europska monetarna unija

7/29/2019 EUROPSKA MONETARNA UNIJA

1/31

EUROPSKA

MONETARNA UNIJA


2/31

EUROPSKA MONETARNA UNIJA

Monetarna unija predstavlja najviu stepenicu u procesuekonomske integracije drava.

Obuhvaa zajedniku monetarnu politiku i usko koordinirane

ekonomske politike zemalja lanica, tj. prenoenje nadlenostiu odluivanju u ekonomskoj i monetarnoj politici s nacionalnena nadnacionalnu (supranacionalnu) razinu.

Europska se monetarna unija (EMU) zasniva na jedinstvenomtritu.

Ekonomska i monetarna unija utemeljena je Ugovorom izMaastrichta, tj. Ugovorom o Europskoj uniji. Predstavljaangaman zemalja lanica u voenju jedinstvene valute,kojom upravlja jedinstvena centralna banka.


3/31

EUROPSKA MONETARNA UNIJA

EMU je usmjerena na dvojnost: euro + jedinstvenotrite.

Jedinstveno trite trai jedinstvenu valutu koja

omoguava njegovo jaanje.

Euro produbljuje regionalizaciju razmjene u Europi,ali potie europski identitet, a na meunarodnojrazini pridonosi uravnoteenijim monetarnim

sustavom, budui da u sebi objedinjuje vierazliitih valuta.

Uvoenje eura 1.sijenja 1999. oznaava poetakfederalne Europe na ekonomskom planu.


4/31

Prvi koraci prema Europskoj monetarnojintegraciji

Na samitu u Hagu u prosincu 1969. godineprihvaen je program za postizanje EMU-a utri faze.

Praktini napori monetarne suradnje meudravama lanicama Europske zajednice

poeli su 1971. godine kao dio plana zauvoenje jedinstvene valute.


5/31

Europski monetarni sustav

Na poticaj Francuske i Njemake u prosincu 1978.godine odlueno je o stvaranju Europskogmonetarnog sustava (EMS), te se s planom

zapoelo u oujku 1979. godine.

Prema zakljuku Europskog vijea 4. i 5. prosinca1978. godine: Svrha Europskog monetarnogsustava je uspostavljanje vee mjere monetarnestabilnosti u zajednici. Trebao bi predstavljatiosnovnu komponentu mnogo sloenije strategije sciljem nastavljanja rasta stabilnosti, progresivnompovratku punoj zaposlenosti i harmonizaciji ivotnih

standarda.


6/31

Europski monetarni sustav

EMS je bio baziran na temelju fiksnog, ali prilagodljivogkonverzijskog teaja i imao je dvije glavne komponente:

Mehanizam konverzijskih teajeva ERM iEuropske valutne jedinice ECU.

ERM je uspostavio sredinji konverzijski teaj prema ECU-u zasvaku sudjelujuu valutu.

Na osnovi takvih teajeva, uspostavljeni su bilateralni sredinjiteajevi. Granice fluktuacije oko bilateralnih sredinjihteajeva fiksirane su na 2.25 % za sve valute osim talijanskelire koja je bila na 6%.


7/31

Tri faze ekonomske i monetarne unijeDelorsovo izvjee

Klju daljnjeg napredovanja premamonetarnoj integraciji bila je liberalizacijatokova kapitala unutar zajednice.

U lipnju 1988. godine Europsko je vijeeutvrdilo ciljeve monetarne unije i mandate

Vijea s predsjedavajuim Jacques

Delorsom, tada predsjednikom EuropskeKomisije. Rezultat je Delorsovog izvjeaizloio da bi Europska ekonomska imonetarna unija morala biti provedena u trikoraka.


8/31

Prva faza Europske monetarne unije

U osnovi Delorsovog izvjea, Europsko vijee je ulipnju 1989. godine utvrdilo da bi prva fazarealizacije ekonomske i monetarne unije trebala

zapoeti 1. srpnja 1990. godine, kada bi svaogranienja protoka kapitala izmeu zemalja lanicatrebala biti ukinuta.

Za realizaciju druge i tree faze bilo je neophodnorevidirati Ugovor o osnivanju Europske ekonomskezajednice (Rimski ugovor) da bi se uspostavilapotrebna institucionalna struktura.


9/31

Druga faza uspostavljanje Europskogmonetarnog instituta i Europske centralnebanke

Uspostavljanje Europskog monetarnog instituta (EMI)1.sijenja 1994. godine obiljeilo je poetak druge faze EMU-a. EMI-jevo kratkotrajno postojanje takoer je odraavalooblik monetarne integracije unutar zajednice. EMI nije bio

odgovoran za provoenje monetarne politike u Europskojuniji.

Dva glavna zadatka EMI-a su bila:

ojaati suradnju centralnih banaka i koordinaciju monetarnihpolitika;

uiniti potrebne pripreme za uspostavljanje Europskog sustavacentralnih banaka (ESCB), provoenje jedinstvene monetarnepolitike i formiranje jedinstvene valute u treoj fazi.


10/31

Druga faza uspostavljanje Europskog monetarnog

instituta i Europskecentralne banke

Do svoga kraja, EMI je omoguavao forum za konzultacije irazmjenu gledita i informacija o politikim pitanjima ispecificirao je nadzorni, organizacijski i logistiki okvirneophodan za izvedbu zadataka ESCB-a u treoj fazi.

U prosincu 1995. godine Europsko se vijee sloilo da e seeuropska valuta, koja e se uvesti poetkom tree faze, zvatieuro i da e trea faza zapoeti 1.sijenja 1999. godine.

2.svibnja 1998. godine Vijee Europske unije u dogovoru s

Predsjednicima drava ili Vladama jednoglasno je odluilo daje 11 drava lanica (Belgija, Njemaka, panjolska,Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija,Portugal i Finska) ispunilo uvjete potrebne za uvoenjejedinstvene valute 1.sijenja 1999. godine.


11/31

Druga faza uspostavljanje Europskog

monetarnog instituta i Europskecentralnebanke

25.svibnja 1998. godine vlade 11 zemalja lanicaimenovale su predsjednika, potpredsjednika i etiriostala lana Izvrnog odbora ECB-a. ECB i

nacionalne centralne banke sudjelujuih zemaljalanica tvori Eurosustav koji formira i definirajedinstvenu monetarnu politiku u treoj fazi EMU-a.

Uspostavljanjem ECB-a 1.lipnja 1998. godine EMI je

izvrio svoje zadatke. U skladu sa Sporazumom ouspostavljanju Europske unije, osnivanjem ECB-a,EMI je prestao postojati


12/31

Trea faza nepovratno fiksiranjekonverzijskih teajeva

1.sijenja 1999. godine trea i zadnja faza EMU-azapoela je s nepovratnim fiksiranjem konverzijskihteajeva valuta 11 zemalja lanica koje sudjeluju u

monetarnoj uniji i voenjem jedinstvene monetarnepolitike pod nadzorom ECB-a.

Broj zemalja lanica koje sudjeluju u monetarnojuniji popeo se na 12, 1.sijenja 2001. godine, kadaje Grka ula u treu fazu EMU-a, zadovoljiviuvjete konvergencije. Od tog dana Banka Grke jepostala dio Eurosustava.


13/31

Trea faza nepovratno fiksiranjekonverzijskih teajeva

Ova je etapa karakteristina zbog nepovratno odreenogkonverzijskog teaja 3.svibnja 1998., jedinstvene valute Euro:podijeljene u 100 centi;

pravni status mu je definiran 13.prosinca 1996. u Dublinu;zaivio je 1.sijenja 1999. godine;

definiran kao bezgotovinsko sredstvo plaanja; i

utvrivanja rezervi od 50 milijardi eura nacionalnih sredinjihbanaka u okviru ECB-a kako bi se omoguila intervencija usluaju potrebe na deviznom tritu, pojaavanja djelovanjaEMU-a radi nadgledanja financijskih i budetskih uvjeta iravnotee, kao i ekonomske i socijalne kohezije.


14/31

Uvjeti konvergencije - uvjeti pristupaekonomskoj i monetarnoj uniji

Povelja o Europskoj uniji potpisana 7.veljae 1992. uMaastrichtu definira potrebne uvjete koje trebaju zadovoljitizemlje kandidati za ulazak u EMU - kriterije konvergencije.

Oni su definirani kroz slijedee kvantitativne pokazatelje:

inflacijski kriterijstopa inflacije ne smije biti za vie od 1,5% iznad prosjene stope inflacije u tri zemlje s najniominflacijom;

teajni kriterijzahtjeva sudjelovanje u europskom teajnommehanizmu (ERM) najmanje dvije godine prije pridruivanjamonetarnoj uniji uz potivanje propisanih granica fluktuacije(15 % oko sredinjeg pariteta);


15/31

Uvjeti konvergencije - uvjeti pristupaekonomskoj i monetarnoj uniji

kamatni kriterijtrai da prinos na dugorone obveznicedrave ne smije prelaziti istovjetne kamatne stope u tri zemljes najniom inflacijom za vie od 2 % (konvergencijadugoronih kamatnih stopa).

Zadovoljenje ovog kriterija najmanje godinu dana uoidonoenja odluke o sudjelovanju u monetarnoj uniji, kao kodprvog kriterija;

fiskalni kriteriji kriterij proraunskog deficita ograniava ekspanzivnost fiskalne

politike jer zahtijeva odravanje deficita konsolidirane ope drave narazini nioj od 3 % BNP-a; kriterij javnog duga postavlja njegov udio u BNP-u na maksimalno 60

%, ali se pozitivno ocjenjuje i trend smanjenja njegova udjela u BNP-u, ako je razina od 60 % nedostina vrijednost.


16/31

Prednosti jedinstvene valute

Postojanje eura kao jedinstvene valute zajednikog tritadonosi prednosti kao to su:

vea sigurnost u trgovini i meunarodnim odnosima kao to je

uklanjanje rizika fluktuacije u teajevima izmeu razliitihvaluta. EMU ukida varijabilnost nominalnih konverzijskihteajeva. Time nestaje teajni rizik i dolazi do potpunogizjednaenja kamatnih stopa iste prirode, istih dospijea iistog rizika;

Nestajanje trokova transakcija. Prihvaanjem jedinstvenevalute nestaju svi izravni trokovi transakcija vezani zaoperacije teaja: komisijski trokovi, teajna mara,upravljanje trezorom i obraunavanje u vie deviza u okviruistog poduzea.;


17/31


Akcelerator jedinstvenog trita.

Jedinstvena valuta smatra se sredstvom ostvarenja svihoekivanih prednosti jedinstvenog trita jaanjem integracije

trita roba, uklanjajui monetarne poremeaje. Potie se konkurencija zbog transparentnosti cijena. Politika

diskriminacije cijena, koju vode velike industrijske grupe, nee semoi vie primjenjivati.

Stabilnost teaja garantirat e ravnoteu komercijalnih ugovoraizmeu europskih poduzea. Djelovanjem jedinstvene valutejedinstveno trite poveava uinkovitost i rast;


18/31


Bitni dodatak financijskoj integraciji. Jedinstvena valutauklanja zadnju prepreku u integraciji europskog financijskogtrita. Vee i likvidnije jedinstveno trite poveanjemobujma transakcija europskih vrijednosnica, omoguava i

lake financiranje neravnotee bilance tekuih transakcija ijavnih zajmova. Bilanca plaanja zajednika je za ukupnumonetarnu uniju;

Zajedniki monetarni suverenitet.Jedinstvena valuta znaiprijelaz s asimetrinog reima na zajedniko odluivanje omonetarnoj oblasti. Omoguuje drugim zemljama da voanae mogunosti sporazumijevanja o razini zajednikekamatne stope; nestaje rizik zemlje koja vodinekooperativnu monetarnu politiku, to poveava zahtjeveza traenjem optimalnog rasta ukupnog bloka monetarneEurope;


19/31


Emisija meunarodne valute favorizira stvaranje multipolarnog monetarnogsustava. Euro e izazvati redistribuciju poloaja meunarodnih deviza.Konkurirati e dolaru u transakcijama i fakturiranju prema meunarodnimugovorima i kao valuta rezervi centralnih banaka pri interveniranju nadeviznom tritu.

Euro e smanjiti trokove transakcija i rizikteaja za poduzea i europske banke iomoguiti im vei obujam rada na meunarodnoj razini, a centralne bankelanica EMU-a mogu smanjiti svoje devizne rezerve budui da vie nemanacionalne intervencije podupiranja teajnih razlika europskih deviza, jerse sada intervenira u zajednikoj valuti.

Utedae biti oko 320 milijardi dolara. Razvoj meunarodnog pondera europskevalute, omoguit e bolju ravnoteu ekonomskih odnosa i meunarodnihvaluta.

Sadanjim funkcioniranjem meunarodnog monetarnog sustava dominira dolar,toteti europskim zemljama; EMU, objedinjujui gospodarstvo prosjenogobujma u okviru samo jednog bloka, pritie na SAD i Japan i omoguujebolju koordinaciju ekonomsko-politikih odluka na meunarodnoj razini.


20/31

Europski sustav centralnih banaka(ESCB)

Sporazum kojim je osnovan Europski sustav centralnih banakafederalnog tipa uveden je 1.lipnja 1998.

Sastoji se od : Europske centralne banke i Centralnih nacionalnih banaka (NCB).

Samo ECB i NCB imaju pravnu osobnost.

Udio svakog NCB-a, raunajui i zemlje koje ne sudjeluju ueuru, odreen je prema broju stanovnika i BNP-u Europskeunije.


21/31


Samo zemlje lanice zone uplauju svoj ukupniudio, dok su se ostale zemlje ograniile na 5 %.Tako se kapital ECB-a, koji prema Ugovoru treba

iznositi 5 milijardi eura, popeo na oko 4 milijardeeura.

Sjedite ECB-a je u Frankfurtu, a zaposlenici su izsvih zemalja koje sudjeluju u EMU-u.

Organi ESCB-a su: Upravno vijee, Izvrni odbor iOpe vijee ECB-a.


22/31


Upravno vijee (Vijee guvernera) centralni je organ sustava kojeutvruje monetarnu politiku. Sastoji se od dvanaest guverneranacionalnih centralnih banaka euro-zone i est lanova Izvrnogodbora odgovornih za upravljanje tekuim poslovima ECB-a iz. Svakilan ima jedan glas. Odluke se donose jednostavnom veinom.

Izvrni odbor provodi monetarnu politiku sukladno orijentaciji iodlukama koje donosi Vijee guvernera. Sastoji se od predsjednika,zamjenika predsjednika i etiri lana, zajedniki izabranasporazumom Vijea efova drava ili vlada, nakon konzultacijeEuropskog parlamenta i Vijea guvernera.

Ope vijee se sastoji od predsjednika i potpredsjednika ECB-a iguvernera NCB-a svih lanica EU-a te e postojati dok postoje zemljelanice koje ne koriste euro kao vlastitu valutu. Ovo vijee nemaodgovornosti za odluke o monetarnoj politici u euro-zoni.


23/31

Instrumenti monetarne politike

ECB kontrolira ponudu eura i razinu kratkoronih kamatnihstopa u ukupnoj monetarnoj uniji. Ona vodi jedinstvenumonetarnu politiku pomou tri instrumenta:

1. stalnih olakica, koje osiguravaju likvidnost povezanu sneravnoteom bankarskih trezora.

Ako je banka nedovoljno likvidna, moe se refinancirati pokamatnoj stopi veoj od trine olakica marginalnogzajma.

A ukoliko ima viak likvidnosti moe plasirati svoju likvidnostkod ESCB-a po nioj stopi od trine depozitne olakice.Te dvije stope, dio su upravljakih stopa ECB-a;


24/31

Instrumenti monetarne politike

2. operacija otvorenog trita, koje su za Centralnu bankupotpuno diskrecijske i na globalan nain djeluju nalikvidnost banaka kupnjom i prodajom vrijednosnih papira;

3. obvezatnih rezervi, koja su obvezatna potraivanja kreditnihinstitucija kod emisijskih institucija u omjeru s njihovimdepozitom.

Ta tri instrumenta pridonose poveanju ili smanjenjuglobalne bankarske likvidnosti u euro-zoni i tako odreujucijene.


25/31

Prema tripolarnom meunarodnommonetarnom sustavu ili organiziranom

duopolu ? Uvoenje eura favorizira tripolarnost

sustava oko velikih trgovakih blokova amerikog, europskog i azijskog, iji suekonomski ponderi relativno uravnoteeni.

Istovremena pojava eura i jena, kao

regionalnih valuta, uruava monopol dolarakao jedinstvene svjetske valute, efikasnijeod samog eura.


26/31

Prema tripolarnom meunarodnommonetarnom sustavu ili organiziranom

duopolu ? Tripolarni sustavvie stimulira traenje kooperativnih

rjeenja na meunarodnoj razini, gdje se svi interesi uzimajuu obzir te se ide prema traenju rjeenja u smjeru optimizacijesvjetskog blagostanja. Vanjsko oitovanje euro-zoneomoguuje pritisak na meunarodno okruenje radipoboljanja ekonomske, monetarne i financijske kooperacije.

U perspektivi regionalnog razvoja oekuje se iinternacionalizacija jena koja se nije do sada ostvarila. Jen sedo sada relativno malo koristio na meunarodnoj razini.

Vie od tripolarnog scenarija, perspektiva duopola USD-euroucrtava se kao mogui temelj novog meunarodnogmonetarnog sustava, koji se ne oslanja na suprotstavljanje,nego na usku koordinaciju izmeu tih dviju valuta


27/31

Koristi od uvoenja eura

Koristi se mogu opisati sa stajalita potroaa, proizvoaa ifinancijskih posrednika:

Ukidanjem nacionalnih valuta i njihovom zamjenom

jedinstvenom valutom nestaju transakcijski trokovi konverzijeeuropskih valuta. To su trokovi koji su proizlazili iz razlikekupovnih i prodajnih teajeva strane valute te naknada iprovizija mjenjaa pri obavljanju konverzije. Tako jedinstvenavaluta pojednostavljuje nain plaanja te olakava meusobnutrgovinu i turizam.

Vea jasnoa cijena, zapravo njihova laka usporedivost diljemEurope, jer su cijene svih vrsta robe i usluga izraene u istimnovanim jedinicama te nema potrebe za preraunavanjem.


28/31

Koristi od uvoenja eura

Internacionalna usporedivost cijena poveava i konkurencijute stvara preduvjete za mogua smanjenja cijena, a timeosigurava dodatan probitak za potroae.

Osim ovih prednosti, za poduzea jedinstvena valuta uklanja i

valutni rizik koji je proizlazio iz neizvjesnosti u meusobnimodnosima deviznih teajeva. Uklanjanje teajnih rizika i transakcijskih trokova omoguilo

je zapoinjanje procesa integracije financijskih trita.Poveana likvidnost na financijskim tritima prua vei izborinstrumenata financiranja i otvara mogunosti za pronalaenjenovih izvora financiranja.

Konkurencija financijskih posrednika olakava pristup izvorimanovca za poduzea i tako posredno smanjuje trokovefinanciranja te pozitivno djeluju na razvoj financijske industrijekao posrednika u alokaciji sredstava.


29/31

injenice o euru danas Euro je slubena valuta 16 zemalja lanica Europske Unije. Ove zemlje nazivaju se Eurozonom, a nju ine:

Austrija,Belgija,Cipar, Finska, Francuska, Grka,Irska,

Italija,Luksemburg, Malta, Njemaka, Nizozemska, Portugal,Slovenija i panjolska, a od 01. 01. 2009. i Slovaka. Euro se takoer koristi u Andori, Monaku, San

Marinu,Vatikanu, te u Crnoj Gori i na Kosovu Euro je slubena valuta za oko 320 milijuna europljana Ukljuujui podruja gdje su valute vezane na euro to je oko

500 milijuna ljudi Sa vie od 610 milijardi eura u opticaju u 2006. ( to je

ekvivalent 802 milijarde $, prema tadanjem teaju), euro jevaluta s najveom cirkulacijom u gotovini na svijetu

Eurozona je druga najvea ekonomija na svijetu


30/31

Nove lanice Eurozone U 2009. jo 8 novopridruenih zemalja EU nalaze se izvan

Eurozone, no sve su one u pristupnim pregovorima potpisaleda e prihvatiti euro s postizanjem uvjeta konvergencije.

Pojedine zemlje zadale su si rokove kada e to postii kako

slijedi:

01. 01. 2010. Latvija 01. 01. 2011. Estonija 01. 01. 2012. eka, Poljska, Litva i Bugarska 01. 01. 2014. Rumunjska

Prikljuivanje Latvije i I Estonije bilo je predvieno za 01. 01.2007., ali je odgoeno zbog visoke inflacije u tim zemljama.


31/31
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Euro_coins.jpg

europska monetarna unija

Documents