europska unija 04 i 05 (2011)

Odsjek sigurnosnih i mirovnih studijaPredmet: Europska unijaNastavnik: Doc. dr. Vlado Azinović

Ideja europskog ujedinjenja

Europska unija je danas jedinstvenanadnacionalna ekonomska, politička, carinska,monetarna, a sve više i obrambeno-sigurnosna, integracija država koje geografskipripadaju europskom prostoru. Izrasla je na idejama europskih integralista-utopista iz 19. stoljeća.

George C. Marshall

Marshallov plan, službenonazvan Plan europskeobnove, predviđao je obnovu poslijeratne Europe isuzbijanje utjecajakomunizma nakon Drugogsvjetskog rata. Ponuđen je iSSSR-u, kao poticaj zapolitičke reforme, ali ga jeStaljin odbio.

Osnivanje međunarodnih organizacija

Sir Winston Churchill(1874-1965), prvieuropski državnik koji sezaložio za stvaranjeujedinjene Europe, kakobi se osigurao trajan mir isuzbili stari nacionalizmi.“Govor akademskojOmladini”, Zurich 1946.

Europska zajednica za ugljen i čelik Robert Schuman (1886-1963). Rođen je u Luksemburgu, a odrastao je u Lorraini, danas francuskoj pokrajini koja je u to vrijeme pripadala Njemačkoj. Studirao je

pravo u Berlinu, Bonnu, Münchenu. Po rođenju – njemački državljanin, nakon 1918, kadaLorraine dolazi pod francusku vlast, postajedržavljanin Francuske i politički se angažira. Ministarvanjskih poslova Francuske 1948-1953.

Jean Monnet (1888 -1979), Schumanovsavjetnik, shvatio da su trzavice između Njemačke i Francuske, zbog nadzora nadindustrijskom regijom Ruhrom, dostigleopasne razmjere te da bi mogle ponovnodovesti do sukoba. Monnet je skiciraonacrt revolucionarnog prijedloga: da sefrancuski i njemački resursi ugljena ičelika ujedine pod nadzorom jednognovog, europskog tijela.

Europska zajednica za ugljen i čelik

Konrad Adenauer (1876-1967);prvi savazni kancelar ZapadneNjemačke, osnivač CDU,vjerovao da su pomirenje ipartnerstvo s Francuskompreduvjet za trajan mir iekonomski napradak.

Europska zajednica za ugljen i čelik

Europska zajednica za ugljen i čelik Nakon dogovora s Adenauerom, 9. maja1950. (Dan Europe) Schuman objavio plan zatrajno pomirenje Francuske i Njemačke, ali i zarazvoj integracijskog procesa u Europi.Schumanova deklaracija ili Schumanov plan.

Europska zajednica za ugljen i čelik - ECSC(European Coal and Steel Community)

• osnovana je Pariškim ugovorom 18. aprila 1951. godine s ciljem da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik. Ugovor stupio na snagu 23.7.1952. (na 50 godina).

ECSC - Institucionalno ustrojstvo:

• U ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i čelik prvi se put izričito pominje izraz “nadnacionalni, supranacionalni”;• Član 9 Ugovora definira nezavisni položaj članova Visoke vlasti i govori o nadnacionalnom karakteru njihovih dužnosti;• Koncept integracje: federalizacija Europe uz posredovanu suradnju u sve većem broju pojedinačnih oblasti u okviru nadnacionalnih struktura i učešće nacionalne političke, intelektualne i tehničke elite.

Faktori integracije• zajednički geopolitički, ekonomski i civilizacijski prostor;• spoznaja o zajedničkom regionalnom identitetu i vizija europske integracije;• iskustvo dugotrajnih i razarajućih sukoba oko teritorija i resursa;• strah od mogućih novih sukoba i untrašnjih nemira;• razvoj modela postupne integracije na zdravim ekonomskim osnovama;

Nastanak EU• Neuspio pokušaj formiranja obrambene zajednice 1952;• Razlozi neuspjeha: nespremnost Francuske da prihvati bilo kakvo naoružavanje Njemačke; izostanak V. Britanije, vojno najjače zemlje, koja se tada angažirala u NATO-u, izostanak zajedničke vanjske politike kojoj bi Savez trebao služiti; ugovor o osnivanju nije nikada ratificiran u francuskom parlamentu.

Nastanak EU

• Neuspio pokušaj formiranja Europske političke zajednice (1953);• Razlog neuspjeha: preuranjenost ideje političkog ujedinjenja;• Važnost: institucionalno ustrojstvo: Vijeće ministara, Sud i Parlament kao predstavničko tijelo birano na prostoru Zajednice kao cjeline.

Rimski ugovor(i) 1957. i povratak funkcionalizmu

• Koncipiranje zajednice u oblasti ekonomsko-tržišnih odnosa;• Konferencija šestorice ministara vanjskih poslova ECSC-a u Messini 1955. ovlastila belgijskog ministra (Paul-Henry Spaak) da pripremi ugovore o osnivanju zajedničkog tržista i o suradnji u oblasti atomske energije.• Velika Britanija sudjelovala u radu konferencije ali se povukla iz ugovora.

Rimski ugovor(i) (The Treaties of Rome):

• Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (European Economic Community - EEC);• Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (European Atomic Energy Community – EURATOM);

• Potpisani u Rimu 25. maja 1957. • Stupili na snagu 1. januara 1958.

Europska ekonomska zajednica

Cilj – uspostava zajedničkog tržišta kroz:• carinsku uniju (ukidanje svih tarifnih i količinskih ograničenja);• slobodu kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala;• slobodno i pošteno tržišno nadmetanje;• kontrolu državnih subvencija;• zabranu poreske diskriminacije uvoznika (iz država članica);• zajednički nastup na tržištima drugih zemalja;• koordinacija makroekonomske politike.


Zajedničko tržište EEZ:

• tržište na kojem je svaki učesnik slobodan ulagati, proizvoditi, raditi, kupovati, prodavati, pružati ili davati usluge na mjestima i u oblastima gdje je to ekonomski najpovoljnije i u uvjetima slobodne, neopterećene konkurencije.


Rimski ugovor ili Osnivački europski akt predviđa formiranje:

• Europskog parlamenta;• Vijeća ministara;• Europske komisije;• Europskog suda pravde;• Europske banke za investicije;


Političke dimenzije Ugovora o EEZ:• da se osnivanjem Zajednice postave temelji za sve bliži savez europskih naroda;• da Zajednica treba voditi “očuvanju i jačanju slobode”;• da bude otvorena za sve države koje se, dijeleći ideale osnivača, žele priključiti u tom nastojanju. Kao i drugi osnivački ugovori, Ugovor o EEZ stekao karakteristike ustava, a zajednica postala novi subjekt međunarodnog prava.

Rimski ugovor(i):

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) namijenjen usklađivanju istraživanja nuklearne energije, njenom korištenju, uspostavi sigurnosnih standarda, snabdijevanju rudom i gorivom, te formiranju zajedničkog tržišta.

http://www.euratom.org

1962 - EEZ dogovara uspostavu zajedničke politike u poljoprivredi (Common Agricultural Policy): • Zajednička kontrola proizvodnje hrane, ujednačene cijene otkupa proizvoda od farmera. • Rezultat: EEZ proizvodi dovoljno hrane da zadovolji svoje potrebe, farmeri bolje žive. Od sredine 1990-ih smanjuje se proizvodnja i podiže kvaliteta hrane.

Ugovor o udruživanju (Merger Treaty)

• Potpisan u Bruxellesu 8.4. 1965. Uspostavljeni zajednički organi Europske zajednice za ugljen i čelik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.• Stvorena jedinstvena Europska zajednica. Jedno Vijeće ministara i jedna Komsija za tri zajednice.• Bruxelles – sjedište administratinih i stručnih službi. Ugovor na snazi od 1967.

Sporazum o ukidanju carina (1968)

• Ukidaju se preostale carine na uvoz robe iz neke od članica Zajednice, čime se uspostavlja slobodan, bescarinski prekogranični promet. • Izjednačavaju se carinske tarife za uvoz robe iz zemalja izvan Zajednice. • Rezultat: višestruko povećanje trgovine, kako među članicama zajednice, tako između zajednice i ostatka svijeta.

Usklađivanje monetarne politike 1972

• Da bi održale monetarnu stabilnost, članice Zajednice uvode mehanizam za održanje kursa (tečaja) valuta.

• Exchange rate mechanism (ERM) dopušta samo male oscilacije kursa nacionalnih valuta. Ova mjera je prvi korak ka kasnijem uvođenju zajedničke valute – eura.

1.1. 1973. Zajednica se prvi put širi i prima tri nove članice:

• Dansku

• Republiku Irsku

• Veliku Britaniju

1.1.1981 – Novo proširenje

• Grčka ulazi u Zajednicu nakon što je srušen vojni režim i obnovljena demokracija 1974.

1. 1. 1986 – Novo proširenje Obaranje Salazarovog režima u Portugalu i smrt generala Franca u Španjolskoj - kraj posljednjih desničarskih diktatura u Europi. Obje zemlje provode reforme i uspostavljaju demokraciju – ključni preduvjet za kasniji ulazak u EZ.

Jedinstveni europski akt 1986 (Single European Act )

• Potpisan u Luxembourgu i Hagu, uvodi dodatne mjere za uspostavu jedinstvenog tržišta do 31.12. 1992. EZ proširuje nadležnost u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, životne sredine, tehnoloških istraživanja i vanjskopolitičke suradnje. • Formirano Europsko vijeće (savjet), konferencija šefova država ili vlada članica Zajednice, kao najviši politički organ. Stupio na snagu 1.7. 1987.

Ugovor iz Maastrichta o Europskoj uniji (Treaty on the European Union)

Prva radikalna dogradnja Rimskog ugovora kojom se:• uspostavlja ekonomska i monetarna unija;• definira put ka izgradnji “političke unije”.• Usvojen u Maastrichtu krajem 1991., potpisan početkom 1992., stupio na snagu 1.11.1993.

Ugovor iz Maastrichta

Odluke:- uvođenje eura i Europske centralne banke;- jačanje postojećih institucija Unije;- uspostava temelja zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike;- uvođenje “europskog državljanstva”;- jačanje sudske, imigracione i policijske suradnje.

Ugovor iz Maastrichta

Prava i obaveze “europskog građanina”• potpuna sloboda kretanja unutar EU;• pravo neograničenog boravka u svakoj od članica EU;• pravo zapošljavanja pod jednakim kriterijima;• aktivno i pasivno pravo glasa na lokalnim i europskim parlamentarnim izborima;• zajamčena diplomatska zaštita izvan EU.

Temeljni (osnivački) ugovori EU

Pariz 1951 – Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik;Rim 1957 – Ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju;Maastricht 1992 – Ugovor o Europskoj uniji.

Reformski akti EU

Bruxelles 1965. - Ugovor o udruživanju u Europsku zajednicu;Luxembourg 1986. – Jedinstveni europski akt o jačanju zajedničkih institucija;Amsterdam 1997. – Ugovor o nastavku reformi i početku proširenja Unije;Nica 2001. – Ugovor o budućem ustroju Unije i nadležnostima njenih tijela.

1957

1973

1981

1986

Korisni izvori :

Povijest EUhttp://europa.eu/abc/history/index_en.htmhttp://eunija.110mb.com/html/povijest_eu.htmlhttp://europa.scp.hr/povijest_eu.htmhttp://www.entereurope.hr/http://www.zekerijah-smajic.com/

Zajedničko tržištehttp://europa.eu/pol/singl/index_en.htm

Amsterdamski ugovor (The Treaty of Amsterdam)

• Potpisan 1997. Cilj: nastavak institucionalnih reformi za što spremniji početak procesa proširenja;pripreme za uvođenje eura, početak planiranja zajedničke obrambene i vanjske politike.Amsterdamski ugovor je nastavak procesa iz Maastrichta i dio “zajedničkog pravnog naslijeđa” Europske unije.

Ugovor iz Nice (The Treaty of Nice)

• Potpisan 2000. Glavni ciljevi: priprema Unije za prijem novih članova; reforma tijela EU; “kvalificirana većina” kao princip pri donošenju odluka; utvrđivanje principa rada i broja članova Europske komisije (tada 25). Razgraničenje nadležnosti Unije i država članica; preuređenje postojećih ugovora; uloga nacionalnih parlamenata u procesu odlučivanja u Uniji.• Izjava o budućnosti EU

Organiziranog kriminala

Organiziranog kriminala

Nezakonite trgovine oružjem

Nezakonite trgovine oružjem

TerorizmaTerorizma

Trgovine ljudimaTrgovine ljudima

Nasilja nad djecom Nasilja nad djecom

Rasizma i ksenofobijeRasizma i ksenofobije

OSNIVAČKI UGOVORI EU

Domen zajedniceDomen zajednice Vanjska i sigurnosna politika

Vanjska i sigurnosna politika

Policijska i sudska suradnja protiv:

Policijska i sudska suradnja protiv:

Sloboda kretanjaSloboda kretanja

Zajednička vanjska i sigurnosna politika:

• utemeljena Ugovorom iz Maastrichta;• ima za cilj: očuvanje osnovnih vanjsko-političkih interesa (nezavisnosti, sigurnosti i nepovredivosti) Unije i postupno definiranje obrambene politike.• u ovoj oblasti države članice nisu udružile nacionalne suverenitete;• o zajedničkim stavovima i aktivnostima odluke se donose kvalificiranom većinom, na temelju “zajedničke strategije” (pravo izuzeća i veta).

Upravljanje zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom

• Europsko vijeće, najviše tijelo odlučivanja, inicijator zajedničkih strategija i reformi;• Vijeće ministara EU, na nivou šefova diplomacija, nadležno odluke o tekućim poslovima; • Političko-sigurnosni komitet, nivo ambasadora, spona između političkog vrha i operativnih tijela;• Vojni komitet, na nivou načelnika štabova (stožera) nacionalnih armija.

Suradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova

• temelji se na međuvladinoj suradnji jer još nije usuglašena zajednička politika kontrole vanjskih granica EU, kao i politika o imigraciji i azilu;• sudske presude u jednoj zemlji, na snazi su u preostalim članicama, sve zemlje obavezne čuvati vanjske granice Unije; carinske službe i policija obavezni razmjenjivati informacije; sve zemlje se jednako odnose prema azilantima; sloboda kretanja u nadležnosti prvog stupa EU.

Potpuna sloboda kretanja:kapitala, robe, ljudi i usluga.

Idući sat 5.4.:

Prvi (midterm) test. Vrijednost - 20 bodova

Tematski sadržaj: politička geografija EU; faze i koncept europske integracije; funkcionalizam; ključne ličnosti; osnivački dokumenti i reformski akti EU, tri stupa EU. Ukupno 15-20 pitanja. Minimum ispravnih odgovora za prolaznu ocjenu – polovina +1.

Literatura:

• R. Vukadinović, L. Čehulić; Politika europskih integracija; Topical, Zagreb, 2005; • Z. Smajić; Evropska unija za svakoga; Sarajevo, 2005; • N. Misita; Osnovi prava Evropske unije; Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

Korisni izvori:• http://www.ceap-montenegro.com• http://www.entereurope.hr (Link “o Europskoj uniji”)• http://europa.eu• http://ec.europa.eu• http://www.consilium.europa.eu• http://www.europarl.europa.eu• http://www.ena.lu

Zadaća za idući sat:

Prikaz zemalja:

• Danska

• Republiku Irska

• Velika Britanija

europska unija 04 i 05 (2011)

Documents