvatske u kojima tradicionalni oblici stručnog usavršavanja nisu pokrivena toliko dobro (gdje učitelji moraju preći veće udaljenosti da bi pohađali stručna usavršavanja, poput planinskih područja i otoka). Još je i važniji individualan pristup: on pojedincima daje priliku da sami odaberu vrijeme za stručno usavršavanje, vlastiti tempo učenja te područje ili razinu koji odgovaraju njihovim potrebama i razvoju. Analiza odstupanja pokazuje da postoje statistički značajne razlike među skupinama. Učitelji općenito imaju drugačije sklonosti od ostalih skupina u smislu metoda usavršavanja. Tablica 20: Preferirani oblici i metode stručnih usavršavanja, na skali od 1 do 5 (1 – najmanje; 5 – najviše)

Oblici stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Viši savjetnici

AZOO-a primjeri dobre prakse 4.67 4.69 4.60 4.71 4.46

pedagoške radionice 4.30 4.27 4.29 4.51 4.66

terenski rad 4.14 4.01 4.17 4.24 3.90

studijske posjete 3.94 3.97 4.17 4.23 3.82

konzultativno-mentorski rad 3.88 4.18 4.12 4.16 4.18

posjete u školama 3.88 3.92 4.12 4.08 4.06

stručna usavršavanja u školama 3.81 3.89 4.23 4.01 3.31

modularna stručna usavršavanja 3.70 3.95 4.20 4.06 4.27

e-učenje 3.54 3.32 3.55 3.63 3.11

okrugli stol 3.54 3.51 3.84 3.73 3.69

trening za trenere 3.43 3.74 3.83 3.86 3.89

supervizija 3.32 3.97 3.84 3.68 3.68

plenarna predavanja 3.21 3.30 3.31 3.37 3.35

5.3.6. Kriteriji za odabir programa stručnog usavršavanja

Analiza pokazuje kako je u slučaju učitelja glavni kriterij odabira programa stručnog usavršavanja važnost za vlastiti rad/odgojno-obrazovni proces, nakon čega slijede osobni rast i razvoj. Ovo je u skladu s ravnotežom između osobnih potreba učitelja i potreba odgojno-obrazovnog sustava koju odgojno-obrazovna ustanova želi postići.

Jedan je od zanimljivih rezultata analize taj da ravnatelji odabiru usavršavanja koja su važna za školu kojom oni upravljaju, ali samo njih 2.7% odabire usavršavanja koja su važna za provođenje politike nadležnih obrazovnih vlasti. Zapravo je potonje najmanje važan kriterij za odabir programa stručnog usavršavanja, premda je vjerojatno uklopljen u prvi odabir (važnost za vlastiti rad/odgojno-obrazovni proces), posebno ako je povezano s novim razvojima i promjenama u obrazovnom sektoru, poput novih kurikuluma i/ili metodologija. Stručni suradnici svjesni su potreba posla koji obavljaju i to postavljaju kao prioritet pri odabiru usavršavanja.

Samo se u malom broju slučajeva odgojno-obrazovni radnici upućuju na stručna usavršavanja na temelju nečije tuđe odluke, a da to nije bio njihov izbor. Najniži je postotak bio u slučaju ravnatelja koji imaju najvišu razinu samostalnosti pri odabiru stručnog usavršavanja.



Tablica 21: Kriteriji za odabir programa stručnog usavršavanja (% odgovora svake skupine ispitanika)

Kriteriji Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV

važnost za vlastiti rad/odgojno-obrazovni proces 94.7 95.4 72.3 96.4

osobni rast i razvoj 75.9 78.1 69.0 81.1

provođenje politike obrazovnih vlasti 10.2 12.6 2.7 17.3

drugi me šalju na stručna usavršavanja 8.4 6.0 0.0 6.0

ostalo 3.2 2.8 1.1 1.5

5.3.7. Godišnji planovi stručnih usavršavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama

Sudeći prema odgovorima učitelja koji su ispunili upitnik, može se zaključiti da 18% ustanova u kojima rade nema godišnjeg plana stručnog usavršavanja. Slični su odgovori dobiveni i od drugih skupina, osim ravnatelja, od kojih 8.6% ne priprema godišnji plan stručnog usavršavanja. Glavno je pitanje kako se pripremaju godišnji planovi usavršavanja na razini odgojno-obrazovnih ustanova, tko je odgovoran za njih i koji su pristupi tome? AZOO priprema godišnji plan stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koji školama služi kao osnova za planiranje financijskih resursa. Jedan je od problema taj što AZOO priprema godišnji plan na početku kalendarske godine, koja se ne poklapa sa školskom godinom. Ovo bi moglo uzrokovati neke probleme u koordinaciji ova dva sustava. Tablica 22: Godišnji planovi stručnih usavršavanja u odgojno-obrazovnim ustanovama Izrada godišnjeg plana stručnog

usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV

Da 81.8 82.7 91.4 83.3

Ne 18.2 17.3 8.6 16.7

Ukupno 100% 100% 100% 100%

5.3.8. Utjecaj pojedinaca na godišnji plan stručnog usavršavanja

U pravilu, predstavnici svih skupina su aktivni sudionici u izradi godišnjeg plana stručnog usavršavanja jer većina može utjecati na njegovu izradu. Udio onih koji nemaju utjecaja jako je mali. Tablica također pokazuje da većina ravnatelja nema potpuni utjecaj, što iznenađuje s obzirom na to da oni odlučuju o financijama i u načelu bi trebali upravljati ljudskim potencijalima u svojoj školi. Postotak učitelja koji u potpunosti imaju utjecaj na godišnji plan usavršavanja i onih koji na njega ne mogu utjecati vrlo je sličan. U osnovi, učitelji su aktivni sudionici u izradi godišnjeg plana usavršavanja jer većina misli da može utjecati na njegovu pripremu. Pitanje je samo kako i u kojem omjeru. Tablica 23: Utjecaj pojedinaca na godišnji plan stručnog usavršavanja

Utjecaj na godišnji plan stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV

u potpunosti 17.5 20.8 25.3 24.0

djelomično 68.3 70.2 72.5 67.4

ne mogu 14.2 8.9 2.2 8.7

Ukupno 100% 100% 100% 100%



5.3.9. Izrada godišnjeg plana stručnog usavršavanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi

Sve skupine smatraju kako ravnatelji cijene i uvažavaju njihove prijedloge i potrebe te da je rasprava dio procesa. Ravnatelji u najvećem postotku smatraju da je poštivanje osobnog plana stručnog usavršavanja način na koji se izrađuju godišnji planovi stručnog usavršavanja. Samo trećina stručnih suradnika i VŽSV-a koji su ispunili upitnik smatra da se godišnji plan stručnih usavršavanja u školi priprema uz sudjelovanje većine odgojno-obrazovnih radnika, dok samo polovica učitelja i ravnatelja dijeli to mišljenje. Tablica 24: Izrada godišnjeg plana stručnog usavršavanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi

Izrada godišnjeg plana stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV

uz uvažavanje osobnih planova stručnog usavršavanja 56.8 51.1 41.8 48.1

uz sudjelovanje većine odgojno-obrazovnih radnika 49.6 33.2 52.2 30.6

na temelju prijedloga ravnatelja, bez rasprave 9.2 6.6 0.7 5.6

ostalo 12.8 15.8 5.5 15.8

5.3.10. Provedba godišnjeg plana stručnog usavršavanja

Prema rezultatima analize, oko polovice aktivnosti planiranih godišnjim planom stručnog usavršavanja odgojno-obrazovne ustanove realizira se u potpunosti ili djelomično. Ovo također ovisi o raspoloživim sredstvima što je glavni pokretač realizacije jer, sudeći prema dobivenim odgovorima, dvije trećine sudjelovanja ovise o njima. To također pokazuje kako bi odgojno-obrazovne ustanove mogle izrađivati realističnije planove tako da u obzir uzmu stvarnu situaciju koja se tiče financija u obrazovnom sektoru. Kao što je već spomenuto, ovo manje realistično planiranje moglo bi biti rezultat dva različita vremenska sustava, školske godine za škole i kalendarske godine za AZOO. Mora postojati koordinacija između potreba i planiranja na razini škole i ponude AZOO-a. To bi se trebalo provesti u fazama gdje bi se prvo trebala obratiti pažnja na potrebe škola za stručnim usavršavanjem, nakon čega bi, kao sljedeći korak u tom procesu, AZOO mogao ponuditi stručna usavršavanja koja odgovaraju tim potrebama. Tablica 25: Provedba godišnjeg plana stručnog usavršavanja

Provedba godišnjeg plana stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV

u potpunosti 27.6 19.4 22.3 30.4

djelomično 27.3 32.0 39.9 24.4

ovisno o raspoloživim sredstvima 59.0 66.0 71.4 60.6

prema odluci ravnatelja 12.3 13.2 4.0 14.4

ostalo 6.2 6.7 2.7 5.7

5.3.11. Mogućnost sudjelovanja u svim stručnim usavršavanjima koja su od interesa

Iz rezultata možemo zaključiti kako je između 42% i 52% ispitanika u svim skupinama (osim jedne trećine u slučaju ravnatelja) imalo mogućnost sudjelovanja u svim stručnim usavršavanjima koja su ih zanimala. Teško je reći je li činjenica da je manje od polovice ispitanika imalo priliko sudjelovati u svim stručnim usavršavanjima koja su ih zanimala posljedica manjka financijskih sredstava ili manjka stručnih usavršavanja koja zadovoljavaju njihove interese. U poboljšanom sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, treba se obratiti pozornost na oba ova čimbenika.



Tablica 26: Mogućnost sudjelovanja u svim stručnim usavršavanjima

Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV

Da 43.0 41.9 33.9 51.6

Ne 57.0 58.1 66.1 48.4

Ukupno 100% 100% 100% 100%

5.3.12. Teme i područja koja bi trebala biti više zastupljena

Teme i područja koja bi trebala biti zastupljenija prikazana su u tablici 27, onim redoslijedom kako su ih učitelji rangirali (najveća skupina ispitanika u anketi). Učitelji su najveći interes izrazili za metodiku, rad s djecom s posebnim potrebama (s djecom s teškoćama, kao i s darovitima), stručne sadržaje, metodiku nastavnog predmeta, pedagogiju i psihologiju. Školski menadžment (iako bi se trebalo istražiti pitanje upravljanja razredom), obrazovna politika i andragogija najmanje su im zanimljivi. Druge skupine imaju nešto različit poredak tema i područja. Za ravnatelje je najvažniji školski menadžment, nakon čega slijede gotovo iste teme kao i kod učitelja. Za njih je također vrlo važno i područje programa stručnog usavršavanja učitelja te EU programa stručnog usavršavanja i fondova EU, što se u drugim skupinama ne čini prioritetnim. Sve skupine su važnijima označile specifične teme i područja koje se odnose na njihov svakodnevni rad, a nisu toliko zainteresirani za teme na razini škole i obrazovanja općenito. Mora se naglasiti kako su sve teme i područja ocijenjena iznad prosjeka (3.00) te ih više je od polovice označeno kao vrlo značajno. Tablica 27: Teme i područja koja bi trebala biti više zastupljena, na skali od 1 do 5 (1 – najmanje važno; 5 – najvažnije)

Teme i područja koja bi trebala biti više zastupljena Učitelji Stručni

suradnici Ravnatelji VŽSV

rad s djecom s posebnim potrebama (daroviti) 4.53 4.53 4.44 4.53

poznavanje predmeta 4.37 4.44 4.30 4.49

rad s djecom s posebnim potrebama (teškoće) 4.32 4.45 4.19 4.22

metodika nastavnog predmeta 4.31 3.92 4.00 4.46

psihološke teme 4.23 4.49 4.25 4.30

pedagoške teme 4.10 4.38 4.20 4.16

primjena IKT-a u nastavi 3.87 3.80 4.09 4.00

preventivni programi 3.86 4.28 4.06 3.96

EU programi stručnog usavršavanja i fondovi EU 3.82 3.99 4.22 4.07

razvoj kompetencija savjetnika 3.52 3.71 3.74 3.95

opća didaktika 3.38 3.42 3.51 3.56

školski menadžment 3.30 3.69 4.46 3.55

politika odgoja i obrazovanja 3.25 3.33 3.74 3.44

andragogija 3.20 2.96 3.34 3.32 Postoje statistički značajne razlike između skupina (na razini p < .05) za određene teme dok kod drugih, razlike nisu statistički značajne. One su prikazane u tablici u nastavku. Nije značajno znači da se skupine slažu oko tema i područja koja bi trebala biti više zastupljena.



Tablica 28: Razlike među skupinama koje nisu statistički značajne

Sudjelovanje na stručnim usavršavanjima - razlike

Učitelji - Stručni

suradnici

Učitelji - Ravnatelji

Učitelji - VŽSV

Stručni suradnici -

VŽSV

Stručni suradnici - Ravnatelji

Ravnatelji - VŽSV

rad s djecom s posebnim potrebama (daroviti) X X X X X

stručni sadržaji X rad s djecom s posebnim potrebama (teškoće) X

metodika nastavnog predmeta X X X psihološke teme X X X pedagoške teme X X X primjena IKT-a u nastavi X X preventivni programi X X EU programi stručnog usavršavanja i fondovi EU X X

razvoj kompetencija savjetnika X opća didaktika X X X školski menadžment X politika odgoja i obrazovanja X X andragogija X

5.4. Ocjena stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u ponudi AZOO-a

U tablicama u nastavku, uspoređene su i prikazane srednje vrijednosti odgovora različitih skupina. Tvrdnje su procjenjivane na skali od 1 do 5 (1 – u potpunosti se slažem; 5 – uopće se ne slažem)15. Postoji velika sličnost između skale od 5 bodova korištene u ovom dijelu upitnika i skale koja se koristi za ocjenjivanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, što je uzeto u obzir pri interpretaciji rezultata. Provedena je i jednosmjerna analiza varijance među skupinama kako bi se istražile razlike među odgovorima. Postoji statistički značajna razlika (na razini p < .05) u nekim odgovorima, koji su opisani u nastavku. Unatoč statistički značajnoj razlici, stvarna razlika u srednjim vrijednostima između skupina bila je prilično mala.

5.4.1. Sudjelovanje u programima stručnog usavršavanja

Sve skupine potvrdile su tvrdnju da su u mogućnosti pohađati sve programe stručnog usavršavanja koji su im potrebni, s iznadprosječnom ocjenom (3,30 za stručne suradnike kao najmanja i 3,68 za VŽSV kao najveća vrijednost). Ovo je u skladu s odgovorima na prethodno pitanje, gdje je polovica ispitanika potvrdila da može pohađati sva usavršavanja. Iz rezultata se čini kako stručni suradnici ne mogu pohađati sva usavršavanja koja im trebaju, što bi također moglo biti posljedica toga da neka usavršavanja organiziraju njihove stručne udruge. Tablica 29: Sudjelovanje u programima stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV U mogućnosti sam pohađati sve programe stručnog usavršavanja koji su mi potrebni.

3.36 3.30 3.42 3.68

15 Vrijednosti u ovom dijelu upitnika moraju se uzimati s rezervom zbog moguće pristranosti. Premda su upitnici postavljeni na ettaedu stranici bili anonimni, postoji mogućnost pozitivnijeg vrednovanja stoga što svi ispitanici u određenoj mjeri ovise o AZOO-u.



5.4.2. Zadovoljavanje potreba za profesionalnim razvojem

Sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a, najbolje zadovoljava potrebe ravnatelja i VŽSV-a (preko 3,70, “dobro“ do “vrlo dobro“), a nešto manje potrebe učitelja i stručnih suradnika. Ne postoji statistički značajna razlika između učitelja i stručnih suradnika te između ravnatelja i VŽSV-a. Sve druge razlike statistički su značajne (na razini p < .05). Tablica 30: Zadovoljavanje potreba za profesionalnim razvojem Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Programi usavršavanja koje nudi AZOO zadovoljavaju potrebe mog profesionalnog razvoja.

3.45 3.44 3.78 3.72

5.4.3. Zadovoljavanje potreba za osobnim razvojem

Slični odgovori kao i na prethodno pitanje dani su za osobni razvoj iako su prosječne ocjene niže (za oko 0,2 ocjene), nego u ponudi za profesionalni razvoj. I u ovom se slučaju čini kako programi u ponudi AZOO-a u većoj mjeri zadovoljavaju potrebe ravnatelja i VŽSV-a za profesionalnim razvojem, nego potrebe učitelja i stručnih suradnika. Ne postoji statistički značajna razlika između učitelja i stručnih suradnika te između ravnatelja i VŽSV-a. Sve druge razlike statistički su značajne (na razini p < .05). Tablica 31: zadovoljavanje potreba za osobnim razvojem Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Programi usavršavanja koje nudi AZOO zadovoljavaju potrebe mog osobnog razvoja.

3.27 3.20 3.60 3.55

5.4.4. Vrijeme održavanja programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika

Vrijeme održavanja programa stručnog usavršavanja u nenastavne dane učitelji su ocijenili nešto višim od prosjeka i bolje (od strane drugih skupina za 0.3 ocjene). Učitelji su pod pritiskom ako žele pohađati stručna usavršavanja za vrijeme nastave jer škola za njih mora naći zamjenu, a za to ne postoji formalan sustav. Postoji statistički značajna razlika između učitelja i svih ostalih skupina (na razini p < .05). Sve druge razlike nisu statistički značajne. Tablica 32: Vrijeme održavanja programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV Dostupni programi stručnog usavršavanja organizirani su u prikladno vrijeme. 3.42 3.73 3.77 3.68

5.4.5. Kvaliteta programa stručnog usavršavanja AZOO-a

Ova je tvrdnja dobila najviše ocjene među nizom tvrdnji. Ravnatelji i VŽSV dali su joj dobru ocjenu (gotovo 4); učitelji i stručni suradnici ocijenili su je s preko 3,5. Ovo pokazuje kako odgojno-obrazovni radnici ocjenjuju ponudu AZOO-a kao iznadprosječnu, odnosno kao “dobru“ do “vrlo dobru“. VŽSV su je ocijenili najvišom ocjenom, ali oni su aktivno uključeni u pripremu i provedbu programa stručnih usavršavanja zbog čega mogu biti pristrani. Ravnatelji su je također slično ocijenili, što može biti pokazatelj postojanja dobrih programa profesionalnog razvoja za ravnatelje. Postoji statistički značajna razlika između učitelja i svih ostalih skupina te između stručnih suradnika i svih ostalih skupina (na razini p < .05). Sve druge razlike nisu statistički značajne.



Tablica 33: Kvaliteta AZOO programa stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV AZOO nudi kvalitetne programe stručnog usavršavanja. 3.63 3.74 3.89 3.94

5.4.6. Podrška AZOO-a u procesu stručnog usavršavanja

Očekivana podrška AZOO-a u procesu stručnog usavršavanja također se smatra iznadprosječnom (3,50 i više) što pokazuje da se odgojno-obrazovni radnici mogu osloniti na pomoć i podršku koje dobivaju od viših savjetnika AZOO-a. Ovo je također potvrđeno tijekom sastanaka fokus grupa kao jedna od snaga Agencije. Svakodnevna podrška i komunikacija s višim savjetnicima AZOO-a iznimno se cijene. Najbolje su ovu tvrdnju ocijenili ravnatelji što može upućivati na to da je njihova veza s AZOO-om najjača. Postoji statistički značajna razlika između (a) ravnatelja s jedne i učitelja i stručnih suradnika s druge strane te (b) između VŽSV-a s jedne te učitelja i stručnih suradnika s druge strane (na razini p < .05). Sve druge razlike nisu statistički značajne. Table 34: Podrška AZOO-a u procesu stručnog usavršavanja Učitelji Stručni suradnici Ravnatelji VŽSV AZOO pruža očekivanu podršku u procesu stručnog usavršavanja 3.50 3.55 3.82 3.71


6. Rasprave fokus grupa: SWOT analiza Tijekom pripreme upitnika za istraživanje i analizu postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika odlučeno je da će ispitanici moći samo odabrati između ponuđenih odgovora, stoga nisu korištena pitanja otvorenog tipa. Razlog za ovakvu odluku jest količina očekivanih odgovora, kratkog vremenskog roka za provedbu istraživanja i analizu rezultata te ograničeni resursi. Izrada upitnika omogućila je prikupljanje podataka potrebnih za pregled postojećeg sustava, ali uz rizik nedovoljnog uvida ili objašnjenja nekih rezultata. Kao komplementarna metoda prikupljanja dodatnih podataka o stavovima i iskustvima različitih skupina i pomoći pri interpretaciji rezultata analize upitnika, odabrani su predstavnici svake skupine te su pozvani da sudjeluju u diskusijama fokus grupa. Sastanci pet fokus grupa, od kojih je svaka predstavljala jednu od skupina koje su sudjelovale u ispitivanju (učitelji, stručni suradnici, ravnatelji, VŽSV i viši savjetnici AZOO-a), dali su mogućnost za detaljniju raspravu o nekim vidovima stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koje organizira AZOO, ali i čimbenicima i uvjetima koji utječu na taj bitan segment obrazovanja. Postojale su razlike između skupina u definiranju unutarnjih (snage, slabosti) i vanjskih (prilike, prijetnje) čimbenika koji su povoljni i nepovoljni za sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a i njegov razvoj, ali je bilo i mnogo sličnosti. Članovi fokus grupa nisu samo odabrali različite čimbenike, nego su o njima i detaljnije raspravljali što je kasnije pomoglo pri analizi rezultata analize upitnika. Predstavljanje i rasprava o rezultatima sastanaka fokus grupa u radnoj skupini također su pokazali, dok su AZOO i njegovi stručnjaci bili svjesni navedenih čimbenika, da oni nisu nikada bili tako jasno razotkriveni i prezentirani. Diskusija je pokazala kako su ljudski potencijali (tj. učitelji) najvažniji čimbenik sa svim svojim snagama i slabostima te da bi stoga financiranje sudjelovanja u programima stručnog usavršavanja moglo biti najkritičniji čimbenik. Objedinjeni rezultati prikupljeni tijekom rasprava pet fokus grupa prikazani su u nastavku. 6.1. Snage Najvažnija snaga postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika Agencije za odgoj i obrazovanje leži u činjenici da osigurava mogućnosti stručnog usavršavanja, da su besplatne za odgojno-obrazovne radnike (ne moraju plaćati pohađanje programa stručnog usavršavanja, a škole snose troškove prijevoza, smještaja i dnevnica) te da Agencija za odgoj i obrazovanje ima dovoljno kapaciteta za planiranje, koordinaciju i vođenje stručnog usavršavanja. AZOO ima poseban položaj u sustavu jer je na sjecištu obrazovnih politika, odgojno-obrazovnih ustanova, odgojno-obrazovnih radnika i drugih dionika u odgojno-obrazovnom sustavu. Agencija provodi nacionalnu politiku odgoja i obrazovanja, ali ima i odličan pregled odgojno-obrazovnog sustava na razini odgojno-obrazovnih institucija i pojedinih područja odgoja i obrazovanja. Više savjetnike AZOO-a odlikuju stručnost, mogućnost izravnog komuniciranja s odgojno-obrazovnim radnicima, suradnja s velikim brojem vanjskih stručnjaka i organizacijska memorija koja se temelji na desetljećima rada, što AZOO-u daje čvrste temelje za pripremu i provedbu novih programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Ovlasti za provođenje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika predviđene su zakonodavstvom te Agenciju čine središnjom institucijom za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika u općem odgojno-obrazovnom dijelu u RH. Niz drugih institucija također nudi različite programe usavršavanja, ali pod različitim uvjetima i s upitnom mogućnošću priznavanja za potrebe napredovanja. AZOO pruža podršku nekim



programima koje nude takve organizacije kada se oni smatraju kvalitetnima i važnima za razvoj u odgojno-obrazovnom sektoru. Portal ettaedu.eu, koji organizatorima/pružateljima i odgojno-obrazovnim radnicima pruža online informacije o stručnim usavršavanjima AZOO-a, omogućuje dostupno i transparentno prijavljivanje sudjelovanja te izdaje potvrde i certifikate i predstavlja važan alat za pomoć u praćenju stručnih usavršavanja u nadležnosti AZOO-a. Općeniti je stav da su ljudski potencijali najvažnija snaga postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u ponudi AZOO-a. Stručnjaci, viši savjetnici AZOO-a, pružaju potrebnu podršku za stručna usavršavanja koja se organiziraju na različitim razinama - županijskoj, državnoj i međunarodnoj. Oni su motivirani i stručnjaci su u svojim područjima. Svojom mrežom voditelja županijskih stručnih vijeća AZOO-a, mogu ponuditi usavršavanja koja korisnici, odgojno-obrazovni radnici na razini škole, smatraju relevantnima i potrebnima. Savjetnici i viši savjetnici AZOO-a imaju opći pregled obrazovnog sustava koji je spoj specijaliziranog znanja i iskustva stečenog na različitim poslovima, koje su obavljali prije nego što su postali savjetnici AZOO-a te iskustvo svakodnevnog komuniciranja s odgojno-obrazovnim radnicima u školama, stručnog praćenja provedbe politike odgoja i obrazovanja koja se definira za nacionalnoj razini. Također, važno je povjerenje koje odgojno-obrazovni radnici imaju u savjetnike koji su odgovorni za njihovo područje. Ponegdje se osjeća kako nešto od tog potencijala nije u potpunosti iskorišteno, posebice postojeća mreža voditelja županijskih stručnih vijeća, koja predstavlja poveznicu između AZOO-a i odgojno-obrazovnih radnika. Imenovano je 1604 voditelja županijskih stručnih vijeća koji planiraju i pružaju stručna usavršavanja na županijskoj razini. Oni se smatraju nadležnim pojedincima koji osluškuju potrebe za stručnim usavršavanjem i pokušavaju ih uskladiti s potrebama obrazovnog sustava. Još jedna važna snaga uključuje profesionalnost i stručnost pojedinih odgojno-obrazovnih radnika. Oni aktivno sudjeluju i doprinose programima stručnog usavršavanja i u mnogim slučajevima su također dio kaskadnog sustava usavršavanja, kad odlaze na stručna usavršavanja, a potom svojim kolegama i prenose znanje koje su usvojili. Stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika jest preduvjet za napredovanje učitelja i stručnih suradnika u zvanje tijekom karijere. Ovo je jedan od motivirajućih faktora iako prema raspravama na sastancima fokus grupa, mnogi odgojno-obrazovni radnici koji sudjeluju u stručnim usavršavanjima imaju snažnu intrinzičnu motivaciju za profesionalnim razvojem. Još uvijek postoji prilično velika skupina odgojno-obrazovnih radnika koji ne pohađaju niti jedan od oblika stručnog usavršavanja. Stvarni broj registriranih korisnika (koji su pohađali bar jedno stručno usavršavanje) veći je od 58 000 i raste, u usporedbi s oko 65 000 odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj.

6.2. Slabosti

Postoji niz slabosti različite važnosti, koje prikazuju područja koja je moguće poboljšati. Kompetencije odgojno-obrazovnih radnika nakon inicijalnog obrazovanja ne smatraju se dostatnima za izazove koji ih očekuju u radu u odgojno-obrazovnom sustavu. To izravno utječe na potrebe za stručnim usavršavanjem pripravnika kojima su potrebna dodatna znanja i vještine, posebno u području pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke naobrazbe i ocjenjivanja ishoda učenja. U analizi potreba za stručnim usavršavanjem, ova se područja prikazuju kao područja u kojima odgojno-obrazovni radnici trebaju razviti svoje kompetencije. Smatra se da je ovo izravna posljedica nedovoljno razvijene suradnje između inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja i nedostatka koherentne politike profesionalnog razvoja na nacionalnoj razini koja uključuje zajednički skup kompetencija odgojno-obrazovnih radnika od pripravnika prema višim razinama. Ovaj okvir



kompetencija trebao bi služiti kao osnova za izradu programa inicijalnog obrazovanja, kao i programa stručnog usavršavanja, te za definiranje standarda u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Najutjecajniji faktor koji se odnosi na stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika, koji se također smatra najvećom slabošću, jeste financiranje sudjelovanja u stručnim usavršavanjima. Sredstva kojima škole raspolažu sve su manja (pri čemu svoj danak uzima i financijska kriza). Npr. VŽSV imaju sve manje materijalnih sredstava za pozivanje i plaćanje stručnjaka koji provode programe stručnog usavršavanja (samo 1500 kn godišnje), što otežava pozivanje kvalitetnih stručnjaka, a posebno stručnjaka koji nisu iz te županije ili regije zato što glavni izdatak postaju putni troškovi i troškovi smještaja. Broj stručnih usavršavanja koja se nude odgojno-obrazovnim radnicima (u prosjeku tri županijska stručna vijeća godišnje) čini se nedostatnim za njihov profesionalni razvoj. Postoji određena ponuda u hijerarhijskoj strukturi programa stručnog usavršavanja korištenjem kaskadnog modela (viši savjetnici – voditelji županijskih stručnih vijeća – učitelji, stručni suradnici, ravnatelji). Ovo može biti prikladno za prenošenje informacija, ali zasigurno ne može biti dio izgradnje kapaciteta pojedinaca. Neke od radionica primaju prevelik broj sudionika i to im smanjuje kvalitetu, pogotovo ako ponuđena tema zahtijeva manje skupine kako bi stručno usavršavanje bilo učinkovito. U naporima da se usavršavanje osigura za što veći broj odgojno-obrazovnih radnika, plenarna se predavanja mogu učiniti privlačnim oblikom stručnog usavršavanja. Međutim, svako usavršavanje zahtijeva vlastitu organizaciju i metodološki pristup, koji određuje najveći broj sudionika koji može imati koristi od takvog oblika usavršavanja. Mentorstvo pripravnicima zakonski je regulirano. U odgojno-obrazovnim ustanovama postoji sustav mentorstva pripravnika, ali se u većini slučajeva smatra vrlo formalnom ili u najmanju ruku formaliziranom zadaćom. Osim u rijetkim slučajevima, mentori pripravnicima daju podršku na temelju vlastita iskustva. Ne postoji usavršavanje za mentore pripravnika, dobre mentorske vještine podižu razinu kvalitete procesa uvođenja u rad te time i kvalitetu poučavanja nakon pripravničkog staža. Mentorstvo kao proces uvođenja novih ravnatelja koji su stupili na dužnost u Republici Hrvatskoj, još uvijek ne postoji i nije zakonski regulirano. S obzirom da ne postoji niti obvezno prethodno stručno osposobljavanje ravnatelja prije stupanja na dužnost, nepostojanje mentorstva kao procesa jedan je od neriješenih problema. Slični problemi javljaju se kod stručnog usavršavanja nakon napredovanja u zvanje mentora ili savjetnika za učitelje i stručne suradnike, s obzirom da ne postoji razvijen sustav koji bi se bavio njihovim konkretnim potrebama. To je također povezano s "neiskorištenošću" mentora i savjetnika u školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama. Osim napredovanja u više zvanje koje sa sobom nosi i veću plaću, njihova uloga u sustavu nije jasno definirana te potencijal ovih odgojno-obrazovnih radnika često ostane neiskorišten dok je istovremeno individualan angažman motiviranih pojedinaca izuzetan. Kako je već spomenuto, trebalo bi doći do promjene paradigme, od tradicionalnog pristupa inicijalnom obrazovanju i stručnom usavršavanju prema kontinuiranom profesionalnom razvoju. To bi omogućilo planiranje individualnog profesionalnog razvoja na temelju definiranih kompetencija, sa standradima postavljenima na različitim razinama, uzimajući u obzir ne samo potrebe sustava, nego i potrebe osobnog razvoja pojedinca. Čini se da postoji nedostatak jasne, dugoročne strategije u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu te ciljeva koje bi sustav trebao postići. Ovo također dovodi do nedosljednosti u sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, bez jasnih dugoročnih ciljeva i strategija za sam sustav stručnog usavršavanja. Iako članak 115. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi određuje sastavnice programa stručnog usavršavanja, trebalo bi poboljšati sustav osiguranja kvalitete programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, uspostavom sustava akreditiranja programa. Premda se za stručna usavršavanja



koriste evaluacijski upitnici, trebalo bi sustavno prikupljati povratne informacija o kvaliteti i relevantnosti stručnog usavršavanja, što je važno za planiranje budućih stručnih usavršavanja, a što trenutno nije slučaj. Također, nedostaje i vrednovanje utjecaja stručnih usavršavanja na neposredan odgojno-obrazovni rad, što je odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova. Motivacija je također važno pitanje. U mnogim se slučajevima osjeća nedostatak intrinzične motivacije za profesionalnim razvojem kod odgojno-obrazovnih radnika, a sam postojeći sustav poticaja u odgojno-obrazovnom sustavu nije dovoljan. Zbog toga neki od njih nisu nikada pohađali stručna usavršavanja. Još jedna važna tema za raspravu su i stručna usavršavanja u ponudi drugih pružatelja, osim AZOO-a. U ponudi postoji niz različitih stručnih usavršavanja, od kojih se većina naplaćuje, koji nude teme i područja koje ne pokriva program stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u ponudi AZOO-a. Odgojno-obrazovni radnici koji pohađaju takve programe, obično tijekom svog slobodnog vremena, sami plaćaju sudjelovanje na tim programima. Neki od njih obavezni su za određene skupine (na primjer usavršavanje psihologa za dobivanje ili zadržavanje licence). Osim osiguranog financiranja (u većini su slučajeva oni prilično skupi) važno je pitanje priznavanje potvrda koji se dobivaju na takvim stručnim usavršavanjima jer to nisu službeni dokumenti i takvo se usavršavanje ne uzima se u obzir u postupku napredovanja. Ovo područje zahtijeva pažnju i stratešku odluku.

6.3. Mogućnosti

Iz stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koje provodi AZOO, proizlazi niz mogućnosti. Najvažnija je povezana s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sredinom 2013. Godine, s povećanim mogućnostima financiranja iz EU fondova, posebno Europskog socijalnog fonda. Uz već postojeće mogućnosti korištenja programa cjeloživotnog učenja EU-a, ovo će otvoriti nove i mnogobrojnije mogućnosti za projekte mobilnosti zaposlenika, razmjene i druge oblike suradnje s drugim zemljama članicama EU-a. Razmjena iskustava, dobre prakse i novi razvoji u odgoju i obrazovanju, područja su koja će pružati dodatne mogućnosti za daljnji razvoj odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj. Suradnja između AZOO-a i drugih stručnih institucija, udruga i organizacija te drugih pružatelja stručnog usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike, važna je za kontinuirano poboljšanje sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Mogu se istražiti različite mogućnosti za osiguranje kvalitete sveobuhvatnog sustava stručnog usavršavanja s jasnom raspodjelom i ulogama svih sudionika procesa. Priznavanje formalnog i informalnog stručnog usavršavanja izvan AZOO-a, bitno bi doprinijelo daljnjem razvoju stručnog usavršavanja uklopljenom u širi sustav kontinuiranog profesionalnog razvoja u okviru pristupa cjeloživotnog učenja. Nije dovoljno iskorišteno profesionalno znanje i iskustvo mentora i savjetnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Oni bi trebali biti od pomoći i savjetovati kolege te bi im se za tu ulogu trebalo osigurati odgovarajuće stručno usavršavanje. Vidljivost je važan element u odgojno-obrazovnom sustavu. Vidljivost bi se trebala odnositi na postignuća u odgojno-obrazovnom sustavu, percepciju odgojno-obrazovnih radnika, komunikaciju sa širom javnošću kroz medije, s ciljem komuniciranja novih smjerova razvoja u odgoju i obrazovanju, a ne samo reagiranje kada se pojave problemi. Prema svojim ovlastima, AZOO ima privilegiranu ulogu u sustavu kontinuiranog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u Hrvatskoj. Ova pozicija u sustavu trebala bi se dalje istražiti i razviti kako bi Agencija



mogla zauzeti svoje mjesto i u budućem okruženju stručnih usavršavanja te nastaviti nuditi još kvalitetnije i atraktivnije stručno usavršavanje koje zadovoljava potrebe sustava kao i potrebe pojedinaca E-učenje nudi odlične mogućnosti za stručna usavršavanja i trebalo bi se više koristiti: ne samo platforme za e-učenje, nego i drugi Web 2.0 alati koji omogućavaju praćenje različitih usavršavanja većem broju odgojno-obrazovnih radnika. Ovo je posebno važno za odgojno-obrazovne ustanove u udaljenim područjima. Uvođenje licenciranja odgojno-obrazovnim bi radnicima moglo postati vanjska motivacija te povećati potrebu za stručnim usavršavanjem, a kao dio procesa osiguranja kvalitete u odgoju i obrazovanju moglo bi i detaljnije definirati zakonske obaveze o pohađanju stručnih usavršavanja. Kroz različite oblike stručnog usavršavanja trebala bi se podići razina svijesti među odgojno-obrazovnim radnicima o potrebi za cjeloživotnim učenjem, što uključuje i sustav kontinuiranog profesionalnog razvoja.

6.4. Prijetnje

Najizraženija je prijetnja stalno smanjivanje proračunskih sredstava za stručno usavršavanje što ne dopušta organizaciju kvalitetnih usavršavanja koja bi ispunila potrebe odgojno-obrazovnih radnika i sustava. S tim je povezan i opći nedostatak sredstava. Prepoznate su i neke druge prijetnje. Jedna od njih je da su kompetencije nekih ravnatelja nedostatne. Ovo se smatra važnom prijetnjom jer utječe na školsko okruženje. Stručna usavršavanja se općenito temelje na postojećim kurikulumima, a planovi i programi stručnih usavršavanja djelomično su zastarjeli; razvoj stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika ne ide ukorak s inovacijama u sektoru odgoja i obrazovanja. Česta je raspršenost stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika jer se stručna usavršavanja nude kao pojedinačni programi, a nisu dio sveobuhvatnog programa profesionalnog razvoja. Iznimka su modularno organizirani programi. Posljednja važna prijetnja je i razvoj programa u okviru različitih projekata, nakon čega slijedi nedostatak sredstava nakon završetka projekta, što dovodi u rizik održivost ovih programa.


7. Analiza drugog dijela upitnika: učiteljske kompetencije Drugi dio upitnika odnosio se na kompetencije odgojno-obrazovnih radnika. Kompetencije se definiraju kao skup povezanih sposobnosti, odgovornosti , znanja i vještina koje pojedincu omogućuju učinkovito obavljanje (profesionalnog) zadatka. Od učitelja se tražilo da procijene važnost danog prijedloga potrebnih kompetencija za nastavne i školske aktivnosti odgojno-obrazovnih radnika. Zamoljeni su odrediti važnost svake kompetencije za nastavu (na ljestvici od 0 do 3, 0 – uopće nije važno; 3 – jako je važno) te potrebu za poboljšanjem (na istoj ljestvici od 0 do 3, 0 – uopće nema potrebe; 3 – značajna potreba). Popis kompetencija, korišten u upitniku, temelji se na okviru učiteljskih kompetencija u nekim europskim zemljama, a prikazan je u tablici u nastavku. Cilj je analize vidjeti na koji način odgojno-obrazovni radnici u općem obrazovanju vide predloženi popis kompetencija, s pretpostavkom da bi rezultati mogli poslužiti kao osnova za budući okvir učiteljskih kompetencija. Učitelji i VŽSV zamoljeni su izraziti mišljenje o važnost predloženih kompetencija za vlastiti rad u nastavnim i školskim aktivnosti dok su ravnatelji, stručni suradnici i viši savjetnici AZOO-a, zamoljeni da ocijene kompetencije učitelja u njihovoj nadležnosti ili onih s kojima surađuju. Tablica 35: Popis ključnih kompetencija i potkompetencija KLJUČNA KOMPETENCIJA 1: PODRŠKA INOVATIVNOM RADU I UČENJU USMJERENOM NA UČENIKA 1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika. 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost. 1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju. 1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja. 1.5 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata. 1.6 Prepoznati i reagirati u skladu s potrebama pojedinaca i skupina učenika. 1.7 Razviti i provoditi primjeren program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja pojedinca ili skupine učenika. 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika. 1.9 Podržavati samostalno i suradničko učenje. KLJUČNA KOMPETENCIJA 2: PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROCESA I ISHODA UČENJA 2.1 Formulirati ishode učenja. 2.2 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika. 2.3 Evidentirati ostvarenje ishoda učenja za potrebe planiranja i izvještavanja. 2.4 Izvještavati o ishodima učenja. 2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa. 2.6 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju. 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja. 2.8 Preispitivati učinkovitost primjerenih strategija vrednovanja. 2.9 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća. 2.10 Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo korištenja primjerenih strategija vrednovanja. 2.11 Pružati sveobuhvatne i relevantne informacije učenicima i drugim dionicima. KLJUČNA KOMPETENCIJA 3: OSMIŠLJAVANJE I PROVEDBA PROGRAMA, RASPOREDA, METODA I MATERIJALA ZA POUČAVANJE 3.1 Pružati podršku u pripremi, provedbi i praćenju kurikuluma ili institucionalne politike. 3.2 Podržavati reviziju školskog kurikuluma ili institucionalne politike. 3.3 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike. 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku. 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale.



KLJUČNA KOMPETENCIJA 4: USMJERAVANJE I SAVJETOVANJE U UČENJU 4.1 Usmjeravati učenike na različite izvore za učenje i obrazovne programe. 4.2 Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije. 4.3 Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju. 4.4 Provoditi analizu individualnih potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću

podršku. 4.5 Prepoznati kada učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama

za savjetovanje i usmjeravanje. KLJUČNA KOMPETENCIJA 5: FORMIRANJE PARTNERSTAVA UNUTAR I IZVAN VLASTITE INSTITUCIJE 5.1 Izgraditi partnerstva s članovima šire zajednice radi pružanja podrške učenju. 5.2 Uključivati se u timske procese planiranja. 5.3 Pridonositi sastancima tima. 5.4 Podržavati rad tima. 5.5 Motivirati članove tima na postizanje kvalitetnih ishoda. 5.6 Usmjeravati članove tima. 5.7 Razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za poboljšanje nastave. 5.8 Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke. 5.9 Promicati procese suradničkog odlučivanja. 5.10 Razvijati suradnički odnos između institucije i šire zajednice. KLJUČNA KOMPETENCIJA 6: PROMICATI OSOBNI PROFESIONALNI RAZVOJ I RAZVIJATI KREATIVNOST 6.1 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju. 6.2 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih

poslova. 6.3 Uključivati u obrazovno okruženje iskustva koja učenici imaju zbog svojih različitih životnih uloga. 6.4 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi. 6.5 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine. 6.6 Pružati kolegama profesionalnu podršku. 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija. 6.8 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja 6.9 Uključivati se u refleksivne aktivnosti ,individualno i s drugima. 6.10 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja.

7.1. Važnost učiteljskih kompetencija za učiteljsku profesiju

U tablici u nastavku prikazana je usporedba važnosti pojedinih kompetencija za poučavanje prema procjenama različitih skupina. Radi lakše vizualne usporedbe rezultata, polja za svaku kompetenciju i svaku skupinu obojene su prema sljedećem obrascu: od najmanje važnih do onih najvažnijih. Skala je izabrana proizvoljno, od najnižeg do najvišeg rezultata, pri čemu se intenzitet boje pojačava:

2.00-2.20 2.21-2.40 2.41-2.60 2.61-2.80 2.81-3.00 Tablica 36: Važnost učiteljskih kompetencija u poučavanju

Kom

pete

ncija

Uči

telji

Stru

čni

sura

dnic

i

Ravn

atel

ji

VŽSV

Viši

savj

etni

ci

AZO

O-a

Kompetencija 1.1 2.91 2.93 2.91 2.92 2.92 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika.

1.2 2.89 2.93 2.89 2.94 2.92 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost.

1.3 2.70 2.74 2.69 2.75 2.75 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju.

1.4 2.52 2.47 2.57 2.56 2.32 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja.

1.5 2.71 2.72 2.77 2.82 2.82 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata.

1.6 2.63 2.69 2.61 2.71 2.70 Prepoznati i reagirati u skladu s potrebama pojedinaca i skupina učenika.

1.7 2.51 2.62 2.55 2.60 2.62 Razviti i provoditi primjeren program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja pojedinca ili skupine učenika.

1.8 2.42 2.55 2.49 2.55 2.63 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika.

1.9 2.75 2.77 2.71 2.80 2.72 Podržavati samostalno i suradničko učenje.

2.1 2.57 2.67 2.71 2.79 2.85 Formulirati ishode učenja.



Kom

pete

ncija

Uči

telji

Stru

čni

sura

dnic

i

Ravn

atel

ji

VŽSV

Viši

savj

etni

ci

AZO

O-a

Kompetencija 2.2 2.53 2.62 2.64 2.71 2.83 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika

2.3 2.38 2.47 2.52 2.55 2.68 Evidentirati obrazovna postignuća za potrebe planiranja i izvještavanja

2.4 2.49 2.59 2.64 2.62 2.66 Izvještavati o ishodima učenja

2.5 2.29 2.46 2.55 2.45 2.55 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa

2.6 2.43 2.51 2.55 2.61 2.76 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju

2.7 2.37 2.48 2.51 2.55 2.73 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja.

2.8 2.68 2.72 2.74 2.78 2.73 Preispitivati učinkovitost primjerenih strategija vrednovanja

2.9 2.66 2.70 2.75 2.74 2.76 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća

2.10 2.53 2.60 2.58 2.59 2.58 Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo upotrebe primjerenih strategija vrednovanja

3.1 2.48 2.63 2.72 2.64 2.59 Pružati podršku u pripremi, provedbi i praćenju kurikuluma ili institucionalne politike.

3.2 2.25 2.44 2.58 2.41 2.45 Podržavati reviziju školskog kurikuluma ili institucionalne politike.

3.3 2.36 2.53 2.65 2.50 2.32 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike.

3.4 2.19 2.43 2.62 2.38 2.23 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike.

3.5 2.23 2.49 2.62 2.44 2.42 Vrednovati programe i institucionalnu politiku.

3.6 2.63 2.59 2.61 2.72 2.42 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale

4.1 2.83 2.85 2.85 2.89 2.77 Usmjeravati učenike na različite izvore za učenje i obrazovne programe

4.2 2.75 2.81 2.73 2.84 2.82 Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije

4.3 2.88 2.88 2.86 2.92 2.85 Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju

4.4 2.68 2.81 2.71 2.77 2.85 Provoditi analizu individualnih potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću podršku.

4.5 2.77 2.81 2.69 2.78 2.61 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje

5.1 2.39 2.38 2.48 2.48 2.41 Izgraditi partnerstva s članovima šire zajednice radi pružanja podrške učenju

5.2 2.35 2.49 2.55 2.48 2.62 Uključivati se u timske procese planiranja

5.3 2.33 2.52 2.52 2.48 2.48 Pridonositi sastancima tima

5.4 2.44 2.60 2.63 2.58 2.59 Podržavati rad tima

5.5 2.41 2.59 2.66 2.61 2.55 Motivirati članove tima na postizanje kvalitetnih ishoda.

5.6 2.39 2.53 2.60 2.55 2.45 Usmjeravati članove tima.

5.7 2.77 2.80 2.79 2.83 2.70 Razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za poboljšanje nastave

5.8 2.42 2.60 2.66 2.59 2.61 Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke

5.9 2.44 2.57 2.63 2.60 2.58 Promicati procese suradničkog odlučivanja

5.10 2.49 2.54 2.65 2.59 2.56 Razvijati suradnički odnos između institucije i šire zajednice

6.1 2.56 2.65 2.68 2.72 2.77 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju

6.2 2.55 2.56 2.61 2.66 2.38 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih poslova.

6.3 2.53 2.56 2.47 2.58 2.54 Uključivati u obrazovno okruženje iskustva koja učenici imaju zbog svojih različitih životnih uloga

6.4 2.61 2.74 2.69 2.68 2.72 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi

6.5 2.76 2.82 2.76 2.86 2.80 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine

6.6 2.75 2.81 2.79 2.84 2.77 Pružati kolegama profesionalnu podršku

6.7 2.71 2.77 2.72 2.83 2.85 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija.

6.8 2.57 2.65 2.63 2.71 2.69 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja

6.9 2.33 2.44 2.42 2.47 2.58 Uključivati se u refleksivne aktivnosti ,individualno i s drugima

6.10 2.66 2.71 2.69 2.79 2.73 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja

Rezultati ove analize pokazuju kako svih pet skupina smatra da su sve kompetencije umjereno (2.00) do vrlo važne (3.00) za rad učitelja u školi. Ovo pokazuje kako je predloženi skup kompetencija relevantan te može biti dobra osnova za diskusiju tijekom razvoja hrvatskog okvira učiteljskih kompetencija u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Sve skupine najvažnijima smatraju sljedeće kompetencije (koje su ocijenjene ocjenom višom od 2.75):

1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika. 1.2 Omogućavati učenje koje počiva na rješavanju problema, kritičkom razumijevanju, analizi i kreativnosti. 1.5 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata. 1.9 Podržavati samostalno i zajedničko učenje. 4.1 Usmjeravati učenike na različite izvore za učenje i obrazovne mogućnosti. 4.2 Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije.



4.3 Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju. 4.4 Provoditi analizu potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću podršku. 5.7 Razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za poboljšanje nastave. 6.5 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine. 6.6 Pružati kolegama profesionalnu podršku. 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija.

S druge strane, prema mišljenju učitelja, najmanje su važne sljedeće kompetencije (s ocjenom manjom od 2.40, ali većom od 2.19):

2.3 Evidentirati ostvarenje ishoda učenja za potrebe planiranja i izvještavanja. 2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa. 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja. 3.2 Podržavati reviziju školskog kurikuluma ili institucionalne politike. 3.3 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike. 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike (najmanje važno!). 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku. 5.1 Izgraditi partnerstva s članovima šire zajednice radi pružanja podrške učenju. 5.3 Pridonositi sastancima tima. 5.6 Usmjeravati članove tima. 6.9 Uključivati se u refleksivne aktivnosti, individualno i s drugima.

Ovaj popis manje važnih kompetencija zanimljiv je jer uključuje područja praćenja, procjene, razvoja školskog kurikuluma (što je važno za razvoj novog kurikuluma u Hrvatskoj) i timskog rada, uključujući i aktivnosti refleksije. Najniže je procijenjena kompetencija vođenja razvoja i provedbe izrade programa i/ili institucionalne politike, što može sugerirati da ispitanici svoje aktivno sudjelovanje u ovoj aktivnosti ne smatraju važnim.

Tu je i kratak popis manje važnih kompetencija za ostale skupine:

1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja (viši savjetnici AZOO-a). 3.3 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike (viši savjetnici AZOO-a, VŽSV). 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. 5.1 Izgraditi partnerstva sa zajednicom radi pružanja podrške učenju (stručni suradnici). 6.2 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih poslova (viši savjetnici AZOO-a).

Zanimljivo je primijetiti kako su viši savjetnici AZOO-a vrlo nisko procijenili kompetencije povezane s korištenjem IKT-a (kompetencije 1.4 i 6.2). Ovo je vrlo iznenađujuće s obzirom na sve veću važnost primjene suvremenih metoda u odgoju i obrazovanju. Raznoliki rezultati i, ponekad iznenađujuće, niske ocjene određenih kompetencija mogu sugerirati različito shvaćanje kompetencija u različitim skupinama. Diskusije u fokus grupama pokazale su kako neke skupine, posebno učitelji, nisu upoznati s pojmom kompetencija, premda su neke od njih samorazumljive i čine se prilično jasnima. Ovo posebno vrijedi za one kompetencije koje su dobile niže procjene od očekivanih. Šira rasprava o skupu učiteljskih kompetencija u Hrvatskoj još nije održana. Uz precizne definicije svake kompetencije i uz pomoć aktivnosti za podizanje razine svijesti, učitelji bi mogli dobiti jasniju sliku o važnosti kompetencija koje će odabrati korištenjem prilagođenih instrumenata.



7.2. Potreba za poboljšanjem učiteljskih kompetencija

Procjena potreba za poboljšanjem još jasnije pokazuje kako postoji različito shvaćanje značenja pojedinih kompetencija. Pitanje je bilo procijeniti potrebe za stručnim usavršavanjem u svakoj od kompetencija. Učitelji i VŽSV procjenjivali su vlastite potrebe za stručnim usavršavanjem, a od viših se savjetnika AZOO-a tražilo da procijene potrebe svojih učitelja jer oni pohađaju nastavu u školama. U tablici u nastavku prikazana je usporedba potreba za poboljšanjem u pojedinim kompetencijama prema procjenama različitih skupina. Radi lakše vizualne usporedbe rezultata, polja za svaku kompetenciju i svaku skupinu obojene su prema sljedećem obrascu: od najmanje važnih do najvažnijih. Skala je izabrana proizvoljno, od najnižeg do najvišeg rezultata, pri čemu se intenzitet boje pojačava:

1.00-1.50 1.51-2.00 2.01-2.50 2.50-3.00 Tablica 37: Potreba za poboljšanjem učiteljskih kompetencija

Kom

pete

ncija

Uči

telji

VŽSV

Viši

savj

etni

ci

AZO

O-a

Kompetencija 1.1. 1.99 1.98 2.72 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika. 1.2. 2.04 2.06 2.74 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost. 1.3. 1.92 1.94 2.58 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju. 1.4. 1.91 1.92 2.22 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja. 1.5. 1.49 1.67 2.51 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata. 1.6. 1.74 1.77 2.49 Prepoznati i reagirati u skladu s potrebama pojedinaca i skupina učenika. 1.7. 1.91 1.98 2.54 Razviti i provoditi primjeren program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja pojedinca ili skupine učenika. 1.8. 1.87 1.95 2.53 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika. 1.9. 1.77 1.80 2.56 Podržavati samostalno i suradničko učenje. 2.1. 1.68 1.82 2.74 Formulirati ishode učenja. 2.2. 1.71 1.82 2.72 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika 2.3. 1.55 1.67 2.53 Evidentirati obrazovna postignuća za potrebe planiranja i izvještavanja 2.4. 1.46 1.55 2.39 Izvještavati o ishodima učenja 2.5. 1.53 1.61 2.35 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa 2.6. 1.76 1.90 2.62 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju 2.7. 1.77 1.94 2.67 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja. 2.8. 1.71 1.81 2.56 Preispitivati učinkovitost primjerenih strategija vrednovanja 2.9. 1.79 1.87 2.60 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća 2.10. 1.65 1.72 2.33 Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo upotrebe primjerenih strategija vrednovanja 3.1. 1.62 1.71 2.39 Pružati podršku u pripremi, provedbi i praćenju kurikuluma ili institucionalne politike. 3.2. 1.62 1.72 2.28 Podržavati reviziju školskog kurikuluma ili institucionalne politike. 3.3. 1.69 1.81 2.29 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike. 3.4. 1.62 1.76 2.18 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. 3.5. 1.68 1.83 2.33 Vrednovati programe i institucionalnu politiku. 3.6. 2.03 2.07 2.28 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale 4.1. 1.67 1.68 2.36 Usmjeravati učenike na različite izvore za učenje i obrazovne programe 4.2. 1.73 1.79 2.46 Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije 4.3. 1.59 1.62 2.51 Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju 4.4. 1.79 1.87 2.60 Provoditi analizu individualnih potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću podršku. 4.5. 1.88 1.87 2.40

Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje

5.1. 1.84 1.92 2.33 Izgraditi partnerstva s članovima šire zajednice radi pružanja podrške učenju 5.2. 1.68 1.79 2.42 Uključivati se u timske procese planiranja 5.3. 1.61 1.71 2.36 Pridonositi sastancima tima 5.4. 1.58 1.68 2.43 Podržavati rad tima 5.5. 1.68 1.83 2.47 Motivirati članove tima na postizanje kvalitetnih ishoda. 5.6. 1.66 1.79 2.38 Usmjeravati članove tima. 5.7. 1.74 1.73 2.50 Razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za poboljšanje nastave 5.8. 1.72 1.89 2.58 Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke 5.9. 1.72 1.88 2.54 Promicati procese suradničkog odlučivanja



Kom

pete

ncija

Uči

telji

VŽSV

Viši

savj

etni

ci

AZO

O-a

Kompetencija 5.10. 1.88 1.97 2.47 Razvijati suradnički odnos između institucije i šire zajednice 6.1. 1.71 1.65 2.56 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju 6.2. 1.75 1.69 2.21 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih poslova. 6.3. 1.69 1.69 2.32 Uključivati u obrazovno okruženje iskustva koja učenici imaju zbog svojih različitih životnih uloga 6.4. 1.57 1.50 2.46 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi 6.5. 1.61 1.55 2.44 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine 6.6. 1.53 1.50 2.42 Pružati kolegama profesionalnu podršku 6.7. 1.78 1.81 2.58 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija. 6.8. 1.75 1.72 2.53 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja 6.9. 1.68 1.72 2.42 Uključivati se u refleksivne aktivnosti ,individualno i s drugima 6.10. 1.91 1.98 2.60 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja

Rezultati analize pokazuju kako skupine imaju različito viđenje potreba za stručnim usavršavanjem. Učitelji, i VŽSV procjenjivali su vlastite potrebe za stručnim usavršavanjem dok su viši savjetnici AZOO-a ocjenjivali potrebe učitelja s kojima rade. Raspršenost rezultata mnogo je veća nego u slučaju procjenjivanja važnosti kompetencija za učiteljsku profesiju. Rezultati kreću od prosječne potrebe za poboljšanjem (1.50) i idu prema visokim razinama potrebe (3.0) gdje je 2.74 najveća procjena (kako su viši savjetnici AZOO-a procijenili kompetenciju 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost i 2.1 Formulirati ishode učenja). Rezultati za učitelje i VŽSV vrlo su slični jer VŽSV također poučavaju u školi. Obje grupe procjenjuju da su im potrebe za stručnim usavršavanjem niže od umjerene razine, ali iznad prosjeka. Učitelji su najnižu procjenu dali kompetenciji 1.5 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata jer je to nešto što znaju. Najniži prioritet za VŽSV imaju kompetencije 6.4 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi i 6.6 Pružati kolegama profesionalnu podršku. Viši savjetnici AZOO-a smatraju kako je učiteljima potrebno poboljšanje onih kompetencija koje su i učitelji sami istaknuli. Viši savjetnici AZOO-a misle da učitelji imaju visoku razinu potrebe za poboljšanjem (većina iznad 2,50). Manje potrebe za usavršavanjem iskazane su samo za ključnu kompetenciju 3 Osmišljavanje i provedba programa, rasporeda, metoda i materijala za poučavanje. Detaljnija analiza potreba za stručnim usavršavanjem, prema ocjenama ovih triju skupina, dana je u sljedećem poglavlju.

7.3 Procijenjene kompetencije: važnost i potreba za poboljšanjem – usporedba među skupinama

Zasebna procjena važnosti za rad u školi i potreba za stručnim usavršavanjem ne daje potpunu sliku o razvojnim potrebama učitelja u školi. Važno je usporediti oba parametra kako bi se odlučilo koje su kompetencije važne za njihov posao i u kojima učitelji imaju potrebu za profesionalnim razvojem. Rezultati ovih triju skupina (učitelji, VŽSV i viši savjetnici AZOO-a) odabrani su za usporedbu. Učitelji i VŽSV procjenjivali su vlastite kompetencije dok su viši savjetnici AZOO-a zamoljeni da procijene kompetencije učitelja. Oni posjećuju škole, promatraju nastavu i procjenjuju rad učitelja te imaju izravan uvid u rad učitelja i neizravno u njihove kompetencije. Na temelju rezultata prikazanih u tablicama u prethodnom dijelu dobili smo raspršen dijagram za svaku od triju skupina, gdje se na osi x prikazuje važnost za nastavu, a na osi y potreba za poboljšanjem. Osi izvučene u



središtu dijagrama predstavljaju srednju vrijednost kompetencija, i za važnost u nastavi i potrebu za poboljšanjem. Srednja vrijednost za obje procjene (važnost i potrebe) iznosi 1,5 (jer su kompetencije procjenjivane na skali od 0 do 3). Vrijednosti za važnost za rad u školi su sve procijenjene ocjenom iznad 2,0, a potreba za poboljšanjem iznad 1,5 (osim jedne kompetencije, koja je procijenjena s 1,49). To pokazuje kako su sve kompetencije važne za rad u školi te kako je potreba za poboljšanjem veća od prosjeka. Kako bismo definirali prioritete, izračunali smo relativnu važnost pojedine kompetencije (varijabla 1), kao i relativnu jačinu potrebe za njenim poboljšanjem (varijabla 2). Izradili smo dijagram (str. 49) i podijelili ga u četiri kvadranta, zajedno s prosječnom vrijednošću svake od dviju varijabli. Ovim načinom svaka se kompetencija može iscrtati u dvodimenzionalnom prostoru, definirana s dvije varijable. U dijagramima za VŽSV i više savjetnike AZOO-a nisu iscrtani samo prosjeci za svaku skupinu (isprekidane linije), nego i prosječna vrijednost za učitelje (pune linije), radi usporedbe. Kompetencije koje se nalaze u gornjem desnom kvadrantu sve skupine smatraju iznadprosječno važnima te u njima imaju iznadprosječnu potrebu za poboljšanjem. One u donjem lijevom kvadrantu manje su važnete je i potreba za usavršavanjem manja. Stručno usavršavanje prvenstveno bi se trebalo baviti kompetencijama u gornjem desnom kvadrantuako će se usavršavanje bazirati na potrebama za stručnim usavršavanjem. Iz odgovora na druga pitanja, jasno je kako i neki drugi faktori utječu na ponudu stručnih usavršavanja AZOO-a, što može zamijeniti uočene (neposredne) potrebe pojedinih učitelja. Primjeri su implementacija nacionalne politike odgoja i obrazovanja i slučajevi u kojima drugi odabiru stručna usavršavanja koja bi učitelji trebali pohađati. Ovo je također povezano s činjenicom da do sada nije postojala sustavna analiza potreba za stručnim usavršavanjem učitelja koja bi mogla poslužiti kao osnova za izradu godišnjih planova. U sljedećim poglavljima rezultati različitih skupina uspoređeni su sa samoprocjenom učitelja. Usporedba se može provesti na temelju srednjih vrijednosti za učitelje koje su prikazane na svakom dijagramu kao pune linije unutar dijagrama.

7.3.1 Učitelji – procjena pojedinih kompetencija

Dijagram prikazuje da se dvije kompetencije smatraju najvažnijima: 1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika i 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost. Sljedeća skupina kompetencija učiteljima se čini manje važnom, ali još uvijek važnijom od prosjeka i s velikom potrebom za stručnim usavršavanjem:

1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale – slična potreba za poboljšanjem kao i kod kompetencije 1.2 4.5 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje i 6.10 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja.

Učitelji se također slažu da u sljedećim kompetencijama postoji iznadprosječna potreba za poboljšanjem, premda ih u prosjeku smatraju manje važnima za rad u školi:

1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja.



1.7 Razviti i provoditi primjereni program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja pojedinca ili skupine učenika. 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika. 5.1 Izgraditi partnerstva s članovima šire zajednice radi pružanja podrške učenju. 5.10 Razvijati suradnički odnos između institucije i šire zajednice.

Ovo je također u skladu s njihovim prioritetima za teme/područja stručnih usavršavanja, kako je i vidljivo u prvom dijelu upitnika. Na drugom kraju ljestvice, neke se kompetencije učiteljima ne čine vrlo važnima i čini se da ne izražavaju nikakvu značajnu potrebu za poboljšanjem:

2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa učiteljima se ne čini vrlo važnim. 3.2 Podržavati reviziju školskog kurikuluma ili institucionalne politike. 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku.

U kompetencijama koje se vežu uz svakodnevni posao, potreba za poboljšanjem je ispodprosječna te se čini da učitelji vjeruju u svoju sposobnost svladavanja tih kompetencija:

2.4 Izvještavati o ishodima učenja 2.3 Evidentirati ostvarenje ishoda učenja za potrebe planiranja i izvještavanja, 2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa manje važne s manjom potrebom za poboljšanjem.

Postoje i kompetencije koje učitelji smatraju važnima, ali u kojima je potreba za poboljšanjem manja. One su povezane s njihovim svakodnevnim poslom i čini se kako učitelji vjeruju u svoju sposobnost svladavanja tih kompetencija:

1.5 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata. 6.4 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi. 6.5 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine. 6.6 Pružati kolegama profesionalnu podršku.

Dijagram u nastavku prikazuje područja u kojima učitelji smatraju da im je potrebna izgradnja kapaciteta.



Dijagram 1: raspršeni dijagram važnosti učiteljskih kompetencija i potreba za poboljšanjem, prema mišljenju učitelja Ovaj grafikon prikazuje potrebe učitelja za stručnim usavršavanjem. Ovaj način prikupljanja i prikazivanja podataka može se koristiti u različite svrhe. Može se koristiti za prepoznavanje općih potreba odgojno-obrazovnih radnika za stručnim usavršavanjem ukoliko podacima raspolaže AZOO (ili bilo koja druga ustanova koja nudi stručno usavršavanje). Također, može služiti učiteljima kao alat za samoprocjenu osobnih potreba za stručnim usavršavanjem. Instrument se može dalje razvijati, mijenjati ili prilagođavati potrebama odgojno-obrazovne zajednice. Ovaj je alat dio ettaedu sustava i može se koristiti za internetsko istraživanje potreba za stručnim usavršavanjem prilikom pripreme godišnjeg AZOO-ovog plana stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Okvir učiteljskih kompetencija preliminarna je verzija te je predstavljena kao polazište za raspravu. Može se prilagoditi potrebama obrazovnog sustava i njegovim dionicima. Na različitim razinama tijekom učiteljske karijere, kompetencije se mogu mijenjati: to može značiti drugi skup kompetencija ili jednostavno iste kompetencije na različitim razinama, s različitim standardima. Svrha ovog pitanja bila je vidjeti kako učitelji doživljavaju sami sebe, a rezultat može biti i jedna od ulaznih informacija u definiranju standarda u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO). Bez obzira na konačan ishod, ona prikazuje važne kompetencije i daje dodatne dokaze za neke zaključke dobivene korištenjem drugih alata.



Analiza među skupinama

Jednosmjerna analiza varijance među skupinama izvršena je kako bi se istražile razlike među potrebama učitelja za stručnim usavršavanjem, s obzirom na različite faktore. Postoji statistički značajna razlika (na razini p < .05) za neke kompetencije, opisane u nastavku. Unatoč statistički značajnoj razlici, stvarne razlike srednjih vrijednosti među skupinama prilično su male. Regije

Postoje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem između učitelja u regijama koje pokrivaju uredi AZOO-a u Splitu i u Zagrebu. Te su kompetencije:

• Sve kompetencije u ključnoj kompetenciji 1, osim 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost

• 2.4 Izvještavati o ishodima učenja • 2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa • 2.10 Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo upotrebe primjerenih strategija vrednovanja • 2.11 Pružati sveobuhvatne i relevantne informacije učenicima i drugim dionicima • Sve kompetencije u ključnoj kompetenciji 3, osim 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu

tehničku podršku i dodatne materijale. Za 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike postoji razlika između Rijeke i Osijeka i Osijeka i Zagreba, a za 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku između Rijeke i Splita.

• 4.1 Biti informiran o aktualnim izvorima za učenje, obrazovnim mogućnostima i uslugama pružanja podrške.

• 5.2 Uključivati se u timske procese planiranja. • 5.3 Pridonositi sastancima tima. • 5.4 Podržavati rad tima. Također je prisutna razlika između Osijeka i Splita. • 5.5 Motivirati članove tima na postizanje kvalitetnih ishoda. • 5.8 Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke. • 6.1 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju. • 6.2 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih

i administrativnih poslova. • 6.3 Uključivati u obrazovno okruženje iskustva koja učenici imaju zbog svojih različitih životnih uloga. • 6.4 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi. • 6.8 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja.

Iskazane potrebe veće su u regijama izvan Zagreba. Ovo zahtijeva daljnju analizu, ali, istovremeno, pokazuje i da potrebe nisu jednake diljem Hrvatske te da je potrebna regionalizacija programa. Razina obrazovanja na kojoj učitelji poučavaju

Analiza potreba prema razini obrazovanja na kojoj učitelji poučavaju pokazuje da postoje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem u svim kompetencijama osim u 1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja i 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale. U većini se slučajeva razlike javljaju u potrebama učitelja u osnovnoj školi (od 1. do 4. razreda) u usporedbi s potrebama učitelja na drugim razinama. Također, postoji razlika između potreba predškolskih odgojitelja i ostalih razina. Razina kvalifikacija

Analiza prema razini kvalifikacija također pokazuje razlike u sljedećim kompetencijama:



1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja. (Između visokog obrazovanja (VO) i diplomanata (D) i visokog obrazovanja i magistara (Mag)) 1.5 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata. (VO i D) 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika. (VO i D) 2.1 Formulirati ishode učenja. (VO i D) 2.3 Evidentirati ostvarenje ishoda učenja za potrebe planiranja i izvještavanja. (VO i D) 2.4 Izvještavati o ishodima učenja. (VO i D) 2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa. (VO i D) 2.10 Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo upotrebe primjerenih strategija vrednovanja. (VO i D) 2.11 Pružati sveobuhvatne i relevantne informacije učenicima i drugim dionicima. (VO i D) 3.1 Pružati podršku u pripremi, provedbi i praćenju kurikuluma ili institucionalne politike. (VO i D) 3.2 Podržavati reviziju školskog kurikuluma ili institucionalne politike. (VO i D) 3.3 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike. (VO i D) 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. (VO i D; VO i Mag) 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku. (VO i D) 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija. (VO i Mag)

Razlike se uglavnom odnose na učitelje s višom stručnom spremom kojima je potrebno više stručnih usavršavanja nego ostalim skupinama. Ne postoji značajna razlika između učitelja sa završenim poslijediplomskim studijem. Zanimljivo je da ne postoje značajne razlike između učitelja s visokim obrazovanjem (dvogodišnji program) i onih s doktoratom, dok u slučajevima gdje postoje razlike između učitelja s visokim obrazovanjem i magisterijem, razlika je u manjim potrebama za stručnim usavršavanjem kod učitelja s magisterijem. Glavna razlika u potrebama za stručnim usavršavanjem javlja se na području podrške inovativnom radu i učenju usmjerenom na učenika, praćenju i vrednovanju procesa i ishoda učenja i osmišljavanju i provedbi programa, rasporeda, metoda i materijala za poučavanje, u prve tri ključne kompetencije. Spol

Analiza prema spolu pokazala je kako su potrebe muškaraca za stručnim usavršavanjem više od potreba žena u sljedećim kompetencijama:

1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika. 1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju međusobnu suradnju. 1.5 Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata. 1.6 Prepoznati i reagirati u skladu s potrebama pojedinaca i skupina učenika. 1.9 Podržavati samostalno i suradničko učenje. 2.1 Formulirati ishode učenja. 2.2 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika. 2.3 Evidentirati obrazovna postignuća za potrebe planiranja i izvještavanja. 2.4 Izvještavati o ishodima učenja. 2.8 Preispitivati učinkovitost primjerene strategije vrednovanja. 2.9 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća. 2.10 Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo upotrebe primjerenih strategija vrednovanja. 3.1 Sudjelovati u pripremi, provedbi i praćenju programa ili institucionalne politike. 4.1 Biti informiran o aktualnim izvorima za učenje, obrazovnim mogućnostima i uslugama pružanja podrške. 4.2 Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije.



4.3 Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju. 4.4 Provoditi analizu individualnih potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću podršku. 4.5 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje. 5.4 Podržavati rad tima. 5.7 Razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za poboljšanje nastave. 6.1 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju. 6.3 Uključivati u obrazovno okruženje iskustva koja učenici imaju zbog svojih različitih životnih uloga. 6.4 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi. 6.5 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine. 6.6 Pružati kolegama profesionalnu podršku. 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija.

Podaci pokazuju kako su potrebe muškaraca za stručnim usavršavanjem veće u ključnim kompetencijama u području pružanja podrške inovativnom radu i učenju usmjerenom na učenika, ocjenjivanju i praćenju procesa učenja, usmjeravanju i savjetovanju u učenju te promicanju osobnog profesionalnog razvoja i razvijanju kreativnosti. Dob

Analiza potreba prema stupnju obrazovanja na kojoj učitelji poučavaju, pokazuje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem u svim kompetencijama osim u 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale i 4.5 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje. Najveće se razlike javljaju između starijih i mlađih učitelja. Zanimljivo je da nema značajne razlike između učitelja mlađih od 25 godina i drugih skupina, osim za 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike (s razlikom među dobnim skupinama 25-29 i 30-39). Učitelji koji su stariji od 50 godina iskazali su veću potrebu za stručnim usavršavanjem. Radno iskustvo

Analiza potreba prema radnom iskustvu u obrazovanju pokazuje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem u svim kompetencijama, osim u 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale i 4.5 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje, 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija i 6.8 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja. Razlike postoje, kao i u prethodnom slučaju, posebno između starijih i mlađih učitelja. Zanimljivo je da su i ovdje stariji učitelji iskazali veće potrebe za stručnim usavršavanjem. Razina napredovanja

Analiza potreba za stručnim usavršavanjem prema razini napredovanja pokazuje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem u nekim kompetencijama i da savjetnici, viša razina napredovanja, osjećaju veću potrebu za poboljšanjem od nižih razina napredovanja, posebno u usporedbi s onima koji nisu napredovali. Sljedeće kompetencije znatno su se razlikovale između skupina:

1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja. 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika. 2.1 Formulirati ishode učenja. 2.2 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika.



2.6 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju. 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja. 3.2 Sudjelovati u reviziji programa ili institucionalne politike. 3.3 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike. 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku. 6.1 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju.

Predmeti/predmetna područja

Analiza potreba za stručnim usavršavanjem prema predmetu ili predmetnom području u kojem učitelji poučavaju, pokazuje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem u svim kompetencijama osim u 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale. Međutim, uzorak razlika je prilično nejasan, stoga se trenutno jedino može zaključiti kako se potrebe za stručnim usavršavanjem ne mogu generalizirati te da bi se stručno usavršavanje trebalo (barem djelomično) kreirati prema potrebama pojedinih predmetnih područja. Uz pomoć AZOO-ove baze podataka, može se provesti daljnja analiza, tako da se detaljnije istraže kompetencije prema predmetu ili predmetnom području.

7.3.2 Voditelji županijskih stručnih vijeća – procjena pojedinačnih kompetencija

Raspršeni dijagram prikazuje odgovore voditelja županijskih stručnih vijeća (VŽSV). Osi u središtu dijagrama prikazuju srednje vrijednosti kompetencija, prema važnosti za poučavanje i potrebama za usavršavanjem, kako su ih definirali učitelji. Isprekidane linije prikazuju srednje vrijednosti odgovora VŽSV-a. Raspodjela kompetencija u odgovorima VŽSV-a vrlo je slična raspodjeli prema odgovorima učitelja. Ovo je logično s obzirom na to da su VŽSV također učitelji koji poučavaju u školama te imaju dodatnu odgovornost za organizaciju stručnih usavršavanja na razini županija, u koordinaciji s višim savjetnicima AZOO-a. Dijagram pokazuje da se dvije kompetencije smatraju najvažnijima: 1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika i 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost. Ostale kompetencije koje se smatraju važnima za učenje i poučavanje, s iznadprosječnim potrebama za stručnim usavršavanjem su:

1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju 2.9 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale 4.4 Provoditi analizu potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću podršku 4.5 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje 6.10 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja

VŽSV također vide potrebe za usavršavanjem u sljedećim kompetencijama, iako ih za rad u školi smatraju manje važnima od prosjeka:

1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja. 1.7 Razviti i provoditi primjereni program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja pojedinca ili skupine učenika. 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika. 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja.



5.1 Izgraditi partnerstva s članovima šire zajednice radi pružanja podrške učenju. 5.10 Razvijati suradnički odnos između institucije i šire zajednice.

S druge strane, kompetencija 2.5 Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa voditeljima županijskih stručnih vijeća ne čini se vrlo važnom, kao što to nije bila ni kod učitelja. Druga manje važna područja za VŽSV su sljedeća, a isto vrijedi i za učitelje:

3.2 Sudjelovati u reviziji programa ili institucionalne politike. 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike. 3.5 Vrednovati programe i institucionalnu politiku.

Najmanje potrebe za poboljšanjem javljaju se u sljedećim kompetencijama: 2.4 Izvještavati o ishodima učenja (ispodprosječna ocjena) 6.4 Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi. 6.5 Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine. 6.6 Pružati kolegama profesionalnu podršku.

Dijagram 2: raspršeni dijagram učiteljskih kompetencija kako ih vide VŽSV

7.3.3 Viši savjetnici AZOO-a – procjena pojedinačnih kompetencija

Raspršeni dijagram prikazuje odgovore viših savjetnika AZOO-a, koji su procjenjivali učitelje u svojoj nadležnosti. Osi iscrtane punom linijom u središtu dijagrama prikazuju srednje vrijednosti kompetencija i prema važnosti za nastavu i prema potrebama za poboljšanjem prema procjeni učitelja, kako bi se vidjelo koliko se viđenja učitelja slažu s viđenjima viših savjetnika AZOO-a. Srednje vrijednosti za više savjetnike AZOO-a prikazane su iscrtanim linijama.



Raspodjela učiteljskih kompetencija prema procjenama viših savjetnika AZOO-a, pokazuje kako oni smatraju da su kompetencije otprilike jednako važne za rad u školi kao što to smatraju učitelji, ali je potreba za poboljšanjem kompetencija znatno veća od one koju su iskazali učitelji, za oko 0,8 ocjene (na skali od 0 do 3). Ovo pokazuje da viši savjetnici AZOO-a, koji organiziraju stručna usavršavanja, misle da učitelji trebaju puno više stručnih usavršavanja nego što to oni sami misle. Tako velika razlika može se činiti paradoksalnom te bi bilo zanimljivo istražiti na čemu se stvarno temelje ove pretpostavke. Premda je istina da viši savjetnici AZOO-a prate nastavni proces različitih učitelja u različitim školama, prate rad učitelja koji su u procesu napredovanja u položajna zvanja kao i učitelje u postupku žalbi na njihov rad, sudjeluju u stručnim usavršavanjima i time zaista mogu pratiti razinu učiteljskih kompetencija iz šire perspektive, razlika je još uvijek iznenađujuća. Kao i u svim drugim slučajevima, najvažnijima se smatraju dvije kompetencije: 1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika i 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost. Osim navedenih, najvažnije kompetencije koje su prioritet za programe stručnih usavršavanja su:

1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju 2.1 Formulirati ishode učenja 2.2 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika 2.6 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja 2.9 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća 6.10 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja

Većina ovih kompetencija veže se uz ishode učenja, procjenu i praćenje učenika kroz vođenje evidencije. Te kompetencije također treba razvijati s obzirom na promjene u odgojno-obrazovnoj paradigmi, temeljene na ishodima učenja i radu i poučavanju orijentiranom na učenika. Slična se važnost pridaje i analizi potreba učenika kao i učitelja: 4.4 Provoditi analizu potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama uz odgovarajuću podršku i 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija.

S druge strane, sljedeće kompetencije smatraju se manje važnima i manja je potreba za usavršavanjem: 1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja 3.3 Analizirati školsko okruženje za učenje kao polazište za izradu programa i institucionalne politike 3.4 Voditi razvoj i provedbu izrade programa i/ili institucionalne politike 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale i 6.2 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih poslova Posljednja navedena kompetencija iznenađuje jer IKT postaje sve važniji u učenju i poučavanju. Općenito, viši savjetnici AZOO-a smatraju kako učitelji u njihovoj nadležnosti trebaju dalje razvijati svoje kompetencije i potrebu učitelja za stručnim usavršavanjem u svim kompetencijama smatraju mnogo većom od onoga kako je u prosjeku vide sami učitelji.



Dijagram 3: raspršeni dijagram učiteljskih kompetencija kako ih vide viši savjetnici AZOO-a 7.3.4 Popis najvažnijih područja za stručna usavršavanja

Usporedba rezultata između učitelja i viših savjetnika AZOO-a, pokazuje slaganje u trinaest kompetencija (od prvih 20 u kojima je potrebno usavršavanje) sa znatnom potrebom za stručnim usavršavanjem. Te kompetencije su:

1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i kreativnost 1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju 1.7 Razviti i provoditi primjereni program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja pojedinca ili skupine učenika 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca ili skupine učenika 1.9 Podržavati samostalno i zajedničko učenje 2.6 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja 2.9 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća 4.4 Provoditi analizu potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz odgovarajuću podršku 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija 6.8 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja



6.10 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja Iz popisa se može vidjeti da nisu zastupljene ključne kompetencije izrade i provedbe programa, usmjeravanja i savjetovanja te formiranja partnerstava (osim 4.4), što znači da su se obje skupine složile kako ovo nisu prioriteti za stručno usavršavanje. Postoje i neke kompetencije koje viši savjetnici AZOO-a smatraju prioritetnima, za razliku od učitelja:

2.1 Formulirati ishode učenja 2.2 Pratiti ishode učenja vođenjem evidencije za svakog učenika 2.3 Evidentirati ostvarenje ishoda učenja za potrebe planiranja i izvještavanja 2.8 Preispitivati učinkovitost primjerene strategije vrednovanja 5.8 Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke 5.9 Promicati procese suradničkog odlučivanja 6.1 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju

Ove kompetencije odnose se na ishode učenja, ocjenjivanje, timski rad i predanost profesionalnom učenju. Suprotno tome, učitelji najvažnijima smatraju sljedeće kompetencije:

1.4 Integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja 3.6 Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale 4.5 Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje 5.1 Izgraditi partnerstva sa zajednicom radi pružanja podrške učenju 5.7 Razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za poboljšanje nastave 5.8 Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke 6.2 Demonstrirati poznavanje informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih poslova

Učitelji smatraju primjenu informacijsko-komunikacijske i audiovizualne tehnologije za poboljšanje učenja jednim od prioritetnih područja za stručno usavršavanje dok kod viših savjetnika AZOO-a to nije bio slučaj. Popis kompetencija može poslužiti kao ulazna informacija za razvoj AZOO strategije stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, za izoliranje područja stručnog usavršavanja na koje je potrebno obratiti pažnju.


8. Analiza trećeg dijela upitnika: upravljačke kompetencije Treći dio upitnika odnosi se na tri skupine odgojno-obrazovnih radnika koji za obavljanje svog svakodnevnog posla trebaju imati razvijene upravljačke kompetencije. To su: ravnatelji, viši savjetnici AZOO-a i VŽSV. Upravljanje je dio svakodnevnih ravnateljskih poslova dok viši savjetnici AZOO-a i VŽSV upravljaju najmanje jednom aktivnošću: pripremom i provedbom programa stručnog usavršavanja. Za ocjenjivanje ovih triju skupina koristili smo upitnike razvijene i korištene u EU projektu Sveobuhvatno jačanje kapaciteta Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (Europeaid/127476/D/SER/HR) koji su služili za procjenjivanje kompetencija radnika Agencije. Ovaj upitnik, koji se temelji na kompetencijama, obuhvaća većinom prenosive (ključne ili generičke) kompetencije – osobne, interpersonalne, upravljačke kompetencije i kompetencije vezane uz upotrebu IKT-a. Prenosive (ključne) kompetencije su one koje ne ovise o kontekstu i mogu se primjenjivati u različitim institucionalnim okruženjima, zanimanjima i zadaćama. Uključen je i mali broj kompetencija vezanih uz organizaciju. Za svaku kompetenciju postavljena su po dva pitanja. Prvo je od ispitanika tražilo da ocijene važnost te kompetencije za obavljanje njihova posla s 0, 1 ili 2 (0 – nije važna, 1 – važna je, 2 – izrazito je važna). Drugo pitanje bilo je u kojoj im je mjeri potrebno poboljšanje u toj kompetenciji, opet 0, 1 ili 2 (0 – nije potrebno poboljšanje, 1 – poboljšanje je potrebno, stručno usavršavanje ili pomoć bili bi korisni, 2 – potrebno je značajno poboljšanje, nužan je trening ili druga vrsta pomoći). Tablica u nastavku prikazuje popis od 41 kompetencije. Ravnatelji te viši savjetnici AZOO-a na upraviteljskim pozicijama, procjenjivali su sve kompetencije dok su ostali viši savjetnici AZOO-a ocjenjivali sve osim skupine Upravljačka znanja i vještine (posljednja skupina, kompetencije 31-41). Za VŽSV su odabrane prve 23 kompetencije, koje su relevantne za organizaciju stručnih usavršavanja. Tablica 38: Popis upravljačkih kompetencija OPĆE ZNANJE OSOBNE KARAKTERISTIKE 1. Odlučivanje 21. Empatija 2. Timski rad 22. Samopouzdanje 3. Vještine rješavanja sukoba 23. Osobni kredibilitet 4. Upravljanje stresnim situacijama ZNANJA I VJEŠTINE RELEVANTNE ZA USTANOVU OPĆE OSOBNE VJEŠTINE 24. Opće znanje o ustanovi 5. Pisane komunikacijske vještine 25. Priprema prijedloga 6. Usmene komunikacijske vještine 26. Opće znanje o učiteljskoj profesiji 7. Prezentacijske vještine 27. Opće poznavanje odgojno-obrazovnog sustava 8. Pregovaračke vještine 28. Europski i Hrvatski kvalifikacijski okvir 9. Upravljanje vremenom 29. Osnovne vještine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije 10. Upravljanje sastancima 30. Napredne vještine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije 11. Pozornost na detalje 12. Vještine za izgradnju suradničkih odnosa UPRAVLJAČKA ZNANJA I VJEŠTINE 13. Orijentacija na posao 31. Postizanje fokusa 32. Motiviranje ljudi STAVOVI/OSOBNI STILOVI 33. Vođenje tima 14. Profesionalnost 34. Poticanje drugih 15. Odgovornost 35. Kontrola 16. Prilagodljivost 36. Doprinos razvoju drugih ljudi 17. Samorazvoj 37. Upravljanje promjenama 18. Fokus na rezultate 38. Planiranje 19. Inicijativa 39. Upravljanje financijama 20. Inovacije 40. Vještina upravljanja ljudima 41. Upravljanje rizicima



Upitnik pruža mogućnost određivanja prioriteta. Princip je taj, da su kompetencije koje su identificirane kao vrlo važne te, ako je u njima istovremeno potrebno značajno poboljšanje (ako su odgovori na oba pitanja bili 2), definirane kao prioritetne. Kompetencije koje su u jednom od pitanja ocijenjene s 1 te s 2 u drugom (bilo da su važne sa značajnom potrebom za poboljšanjem ili izrazito važne s potrebom za poboljšanjem), mogu se smatrati srednje prioritetnima. Konačno, kompetencije koje su u oba pitanja ocijenjene s 1 (važne, ali ne značajne i s potrebom za poboljšanjem) smatraju se nisko prioritetnima. Radi vizualnog snalaženja, četiri razine prioriteta mogu se označiti bojom kako je prikazano u slici u nastavku:

potr

eba

za p

obol

jšan

jem

2 nema potrebe

za usavršavanjem

srednje

značajno

izuzetno

značajno

1 nema potrebe

za usavršavanjem

manje

značajno

srednje

značajno

0 nema potrebe

za usavršavanjem

nema potrebe za

usavršavanjem

nema potrebe za

usavršavanjem

0 1 2

važnost za obavljanje posla

Instrument je razvijen za procjenjivanje kompetencija koje pojedinci posjeduju, kao dio njihove analize potreba za stručnim usavršavanjem. Rezultati se mogu prikazati u Excel tablici, svaka kompetencija za svaku osobu pojedinačno. Kratka tablica može se koristiti tako da se na jednostavan i pristupačan način za svaku osobu odredi kakvo joj je stručno usavršavanje potrebno. Važan je element polazne metode bila provjera valjanosti rezultata od strane linijskih menadžera, gdje su imali mogućnost komentiranja i izmjene nekih od predloženih područja razvoja. Za potrebe ovog istraživanja nismo ocjenjivali individualne potrebe za stručnim usavršavanjem, nego smo uzeli u obzir odgovore pojedinih skupina te računali prosječnu vrijednost za svaku skupinu. Nismo ih uspoređivali zato jer su to različite skupine s različitim potrebama. Grafikoni u nastavku prikazuju i objašnjavaju raspodjelu različitih prioriteta.

8.1. Voditelji županijskih stručnih vijeća (VŽSV)

Najveći je broj VŽSV-a kao najveći prioritet naveo stručno usavršavanje u upravljanju stresnim situacijama (40.6%), razvoj vještina za rješavanje sukoba, inovacije, pregovaračke vještine i vještine izgradnje suradničkih odnosa, od kojih su sve (osim inovacija) relevantne za njihov posao voditelja županijskih stručnih vijeća.



Dijagram 4: Potrebe VŽSV-a za stručnim usavršavanjem u području upravljačkih vještina

8.2. Ravnatelji

Više od 50% ravnatelja odabralo je pripremu prijedloga kao temu od primarne važnosti za stručno usavršavanje. Nakon toga, slijedi upravljanje financijama, upravljanje stresnim situacijama, upravljanje rizicima, Europski i Hrvatski kvalifikacijski okvir i vještine rješavanja sukoba. Svaku od ovih tema odabralo je više od 25% ravnatelja.

21.2

21.9

14.5

11

27.2

25.8

22.1

11.9

23.6

24.9

19.2

18.9

16.1

38.6

36.9

34.5

18.9

18.9

26.3

14.1

36.8

33.5

47.9

14.2

11

7.9

6.6

15.9

8.7

13

16.4

13.6

19.3

22.3

16.8

26.7

4.9

8.2

8.8

10.7

26.3

19.9

14.8

8.7

6.3

6.2

45.1

45.1

43.7

41.7

39.6

46.4

46.8

45

41.4

36.9

40.6

42.2

38.8

40.3

39.4

37.6

50.9

39.9

36.5

43

37.6

39.4

30

19.5

21.9

33.8

40.6

17.3

19.2

18.1

26.7

21.3

18.9

17.9

22.1

18.4

16.1

15.5

19.2

19.6

15

17.3

28.1

17

20.7

15.9

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

1.Donošenje odluka

2. Timski rad

3. Vještine rješavanja sukoba

4. Upravljanje stresnim situacijama

5. Pisane komunikacijske vještine

6. Usmene komunikacijske vještine

7. Prezentacijske vještine

8. Pregovaračke vještine

9. Upravljanje vremenom

10. Upravljanje sastancima

11. Usmjeravanje pozornosti na detalje

12. Vještine za izgradnju suradničkih odnosa

13. Orijentacija na službu

14. Profesionalnost

15. Odgovornost

16. Fleksibilnost

17. Samorazvoj

18. Fokusiranje na rezultate

19. Inicijativa

20. Inovacija

21. Empatija

22. Samopouzdanje

23. Osobni kredibilitet

nema potrebe

niska

srednja

visoka



Dijagram 5: Potrebe ravnatelja za stručnim usavršavanjem u području upravljačkih vještina

15.6

11.7

14.9

12.3

22.9

23

16.9

13.8

17.3

26.6

18.4

15.6

16

29

30.3

34

11.9

12.8

24.2

11.5

36.4

27.9

40.5

23

3.5

23

25.5

3.3

29.6

10.6

14.9

24.7

13.8

20.8

15.1

17.3

16.5

20.4

16.7

14.9

11.2

9.1

11.5

6.1

8

20.1

12.8

17.1

13.6

15.6

13.8

25.5

19.1

28.1

6.3

8

12.5

17.7

26.2

18.2

14.9

13.6

9.9

7.6

9.5

14.3

14.1

14.3

27.9

15.2

25.8

27.7

8.4

17.5

17.7

22.3

25.1

23.2

17.1

11

14.5

20.4

57.8

58.7

53.5

50.2

42.4

46.8

48.1

49.1

46.3

44.4

43.1

49.1

42.6

49.1

45.9

38.1

54.6

48.9

42.9

52

37.5

45.2

38.3

55.2

32

52

48

39.4

39.6

39.4

46.5

47.8

53.5

47.8

47.6

44.6

46.7

49.3

43.5

46.7

42

17.5

18

25.5

29.6

14.7

17.3

17.8

23.6

20.8

15.2

13

16.2

13.4

15.6

15.8

15.4

15.8

12.1

14.7

21.6

12.5

17.1

13.6

12.3

50.2

10.8

12.3

29.4

15.6

24.2

11

19.1

15.2

13.8

15.1

13

13.6

13.2

28.8

24

26.4

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

1.Donošenje odluka

2. Timski rad












14. Profesionalnost

15. Odgovornost

16. Fleksibilnost

17. Samorazvoj


19. Inicijativa

20. Inovacija

21. Empatija

22. Samopouzdanje


24. Opće znanje o školi

25. Pisanje projektnih prijedloga

26. Opće znanje o radu nastavnog osoblja

27. Opće znanje o odgojno obrazovnom sustavu

28. Europski i Hrvatski kvalifikacijski okvir

29. Osnovne vještine IKT

30. Napredne IKT vještine

31. Postizanje usmjerenosti

32. Motiviranje ljudi

33. Rukovodstveni tim

34. Poticanje drugih

35. Naćin praćenja

36. Doprinos razvoju drugih

37. Upravljanje promjenama

38. Planiranje

39. Upravljanje financijama

40. Upravljanje ljudskim resursima

41. Upravljanje rizikom

nema potrebe

niska

srednja

visoka

35. Način praćenja

30. Napredne vještine IKT-a

29. Osnovne vještine IKT-a

27. Opće znanje o odgojno-obrazovnom sustavu



8.3. Viši savjetnici AZOO-a

Između ove tri skupine, najveću potrebu za stručnim usavršavanjem u svim područjima izrazili su viši savjetnici AZOO-a, a više od 20% ispitanika najznačajnijima je ocijenilo sve kompetencije. Više od 40% viših savjetnika treba stručno usavršavanje u timskom radu, rješavanju sukoba, upravljanju stresnim situacijama, samorazvoju, pripremi prijedloga, Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i motiviranju ljudi. Viši savjetnici na upravljačkim pozicijama izrazili su potrebu za stručnim usavršavanjem u području planiranja, upravljanja ljudskim potencijalima i upravljanja rizicima.

Dijagram 6: Potrebe viših savjetnika AZOO-a za stručnim usavršavanjem u području upravljačkih vještina

15.1

11

15.1

12.3

13.7

19.2

19.2

12.3

21.9

19.2

15.1

11

13.7

27.4

27.4

19.2

11

11

12.3

6.8

28.8

26

39.7

20.5

6.8

13.7

20.5

6.8

28.8

11

13.6

10.3

5.2

10.9

7.3

3.6

1.8

7.3

3.7

1.9

1.9

5.5

11

5.5

6.8

11

4.1

4.1

6.8

12.3

19.2

24.7

11

27.4

4.1

2.7

4.1

6.8

20.5

20.5

12.3

8.2

9.6

4.1

15.1

20.5

19.2

12.3

21.9

13.7

24.7

30.5

13.8

19

14.5

25.5

23.6

23.6

14.5

29.6

27.8

28.8

43.8

35.6

35.6

37

49.3

39.7

46.6

41.1

32.9

32.9

39.7

42.5

34.2

35.6

38.4

46.6

41.1

37

34.2

41.1

32.9

38.4

31.5

42.5

28.8

46.6

42.5

27.4

27.4

34.2

32.2

32.8

39.7

38.2

32.7

36.4

38.2

38.2

29.6

27.8

25

35.6

42.5

43.8

43.8

26

37

30.1

39.7

32.9

28.8

20.5

35.6

24.7

32.9

31.5

30.1

41.1

31.5

32.9

39.7

30.1

26

24.7

21.9

43.8

20.5

24.7

43.8

30.1

30.1

23.7

43.1

36.2

36.4

34.5

36.4

36.4

40

37

42.6

44.2

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

1.Donošenje odluka

2. Timski rad












14. Profesionalnost

15. Odgovornost

16. Fleksibilnost

17. Samorazvoj


19. Inicijativa

20. Inovacija

21. Empatija

22. Samopouzdanje


24. Opće znanje o školi

25. Pisanje projektnih prijedloga

26. Opće znanje o radu nastavnog osoblja

27. Opće znanje o odgojno obrazovnom sustavu

28. Europski i Hrvatski kvalifikacijski okvir

29. Osnovne vještine IKT

30. Napredne IKT vještine

31. Postizanje usmjerenosti

32. Motiviranje ljudi

33. Rukovodstveni tim

34. Poticanje drugih

35. Naćin praćenja

36. Doprinos razvoju drugih

37. Upravljanje promjenama

38. Planiranje

39. Upravljanje financijama

40. Upravljanje ljudskim resursima

41. Upravljanje rizikom

nema potrebe

niska

srednja

visoka

35. Način praćenja 35. Način praćenja

30. Napredne vještine IKT-a

29. Osnovne vještine IKT-a

27. Opće znanje o odgojno-obrazovnom sustavu


9. Sažeti zaključci i preporuke Analiza različitih vidova stručnog usavršavanja koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, dala je dosad najcjelovitiji uvid u postojeći sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, statistički uvid u opseg ponude stručnih usavršavanja i broj odgojno-obrazovnih radnika koji su sudjelovali na tim usavršavanjima. Pokazala je, također, kako različite skupine (učitelji, stručni suradnici, ravnatelji, voditelji županijskih stručnih vijeća i viši savjetnici AZOO-a), od kojih su neki korisnici (a neki i organizatori), vide postojeći sustav, posebno njegove snage i slabosti te zadovoljava li on njihove potrebe za stručnim usavršavanjem. Zaključci se temelje na analizi prikupljenih podataka, na rezultatima sastanaka fokus grupa, raspravama s članovima projektnog tima, radnim skupinama prve i druge komponente te na komentarima dionika kojima su predstavljeni prvi rezultati analize postojećeg sustava stručnog usavršavanja AZOO-a i analize potreba za stručnim usavršavanjem. Zaključci i preporuke grupirani su po područjima analize.

9.1. Općenito

Kompetencije odgojno-obrazovnih radnika nakon inicijalnog obrazovanja nisu dostatne za izazove koji ih očekuju u radu u odgojno-obrazovnom sustavu. To izravno utječe na potrebe za stručnim usavršavanjem pripravnika kojima su potrebna dodatna znanja i vještine, posebno u području pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke naobrazbe i ocjenjivanja ishoda učenja.

Preporuka: Trebalo bi razvijati suradnju između inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja te donijeti smjernice profesionalnog razvoja na nacionalnoj razini koje uključuju zajednički skup kompetencija odgojno-obrazovnih radnika na razini inicijalnog obrazovanja, pripravništva i kontinuiranog stručnog usavršavanja.

Preporuka: Istraživački i razvojni projekti trebali bi doprinijeti procesu donošenja odluka koji se odnosi na poboljšanje odgojno-obrazovnog sustava. Prioritet bi trebao biti razvoj standarda kompetencija odgojno-obrazovnih radnika, temeljen na dogovorenom okviru kompetencija, na razini pripravnika te učitelja na višim razinama.

Rasprave u fokus grupama pokazale su da se smanjeno financiranje smatra ozbiljnom slabošću postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Proračun odgojno-obrazovnih ustanova se smanjuje (a svoj danak uzima i financijska kriza). Ima sve manje novca za plaćanje stručnjaka koji bi provodili usavršavanja, što onemogućuje pozivanje dobrih stručnjaka, a posebno stručnjaka koji nisu iz te županije ili regije jer glavni izdatak postaju putni troškovi. Preporuka: Trebalo bi se omogućiti kontinuirano i stabilno financiranje stručnog usavršavanja

odgojno-obrazovnih radnika. To bi također moglo i uključivati "osobne račune" za stručna usavršavanja, što bi odgojno-obrazovnim radnicima dalo više slobode pri odabiru programa usavršavanja. Osiguranje financijskih sredstava trebalo bi slijediti razvoj programa u okviru projekata i nakon završetka tih projekata kako bi se ostvarila održivost programa. Hrvatska ulazi u EU sredinom 2013. godine, što će omogućiti veću potporu iz fondova EU-a, posebno iz Europskog socijalnog fonda. Program za cjeloživotno učenje nudi mogućnosti mobilnosti osoblja, razmjena i drugih oblika suradnje s drugim zemljama EU-a. Usto bi se trebali istražiti i drugi oblici suradnje sa zemljama EU-a. AZOO i odgojno-obrazovne ustanove trebale bi se pripremiti za ove mogućnosti.



Sudionici fokus grupa osjećaju nedostatak dugoročnih strategija u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu. Ciljevi koje sustav želi ostvariti nisu jasno definirani te to može dovesti do nedosljednosti u sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, bez jasnih dugoročnih ciljeva i strategija za sam sustav, u kojem bi trebalo uskladiti sve aktivnosti.

Preporuka: Na svim bi razinama trebalo doći do promjene paradigme, od postojećih tradicionalno prisutnih oblika i metoda stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika prema oblicima i metodama koje učinkovito potiču profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika, što bi bio dio procesa cjeloživotnog učenja u odgojno-obrazovnom sektoru u cjelini. Trebalo bi razviti jasne strategije za cijeli odgojno-obrazovni sustav, temeljene na jasnoj viziji i definiranim ciljevima koje sustav želi ostvariti jer to osigurava usklađenost svih aktivnosti sektora, uključujući i sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika.

Iako AZOO osmišljava programe stručnih usavršavanja u skladu sa sastavnicama propisanima Člankom 115. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika nedostaje element osiguranja kvalitete. Nisu dovoljno razrađeni mehanizmi osiguranja kvalitete programa i procedura te nema povratnih informacija (osim evaluacijskih upitnika) o rezultatima stručnog usavršavanja, njegovoj kvaliteti i relevantnosti. Ne postoji evaluacija utjecaja stručnog usavršavanja na kvalitetu neposrednog rada odgojno-obrazovnih radnika što je odgovornost odgojno-obrazovnih ustanova.

Preporuka: Trebao bi se razviti i provoditi sustav osiguranja kvalitete u svim fazama razvoja i provedbe programa stručnog usavršavanja. Uz evaluacijske upitnike koji se koriste za stručna usavršavanja, trebalo bi uspostaviti procedure za sustavnu analizu povratnih informacija o kvaliteti i relevantnosti stručnog usavršavanja što je važno za planiranje budućih stručnih usavršavanja.

Preporuka: U svrhu uspostave usklađenog sustava praćenja kvalitete i učinkovitosti stručnog usavršavanja, trebalo bi osmisliti načine praćenja i poticati odgojno-obrazovne ustanove na praćenje utjecaja stručnog usavršavanja na učenje i poučavanje te ishode učenja.

Omjer odgojno-obrazovnih radnika za koje su odgovorni VŽSV i viši savjetnici AZOO-a, može ukazivati

na neravnomjerno opterećenje po regijama. Podaci pokazuju visok prosječan broj odgojno-obrazovnih radnika za koji je odgovoran pojedini viši savjetnik AZOO-a.

Preporuka: Potencijalno neravnomjerno opterećenje trebalo bi se dodatno analizirati te, ukoliko se pokaže potreba, i ispraviti. Kako bi se smanjila opterećenost svih savjetnika AZOO-a, AZOO bi trebao istražiti mogućnosti smanjivanja broja programa stručnih usavršavanja za veće skupine, posebno one kojima je glavni cilj prenošenje informacija. Takvi bi se programi lako mogli zamijeniti e-učenjem, videokonferencijama, biltenima ili drugim mrežnim informacijskim sustavima.

Nedostatak koordinacije između uvođenja inovacija u odgojno-obrazovni sustav i stručnih

usavršavanja, posebno kod uvođenja novih kurikuluma, često i u kratkom roku, višim savjetnicima AZOO-a stvara veliki pritisak i otežava rad.

Preporuka: Trebala bi postojati bolja koordinacija među kreatorima politika na svim razinama kako bi se osiguralo stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika koje zadovoljava potrebe sustava i pojedinaca. Trebalo bi jasno postaviti opće i specifične, kratkoročne i dugoročne ciljeve te ih uskladiti s provedbenim kapacitetima AZOO-a.

Sustav napredovanja ne predviđa napredovanje ravnatelja. Preporuka: Trebao bi se razviti sustav napredovanja ravnatelja i povezati s profesionalnim

razvojem odgojno-obrazovnih radnika.



U ponudi postoji niz različitih stručnih usavršavanja drugih pružatelja, osim AZOO-a, od kojih se većina naplaćuje što često ograničava mogućnosti sudjelovanja. Odgojno-obrazovni radnici vlastitim sredstvima ili sredstvima ustanove plaćaju pohađanje takvih programa. Postojeći pravilnici za napredovanje propisuju obvezu redovitog stručnog usavršavanja u sustavu MZOS-a, no ne postoji sustav akreditiranja svih programa stručnog usavršavanja i jasni kriteriji priznavanja (u svrhu napredovanja) potvrda o sudjelovanju u programima drugih pružatelja.

Preporuka: Suradnja između AZOO-a i drugih stručnih ustanova, udruga i organizacija te drugih pružatelja stručnog usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike, važna je za daljnje poboljšanje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Trebalo bi uzeti u obzir različite mogućnosti za osiguranje kvalitete sveobuhvatnog sustava stručnog usavršavanja s jasnom raspodjelom uloga svih aktera te s ciljem osiguranja kvalitete svih potrebnih sastavnica stručnog usavršavanja. Trebao bi se uspostaviti sustav akreditacije programa stručnog usavršavanja i licenciranja odgojno-obrazovnih radnika te uskladiti postojeći pravilnici.

Vidljivost je važan element u odgojno-obrazovnom sustavu. Vidljivost bi se trebala referirati na postignuća u odgojno-obrazovnom sustavu i priznavanje vrijednosti odgojno-obrazovnih radnika; trebala bi uključivati komunikaciju sa širom javnošću kroz medije, s ciljem širenja svijesti o razvojima u odgoju i obrazovanju.

Preporuka: AZOO bi trebao nuditi programe profesionalnog razvoja koji se bave komunikacijom s javnošću na različitim razinama. Oni se mogu nuditi na institucionalnoj i individualnoj razini, kao dio razvoja suradničkih kompetencija unutar i izvan ustanove. Vidljivost bi također trebala uključivati promoviranje cjeloživotnog učenja kao važnog mehanizma za kontinuiranu izgradnju kapaciteta pojedinaca i pozicioniranje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u procesu cjeloživotnog učenja. Promoviranje cjeloživotnog učenja zahtijeva podizanje razine svijesti o potrebi za cjeloživotnim učenjem i njegovim brojnim modalitetima, uključujući i stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika. Trebala bi se zagovarati suradnja s drugim ustanovama na području cjeloživotnog učenja radi stvaranja sinergije.

U odgojno-obrazovnim ustanovama postoji sustav mentorstva pripravnika, ali se u većini slučajeva to

smatra vrlo formalnom ili bar formaliziranom zadaćom. Ne postoji sustav mentorstva ravnatelja koji po prvi puta preuzimaju tu dužnost. Mentorima pripravnika ne nude se posebni programi usavršavanja; dobre mentorske vještine povećavaju kvalitetu procesa što posljedično utječe na kvalitetu poučavanja nakon pripravničkog perioda. Preporuka: Trebao bi se revidirati i dalje razvijati sustav podrške mentorima radi pružanja

učinkovite podrške pripravnicima i novim ravnateljima. Sustav podrške mentorima trebao bi uključivati stručno usavršavanje u specifičnim mentorskim vještinama.

Nije dostatno razvijen sustav koji se bavi potrebama za stručnim usavršavanjem učitelja i stručnih

suradnika promoviranih u zvanje mentora i savjetnika. To je također povezano s nedovoljnom iskorištenošću ljudskih potencijala mentora i savjetnika u školama te drugim odgojno-obrazovnim ustanovama. Osim napredovanja u viša zvanja, što također donosi i veću plaću, njihova uloga u sustavu nije definirana te se potencijal ovih odgojno-obrazovnih radnika često gubi. Preporuka: Uloga mentora i savjetnika u odgojno-obrazovnim ustanovama trebala bi se

revidirati kako bi se odredila njihova buduća uloga te kako bi se njihovo iskustvo i stručnost mogli bolje iskoristiti.



9.2. Internetski sustav upravljanja stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika

Glavni upravljački informacijski sustav za stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koje provodi AZOO je ettaedu sustav, razvijen i implementiran sredinom 2010. godine, a koji organizatorima i sudionicima pomaže u pripremi i provedbi programa stručnog usavršavanja, te AZOO-u služi kao alat za praćenje ovog područja aktivnosti. S oko 60 000 registriranih korisnika, on predstavlja izvor informacija koji AZOO-u može pomoći u analizi i daljnjem razvoju sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika.

Preporuka: Ettaedu sustav trebao bi se dalje unapređivati analitičkim alatima što uključuje i elektroničke upitnike o potrebama za stručnim usavršavanjem koje bi AZOO-u pomogle da usavršavanja prilagodi potrebama različitih skupina sudionika.

Informacijski sustav Ettaedu, pruža osnovnu podršku aktivnostima stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, pružajući informacije, mogućnosti prijavljivanja/odjavljivanja sa stručnih skupova te izdavanje elektroničkih potvrda za programe stručnog usavršavanja. On može generirati podatke za potrebe godišnjih izvješća koji sadrže i niz obilježja provedenih programa stručnog usavršavanja. Međutim, neke skuplje aktivnosti još se uvijek obavljaju ručno.

Preporuka: Informacijski bi se sustav trebao dalje razvijati tako da može osigurati još bolju podršku za godišnje planiranje stručnih usavršavanja, njihovu analizu i izvještavanje. Informacije o pojedinim programima stručnog usavršavanja, koje se za katalog stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika pripremaju ručno, mogle bi biti ulazne informacije u ettaedu bazi podataka gdje bi ključne riječi služile kao indeksi. Ovo bi povećalo učinkovitost i transparentnost te bi omogućilo pripremu statističkih analiza prema različitim parametrima i postojeći sustav podiglo na višu razinu. Evaluacija stručnih usavršavanja također bi se mogla ugraditi u sustav, tj. evaluacijski bi se upitnik morao ispuniti prije dobivanja potvrde o sudjelovanju. Najčešći oblik analize koji se koristi za periodična izvješća također bi mogao biti automatiziran. Neizostavno je i osigurati redovna sredstva za kontinuirano unapređivanje sustava.

9.3. Sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a

Kvaliteta programa AZOO-a dobila je najviše ocjene među nizom izjava korištenima u ispitivanju o sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a, nakon čega slijedi podrška koju AZOO pruža odgoju i obrazovanju. Ovo pokazuje kako se odgojno-obrazovni radnici mogu osloniti na pomoć i podršku viših savjetnika AZOO-a, što je tijekom sastanaka fokus grupa potvrđeno kao jedna od jakih snaga Agencije. Vrlo su cijenjeni i svakodnevna podrška i komunikacija s višim savjetnicima AZOO-a.

Preporuka: Još uvijek ima prostora za poboljšanje kvalitete programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u ponudi AZOO-a. S razvojem okvira kompetencija, specifične potrebe odgojno-obrazovnih radnika za stručnim usavršavanjem moći će se bolje ispuniti te redovno vrednovati.

U postojećem sustavu postoji i neiskorišten potencijal u mreži voditelja županijskih stručnih vijeća, koji

djeluju kao poveznica između AZOO-a i učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. Postoji značajan broj voditelja županijskih stručnih vijeća (1604 u vrijeme provođenja istraživanja) koji planiraju i provode usavršavanja na županijskoj razini. Oni se smatraju kompetentnim pojedincima koji odgovaraju na potrebe svojih polaznika za stručnim usavršavanjem i pokušavaju ih uskladiti s potrebama odgojno-obrazovnog sustava u cjelini.

Preporuka: Ukoliko je potrebno, postojeća struktura pružanja potpore stručnom usavršavanju trebala bi se pregledati i revidirati radi prilagođavanja mogućim promjenama u stručnom usavršavanju. Pri tome bi se u potpunosti trebala iskoristiti stručnost VŽSV-a, mentora i



savjetnika. Prilikom poboljšanja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, u ponudi bi se također trebalo unaprijediti stručno usavršavanje VŽSV-a.

Ne postoji strategija stručnog usavršavanja viših savjetnika AZOO-a te nema sustavnog praćenja

potreba za stručnim usavršavanjem osoblja Agencije. Preporuka: Trebalo bi razviti strategiju stručnog usavršavanja viših savjetnika AZOO-a. Ona bi

trebala definirati ključne kompetencije potrebne savjetnicima te planirati i provoditi stručna usavršavanja koja zadovoljavaju potrebe radnika AZOO-a.

Prepoznat je nedostatak istraživanja i suradnje s istraživačkim i razvojnim organizacijama, što ograničava potencijal kapaciteta AZOO-a u ponudi usavršavanja.

Preporuka: AZOO bi trebao razviti bliže veze s ustanovama za visoko obrazovanje, posebno s učiteljskim fakultetima, istraživačkim i razvojnim organizacijama i drugim agencijama s područja odgoja i obrazovanja te stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Partnerstva i/ili memorandumi o suradnji mogu poslužiti kao osnova za zajedničke projekte i rad.

Viši savjetnici AZOO-a nadležni su za pojedina predmetna područja, što otežava veću ponudu

interdisciplinarnih tema i pristupa u ponudi stručnih usavršavanja. Preporuka: Trebalo bi revidirati postojeći pristup AZOO-a organizaciji stručnog usavršavanja i

sustavno razvijati interdisciplinaran pristup stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

Gotovo 75% učitelja pohađalo je do 20 sati stručnog usavršavanja u organizaciji AZOO-a. Prijedlog

novog pravilnika za napredovanje navodi 20 sati stručnog usavršavanja godišnje kao propisani minimum za promoviranje u zvanje mentora. Podaci pokazuju da je moguće ispuniti ovaj uvjet kombinacijom sudjelovanja u stručnim usavršavanjima koje provde viši savjetnici AZOO-a i stručnim usavršavanjima koja provode VŽSV.

Preporuka: Svi bi odgojno-obrazovni radnici trebali imati mogućnost pohađanja onoliko stručnih usavršavanja tijekom školske godine koliko je potrebno za napredovanje u zvanje i/ili za zadovoljavanje uvjeta najavljenog sustava licenciranja.

Plenarna predavanja nisu oblici stručnog usavršavanja koje odgojno-obrazovni radnici najčešće

pohađaju. Najposjećenije su pedagoške radionice i primjeri dobre prakse. Prema izraženim željama potrebna je promjena paradigme, od postojećeg stručnog usavršavanja prema profesionalnom razvoju. Preferirani oblici stručnih usavršavanja su programi koji se fokusiraju na primjere dobre prakse, pedagoške radionice i terenski rad. Plenarna predavanja najmanje su omiljen oblik u svim skupinama. Postoje razlike između skupina, učitelji općenito imaju druge preferencije glede metoda stručnog usavršavanja.

Preporuka: U stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika, trebali bi se koristiti različiti oblici stručnih usavršavanja, s naglaskom na aktivnije i interakivnije programe. Specifične potrebe pojedinaca u specifičnim predmetima ili predmetnim područjima također bi se trebale uzeti u obzir. Preporuča se dodatna analiza odgovora koje su dali učitelji prema predmetima i/ili predmetnim područjima jer bi to moglo dati više detalja o njihovim preferencijama.

Samo 10% stručnih usavršavanja se zapravo odvija metodom e-učenja, ali važnost te metode u

obrazovanju raste. E-učenje uglavnom koriste učitelji i VŽSV, a rjeđe viši savjetnici AZOO-a. Ovaj pristup podrazumijeva manje troškove u usporedbi s drugim oblicima i pristupačan je u udaljenim dijelovima Hrvatske. On omogućuje kvalitetno stručno usavršavanje i individualiziran pristup kroz



mogućnosti odabira odgovarajućeg vremena za usavršavanje, odabira vlastita tempa učenja i segmenata ili razina koje odgovaraju individualnim kompetencijama.

Preporuka: E-učenje bi trebalo imati prioritet u razvoju programa stručnog usavršavanja. Viši savjetnici AZOO-a trebali bi sudjelovati u usavršavanjima koja koriste metode e-učenja, što je dio procesa podizanja razine svijesti o potencijalu i raznolikosti e-učenja.

9.4. Prikupljanje i analiza podataka

Prikupljanje podataka predstavlja važan izvor informacija i dovodi do zaključaka i preporuka potrebnih za razvoj Strategije stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje 2014.-2020. Analiza daje pregled postojećeg sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika AZOO-a. Naknadno se uvijek mogu provesti detaljnije analize koje bi dale odgovore na druga pitanja relevantna za detaljnije planiranje aktivnosti stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika.

Preporuka: Baza podataka prikupljenih odgovora mogla bi se dalje analizirati prema specifičnim potrebama AZOO-a i njegovih viših savjetnika, npr. u odnosu na različite skupine i regije. Kako za ovo već postoji infrastruktura, upitnici pripremljeni u projektu mogli bi se ponovo koristiti u budućnosti, ukoliko to bude potrebno nakon revizije.

Teško je procijeniti koliko uzorak ispitanika odgovara stvarnoj populaciji odgojno-obrazovnih radnika. Jedini aktualni, objavljeni i dostupni podaci su opći podaci Državnog zavoda za statistiku koji su nedovoljni za potrebe detaljne analize sustava stručnog usavršavanja.

Preporuka: AZOO bi trebao imati pristup općim podacima o odgojno-obrazovnim radnicima, u svrhu planiranja i analize. Važno je moći povezati i usporediti osnovne podatke iz baze podataka e-matica s podacima iz baze podataka ettaedu kako bi se provela detaljna analiza, spriječilo ponovno prikupljanje istih informacija i izbjegle pogreške.

9.5. Planiranje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika

AZOO priprema godišnji plan stručnih usavršavanja koji odgojno-obrazovnim ustanovama služi kao osnova za planiranje financijskih sredstava za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika. Ovaj plan priprema se na početku akademske godine. Na razini ustanove, ne postoji sustav analize potreba za stručnim usavršavanjem. Prema rezultatima ove analize, samo se oko polovice planiranih aktivnosti odgojno-obrazovnih ustanova ostvari djelomično ili u potpunosti. Ovo manje realistično planiranje moglo bi biti rezultat dva različita vremenska sustava, pedagoške/školske godine za odgojno-obrazovne ustanove i kalendarske godine za AZOO.

Preporuka: Potrebna je koordinacija između procjene potreba i planiranja na razini ustanove i ponude AZOO-a. Trebalo bi osmisliti sustav u kojem bi ili škole obavještavale AZOO o potrebama za stručnim usavršavanjem njihovih zaposlenika, ili bi AZOO redovito procjenjivao potrebe za stručnim usavršavanjem, korištenjem elektroničkog upitnika. Na temelju ovih informacija i drugih elemenata za planiranje, AZOO može planirati i osiguravati stručno usavršavanje koje će optimalno zadovoljavati potrebe za stručnim usavršavanjem, individualne potrebe kao i potrebe odgojno-obrazovnog sustava.

Sudjelovanje u stručnim usavršavanjima također ovisi o raspoloživim sredstvima jer, prema dobivenim

rezultatima, dvije trećine sudionika ovisi o dodatnim financijskim resursima. To također pokazuje kako bi ustanove mogle pripremati realističnije planove, uzimajući u obzir stvarnu financijsku situaciju u odgojno-obrazovnom sektoru. Samo oko polovice ispitanika u svim skupinama (osim ravnatelja) imalo je mogućnost sudjelovanja u svim stručnim usavršavanjima koja su ih zanimala.

Preporuka: Godišnje planiranje stručnih usavršavanja AZOO-a trebalo bi biti čvrsto temeljeno na financijama dostupnim za tu pedagošku/školsku godinu. Informacije o dostupnim stručnim



usavršavanjima trebale bi biti dostupne u vrijeme planiranja jer utječu na proces donošenja odluka.

Najveći interes učitelja za teme stručnih usavršavanja postoji za metodiku nastave, rad s djecom s

posebnim potrebama (darovitima kao i s djecom s poteškoćama), stručne sadržaje, metodiku predmeta, pedagogiju i psihologiju. Najmanje zanimljive teme bile su školski menadžment, politika odgoja i obrazovanja i andragogija. Ovo je u skladu s odgovorima svih skupina gdje su specifične teme i područja označene kao prioritetne (tj. izravno povezane s njihovom strukom), a manji je interes za opće teme (tj. na razini škole ili odgojno-obrazovnog sustava u cjelini).

Preporuka: Trebala bi postojati ravnoteža između ponude općih tema, koje se odnose na politiku i inovacije u odgoju i obrazovanju, te specifičnijih tema koje se odnose na svakodnevni rad u školi. Ova dihotomija može se riješiti promjenom paradigme od stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika do uravnoteženog sustava profesionalnog razvoja, temeljenog na valjanom okviru kompetencija odgojno-obrazovnih radnika.

Odgovori pokazuju kako su sustavom stručnog usavršavanja AZOO-a najzadovoljniji ravnatelji i VŽSV-

ovi, a manje su zadovoljni učitelji i stručni suradnici. Slični su odgovori i za osobni profesionalni razvoj. Čini se da programi u ponudi AZOO-a do neke mjere zadovoljavaju potrebe pojedinaca.

Preporuka: Postojeći sustav stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika trebao bi se dalje razvijati tako da bolje zadovoljava potrebe svih skupina. Razvoj okvira kompetencija za različite skupine i redovne analize potreba za stručnim usavršavanjem, mogle bi dati koherentniji sustav stručnog usavršavanja temeljen na potrebama za profesionalnim razvojem svih ciljnih skupina programa stručnog usavršavanja.

Raspored održavanja stručnih usavršavanja izvan školskih sati učitelji ocjenjuju blago iznad prosjeka.

Međutim, oni su pod pritiskom ako žele pohađati stručno usavršavanje za vrijeme nastave zato što škola mora za njih naći zamjenu, a ne postoji formalni sustav zamjene odsutnih učitelja.

Preporuka: Kako se neka stručna usavršavanja mogu organizirati samo izvan uobičajenog perioda u vrijeme školskih praznika, trebao bi se uspostaviti formalni sustav koji bi omogućio učiteljima sudjelovanje u stručnom usavršavanju i u nastavne dane.

9.6. Analiza učiteljskih kompetencija – važnost za učiteljsko zanimanje

Rezultati analize pokazuju kako su sve skupine ocijenile kompetencije kao umjereno do jako važne za svoj rad. Ovo pokazuje kako je skup predloženih kompetencija relevantan te da može biti dobra osnova za diskusiju u razvoju Hrvatskog okvira učiteljskih kompetencija u HKO-u.

Preporuka: Predloženi okvir učiteljskih kompetencija koji se ocjenjivao tijekom ispitivanja prvo bi se trebao raspraviti s AZOO-om i usporediti s novim razvojima u okviru učiteljskih kompetencija u drugim zemljama EU-a. Zatim može započeti proces konzultacija s dionicima, kako bi se finalizirao valjani okvir kompetencija koji će služiti kao osnova za inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje.

Sve skupine ocijenile su najvažnijima istih deset učiteljskih kompetencija. One se odnose na razvoj

samostalnog učenja kod učenika, poticanje rješavanja problema, kritičko razmišljanje, analizu i kreativnost te poticanje samostalnog i suradničkog učenja. Od učitelja se očekuje posjedovanje razvijenih kompetencija za definiranje i prezentaciju cilja nastavnog sata, usmjeravanje učenika na različite izvore za učenje i obrazovne mogućnosti, korištenje odgovarajuće komunikacijske strategije te da s učenicima grade odnos koji olakšava otvorenu komunikaciju. U promjeni paradigme od učenja i poučavanja usmjerenog na učitelja, na ono usmjereno na učenika, moraju se prilagoditi individualnim potrebama učenika te im pružati podršku u njihovim individualnim pristupima učenju. Učitelji bi u školi



trebali razmjenjivati znanje o obrazovnim inicijativama i perspektivama za bolje poučavanje, razmjenjivati svoja stručna iskustva, znanja, razumijevanje i vještine te kolegama pružati stručnu podršku. Oni su odgovorni za vlastiti profesionalni razvoj te za prepoznavanje nedostataka u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija.

Preporuka: Trebalo bi analizirati deset najvažnijih kompetencija i usporediti ih sa stvarnom ponudom stručnih usavršavanja, kako bi se odredilo bavi li se stvarna ponuda stručnih usavršavanja ovim kompetencijama u zadovoljavajućoj mjeri.

Kompetencije koje su procjenjene manje važnima uključuju područja praćenja, ocjenjivanja, razvoja

školskog kurikuluma (premda to postaje važno u sklopu razvoja novog kurikuluma u Hrvatskoj) te timskog rada uključujući i refleksiju. Najniže su procijenjene kompetencije vođenje razvoja i provedbe izrade programa i/ili instituticonalne politike, što možda pokazuje da odgojno-obrazovni radnici svoju aktivnu ulogu ne doživljavaju važnom.

Preporuka: Popis kompetencija koje odgojno-obrazovni radnici smatraju manje važnima trebao bi se dodatno analizirati kako bi se otkrili razlozi za takvu procjenu jer stručnjaci za stručno usavršavanje većinu ovih kompetencija smatraju relevantnima za poučavanje.

Viši savjetnici AZOO-a vrlo su nisko procijenili dvije kompetencije vezane uz korištenje IKT-a (Integrirati

korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja). Ovo iznenađuje, s obzirom na sve veću važnost korištenja suvremenih metoda u odgoju i obrazovanju.

Preporuka: Važno je otkriti zbog čega viši savjetnici AZOO-a ove kompetencije smatraju manje važnima te kako to utječe na ponudu stručnih usavršavanja u tom području. Veća pažnja bi se trebala posvetiti podizanju razine svijesti viših savjetnika AZOO-a o potencijalu i mogućnostima primjene e-učenja u stručnom usavršavanju. Ukoliko je potrebno, trebaju se osigurati usavršavanja u tom području.

Različiti rezultati, a u nekim slučajevima i iznenađujuće nisko procijenjena važnost nekih kompetencija,

mogli bi ukazivati na različito razumijevanje njihova značenja u različitim skupinama. Diskusije u fokus grupama pokazale su da neke skupine, posebno učitelji, nisu upoznati s konceptom kompetencija, premda su neke od njih samorazumljive i prilično precizne. Ovo je posebno slučaj u onim kompetencijama koje su niže procjene od očekivanih. Šira rasprava o skupu učiteljskih kompetencija u Hrvatskoj još nije održana.

Preporuka: Uz precizne definicije svake kompetencije i uz pomoć aktivnosti za podizanje razine svijesti, mogla bi se razviti jasnija slika o važnosti pojedinih kompetencija. Kompetencije koje su odabrane kao valjane za hrvatski odgojno-obrazovni sustav, mogle bi se ocijeniti korištenjem prilagođenog instrumenta za ispitivanje.

9.7. Analiza učiteljskih kompetencija – potrebe za stručnim usavršavanjem

Rezultati analize potreba odgojno-obrazovnih radnika za stručnim usavršavanjem pokazuju da postoje velike razlike između procjene učitelja i VŽSV-a s jedne strane (koji su ocjenjivali vlastite potrebe za stručnim usavršavanjem) te s druge strane procjene viših savjetnika AZOO-a o potrebama učitelja/VŽSV-a koji rade s tim istim učiteljima/voditeljima županijskih stručnih vijeća. Viši savjetnici AZOO-a procjenjuju kako je učiteljima potrebno više usavršavanja nego što to misle sami učitelji.

Preporuka: Trebala bi se provesti detaljna analiza da se otkrije zbog čega postoji tako velika razlika u percepciji potreba za stručnim usavršavanjem između učitelja i viših savjetnika AZOO-a. Precjenjuju li viši savjetnici AZOO-a potrebe za stručnim usavršavanjem ili ih učitelji podcjenjuju?



Pregled potreba za stručnim usavršavanjem predstavljen je u glavnom tekstu izvješća te može poslužiti kao ulazna informacija za razvoj strategija stručnog usavršavanja. Prema mišljenju svih skupina, dvije kompetencije daleko su važnije nego ostale: Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika i Omogućavati učenje koje počiva na rješavanju problema, kritičkom razumijevanju, analizi i kreativnosti. Svi ispitanici pripisali su im najvišu razinu potrebe za stručnim usavršavanjem. Ovo pokazuje kako se fokus poučavanja prebacio prema učenju i poučavanju usmjerenom na učenika s ciljem stvaranja kreativnog i kritičnog pojedinca, ali da je primjena u razredu još uvijek slaba.

Preporuka: Ovim dvjema kompetencijama trebala bi se dati prednost u stručnom usavršavanju, uz druge prioritetne kompetencije. (Vidi 4. preporuku u nastavku).

Popis učiteljskih kompetencija definiran je kao polazišna točka za diskusiju o tome koje kompetencije

učitelji trebaju razviti. Na različitim razinama tijekom njihove karijere kompetencije se mogu mijenjati: ovo bi moglo uključivati novi skup kompetencija ili iste kompetencije na različitim razinama, s različitim standardima. Cilj je ovog istraživanja vidjeti kako učitelji doživljavaju sami sebe te se dobiveni rezultati također mogu smatrati ulaznim informacijama za definiranje standarda koji će se razviti u okviru HKO-a. Bez obzira na sastav konačnog skupa, rezultati prikazuju važne elemente učiteljskih kompetencija i daju popratne dokaze za neke druge zaključke u ovom izvješću. Ovaj je alat sada sastavni dio ettaedu sustava i može se koristiti za elektroničko ispitivanje potreba za stručnim usavršavanjem prije pripreme godišnjeg plana stručnog usavršavanja u ponudi AZOO-a.

Preporuka: Provedeni pristup može se koristiti na različite načine. S jedne strane, može se koristiti za stjecanje uvida u opće potrebe odgojno-obrazovnih radnika, ako to zatraži AZOO ili bilo koji drugi pružatelj stručnog usavršavanja. S druge strane, može poslužiti i kao alat za samoprocjenu koji se učiteljima može ponuditi za ocjenjivanje osobnih potreba za stručnim usavršavanjem. Također, može se dalje razvijati, mijenjati ili prilagođavati potrebama obrazovne zajednice.

Detaljna analiza različitih skupina odgojno-obrazovnih radnika pokazuje kako postoje statistički

značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem: • između učitelja u regijama koje pokrivaju različiti uredi AZOO-a, posebno između Splita i Zagreba • prema razini obrazovanja na kojoj poučavaju (u većini slučajeva između potreba učitelja u

razrednoj nastavi i učitelja na drugim razinama, te između predškolskih odgojitelja i ostalih) • prema razini obrazovanja učitelja (učitelji s visokim obrazovanjem – nediplomski studiji – trebaju

više stručnih usavršavanja od ostalih skupina). Glavna razlika u potrebama za stručnim usavršavanjem pojavljuje se u područjima poticanja inovativnog učenja i poučavanja usmjerenog na učenika, ocjenjivanja i praćenja procesa i ishoda učenja i izrade i provedbe programa, tj. u prve tri ključne kompetencije.

• prema spolu: potrebe muških učitelja za stručnim usavršavanjem veće su od potreba ženskih učitelja u sljedećim područjima ključnih kompetencija: poticanje inovativnog učenja i poučavanja usmjerenog na učenika, ocjenjivanje i praćenje procesa i ishoda učenja, pružanje podrške i savjetovanja učenicima i promicanju njihovog osobnog razvoja i kreativnosti

• prema radnom iskustvu/dobi: glavna se razlika pojavljuje između mlađih i starijih učitelja. Učitelji stariji od 50 godina izrazili su veću potrebu za stručnim usavršavanjem

• prema razini napredovanja postoje razlike u potrebama za usavršavanjem u određenim kompetencijama, pojedinci na višim razinama osjećaju veću potrebu za poboljšanjem

• prema predmetu ili predmetnom području: postoje statistički značajne razlike u potrebama za stručnim usavršavanjem u svim kompetencijama osim u jednoj, što pokazuje da se potrebe za stručnim usavršavanjem ne mogu generalizirati Preporuka: Pri planiranju stručnih usavršavanja trebalo bi uzeti u obzir razlike u potrebama za

stručnim usavršavanjem, prema gore navedenim kategorijama. U obzir bi trebalo uzeti



različite čimbenike za osiguranje učinkovitog i djelotvornog usavršavanja. Ovo je posebno važno za regionalne potrebe za stručnim usavršavanjem i usavršavanja po predmetnim područjima.

Viši savjetnici AZOO-a smatraju kako su najvažnije kompetencije u kojima je učiteljima potrebno

stručno usavršavanje one koje se odnose na ishode učenja te ocjenjivanje i praćenje učenika na temelju vođenja evidencije. Oni također spominju kompetencije koje treba razviti s obzirom na promjenu u odgojno-obrazovnoj paradigmi, a koje se temelje na ishodima učenja te učenju i poučavanju usmjerenom na učenika. S druge strane, među tim kompetencijama najmanja potreba za usavršavanjem javlja se u kompetencijama: integrirati korištenje IK-a i audio-vizualne tehnologije za poboljšanje učenja i primjenjivati informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih funkcija. Ovo je prilično iznenađujuće ako uzmemo u obzir da IKT dobiva sve veću važnost u učenju i poučavanju.

Preporuka: AZOO bi trebao istražiti razloge zbog kojih savjetnici smatraju da usavršavanje u IKT kompetencijama ima niži prioritet.

Usporedba rezultata između učitelja i viših savjetnika AZOO-a pokazuje kako postoji trinaest kompetencija (od prvih 20 u kojima je potrebno poboljšanje) koje obje skupine smatraju prioritetnima. To su: • 1.1 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika • 1.2 Omogućavati učenje koje potiče rješavanje problema, kritičko razmišljanje, propitivanje i

kreativnost • 1.3 Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju suradnju • 1.7 Razviti i provoditi primjereni program koji će se baviti specifičnim potrebama učenja

pojedinca ili skupine učenika • 1.8 Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod specifičnih potreba pojedinca

ili skupine učenika • 1.9 Podržavati samostalno i zajedničko učenje • 2.6 Razviti i provoditi pravedne i inkluzivne prakse u vrednovanju i izvještavanju • 2.7 Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja • 2.9 Vođenjem evidencija kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća • 4.4 Provoditi analizu potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama, uz

odgovarajuću podršku • 6.7 Prepoznavati nedostatke u vlastitim kompetencijama na temelju analize okvira kompetencija • 6.8 Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja • 6.10 Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja Preporuka: AZOO bi, zajedno s glavnim dionicima, trebao ispitati ove kompetencije, a

dobivene rezultate koristiti kao osnovu za izradu budućih programa stručnog usavršavanja.

Postoje neke kompetencije koje viši savjetnici AZOO-a smatraju prioritetnima, ali ne i učitelji. One se odnose na ishode učenja, ocjenjivanje, timski rad i predanost profesionalnom učenju. S druge strane, učitelji važnijima smatraju dvije kompetencije o upotrebi IKT-a i audiovizualnih pomagala za poboljšanje učenja, koje su viši savjetnici AZOO-a označili manje važnima.

Preporuka: Trebale bi se održati rasprave o navedenim kompetencijama i kompetencijskim područjima koje imaju drugačiju važnost za učitelje i više savjetnike AZOO-a, ali su dio razvojnog procesa i promjena paradigme u odgoju i obrazovanju.

Implementacija instrumenta za procjenu upravljačkih kompetencija pojedinaca u onim skupinama u

kojima su upravljačke kompetencije potrebne za obavljanje svakodnevnog posla potvrdila je da je to



instrument koji uspješno ispunjava svoju svrhu, da je lagan za upotrebu te ga organizacije mogu koristiti za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem njihovih zaposlenika.

Preporuka: Instrument za analizu potreba za stručnim usavršavanjem u upravljačkim kompetencijama, AZOO može koristiti za definiranje prioriteta i za prilagođavanje programa stručnih usavršavanja višim suradnicima. Ovaj se instrument može implementirati u punoj formi, što također linijskim menadžerima daje priliku za vrednovanje rezultata, komentiranje i dopune predloženih područja za stručno usavršavanje.

Analiza prioriteta potreba za stručnim usavršavanjem u upravljačkim kompetencijama pokazuje kako

su za sve tri skupine, glavna područja stručnog usavršavanja: upravljanje stresnim situacijama, razvoj vještina za rješavanje sukoba, inovacije, pregovaračke vještine i vještine za izgradnju suradničkih odnosa.

Preporuka: AZOO bi trebao osigurati stručna usavršavanja u ovim specifičnim područjima jer su ona važna za uspješnu implementaciju sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika te za rad većine viših savjetnika AZOO-a, ravnatelja i VŽSV-a.

Ravnatelji i viši savjetnici AZOO-a dali su veliku važnost stručnom usavršavanju u upravljačkim

kompetencijama i pripremi prijedloga, upravljanju rizikom i Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Preporuka: AZOO bi trebao dodatno analizirati potrebe za stručnim usavršavanjem u ovim područjima te ih uskladiti sa stvarnom ponudom. Ovo je posebno važno za pisanje projektnih prijedloga jer projekti mogu značajno povećati sredstva za obrazovanje potrebna za razvojne potrebe Agencije i škola.

Među ovim trima skupinama, viši savjetnici AZOO-a izrazili su najveću potrebu za usavršavanjem u

svim područjima. Neke od navedenih kompetencija prioritet su za više od 40% viših savjetnika AZOO-a. Preporuka: Potrebe viših savjetnika AZOO-a za stručnim usavršavanjem trebale bi se detaljno

ispitati te se koristiti kao osnova za godišnje individualne planove profesionalnog razvoja viših savjetnika AZOO-a.


Dodatak 1. - Pet upitnika korištenih u ispitivanju


UPITNIK ZA ODGOJNO-OBRAZOVNE RADNIKE - ANALIZA POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

Poštovani/e,

Budući da ste jedan od ključnih i uvaženih sudionika u kreiranju obrazovnih politika, pozivamo Vas na sudjelovanje u istraživanju potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Vaša znanja, iskustva i stavovi o našem području istraživanja od iznimne su važnosti te Vas molimo za suradnju. Svojim ćete sudjelovanjem izravno utjecati na uspješnost ovog istraživanja, a posljedično, i na njegove rezultate.

Ovaj upitnik učiteljima/nastavnicima i drugim dionicima omogućava doprinos analizi obrazovanja i razvoju strategije stručnog usavršavanja. Upitnik je razvijen u neposrednoj suradnji sa sudionicima projekta Europske unije koji se bavi stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika i Agencijom za odgoj i obrazovanje te će objediniti odgovore različitih skupina koje organiziraju i sudjeluju u procesima stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u Republici Hrvatskoj. Molimo Vas, odgovorite na postavljena pitanja najkompetentnije što možete jer će rezultati ovog upitnika biti pokazatelj potreba za stručnim usavršavanjem hrvatskih učitelja i nastavnika. Cilj korištenja informacija iz upitnika je definiranje strategije i modernizacija postojećeg sustava te poboljšanje kvalitete poučavanja učitelja i nastavnika, a u svrhu postizanja boljih obrazovnih ishoda učenika, što će doprinijeti kvaliteti obrazovnog sustava u cjelini.

Informacija o privatnosti

Svi podaci iz ovoga upitnika potpuno su povjerljivi. Rezultati će biti dostupni na nacionalnoj razini i jamčimo Vam potpunu anonimnost u svim izvještajima o rezultatima istraživanja.

O upitniku

• Ovaj upitnik ispituje Vaše mišljenje o različitim učiteljskim/nastavničkim kompetencijama i njihovoj važnosti za Vaš posao te Vašu procjenu potreba za usavršavanjem u svakoj od kompetencija. Molimo Vas, odgovorite najbolje što možete.

• Za popunjavanje upitnika bit će Vam potrebno otprilike 15 minuta. • Upute za odgovaranje na pitanja pisane su u kurzivu. Na većinu se pitanja može odgovoriti

odabirom najprikladnijeg odgovora osim ako nije drukčije navedeno. • Upitnik je podijeljen na nekoliko stranica zbog lakšeg odgovaranja. Vaši se odgovori bilježe

dok tipkate, ali se mogu izmijeniti prije kraja upitnika. • Kad završite s popunjavanjem upitnika kliknite na <END>. Taj će postupak spremiti Vaše

odgovore kao konačne, nakon čega daljnje izmjene nisu moguće.

Unaprijed zahvaljujemo na odgovorima!

2

A. Opći podaci

Pitanja se odnose na Vas, Vaše obrazovanje i vrijeme koje ste proveli u području odgoja i obrazovanja. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu.

1. Spol: M Ž

2. Dob: (padajući izbornik)

3. Radni staž: (padajući izbornik)

4. Radni staž u obrazovanju: (padajući izbornik)

5. Koji stupanj kvalifikacije posjedujete?

• viša stručna sprema • visoka stručna sprema • poslijediplomski specijalistički studij • poslijediplomski znanstveni studij • doktorski studij

6. U kojoj županiji se nalazi odgojno obrazovna ustanova u kojoj radite? (padajući izbornik)

7. U kojoj odgojno- obrazovnoj ustanovi radite? (Više opcija!) U slučaju da radite na više odgojno-obrazovnih ustanova, izaberite onu na kojoj ostvarujete najveći broj sati.

- predškolska - osnovnoškolska - srednjoškolska (gimnazije , strukovne) (padajući izbornik) - učenički dom - nezaposlen

8. Koji nastavni predmet podučavate? (iz nastavnog plana)

9. Jeste li promovirani u položajno zvanje te, ako jeste, u koje položajno zvanje?

- nisam promoviran - mentor - savjetnik

3

B. Usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika

Pitanja se odnose na Vaše usavršavanje u 2011. godini. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu.

1. Pohađate li programe usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika?

2. Koliko ste programa usavršavanja pohađali u 2011.? (padajući izbornik

• ukupno • u organizaciji AZOO-a (ŽSV, županijski/međužupanijski, državni)

3. Koliko ste sati usavršavanja ostvarili u 2011.? (padajući izbornik)

• ukupno • u organizaciji AZOO-a

4. Kojim ste stručnim usavršavanjima prisustvovali tijekom 2011??

• plenarna predavanja • pedagoške radionice • primjeri dobre prakse • konzultativno-mentorski rad • modularni oblik stručnog usavršavanja • supervizija • trening za trenere • posjete • terenski rad • usavršavanje članova Učiteljskih vijeća • učenje na daljinu (e-learning) • okrugli stol • studijske posjete • ostalo: ___________________________

5. Kojim oblicima stručnog usavršavanja dajete prednost?Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije):

a) plenarna predavanja 1 2 3 4 5

b) pedagoške radionice 1 2 3 4 5

c) primjeri dobre prakse 1 2 3 4 5

d) konzultativno-mentorski rad 1 2 3 4 5

e) modularni oblik stručnog usavršavanja 1 2 3 4 5

f) supervizija 1 2 3 4 5

g) trening za trenere 1 2 3 4 5

h) posjete 1 2 3 4 5

4

i) terenski rad 1 2 3 4 5

j) usavršavanje članova Učiteljskih vijeća 1 2 3 4 5

k) učenje na daljinu (e-learning) 1 2 3 4 5

l) okrugli stol 1 2 3 4 5

m) studijske posjete 1 2 3 4 5

• ostalo: ___________________________

6. Kojim se kriterijima služite pri odabiru programa usavršavanja? (više izbora)

- važnost za vlastiti rad/odgojno-obrazovni proces - važnost za odgojno-obrazovnu ustanovu - osobni rast i razvoj - provođenje politike nadležnih obrazovnih vlasti - drugi me šalju na programe usavršavanja - ostalo: ___________________________

7. Izrađuje li se u vašoj odgojno-obrazovnoj ustanovi godišnji plan usavršavanja? D N

8. U kojoj mjeri možete utjecati na godišnji plan usavršavanja?

• u potpunosti • djelomično • ne mogu

9. Godišnji plan stručnog usavršavanja u vašoj ustanovi izrađuje se:

• uz sudjelovanje većine odgojno-obrazovnih radnika • uz uvažavanje osobnih planova stručnog usavršavanja • na temelju prijedloga ravnatelja, bez rasprave • ostalo

10. Godišnji plan stručnog usavršavanja realizira se: (više izbora)

• u potpunosti • djelomično • ovisno o raspoloživim sredstvima • prema odluci ravnatelja • ostalo

11 . Imate li mogućnost sudjelovanja na svim stručnim skupovima koji vas interesiraju? D N

12. Koje teme i područja trebaju biti zastupljeniji? Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije):

a) metodika nastavnog predmeta 1 2 3 4 5

b) razvoj kompetencija savjetnika 1 2 3 4 5

5

c) opća didaktika 1 2 3 4 5

d) andragogija 1 2 3 4 5

e) stručni sadržaji 1 2 3 4 5

f) primjena IKT-a u nastavi 1 2 3 4 5

g) školski menadžment 1 2 3 4 5

h) rad s djecom s posebnim potrebama (teškoće) 1 2 3 4 5

i) rad s djecom s posebnim potrebama (daroviti) 1 2 3 4 5

j) pedagoške teme 1 2 3 4 5

k) psihološke teme 1 2 3 4 5

l) politika OO-a 1 2 3 4 5

m) preventivni programi 1 2 3 4 5

n) EU programi stručnog usavršavanja i fondovi EU 1 2 3 4 5

Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem; 5 – u potpunosti se slažem) koliko se sljedeće tvrdnje odnose na Vas:

13. U mogućnosti sam pohađati sve programe stručnog usavršavanja koji su mi potrebni.

1 2 3 4 5

14. Programi usavršavanja koje nudi AZOO ispunjavaju potrebe mog profesionalnog razvoja.

1 2 3 4 5

15. Programi usavršavanja koje nudi AZOO ispunjavaju potrebe mog osobnog razvoja.

1 2 3 4 5

16. Vrijeme/raspored programa usavršavanja (izvan školskih dana) prikladan je. 1 2 3 4 5

17. AZOO nudi kvalitetne programe usavršavanja. 1 2 3 4 5

18. AZOO mi pruža očekivanu podršku u procesu stručnog usavršavanja. 1 2 3 4 5

6

C. Analiza potreba za stručnim usavršavanjem Ovaj dio upitnika odnosi se na promišljanje o kompetencijama odgojno-obrazovnih radnika. Pojam kompetencije odnosi se na skup stečenih znanja i vještina, uz pripadajuću razinu samostalnosti i odgovornosti u njihovoj primjeni. Molimo Vas, procijenite koliko su, prema Vašem mišljenju, navedene kompetencije važne za obavljanje nastavnih i školskih aktivnosti odgojno-obrazovnih radnika.

U daljnjem tekstu pregledajte popis učiteljskih/nastavničkih kompetencija i za svaku od njih odredite:

• koliko su važne u nastavi: 0 - Uopće nije važna 1 - Niska razina važnosti 2 - Umjerena razina važnosti 3 - Visoka razina važnosti

• koliko se u njoj morate poboljšati: 0 - Uopće nema potrebe 1 - Niska razina potrebe 2 - Umjerena razina potrebe 3 - Visoka razina potrebe

I. OSNOVNA KOMPETENCIJA 1: PODRŠKA INOVATIVNOM POUČAVANJU I UČENJU USMJERENOM UČENIKU

Važnost za nastavu

Potreba za poboljšanjem

0 1 2 3 0 1 2 3 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika.

Omogućavati učenje koje počiva na rješavanju problema, kritičkom razumijevanju, analizi i kreativnosti.

Stvarati odgovarajuće i svrsishodne prilike koje će učenike poticati na bolju međusobnu suradnju.

Integrirati korištenje IK tehnologije i audio-vizualne tehnologije kako bi učenici poboljšali učenje.

Jasno definirati i prezentirati cilj nastavnog sata.

Prepoznavati i taktički odgovarati na potrebe pojedinca ili grupe učenika.

Razviti i provoditi primjeren program koji će se baviti pojedinačnim potrebama učenja pojedinca ili grupe učenika.

Vrednovati primjerene strategije učenja koje se primjenjuju kod pojedinačnih potreba učenja pojedinca ili grupe učenika.

Podržavati samostalno i zajedničko učenje.

7

II. OSNOVNA KOMPETENCIJA 2: PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROCESA UČENJA I ISHODA UČENJA

Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Formulirati ishode učenja.

Pratiti ishode učenja pojedinaca primjenom različitih metoda praćenja.

Evidentirati obrazovna postignuća za potrebe planiranja i izvještavanja.

Izvještavati o učeničkim postignućima.

Pratiti, evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa.

Razviti i provoditi niz primjerenih strategija vrednovanja.

Preispitivati učinkovitost primjerene strategije vrednovanja.

Kontinuirano procjenjivati učenički napredak i postignuća na temelju različitih metoda praćenja.

Dijeliti s kolegama znanje i iskustvo upotrebe primjerenih strategija vrednovanja.

Osiguravati sveobuhvatne i relevantne informacije za učenike i druge dionike.

III. OSNOVNA KOMPETENCIJA 3: OSMIŠLJAVANJE, PROVEDBA PROGRAMA, RASPOREDA, METODA I MATERIJALA ZA POUČAVANJE

Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Sudjelovati u pripremi, provedbi i praćenju školskog kurikuluma.

Sudjelovati u reviziji školskog kurikuluma.

Analizirati sve aspekte školskog okruženja kao polazište za izradu školskog kurikuluma.

Voditi razvoj i provedbu izrade školskog kurikuluma.

Vrednovati školski kurikulum.

Uvjeravati nadređene da pruže potrebnu tehničku podršku i dodatne materijale.

8

IV. OSNOVNA KOMPETENCIJA 4: USMJERAVANJE I SAVJETOVANJE U UČENJU

Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Upućivati učenike na različite izvore znanja i obrazovne programe.

Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije.

Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju.

Provoditi analizu potreba učenika i prilagoditi obrazovni program njihovim potrebama.

Prepoznati kad učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje.

V. OSNOVNA KOMPETENCIJA 5: FORMIRANJE PARTNERSTAVA UNUTAR I IZVAN VLASTITE INSTITUCIJE

Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Izgraditi partnerstva sa zajednicom radi pružanja podrške učenju.

Uključivati se u timske procese planiranja.

Pridonositi sastancima tima.

Podržavati rad tima.

Motivirati članove tima na postizanje kvalitetnih ishoda.

Pravilno usmjeravati članove tima.

Primjenjivati primjere dobre prakse u svome radu.

Osnaživati članove tima za preuzimanje odgovornosti za različite zadatke.

Promicati procese zajedničkog donošenja odluka.

Razvijati suradnički odnos između institucije i šire zajednice.

9

VI. OSNOVNA KOMPETENCIJA 6: PROMICATI OSOBNI PROFESIONALNI RAZVOJ I RAZVIJATI KREATIVNOST

Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju.

Primjenjivati informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe izvođenja nastavnih i administrativnih funkcija.

Uključivati u obrazovno okruženje iskustva koja učenici imaju zbog svojih različitih životnih uloga.

Podržavati uvođenje novih kolega u rad u nastavi.

Dijeliti profesionalno iskustvo, znanje, razumijevanje i vještine.

Pružati kolegama profesionalnu podršku.

Prepoznavati potrebe za unapređenje vlastitih kompetencija.

Razviti i pratiti osobni plan profesionalnog razvoja.

Uključivati se u reflekt(s)ivne aktivnosti individualno i s drugima.

Integrirati nove metode učenja i poučavanja u osmišljavanju rasporeda i programa učenja.

1

UPITNIK ZA STRUČNE SURADNIKE - ANALIZA POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

Poštovani/e,

budući da ste jedan od ključnih i uvaženih sudionika u kreiranju obrazovnih politika, pozivamo Vas na sudjelovanje u istraživanju potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Vaša znanja, iskustva i stavovi o našem području istraživanja od iznimne su važnosti te Vas molimo za suradnju. Svojim ćete sudjelovanjem izravno utjecati na uspješnost ovog istraživanja, a posljedično, i na njegove rezultate.

Ovaj upitnik učiteljima/nastavnicima i drugim dionicima omogućava doprinos analizi obrazovanja i razvoju strategije stručnog usavršavanja. Upitnik je razvijen u neposrednoj suradnji s sudionicima projekta EU koji se bavi stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika i Agencijom za odgoj i obrazovanje te će objediniti odgovore različitih skupina koje organiziraju i sudjeluju u procesima stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u Republici Hrvatskoj. Molimo Vas, odgovorite na postavljena pitanja najkompetentnije što možete jer će rezultati ovog upitnika biti pokazatelj potreba za stručnim usavršavanjem hrvatskih učitelja i nastavnika. Cilj je korištenja informacija iz upitnika definiranje strategije i modernizacija postojećeg sustava te poboljšanje kvalitete poučavanja učitelja i nastavnika, a u svrhu postizanja boljih obrazovnih ishoda učenika, što će doprinijeti kvaliteti obrazovnog sustava u cjelini.


Svi podaci iz ovoga upitnika potpuno su povjerljivi. Rezultati će biti dostupni na nacionalnoj razini i jamčimo Vam potpunu anonimnost u svim izvješćima o rezultatima istraživanja.

O upitniku







2

A. Opći podaci

Pitanja se odnose na Vas, Vaše obrazovanje i vrijeme koje ste proveli radeći u području odgoja i obrazovanja. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu.

1. Spol: M Ž






6. U kojoj županiji se nalazi odgojno obrazovna ustanova u kojoj radite? (padajući izbornik)

7. U kojoj odgojno- obrazovnoj ustanovi radite? (Više opcija!) U slučaju da radite u više odgojno-obrazovnih ustanova izaberite onu na kojoj ostvarujete najveći broj sati.


8. Obavljam poslove stručnog suradnika:

• Pedagog • Psiholog • Defektolog • Socijalni pedagog • Knjižničar



3




2. Koliko ste programa usavršavanja pohađali u 2011.? (padajući izbornik)

• ukupno • u organizaciji AZOO-a (ŽSV ,županijski/međužupanijski, državni)





5. Kojim oblicima stručnog usavršavanja dajete prednost?Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije)










4





• ostalo: ___________________________







• uz sudjelovanje većine odgojno-obrazovnih radnika • uz uvažavanje osobnih planova stručnog usavršavanja • na temelju prijedloga ravnatelja, bez rasprave • ostalo




12. Koje teme i područja treba biti više zastupljena:? Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije)




5












Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem; 5 – u potpunosti se slažem) koliko se sljedeće tvrdnje odnose na vas:


1 2 3 4 5


1 2 3 4 5


1 2 3 4 5

16. Vrijeme/raspored programa usavršavanja je prikladan. 1 2 3 4 5



6




• koliko se u njoj morate poboljšati:

0 - Uopće nema potrebe 1 - Niska razina potrebe 2 - Umjerena razina potrebe 3 - Visoka razina potrebe


Važnost za nastavu











7


Važnost za nastavu






Pratiti i evidentirati te izvještavati o kvaliteti realizacije programa.







Važnost za nastavu








8


Važnost za nastavu








Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Izgraditi partnerstva sa zajednicom zbog pružanja podrške učenju.










9


Važnost za nastavu












1 UPITNIK ZA RAVNATELJE - ANALIZA POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

Poštovani/e, budući da ste jedan od ključnih i uvaženih sudionika u kreiranju obrazovnih politika, pozivamo vas na sudjelovanje u istraživanju potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Vaša znanja, iskustva i stavovi o našem području istraživanja od iznimne su važnosti te Vas molimo za suradnju. Svojim ćete sudjelovanjem izravno utjecati na uspješnost ovog istraživanja, a posljedično, i na njegove rezultate.

Ovaj upitnik učiteljima/nastavnicima i drugim dionicima omogućava doprinos analizi obrazovanja i razvoju strategije stručnog usavršavanja. Upitnik je razvijen u neposrednoj suradnji sa sudionicima projekta EU koji se bavi stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika i Agencijom za odgoj i obrazovanje te će objediniti odgovore različitih skupina koje organiziraju i sudjeluju u procesima stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u Republici Hrvatskoj. Molimo Vas, odgovorite na postavljena pitanja najkompetentnije što možete jer će rezultati ovog upitnika biti pokazatelj potreba za stručnim usavršavanjem hrvatskih učitelja i nastavnika. Cilj je korištenja informacija iz upitnika definiranje strategije i modernizacija postojećeg sustava te poboljšanje kvalitete poučavanja učitelja i nastavnika, a u svrhu postizanja boljih obrazovnih ishoda učenika, što će doprinijeti kvaliteti obrazovnog sustava u cjelini. Informacija o privatnosti

Svi podaci iz ovoga upitnika potpuno su povjerljivi. Rezultati će biti dostupni na nacionalnoj razini i jamčimo Vam potpunu anonimnost u svim izvještajima o rezultatima istraživanja. O upitniku







2 A. Opći podaci Pitanja se odnose na Vas, Vaše obrazovanje i vrijeme koje ste proveli radeći u području odgoja i obrazovanja. Pri odgovaranju na ova pitanja molimo Vas označite odgovarajuću kućicu. 1. Spol: M Ž




5. Radni staž na poslovima ravnatelja: (padajući izbornik)

6. Koji stupanj kvalifikacija posjedujete?


7. U kojoj ste odgojno-obrazovnoj instituciji radili prije nego što ste postali ravnatelj? U slučaju da ste radili na vise OO institucija izaberite posljednju.

- predškolskoj - osnovnoškolskoj - srednjoškolskoj (gimnazije , strukovne – izbornik) (padajući izbornik) - učenički domovi

8. Prije nego što ste postali ravnatelj, jeste li bili promovirani u položajno zvanje? Ako jeste, u koje?


9. Jeste li bili voditelj županijskog vijeća? D N

10. Koji predmet/predmete ste poučavali prije nego što ste postali ravnatelj? (padajući izbornik)

3 B. Osobno usavršavanje ravnatelja Pitanja se odnose na Vaše usavršavanje u 2011. godini. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu. 1. Pohađate li programe usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika? D N 2. Koliko ste programa usavršavanja pohađali u 2011.? (padajući izbornik)





• plenarna predavanja • pedagoške radionice • primjeri dobre prakse • konzultativno-mentorski rad • modularni oblik stručnog usavršavanja • supervizija • trening trenera • posjete • terenski rad • usavršavanje članova Učiteljskih vijeća • učenje na daljinu (e-learning) • okrugli stol • studijske posjete • ostalo: ___________________________

5. Kojim oblicima stručnog usavršavanja dajete prednost?Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije):









4






• ostalo: ___________________________


- važnost za vlastiti rad/nastavu - važnost za školu - osobni rast i razvoj - drugi me šalju na programe usavršavanja - ostalo: ___________________________

7. Izrađuje li se u vašoj odgojno-obrazovnoj ustanovi godišnji plan usavršavanja? D N 8. U kojoj mjeri možete utjecati na godišnji plan usavršavanja?



• uz sudjelovanje većine odgojno-obrazovnih radnika • uz uvažavanje osobnih planova stručnog usavršavanja • na temelju prijedloga ravnatelja bez rasprave • ostalo



11 . Imate li mogućnost sudjelovanja na svim stručnim skupovima koji vas interesiraju? D N 12. Koje teme i područja treba biti više zastupljena:? Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije):



5












n) EU programi stručnog usavršavanja i fondovi EU 1 2 3 4 5 Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem; 5 – u potpunosti se slažem) koliko se sljedeće tvrdnje odnose na vas:


1 2 3 4 5


1 2 3 4 5


1 2 3 4 5

16. Vrijeme/raspored programa usavršavanja (izvan školskih dana) je prikladan. 1 2 3 4 5



6 C. Analiza potreba za stručnim usavršavanjem Ovaj dio upitnika odnosi se na promišljanje o kompetencijama odgojno-obrazovnih radnika. Pojam kompetencije odnosi se na skup stečenih znanja i vještina, uz pripadajuću razinu samostalnosti i odgovornosti u njihovoj primjeni. Molimo Vas, procijenite koliko su, prema Vašem mišljenju, navedene kompetencije važne za obavljanje nastavnih i školskih aktivnosti odgojno-obrazovnih radnika. U daljnjem tekstu pregledajte popis učiteljskih/nastavničkih kompetencija i za svaku od njih odredite:


• koliko se u njoj, prema Vašem mišljenju, odgojno-obrazovni radnici u Vašoj školi moraju poboljšati: 0 - Uopće nema potrebe 1 - Niska razina potrebe 2 - Umjerena razina potrebe 3 - Visoka razina potrebe

I. OSNOVNA KOMPETENCIJA 1: PODRŠKA INOVATIVNOM POUČAVANJU I UČENJU USMJERENOM UČENIKU Važnost za

nastavu Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 3 0 1 2 3 Poticati razvoj samostalnog učenja kod učenika.









7 II. OSNOVNA KOMPETENCIJA 2: PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROCESA UČENJA I ISHODA UČENJA Važnost za

nastavu Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 3 0 1 2 3 Formulirati ishode učenja.










III. OSNOVNA KOMPETENCIJA 3: OSMIŠLJAVANJE, PROVEDBA PROGRAMA, RASPOREDA, METODA I MATERIJALA ZA POUČAVANJE Važnost za

nastavu Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 3 0 1 2 3 Sudjelovati u pripremi, provedbi i praćenju školskog kurikuluma.






8 IV. OSNOVNA KOMPETENCIJA 4: USMJERAVANJE I SAVJETOVANJE U UČENJU

Važnost za

nastavu Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 3 0 1 2 3 Upućivati učenike na različite izvore znanja i obrazovne programe.





V. OSNOVNA KOMPETENCIJA 5: FORMIRANJE PARTNERSTAVA UNUTAR I IZVAN VLASTITE INSTITUCIJE Važnost za

nastavu Potreba za poboljšanjem











9 VI. OSNOVNA KOMPETENCIJA 6: PROMICATI OSOBNI PROFESIONALNI RAZVOJ I RAZVIJATI KREATIVNOST Važnost za

nastavu Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 3 0 1 2 3 Pokazivati jaku, kontinuiranu posvećenost stručnom usavršavanju.










10 D. Specifične kompetencije Molimo Vas da u daljnjem tekstu pregledate popis znanja, vještina, stavova/osobnih stilova i osobnih karakteristika i za svaku od njih odredite:

• koliko su važne u obavljanju Vašeg posla:

0 – nije važna 1 – važna je 2 – vrlo je važna


0 – nema potrebe za poboljšanjem, 1 – potrebno je poboljšanje – usavršavanje ili drugi oblik pomoći bili bi korisni, 2 – potrebno je znatno poboljšanje –usavršavanje ili drugi oblik pomoći.

OPĆE ZNANJE (odnosi se na interakciju s drugim ljudima ili skupinama ljudi)

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 1. Donošenje odluka – s obzirom na dostupne podatke, odrediti mogućnosti i pravovremeno donijeti odluke.

2. Timski rad – sposobnost doprinošenja radnim timovima i poboljšanja njihove učinkovitosti kroz osobnu predanost i pružanje potpore kolegama, razmjenu znanja i poticanje pozitivnog timskog duha.

3. Vještine rješavanja sukoba – korištenje odgovarajućih stilova i metoda za smanjivanje napetosti i sukoba s drugim ljudima, bavljenje drugima na učinkovit način u antagonističkim situacijama, pronalaženje načina za postizanje dogovora u stvarima oko kojih postoji konflikt davanjem uvida u probleme iz različitih perspektiva.

4. Upravljanje stresnim situacijama – sposobnost učinkovitog djelovanja unatoč pritisku i zadržavanje samokontrole u situacijama u kojima ste suočeni s neprijateljskim ponašanjem ili provokacijom.

11 OPĆE OSOBNE VJEŠTINE (vještine koje posjedujete i koristite)

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 5. Pisane komunikacijske vještine – izražavanje ideja, poruka i sl., na jasan i precizan način u pisanom obliku, pravilnom primjenom interpunkcije i gramatički točnom upotrebom obrazaca, stilova, tablica, grafikona i drugih načina za predstavljanje kompleksnih informacija, odabir pravilnog oblika komunikacije i komunikacijskih kanala.

6. Usmene komunikacijske vještine – primanje i izražavanje ideja, poruka i sl., usmenim putem, na jasan način te razumijevanje upotrebe različitih oblika usmene komunikacije: aktivno slušanje, ispitivanje, tumačenje, razjašnjavanje, sažimanje i prilagođavanje stila komunikacije drugim ljudima i kontekstu.

7. Prezentacijske vještine – sposobnost planiranja i održavanja relevantne i uvjerljive usmene i pisane komunikacije u odnosu na ciljanu publiku, korištenjem odgovarajućeg jezika i primjera, priča, analogije te prikazivanje grafikona s jasnim i kvalitetnim informacijama.

8. Pregovaračke vještine – dobivanje podrške drugih ljudi za ideje, prijedloge, projekte, itd., korištenjem argumenata koji pružaju odgovore na problematična pitanja i osjetljive teme, traganje za win-win rješenjima (ona gdje su svi na dobitku).

9. Upravljanje vremenom – sposobnost korištenja vlastita vremena na najučinkovitiji način, što znači da svi moraju biti točni i imati vrijeme na umu, te obavljati svoje zadatke bez kašnjenja ili odgode, identificiranje prioritetnih zadataka.

10. Upravljanje sastancima – sposobnost organiziranja i održavanja učinkovitih i efikasnih sastanaka.

11. Usmjeravanje pozornosti na detalje – sposobnost upravljanja vlastitim radom i radom drugih, kako bi on poslužio svrsi, izbjegavanje pogrešaka i uočavanje detalja koji mogu utjecati na kvalitetu rada.

12. Vještine za izgradnju suradničkih odnosa – sposobnost razvoja, održavanja i jačanja partnerstva s drugima unutar ili izvan organizacije koji mogu pružiti informacije, pomoć i podršku.

13. Orijentacija na službu – razumijevanje potreba pojedinaca ili grupe interno ili eksterno koji dobivaju informacije, upute, pohađaju trening i sl. te pozitivan stav prema njima tijekom pružanja usluge što također uključuje pronalaženje načina za pravovremeno i profesionalno sprječavanje ili rješavanje problema.

12 STAVOVI/OSOBNI STILOVI Važnost za

posao Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 0 1 2 14. Profesionalnost – biti posvećen i sposoban obavljati svoje profesionalne dužnosti uz visoke profesionalne standarde u radu i pravedno ponašanje s kolegama, uz odavanje dužnog poštovanja.

15. Odgovornost – preuzimanje potpune odgovornosti za rezultate, identificiranje i bavljenje područjima slabije kvalitete koja mogu utjecati na kvalitetu rada i sustavno informiranje nadređenih/vođa o napretku, postojećim i potencijalnim problemima.

16. Fleksibilnost – otvorenost za nove načine rada, spremnost na promjenu načina djelovanja koji se dosad preferirao.

17. Samorazvoj – mogućnost djelovanja s ciljem postizanja vlastitog profesionalnog razvoja kroz učenje iz iskustva, potragu i spremnost na prihvaćanje povratnih informacija od drugih ljudi te identificiranje vlastitih potreba za stručnim usavršavanjem i pronalaženje mogućnosti za učenje.

18. Fokusiranje na rezultate – fokusiranje na željeni krajnji rezultat nečijeg posla ili posla koji obavlja nečija radna jedinica, postavljanje izazovnih ciljeva, usmjeravanje napora u postizanje ciljeva, te njihovo postizanje ili čak nadilaženje.

19. Inicijativa – odrediti što se treba učiniti i predložiti, te to učiniti prije nego što se zatraži ili prije nego što situacija to zahtijeva.

20. Inovacija – razvoj i podrška uvođenju novih i poboljšanih metoda, proizvoda, procesa ili tehnologija.

OSOBNE KARAKTERISTIKE Važnost za

posao Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 0 1 2 21. Empatija – sposobnost prepoznavanja i tumačenja osjećaja i briga drugih ljudi tijekom komunikacije te ponašanje prilagođeno tome.

22. Samopouzdanje – vjerovati u sebe i vlastitu mogućnost obavljanja posla i postizanja ciljeva.

23. Osobni kredibilitet – izraz osobne odgovornosti, pouzdanosti i povjerenja na poslu; uključuje pravedno i etično ponašanje.

13 ZNANJA I VJEŠTINE BITNE ZA ŠKOLU Važnost za

posao Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 0 1 2 24. Opće znanje o školi–opće razumijevanje škole i aktivnosti, znanje o organizacijskoj strukturi, misiji, viziji i strategijama, glavnim politikama, procedurama itd.

25. Pisanje projektnih prijedloga– znanje i vještine bitne za pripremu projektnih prijedloga koje financira EU.

26. Opće znanje o radu nastavnog osoblja –poznavanje aktivnosti: o praćenju, standardima, nastavnim planovima, osiguranju kvalitete, itd.

27. Opće znanje o odgojno-obrazovnom sustavu –poznavanje obrazovnog sustava: o ustroju sustava, praćenju u obrazovanju, standardima, nastavnim planovima, osiguranju kvalitete, itd.

28. Europski i Hrvatski kvalifikacijski okvir – opće znanje o Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, sadašnjem i budućem razvoju okvira

29. Osnovne vještine informacijsko-komunikacijske tehnologije - korištenje operativnog sustava, programa za obradu teksta, tablica i pripremu prezentacija, interneta, e-pošte, itd.

30. Napredne IKT vještine–korištenje naprednih softverskih alata, npr. za analiziranje podataka, komunikacija putem mrežnih resursa, korištenje dostupnih besplatnih programa na internetu, korištenje tehnologije oblaka itd.

UPRAVLJAČKA ZNANJA I VJEŠTINE Važnost za

posao Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 0 1 2 31. Postizanje usmjerenosti – sposobnost razvijanja ciljeva koje potiče organizacijska strategija, te njihovo prenošenje podređenima.

32. Motiviranje ljudi – sposobnost poticanja i ohrabrivanja pojedinaca i timova, kako bi oni dali sve od sebe, odavajući im priznanja i hvaleći ih u pravo vrijeme, kao i motivirajući ih osobnim primjerom.

33. Rukovodstveni tim – sposobnost postizanja najboljih rezultata koje grupe mogu dati prepoznavanjem i poticanjem ponašanja koji pridonose timskom radu i stvaranjem poticajnog okruženja.

34. Poticanje drugih – izrazito povjerenje u uspješnost zaposlenika, osobito tijekom izvedbe novih izazovnih zadataka, delegiranje znatnog opsega odgovornosti i autoriteta, davanje određenog stupnja slobode zaposlenicima u donošenju odluka o načinu postizanja ciljeva i rješavanja problema.

35. Način praćenja – preuzimanje odgovornosti za rad zaposlenika postavljanjem jasnih ciljeva i očekivanja, praćenje napretka postizanja tih ciljeva, davanje neposredne povratne informacije i rješavanje problema i ključnih pitanja.

14 36. Doprinos razvoju drugih – spremnost na delegiranje odgovornosti i posla, podučavanje drugih kako razviti svoje vještine te planiranje stručnog usavršavanja ostalih zaposlenika u školi.

37. Upravljanje promjenama – davanje potpore, iniciranje i provođenje organizacijskih promjena, pomaganje drugima u uspješnom upravljanju organizacijskim promjenama.

38. Planiranje – sposobnost planiranja, određivanja prioriteta i organiziranja zadataka na učinkovit način, koji provode organizacijske jedinice.

39. Upravljanje financijama – korištenje najboljih financijskih i materijalnih resursa koji su dostupni pri obavljanju određenog zadatka.

40. Upravljanje ljudskim resursima – količina planiranja rada, zapošljavanje (uključujući i selekciju i održavanje intervjua), provođenje uvodnog treninga, upravljanje učincima rada, upravljanje sustavom kompenzacija, prepoznavanje potreba za stručnim usavršavanjem i upravljanje učenjem, razvoj karijere, rješavanje disciplinskih procedura i pritužbi.

41. Upravljanje rizikom– uočavanje i sprječavanje potencijalnih rizika u smislu financijskih pitanja, etičkih pitanja, sukoba interesa, pitanja različitost i sl., predviđanje, planiranje i provedba preventivnih mjera.

1

UPITNIK ZA VIŠE SAVJETNIKE U AZOO-u – ISTRAŽIVANJE POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

Poštovani/e,

budući da ste kao viši savjetnik Agencije za odgoj i obrazovanje jedan od ključnih sudionika u kreiranju obrazovnih politika, pozivamo vas na sudjelovanje u istraživanju potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Vaša znanja, iskustva i stavovi u području istraživanja od iznimne su važnosti te vas molimo za suradnju. Svojim ćete sudjelovanjem izravno utjecati na uspješnost ovog istraživanja, a posljedično i na njegove rezultate.

Ovaj upitnik za više savjetnike jedan je od upitnika za različite dionike i omogućava davanje doprinosa analizi obrazovanja i razvoju strategije stručnog usavršavanja. Upitnici su razvijeni u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) komponente IV – Razvoj ljudskih potencijala, projekta Poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, financiranog od strane Europske Unije čiji korisnik je Agencija za odgoj i obrazovanje. Molimo vas odgovorite na postavljena pitanja što možete kompetentnije jer će rezultati ovog upitnika biti pokazatelj potreba za stručnim usavršavanjem prvenstveno viših savjetnika te će predstavljati polazište za definiranje strategije i modernizaciju postojećeg sustava stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje, poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada, a u svrhu postizanja boljih odgojno-obrazovnih ishoda i kvalitete odgojno-obrazovnog sustava u cjelini. Informacija o privatnosti

Svi podaci iz ovoga upitnika potpuno su povjerljivi. Rezultati će biti dostupni na nacionalnoj razini i jamčimo Vam potpunu anonimnost u svim izvještajima o rezultatima istraživanja. O upitniku

• Ovim upitnikom želimo dobiti podatke o postojećim usavršavanjima, koje organizirate u okviru Agencije za odgoj i obrazovanje i koje koristite za vlastito usavršavanje; vaše mišljenje o kompetencijama nastavnika u odgojno-obrazovnim ustanovama i o vašim osobnim kompetencijama, kao osnovu za jačanje kapaciteta Agencije za odgoj i obrazovanje i osnova za određivanje područja, na kojima je potrebno usavršavanje


odabirom najprikladnijeg odgovora osim ako nije drukčije navedeno. • Upitnik je podijeljen na nekoliko stranica radi lakšeg odgovaranja. Vaši se odgovori bilježe

dok ih upisujete , ali se mogu izmijeniti prije kraja upitnika. • Kad završite s popunjavanjem upitnika, kliknite na "Završi sa popunjavanjem ankete".Taj će

postupak spremiti Vaše odgovore kao konačne, nakon čega daljnje izmjene nisu moguće.


2

A. Opći podaci Pitanja se odnose na Vas, Vaše obrazovanje i vrijeme koje ste proveli radeći u području odgoja i obrazovanja i u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuće polje. 1. Spol: M Ž




5. Radni staž u Agenciji za odgoj i obrazovanje: (padajući izbornik)

6. Stupanj fomalnog obrazovanja:

• diplomski studij • poslijediplomski specijalistički studij • poslijediplomski znanstveni studij • doktorski studij

7. Koji je Vaš status u Agenciji za odgoj i obrazovanje:

• zaposlenik vanjski suradnik

8. Za koji ste predmet/područje ste kao savjetnik zaduženi? (padajući izbornik, iz baze) 9. Za koliko odgojno-obrazovnih radnika ste zaduženi? (padajući izbornik) 10. U kojoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ste radili prije zapošljavanja u Agenciji za odgoj i obrazovanje? (Više odgovora)

- predškolska ustanova - osnovna škola - srednja škola (padajući izbornik) - učenički dom

11. Prije dolaska u Agenciju za odgoj i obrazovanje, jeste li bili promovirani u položajno zvanje? Ako jeste, u koje?


12. Jeste li bili voditelj županijskog stručnog vijeća? D N

3

B. Organizacija i provođenje stručnog usavršavanja

Pitanja se odnose na stručno usavršavanje koje organizirate/provodite za odgojno-obrazovne radnike. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu.

1. Organizirate li stručna usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike? D N

2. Koliko ste stručnih skupova organizirali u 2011.? (padajući izbornik)

• ukupno

3. Koliko ste sati stručnih usavršavanja realizirali u 2011.? (padajući izbornik)

• ukupno

4. Koje ste oblike i načine stručnih usavršavanja koristili?

• plenarna predavanja • radionice • primjeri dobre prakse • konzultativno-mentorski rad • modularni oblik stručnog usavršavanja • supervizija • trening za trenere • rasprava • terenski rad • usavršavanje članova Učiteljskih vijeća • učenje na daljinu (e-learning) • okrugli stol • studijski posjet • ostalo: ___________________________

5. Koliko ste puta samostalno realizirali predavanja/radionica u razdoblju od 1.1.2011. do dana ispunjavanja upitnika: (padajući izbornik)

• na svojim skupovima • na stručnim skupovima drugih kolega savjetnika • na županijskim stručnim vijećima • na međužupanijskim skupovima • na državnim skupovima • na međunarodnim skupovima

6. Kojim oblicima i načinima stručnog usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike dajete prednost? Molimo Vas procijenite na skali procjene od 1 do 5 (1 – najmanja prednost; 5 – najveća prednost):


4







h) rasprava 1 2 3 4 5






• ostalo: ___________________________

7. Koje oblike i načine stručnog usavršavanja smatrate uspješnima? Molimo Vas procijenite na skali procjene od 1 do 5 (1 – najmanje uspješan; 5 – najuspješniji):








h) rasprava 1 2 3 4 5






5

8. Kojem kriteriju pridajete važnost pri organiziranju programa stručnog usavršavanja? Molimo Vas procijenite na skali procjene od 1 do 5 (1 – najmanje važan; 5 – najvažniji):

a) važnost za odgojno-obrazovni proces 1 2 3 4 5

b) važnost za odgojno-obrazovnu ustanovu 1 2 3 4 5

c) važnost za osobni rast i razvoj odgojno-obrazovnih radnika 1 2 3 4 5

d) važnost za odgojno-obrazovni sustav 1 2 3 4 5

e) praćenje suvremenih trendova 1 2 3 4 5

f) provođenje politike nadležnih obrazovnih vlasti 1 2 3 4 5

g) drugo (pojasnite dole) 1 2 3 4 5

• ostalo: ___________________________

9. Imate li dovoljno novčanih sredstava za organizaciju skupa? 10. Možete li osigurati kvalitetne predavače?

• da, • uglavnom da, • uglavnom ne, • ne

6

C. Osobno stručno usavršavanje savjetnika Pitanja se odnose Vaše osobno stručno usavršavanje u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu.


• uz sudjelovanje većine savjetnika • uz uvažavanje osobnih planova stručnog usavršavanja • na temelju prijedloga ravnatelja i upravnog vijeća • nije mi poznato

2. Godišnji plan stručnog usavršavanja realizira se: (više odgovora)

• u potpunosti • djelomično • ovisno o raspoloživim sredstvima • prema odluci ravnatelja i upravnog vijeća • ostalo: ___________________________

3. U kojim se tematskim područjima imate potrebu stručno usavršavati? Molimo vas procijenite na skali procjene od 1 do 5 (1 – najmanje potrebno; 5 – najviše potrebno):








h) rad s djecom s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju) 1 2 3 4 5

i) rad s djecom s posebnim potrebama (daroviti učenici) 1 2 3 4 5






• ostalo: ___________________________

7

4- Koji su načini vašeg osobnog stručnog usavršavanja? Molimo vas procijenite na skali procjene od 1 do 5 koliko ih koristite (0 –ne koristim, 1- koristim najmanje; 4 – koristim najviše):

a) Skupovi koje organizirate 0 1 2 3 4

b) Skupovi u organizaciji AZOO-a 0 1 2 3 4

c) Projekti međunarodne suradnje AZOO-a 0 1 2 3 4

d) Usavršavanja koje organiziraju druge institucije 0 1 2 3 4

e) Formalno obrazovanje 0 1 2 3 4

f) Praćenje stručne literature 0 1 2 3 4

g) Nacionalne konference i skupovi 0 1 2 3 4

h) Međunarodne konference i skupovi 0 1 2 3 4

i) e-learning 0 1 2 3 4

j) razmjena iskustava s kolegama 0 1 2 3 4

• ostalo: ___________________________

Molim Vas procijenite na skali od od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem; 5 – u potpunosti se slažem) koliko se sljedeće tvrdnje odnose na Vas:


1 2 3 4 5

6. Programi usavršavanja koji su mi dostupni ispunjavaju potrebe mog profesionalnog razvoja.

1 2 3 4 5

7. Programi usavršavanja koji su mi dostupni ispunjavaju potrebe mog osobnog razvoja.

1 2 3 4 5

8. Programi usavršavanja koji su mi dostupni organiziraju se u prikladno vrijeme. 1 2 3 4 5

9. Imam mogućnost sudjelovanja na svim stručnim skupovima koji me interesiraju.

1 2 3 4 5

10. Dostupni su mi kvalitetni programi stručnih usavršavanja. 1 2 3 4 5

11. AZOO mi pruža dostatnu podršku u procesu stručnog usavršavanja. 1 2 3 4 5

8

D. Istraživanje potreba za stručnim usavršavanjem Ovaj dio upitnika odnosi se na procjenu kompetencija odgojno-obrazovnih radnika za koje organizirate stručne skupove i potreba za njihovim unapređenjem Pojam kompetencije odnosi se na skup stečenih znanja i vještina, uz pripadajuću razinu samostalnosti i odgovornosti u njihovoj primjeni. Molimo Vas, procijenite koliko su, prema Vašem mišljenju, navedene kompetencije

• važne za obavljanje nastavnih i školskih aktivnosti odgojno-obrazovnih radnika. 0 - Uopće nije važna 1 - Niska razina važnosti 2 - Umjerena razina važnosti 3 - Visoka razina važnosti

• u kojoj mjeri postoji potreba za poboljšanjem iste 0 - Uopće nema potrebe 1 - Niska razina potrebe 2 - Umjerena razina potrebe 3 - Visoka razina potrebe


Važnost za nastavu











9


Važnost za nastavu













Važnost za nastavu


0 1 2 3 0 1 2 3 Sudjelovati u pripremi, provedbi i praćenju školskog kurikuluma i politike škole.

Sudjelovati u reviziji školskog kurikuluma i politike škole.

Analizirati sve aspekte školskog okruženja kao polazište za izradu školskog kurikuluma i politike škole.

Voditi razvoj i provedbu izrade školskog kurikuluma i politike škole.

Vrednovati školski kurikulum i politiku škole.


10


Važnost za

nastavu Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 3 0 1 2 3 Upućivati učenike na različite izvore znanja i obrazovne programe.

Koristiti odgovarajuće komunikacijske strategije. Graditi odnos s učenicima koji olakšava otvorenu komunikaciju.


Prepoznati kada učenike treba uputiti na druge službe, unutar ili izvan institucije, i koristiti kontakte s vanjskim službama za savjetovanje i usmjeravanje.


Važnost za nastavu












11


Važnost za nastavu












12

E. SPECIFIČNE KOMPETENCIJE VIŠIH SAVJETNIKA Molimo Vas da u daljnjem tekstu procjenite važnost kompetencija savjetnika i potreba za njihovim napređenjem. Pod kompetenicjama se podrazumijeva skup znanja, vještina, stavova/osobnih stilova i osobnih karakteristika i za svaku od njih odredite

• koliko su važne u obavljanju Vašeg posla: 0 – nije važna, 1 – važna je 2 – vrlo je važna

• u kojoj mjeri je potrebno poboljšanje:

0 – nema potrebe za poboljšanjem 1 – potrebno je poboljšanje – usavršavanje ili drugi oblik pomoći bili bi korisni 2 – potrebno je znatno poboljšanje –usavršavanje ili drugi oblik pomoći

Ovim djelom upitnika želimo dobiti podatke o tome, kako Vi vidite svoje osobne kompetencije i u mislite, da je potrebno poboljšanje. To će biti osnova za analizu potreba za jačanje kapaciteta Agencije za odgoj i obrazovanje i osnova za određivanje područja, na kojima je potrebno usavršavanje njenih savjetnika. OPĆE VJEŠTINE (odnosi se na interakciju s drugim ljudima ili skupinama ljudi)

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 1. Donošenje odluka – s obzirom na dostupne podatke, odrediti mogućnosti i pravovremeno donijeti odluke.

2. Timski rad – sposobnost doprinošenja radnim timovima i poboljšanja njihove učinkovitosti kroz osobnu predanost i pružanje potpore kolegama, razmjenu znanja i poticanje pozitivnog timskog duha.

3. Vještine rješavanja sukoba – korištenje odgovarajućih stilova i metoda za smanjivanje napetosti i sukoba s drugim ljudima, bavljenje drugima na učinkovit način u antagonističkim situacijama, pronalaženje načina za postizanje dogovora u stvarima oko kojih postoji konflikt davanjem uvida u probleme iz različitih perspektiva.

4. Upravljanje stresnim situacijama – sposobnost učinkovitog djelovanja unatoč pritisku i zadržavanje samokontrole u situacijama u kojima ste suočeni s neprijateljskim ponašanjem ili provokacijom.

13

OPĆE OSOBNE VJEŠTINE (vještine koje posjedujete i koristite)

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 5. Pisane komunikacijske vještine – izražavanje ideja, poruka i sl., na jasan i precizan način u pisanom obliku, pravilnom primjenom interpunkcije i gramatički točnom upotrebom obrazaca, stilova, tablica, grafikona i drugih načina za predstavljanje kompleksnih informacija, odabir pravilnog oblika komunikacije i komunikacijskih kanala.

6. Usmene komunikacijske vještine – primanje i izražavanje ideja, poruka i sl. usmenim putem, na jasan način te razumijevanje upotrebe različitih oblika usmene komunikacije: aktivno slušanje, ispitivanje, tumačenje, razjašnjavanje, sažimanje i prilagođavanje stila komunikacije drugim ljudima i kontekstu.

7. Prezentacijske vještine – sposobnost planiranja i održavanja relevantne i uvjerljive usmene i pisane komunikacije u odnosu na ciljanu publiku, korištenjem odgovarajućeg jezika i primjera, priča, analogija te prikazivanje grafikona s jasnim i kvalitetnim informacijama.


9. Upravljanje vremenom – sposobnost korištenja vlastita vremena na najučinkovitiji način, što znači da svi moraju biti točni i imati vrijeme na umu te obavljati svoje zadatke bez kašnjenja ili odgode, identificiranje prioritetnih zadataka.




13. Orijentacija na službu – razumijevanje potreba pojedinaca ili grupe interno ili eksterno koji dobivaju informacije, upute, pohađaju trening, i sl. te pozitivan stav prema njima tijekom pružanja usluge što također uključuje pronalaženje načina za pravovremeno i profesionalno sprječavanje ili rješavanje problema.

14

STAVOVI/OSOBNI STILOVI Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 14. Profesionalnost – biti posvećen i sposoban obavljati svoje profesionalne dužnosti uz visoke profesionalne standarde u radu i pravedno ponašanje s kolegama, uz odavanje dužnog poštovanja.




18. Fokusiranje na rezultate – fokusiranje na željeni krajnji rezultat nečijeg posla ili posla koji obavlja nečija radna jedinica, postavljanje izazovnih ciljeva, usmjeravanje napora u postizanje ciljeva te njihovo postizanje ili čak nadilaženje.



OSOBNE KARAKTERISTIKE Važnost za

posao Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 0 1 2 21. Empatija – sposobnost prepoznavanja i tumačenja osjećaja i briga drugih ljudi tijekom komunikacije te ponašanje prilagođeno tome.



15

ZNANJA I VJEŠTINE BITNE ZA AZOO

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 24. Opće znanje o AZOO-u–opće razumijevanje AZOO-a i njegovih aktivnosti, znanje o organizacijskoj strukturi, misiji, viziji i strategijama, glavnim politikama i procedurama itd.

25. Pisanje projektnih prijedloga– znanje i vještine bitne za pripremu projektnih prijedloga koje financira EU.

26. Opće znanje o poslovima AZOO-a – poznavanje aktivnosti kojima se bave odjeli AZOO-a: o praćenju, standardima, nastavnim planovima, osiguranju kvalitete, stručnim ispitima, napredovanjima u zvanje, nadzoru, stručnim usavršavanjima.

27. Opće znanje o odgojno-obrazovnom sustavu –poznavanje obrazovnog sustava: o ustroju sustava, praćenju u obrazovanju, standardima, nastavnim planovima, osiguranju kvalitete itd.

28. Europski i Hrvatski kvalifikacijski okvir – opće znanje o Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, sadašnjem i budućem razvoju okvira.

29. Osnovne vještine informacijsko-komunikacijske tehnologije - korištenje operativnog sustava, programa za obradu teksta, tablica i pripremu prezentacija, interneta, e-pošte itd.

30. Napredne IKT vještine – korištenje naprednih softverskih alata, npr. za analiziranje podataka, komunikacija putem mrežnih resursa, uporaba dostupnih besplatnih programa na internetu, uporaba tehnologije oblaka itd.

Ako niste na menadžerskoj poziciji idite na kraj upitnika i kliknite na «Nastavi». NAPOMENA: Na ova pitanja trebale bi odgovoriti samo one osobe koje se nalaze na menadžerskim pozicijama, na temelju Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i klasifikaciji radnih mjesta u AZOO-u. UPRAVLJAČKA ZNANJA I VJEŠTINE Važnost za

posao Potreba za

poboljšanjem 0 1 2 0 1 2 31. Postizanje usmjerenosti – sposobnost razvijanja ciljeva koje potiče organizacijska strategija, te njihovo prenošenje podređenima.

32. Motiviranje ljudi – sposobnost poticanja i ohrabrivanja pojedinaca i timova kako bi oni dali sve od sebe, odavajući im priznanja i hvaleći ih u pravo vrijeme, kao i motivirajući ih osobnim primjerom.

33. Rukovodstveni tim – sposobnost postizanja najboljih rezultata koje grupe mogu dati prepoznavanjem i poticanjem ponašanja koja pridonose timskom radu te stvaranjem poticajne okoline.

16

34. Poticanje drugih – izrazito povjerenje u uspješnost zaposlenika, osobito tijekom izvedbe novih izazovnih zadataka, delegiranje znatnog opsega odgovornosti i autoriteta, davanje određenog stupnja slobode zaposlenicima u donošenju odluka o načinu postizanja ciljeva i rješavanja problema.

35. Način praćenja – preuzimanje odgovornosti za rad zaposlenika postavljanjem jasnih ciljeva i očekivanja, praćenje napretka postizanja tih ciljeva, davanje neposredne povratne informacije i rješavanje problema i ključnih pitanja.

36. Doprinos razvoju drugih – spremnost na delegiranje odgovornosti i posla te podučavanje drugih kako razviti svoje vještine.

37. Upravljanje promjenama – davanje potpore, iniciranje i provođenje organizacijskih promjena, pomaganje drugima u uspješnom upravljanju organizacijskim promjenama.

38. Planiranje – sposobnost planiranja, određivanja prioriteta i organiziranja zadataka na učinkovit način, koji provode organizacijske jedinice.

39. Upravljanje financijama – korištenje najboljih financijskih i materijalnih resursa koji su dostupni pri obavljanju određenog zadatka.

40. Upravljanje ljudskim resursima – količina planiranja rada, zapošljavanje (uključujući i selekciju i održavanje intervjua), provođenje uvodnog treninga, upravljanje učincima rada, upravljanje sustavom kompenzacija, prepoznavanje potreba za stručnim usavršavanjem i upravljanje učenjem, razvoj karijere, rješavanje disciplinskih procedura i pritužbi.

41. Upravljanje rizikom – uočavanje i sprečavanje potencijalnih rizika u smislu financijskih pitanja, etičkih pitanja, sukoba interesa, pitanja različitosti i sl., predviđanje, planiranje te provedba preventivnih mjera.

1

UPITNIK ZA VODITELJE ŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA - ANALIZA POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM

Poštovani/e,

Budući da ste jedan od ključnih i uvaženih sudionika u kreiranju obrazovnih politika, pozivamo Vas na sudjelovanje u istraživanju potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika. Vaša znanja, iskustva i stavovi o našem području istraživanja od iznimne su važnosti te Vas molimo za suradnju. Svojim ćete sudjelovanjem izravno utjecati na uspješnost ovog istraživanja, a posljedično, i na njegove rezultate.

Ovaj upitnik učiteljima/nastavnicima i drugim dionicima omogućava doprinos analizi obrazovanja i razvoju strategije stručnog usavršavanja. Upitnik je razvijen u neposrednoj suradnji sa sudionicima projekta EU koji se bavi stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika i Agencijom za odgoj i obrazovanje te će objediniti odgovore različitih skupina koje organiziraju i sudjeluju u procesima stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u Republici Hrvatskoj. Molimo Vas, odgovorite na postavljena pitanja najkompetentnije što možete jer će rezultati ovog upitnika biti pokazatelj potreba za stručnim usavršavanjem hrvatskih učitelja i nastavnika. Cilj je korištenja informacija iz upitnika definiranje strategije i modernizacija postojećeg sustava te poboljšanje kvalitete poučavanja učitelja i nastavnika, a u svrhu postizanja boljih obrazovnih ishoda učenika, što će doprinijeti kvaliteti obrazovnog sustava u cjelini.


Svi podaci iz ovoga upitnika potpuno su povjerljivi. Rezultati će biti dostupni na nacionalnoj razini i jamčimo Vam potpunu anonimnost u svim izvještajim o rezultatima istraživanja.

O upitniku







2

A. Opći podaci

Pitanja se odnose na Vas, Vaše obrazovanje i vrijeme koje ste proveli radeći u području odgoja i obrazovanja. Pri odgovaranju na ova pitanja, molimo Vas označite odgovarajuću kućicu.

1. Spol: M Ž






6. U kojoj županiji se nalazi odgojno-obrazovna ustanova u kojoj radite? (padajući izbornik)

7. U kojoj odgojno- obrazovnoj ustanovi radite? (Više opcija!) U slučaju da radite na više odgojno-obrazovnih ustanova, izaberite onu na kojoj ostvarujete najveći broj sati.


8. Koji nastavni predmet podučavate: (iz nastavnog plana)



3




2. Koliko ste programa usavršavanja pohađali u 2011.? (padajući izbornik)




4. Kojim ste stručnim usavršavanjima prisustvovali tijekom 2011.?


5. Kojim oblicima stručnog usavršavanja dajete prednost? Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije):









4






• ostalo: ___________________________







• uz sudjelovanje većine odgojno-obrazovnih radnika • uz uvažavanje osobnih planova stručnog usavršavanja • na temelju prijedloga ravnatelja bez rasprave • ostalo




12. Koje teme i područja trebaju biti zastupljeniji ili više obuhvaćeni:? Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – najmanje značajno; 5 – najznačajnije):



5













Molim vas procijenite od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem; 5 – u potpunosti se slažem) koliko se sljedeće tvrdnje odnose na Vas:


1 2 3 4 5


1 2 3 4 5


1 2 3 4 5

16. Vrijeme/raspored programa usavršavanja (izvan školskih dana) je prikladan. 1 2 3 4 5



19. AZOO mi pruža dovoljno programa za uspješno vođenje ŽSV-a. 1 2 3 4 5

6




• koliko se u njoj morate poboljšati. 0 - Uopće nema potrebe 1 - Niska razina potrebe 2 - Umjerena razina potrebe 3 - Visoka razina potrebe


Važnost za nastavu











7


Važnost za nastavu













Važnost za nastavu




Analizirati sve aspekte školskog okruženje kao polazište za izradu školskog kurikuluma.




8


Važnost za nastavu








Važnost za nastavu












9


Važnost za nastavu





Podržavati uvođenje novih kolega.







10

D. Specifične kompetencije

Molimo Vas da u daljnjem tekstu pregledate popis znanja, vještina, stavova/osobnih stilova i osobnih karakteristika i za svaku od njih odredite:

• koliko su važne u obavljanju Vašeg posla:

0 – nije važna1 – važna je2 – vrlo je važna


0 – nema potrebe za poboljšanjem,1 – potrebno je poboljšanje – usavršavanje ili drugi oblik pomoći bili bi korisni,2 – potrebno je znatno poboljšanje –usavršavanje ili drugi oblik pomoći.

OPĆE ZNANJE (odnosi se na interakciju s drugim ljudima ili skupinama ljudi)

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 1. Donošenje odluka – s obzirom na dostupne podatke, odreditimogućnosti i pravovremeno donijeti odluke. 2. Timski rad – sposobnost doprinošenja radnim timovima ipoboljšanja njihove učinkovitosti kroz osobnu predanost i pružanje potpore kolegama, razmjenu znanja i poticanje pozitivnog timskog duha. 3. Vještine rješavanja sukoba – korištenje odgovarajućih stilovai metoda za smanjivanje napetosti i sukoba s drugim ljudima, bavljenje drugima na učinkovit način u antagonističkim situacijama, pronalaženje načina za postizanje dogovora u stvarima oko kojih postoji konflikt davanjem uvida u probleme iz različitih perspektiva. 4. Upravljanje stresnim situacijama – sposobnost učinkovitogdjelovanja unatoč pritisku i zadržavanje samokontrole u situacijama u kojima ste suočeni s neprijateljskim ponašanjem ili provokacijom.

11

OPĆE OSOBNE VJEŠTINE (vještine koje posjedujete i koristite)

Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 5. Pisane komunikacijske vještine – izražavanje ideja, poruka i sl., na jasan i precizan način u pisanom obliku, pravilnom primjenom interpunkcije i gramatički točnom upotrebom obrazaca, stilova, tablica, grafova i drugih načina za predstavljanje kompleksnih informacija, odabir pravilnog oblika komunikacije i komunikacijskih kanala.

6. Usmene komunikacijske vještine – primanje i izražavanje ideja, poruka i sl., usmenim putem, na jasan način te razumijevanje upotrebe različitih oblika usmene komunikacije: aktivno slušanje, ispitivanje, tumačenje, razjašnjavanje, sažimanje i prilagođavanje stila komunikacije drugim ljudima i kontekstu.

7. Prezentacijske vještine – sposobnost planiranja i održavanja relevantne i uvjerljive usmene i pisane komunikacije u odnosu na ciljanu publiku, korištenjem odgovarajućeg jezika i primjera, priča, analogija, te prikazivanje grafikona s jasnim i kvalitetnim informacijama.


9. Upravljanje vremenom – sposobnost korištenja vlastita vremena na najučinkovitiji način, što znači da svi moraju biti točni i imati vrijeme na umu te obavljati svoje zadatke bez kašnjenja ili odgode, identificiranje prioritetnih zadataka.




13. Orijentacija na službu – razumijevanje potreba pojedinaca ili grupe interno ili eksterno koji dobivaju informacije, upute, pohađaju trening i sl., te pozitivan stav prema njima tijekom pružanja usluge što također uključuje pronalaženje načina za pravovremeno i profesionalno sprječavanje ili rješavanje problema.

12

STAVOVI/OSOBNI STILOVI Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 14. Profesionalnost – biti posvećen i sposoban obavljati svoje profesionalne dužnosti uz visoke profesionalne standarde u radu i pravedno ponašanje s kolegama, uz odavanje dužnog poštovanja.




18. Fokusiranje na rezultate – fokusiranje na željeni krajnji rezultat nečijeg posla ili posla koji obavlja nečija radna jedinica, postavljanje izazovnih ciljeva, usmjeravanje napora u postizanje ciljeva, te njihovo postizanje ili čak nadilaženje.



OSOBNE KARAKTERISTIKE Važnost za posao


0 1 2 0 1 2 21. Empatija – sposobnost prepoznavanja i tumačenja osjećaja i briga drugih ljudi tijekom komunikacije te ponašanje prilagođeno tome.



europska unija - nszssh.hr postojeceg azoo sustava strucnog... · europska unija. analiza...

Documents