Što je i što čini

Europska unija

Rukopis dovršen 2017.

Ni Europska komisija ni osobe koje djeluju u njezino ime ne odgovaraju za uporabu podataka iz ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

© Europska unija, 2018.

Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom EU-a dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Sve slike: © Shutterstock, © Fotolia

HTML ISBN 978-92-79-76883-5 doi:10.2775/30586 NA-01-16-996-HR-Q

Print ISBN 978-92-79-63399-7 doi:10.2775/320463 NA-01-16-996-HR-C

PDF ISBN 978-92-79-63361-4 doi:10.2775/022483 NA-01-16-996-HR-N

Sadržaj

Europska unija: Što je i što čini – Uvod .................................................................5

1. Ukratko o Europskoj uniji .............................................................7

2. Što Europska unija čini ...............................................................11

3. Kako Europska unija odlučuje i kako djeluje ....................49

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

3

Europska unija

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

4

Ova je publikacija vodič o Europskoj uniji (EU) i njezinim aktivnostima.

U prvom se dijelu ukratko objašnjava što je Europska unija.

U drugom dijelu, pod naslovom „Što Europska unija čini”, opisuje se što EU

radi u 35 različitih područja da bi se unaprijedili životi ljudi u Europi, ali i šire.

U trećem dijelu, pod naslovom „Kako Europska unija odlučuje i kako djeluje”,

opisuju se institucije koje su u središtu procesa odlučivanja u EU-u i načini

na koje njihove odluke prelaze u djela.

U verzijama ove publikacije u formatima HTML i PDF tekst plave boje

označava poveznice na detaljnije informacije. Te verzije možete pronaći

na internetu na sljedećoj poveznici:

www.publications.europa.eu/webpub/com/eu-what-it-is/hr/

Što je i što čini

?UVOD: O čEMU GOVORI OVA PUBLIKACIjA E

ur

op

Sk

a u

nij

a: Š

TO j

E I

ŠTO

čIN

I

5

http://www.publications.europa.eu/webpub/com/eu-what-it-is/hr/

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

6

Temelj EU-a čini 28 država članica(*) koje pripadaju Uniji i njihovi državljani. jedinstveno je obilježje EU-a da su njegove države članice, iako su i dalje suverene i neovisne, odlučile udružiti dio svoje „suverenosti” u područjima u kojima bi suradnja bila korisna.

To u praksi znači da države članice prenose dio svojih ovlasti za odlučivanje na zajedničke institucije koje su osnovale da bi se odluke o posebnim pitanjima od zajedničkog interesa mogle donositi demokratski na razini EU-a.

U odlučivanje na razini EU-a uključeno je nekoliko institucija, osobito:

● Europski parlament, koji predstavlja građane EU-a i oni ga izravno biraju,

● Europsko vijeće, koje se sastoji od šefova drža-va ili vlada država članica EU-a,

● Vijeće, koje predstavlja vlade država članica EU-a, i

● Europska komisija, koja predstavlja interese EU-a u cjelini.

Ukratko o

Europskoj uniji

(*) Ujedinjena Kraljevina 29. ožujka 2017. predala je službenu obavijest o svojoj namjeri da napusti Europsku uniju i Eura-tom u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji.

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

7

https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries_hrhttp://www.europarl.europa.eu/portal/hrhttp://www.consilium.europa.eu/hr/european-council/http://www.consilium.europa.eu/hr/council-eu/https://ec.europa.eu/commission/index_hr

Švicarska

Norveška

Island

Albanija

Bosna iHercegovina

KosovoCrna Gora

Luksemburg

Belgija

Cipar

Finska

Italija

Austrija

Nizozemska

Švedska

Irska

Francuska

Danska

Španjolska

Portugal

Njemačka

Latvija

Estonija

ČeškaSlovačka

Mađarska

Poljska

Litva

Slovenija Rumunjska

Turska

Malta

Hrvatska

Bugarska

Ujedinjena Kraljevina

Srbija

Grčka

bivšajugoslavenska

republikaMakedonija

* UNSCR 1244 / ICJ 22.07.2010

Države članice Europske unije (2017.)

Države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje

0 500 kmAzori (PT)

Madeira (PT)

Kanarski otoci (ES)

FrancuskaGvajana

(FR)

Réunion(FR)

Mayotte(FR)

Martinique(FR)

Guadeloupe(FR)

(FR)

* Ovaj naziv ne dovodi u pitanje stajalištao statusu i u skladu je s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999i mišljenjem Međunarodnog suda pravdeo proglašenju neovisnosti Kosova.

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

8

Novo zakonodavstvo obično predlaže Europska komi-sija, a donose ga Europski parlament i Vijeće (naziva se i Vijeće Europske unije). Provode ga države članice i odgovarajuća institucija ili institucije EU-a. Treći dio ove publikacije sadržava više informacija o tome kako EU donosi i provodi odluke.

EU je postigao mnogo. Na primjer, izgradio je jedin-stveno tržište na temelju „četiriju sloboda”, na kojemu se ljudi, roba, usluge i kapital slobodno kreću među svim državama članicama. Zahvaljujući jedinstvenom tržištu više od 500 milijuna građana EU-a može se slobodno kretati i nastaniti bilo gdje u Uniji. EU je stvorio jedinstvenu valutu, euro, koja je postala jedna od glavnih svjetskih valuta i koja jedinstveno tržište čini još učinkovitijim. Izradio je i Povelju o temeljnim pravima Europske unije, kojom se štite određena po-litička, socijalna i imovinska prava građana EU-a i osoba s boravištem u EU-u. EU je i predvodnik u za-štiti okoliša i rješavanju problema povezanih s klimat-skim promjenama. To su samo neka od njegovih do-sadašnjih postignuća.

ugovori Eu-a

Svako djelovanje EU-a temelji se na ugovorima koje su dobrovoljnim demokratskim postupkom odobrile sve zemlje EU-a. U ugovorima se utvrđuju ciljevi Eu-ropske unije i pravila o funkcioniranju institucija EU-a, načinima odlučivanja i odnosima između EU-a i drža-va članica.

U posebnim slučajevima u nekim područjima politike EU-a ne sudjeluju sve države članice. Na primjer, iako je euro jedinstvena valuta EU-a u cjelini, europodručje trenutačno (2017.) čini samo 19 država članica; dvije su države članice odlučile ne sudjelovati, a ostale ze-mlje još nisu ispunile kriterije za pridruživanje. Dvade-set dvije države članice su schengenskog prostora, koji omogućava kretanje bez putovnice, a šest ih je zadržalo vlastite granične kontrole.

pogled u budućnost

Da bi europski projekt zadržao svoj smjer, predsjednik Europske komisije jean-Claude juncker predstavio je u govoru o stanju Unije 14. rujna 2016. pozitivni pro-gram za Europu koja štiti, osnažuje i brani. Njegovu su poruku pozdravili Europski parlament i čelnici dr-žava EU-27 na sastanku na vrhu u Bratislavi održa-nom 16. rujna 2016.

Rad na pozitivnom programu nastavljen je u ožujku 2017. Komisijinom Bijelom knjigom o budućnosti Europe, u kojoj se navodi pet scenarija kako bi EU mogao izgledati do 2025. Nakon Bijele knjige Komisija je pridonijela raspravi izradom niza tematskih doku-menata za razmatranje u kojima je iznijela različite mogućnosti za EU u određenim područjima politike: socijalnoj dimenziji Europe, iskorištavanju globaliza-cije, razvoju ekonomske i monetarne unije, budućnosti europske obrane i budućnosti financija EU-a.

čelnici država EU-27 sastali su se 25. ožujka 2017. da bi obilježili 60. obljetnicu Ugovora iz Rima, kojima je osnovana Europska ekonomska zajednica, preteča današnjeg EU-a. U Rimskoj deklaraciji donesenoj na kraju proslave šefovi država ili vlada 27 država čla-nica EU-a utvrdili su zajedničku viziju za predstojeće godine i složili se da će „još većim jedinstvom učiniti Europsku uniju jačom i otpornijom”.

Sada postoji prilika za provedbu šire reforme Europske unije. Da bi usmjerio tu reformu i potaknuo raspravu, predsjednik juncker predstavio je u govoru o stanju Unije od 13. rujna 2017. plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Rasprave o budućnosti Europe uključivat će rasprave u parlamentima, gradovima i regijama, a nakon toga i mogući izvanredni sastanak Europskog vijeća u Sibiuu, u Rumunjskoj, u proljeće 2019.

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

9

https://europa.eu/european-union/law/treaties_hrhttps://ec.europa.eu/commission/white-paper-future-europe-reflections-and-scenarios-eu27_hrhttps://ec.europa.eu/commission/white-paper-future-europe-reflections-and-scenarios-eu27_hrhttps://europa.eu/european-union/eu60_hrhttp://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2017/03/25/rome-declaration/https://ec.europa.eu/commission/state-union-2017_hrhttps://ec.europa.eu/commission/state-union-2017_hr

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

10

U drugom dijelu ove publikacije ukratko se navode

aktivnosti EU-a u 35 različitih područja politike

i korisne poveznice na više informacija.

Što Europska unija

čini

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

11

Zajedničkom migracijskom politikom i politikom azila Eu-a pomaže se Europi u rješavanju izazova migracija na učinkovit način.

Migracije i azil

Od 2015. više od 3,2 milijuna izbjeglica zatražilo je međunarodnu zaštitu u EU-u, od kojih su mnogi pobjegli od rata i nasilja u Siriji i drugim zemljama u poteškoćama.

Što EU činiEU je razvio zajedničku migracijsku politiku i politiku azila da bi upravljao brojnim izazovima proizišlima iz migracija u Uniju, uključujući one povezane s osobama koje traže međunarodnu zaštitu. Ta politika sadržava sljedeće mjere usmjerene na rje-šavanje krize.

EU je namijenio više od 10 milijardi eura za rješavanje izbje-gličke krize, čime će se financirati projekti za ispunjavanje naj-hitnijih humanitarnih potreba izbjeglica koji pristižu na obale Europe. EU pruža humanitarnu pomoć izbjeglicama i migran-tima i u zemljama izvan EU-a te podupire rad usmjeren na rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije.

Na temelju prijedloga Europske komisije države članice dogovorile su premještanje tražitelja azila iz Grčke i Italije u druge zemlje EU-a. Uz to, EU želi stvoriti sigurne i zakonite putove kojima bi tražitelji azila mogli ući u EU. Programom dobrovoljnog preseljenja koji su dogovorile države članice predviđa se transfer 22 500 ljudi iz trećih zemalja u države članice EU-a. EU radi na povećanju stope vraćanja nezakonitih migranata koji nemaju pravo ostanka u EU-u u njihove matične zemlje.

EU i Turska dogovorili su se u ožujku 2016. da nezakoniti migranti i tražitelji azila koji dođu na grčke otoke iz Turske mogu biti vraćeni u Tursku. Za svakog Sirijca koji bude vraćen s grčkih otoka u Tursku nakon nezakonitog prelaska granice EU će primiti jednog Sirijca iz Turske koji taj put nije pokušao prijeći nezakonito. To je dovelo do znatnog smanjenja nezakonitih dolazaka na te otoke. EU je stavio na ras-polaganje 3 milijarde eura za rješavanje potreba izbjeglica primljenih u Turskoj.

Od 2015. u Egejskom i Sredozemnom moru spašeno je više od 620 000 života zahvaljujući talijanskim i grčkim operacijama spašavanja i radu Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, osnovane 2016.

Komisija je predložila dubinsku reformu postojećeg zakonodavstva o azilu u skladu s trenutačnim i bu-dućim potrebama. Temeljno načelo ostat će isto: ljudi bi trebali zatražiti azil u prvoj državi članici EU-a u koju uđu, osim ako negdje drugdje imaju obitelj, a kad god je neka država članica preopterećena, treba postupati po načelu solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti unutar EU-a.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/migration-and-asylum_hr

@EUHomeAffairs

http://europa.eu/!rB37xd

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

12

https://ec.europa.eu/commission/priorities/migration_hrhttps://ec.europa.eu/info/topics/migration-and-asylum_hrhttps://twitter.com/EUHomeAffairshttp://europa.eu/!rB37xdhttp://europa.eu/!rB37xd

Europska unija nastoji uspostaviti sigurnosnu uniju i učiniti Europu sigurnijom tako što se bori protiv terorizma i teških kaznenih djela te jača vanjske granice Europe.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/borders-and-security_hr

Granice i sigurnost

EU svojim građanima nudi prostor u kojemu mogu uživati u slobodi, sigurnosti i pravdi bez unutarnjih granica. Glavni je cilj sigurnosne unije učiniti taj prostor sigurnijim. EU i države članice surađuju u borbi protiv terorizma i nasilne radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala te kiberkriminala.

Što EU činiEU usmjerava svoje djelovanje na pružanje podrške državama članicama:

● razmjenom informacija među nacionalnim tijelima kazne-nog progona, carinskim tijelima i graničnim stražama,

● operativnom suradnjom uz potporu agencija EU-a, ● osposobljavanjem, razmjenom najbolje prakse, financira-

njem, istraživanjem i inovacijama.

Države članice udružuju se u okviru Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) da bi

istraživale slučajeve teškog i organiziranog kriminala. Komisija radi i na tome da se do 2020. osigura „interoperabilnost”, tj. mogućnost međusobne komunikacije različitih informacijskih sustava EU-a za upravljanje sigurnošću, granicama i migracijama.

EU je ažurirao i unaprijedio svoje zakonodavstvo usklađenom definicijom kaznenih djela terorizma te kriminalizacijom putovanja, obuke i financiranja u svrhu terorizma. Uz podršku Centra za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji EU pojačava napore za sprječavanje radikalizacije i rješavanje izazova povezanog s povratkom stranih terorističkih boraca. U okviru internetskog foruma EU-a Komi-sija pojednostavnjuje suradnju među ključnim internetskim poduzećima, tijelima kaznenog progona i civilnim društvom da bi se ograničio pristup nezakonitom sadržaju na internetu i pružio učinkovit alternativni sadržaj za suzbijanje terorističke propagande.

U svrhu borbe protiv rastuće prijetnje od kiberkriminala i kibernapada Komisija je predložila mjere za osnaži-vanje kibersigurnosnih struktura i sposobnosti EU-a, uključujući osnaživanje uloge agencije EU-a za kiber-sigurnost (Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost), uz punu suradnju država članica.

Zahvaljujući Schengenskom sporazumu postupno su ukinute kontrole na mnogim unutarnjim granicama EU-a. Migracijska kriza i promjene u sigurnosnom okruženju proteklih godina pokazale su da su schen-genskom prostoru potrebne jake vanjske granice. EU je 2017. donio nova pravila za vanjske granice sc-hengenskog prostora kojima se postrožuju kontrole svih osoba u relevantnim bazama podataka da bi se osiguralo da nisu prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Osim toga, više od 1 700 službenika nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu sada pomaže službenicima nacionalnih graničnih straža država članica u ophodnji u državama kao što su Grčka, Italija, Bugarska i Španjolska.

@EUHomeAffairs

http://bit.ly/2jkydtQ

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

13

https://ec.europa.eu/info/topics/borders-and-security_hrhttps://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/policies/european-agenda-security_enhttps://www.europol.europa.eu/hr/about-europolhttps://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/networks/radicalisation_awareness_network_enhttps://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/networks/radicalisation_awareness_network_enhttps://www.enisa.europa.eu/https://www.enisa.europa.eu/https://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/schengen_enhttps://twitter.com/EUHomeAffairshttp://bit.ly/2jkydtQhttp://bit.ly/2jkydtQhttp://bit.ly/2jkydtQ

Ekonomska i monetarna unija i euro zajednički su temelji za veću stabilnost, rast i blagostanje diljem Europe.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/economy-finance-and-euro_hrDokument za razmatranje Europske komisije o jačanju ekonomske i monetarne unije

U okviru ekonomske i monetarne unije gospodarstva EU-a ujedinjena su i integrirana koordiniranim gospodar-skim i fiskalnim politikama, zajedničkom monetarnom politikom i zajedničkom valutom, eurom. Riječ je o moć-nom alatu za stvaranje novih radnih mjesta, poticanje rasta, osiguravanje socijalne pravednosti i financijske stabilnosti, no to je posao koji tek treba dovršiti.

Što EU činiGospodarske i financijske politike EU-a u europodručju i EU-u usmjerene su na:

● poticanje rasta i zapošljavanja, ● poticanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti, ● povećanje učinkovitosti ekonomske i monetarne unije, ● poticanje ulaganja, ● sprječavanje ili ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, ● pružanje pomoći u koordinaciji nacionalnih strukturnih po-

litika, i ● povećanje blagostanja izvan granica EU-a.

Kao odgovor na gospodarsku i financijsku krizu iz 2008. gospodarsko upravljanje EU-a osnaženo je poboljšanjima Pakta o stabilnosti i rastu, fiskalnih pravila koja države članice slijede da bi se olakšala i zadržala stabilnost ekonomske i monetarne unije. Zemlje koje su isključene iz financijskih tržišta, kao što je Grčka, primile su financijsku i političku potporu te je stvoren Europski stabilizacijski mehanizam kao trajno rješenje za takve situacije u europodručju.

Uveden je i postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže da bi se pratili i ispravljali potencijalno problematični gospodarski trendovi u pojedinim državama članicama i spriječio njihov utjecaj na druge države.

Euro je u optjecaju od 2002., njime se koristi više od 339 milijuna ljudi u 19 država članica i druga je najvažnija svjetska valuta nakon američkog dolara. jedinstvena valuta praktična je za građane i dobra za poslovanje, a ujedno je i veliko postignuće europskih integracija.

Plan ulaganja za Europu vrijedan 315 milijardi eura donesen je u studenome 2014., a njegov je cilj dovesti ulaganja na razinu kretanja prije krize iz 2008. Europskim fondom za strateška ulaganja već je do rujna 2017. mobilizirano više od 236,1 milijarde eura odobrenih ulaganja. Očekuje se da će oko 454 000 malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imati koristi od olakšanog pristupa financiranju zahvaljujući potpori iz fonda.

@ecfinfacebook.com/EUeconomy

Gospodarstvo, financije i euro

http://bit.ly/2A46OX6

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

14

https://ec.europa.eu/info/topics/economy-finance-and-euro_hrhttps://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-deepening-economic-and-monetary-union_hrhttps://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-and-fiscal-policy-coordination/economic-and-monetary-union_hrhttps://www.youtube.com/watch?v=Xm3sGrJ2BRchttps://europa.eu/european-union/about-eu/money/euro_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan_hrhttp://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/funding/efsi_hrhttp://www.eib.org/efsi/https://twitter.com/ecfinhttps://www.facebook.com/EUeconomyhttp://bit.ly/2A46OX6http://bit.ly/2A46OX6http://bit.ly/2A46OX6

Cilj je Eu-a povećati konkurentnost industrije i poduzeća u Eu-u te promicati otvaranje radnih mjesta i rast stvaranjem okruženja koje pogoduje poslovanju.

Saznajte više: https://europa.eu/european-union/topics/enterprise_hr

Poslovanje i industrija

Cilj je poslovne i industrijske politike EU-a poboljšanje poslovnog okruženja, promicanje poduzetničke klime i otvaranje radnih mjesta te olakšavanje pristupa financiranju i tržištima za mala poduzeća. Mala i srednja poduzeća čine 99 % ukupnog broja poduzeća u EU-u i zapošljavaju dvije trećine ukupnog broja zaposleni-

ka u privatnom sektoru. Politikama EU-a potiče se stvaranje novih poduzeća i podržavaju inovativna poduzeća u naporima koje ulažu u svoj rast. Poboljšanim trgovinskim sporazumima otvaraju se tr-žišta za poduzeća iz EU-a te se mogu poduzimati mjere za sprje-čavanje nepoštenog tržišnog natjecanja iz područja izvan EU-a. Do 2020. EU namjerava:

● ojačati svoju industrijsku bazu i poticati prijelaz na niskougljično gospodarstvo,

● poticati inovacije kao sredstvo za stvaranje novih izvora rasta, ● poticati mala poduzeća i promicati poduzetničku kulturu, ● jamčiti tržište za robu na razini EU-a, i ● u najvećoj mjeri iskoristiti ulaganja EU-a u svemirsku komponentu.

Što EU činiEU predano podupire poduzeća i industriju da bi bili konkurentni, ostvarivali rast i stvarali nova radna mjesta. Cilj je pomoći europskim poduzećima da postanu pametnija, inovativnija i održivija. Industrijska politika pridonosi konkurentnosti utvrđivanjem odgovarajućih okvirnih uvjeta (kao što su pametno za-konodavstvo i razvoj vještina). Europska komisija razvija akcijske planove i zakonodavstvo za pojedine sektore da bi podržala više od deset ključnih industrijskih sektora, uključujući kemijsku, automobilsku, prehrambenu, zdravstvenu, biotehnološku i zrakoplovnu industriju. Komisija je odgovorna i za sektore s geostrateškom dimenzijom i visokim stupnjem javne intervencije, kao što su obrambeni, sigurnosni i svemirski sektor.

Europska komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenula je Plan ulaganja za Euro-pu. U okviru plana osnovan je Europski fond za strateška ulaganja da bi se pokrenula ulaganja diljem Europe. Do rujna 2017. u okviru fonda mobilizirano je više od 236,1 milijarde eura odobrenih ulaganja. Fond pruža jamstva za projekte koje financira Europska investicijska banka usmjerene na infrastruktu-ru, inovacije i manja poduzeća. Očekuje se da će oko 454 000 malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imati koristi od olakšanog pristupa financiranju zahvaljujući potpori iz fon-da. Komisija upravlja i nekolicinom programa EU-a za potporu inovacijama i poduzetništvu, uključujući:

● COSME – program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća, ● Obzor 2020. za istraživanje i inovacije, ● Galileo za satelitsku navigaciju i Copernicus za promatranje Zemlje.

@EU_Growth/@EEN_EU

http://bit.ly/2n2DlHY

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

15

https://europa.eu/european-union/topics/enterprise_hrhttps://ec.europa.eu/info/strategy/business-and-industry_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/chemicals_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/automotive_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/food_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/healthcare_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/biotechnology_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/aeronautics_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/defence_hrhttps://ec.europa.eu/home-affairs/what-we-do/policies/industry-for-security_enhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/space_hrhttp://www.eib.org/https://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan_hrhttp://www.eib.org/efsi/index.htmhttps://ec.europa.eu/growth/smes/cosme_hrhttps://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/http://ec.europa.eu/growth/sectors/space/galileo_hrhttps://ec.europa.eu/growth/sectors/space/copernicus_hrhttps://twitter.com/EU_Growthhttps://twitter.com/EEN_EUhttp://bit.ly/2n2DlHYhttp://bit.ly/2n2DlHYhttp://bit.ly/2n2DlHY

jedinstveno tržište jedno je od najvećih postignuća Eu-a. ono potiče rast i otvaranje radnih mjesta te olakšava svakodnevicu i ljudima i poduzećima.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/single-market_hr

jedinstveno tržište

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu (koje se ponekad naziva i unutarnje tržište) ljudi, roba, usluge i novac mogu se kretati EU-om gotovo jednako slobodno kao unutar jedne zemlje. Građani Unije mogu studirati, živjeti, kupo-vati, raditi i umiroviti se u bilo kojoj zemlji EU-a i uživati u proizvodima iz cijele Europe.

Ukinute su stotine tehničkih, pravnih i birokratskih prepreka slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju među država-ma članicama EU-a da bi kretanje unutar jedinstvenoga tržišta bilo jednostavnije. To je dovelo do širenja poslova-nja poduzeća, a tržišno natjecanje rezultiralo je snižavanjem cijena i većim mogućnostima izbora za potrošače. Na primjer, telefonski pozivi u Europi znatno su jeftiniji, cijene zrakoplovnih karata su pale, a otvorene su i nove linije. EU istodobno nastoji osigurati da te veće slobode ne narušavaju pravednost, zaštitu potrošača ili okolišnu održivost.

Što EU činiEuropska komisija surađuje s tijelima i dionicima u državama članicama da bi pratila i provodila postojeća pravila i da bi po-jedinci i poduzeća iskoristili prilike koje im pruža jedinstveno tržište. No neke prepreke još uvijek ometaju potpunu funkcio-nalnost jedinstvenoga tržišta. EU osobito nastoji:

● ukloniti trenutačne regulatorne ili administrativne prepreke koje ljudima otežavaju kupnju ili prodaju robe i usluga iz dru-ge države članice ili u njoj,

● velikim i malim poduzećima olakšati dobivanje sredstava u okviru Plana ulaganja za Europu i unije tržišta kapitala,

● potaknuti radnike na zapošljavanje u drugim zemljama EU-a da bi popunili slobodna radna mjesta i zadovoljili potrebe za posebnim vještinama, među ostalim europskom strukovnom iskaznicom i portalom za mobilnost pri zapošljavanju EURES,

● spriječiti socijalni damping, odnosno praksu upotrebe jeftinije radne snage i premještanja proizvod-nje u zemlju ili područje s niskim plaćama,

● potaknuti suradnju među nacionalnim poreznim upravama, i ● uspostaviti zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit u EU-u i porez na financijske tran-

sakcije.

Osim što je pravilima jedinstvenoga tržišta zajamčeno slobodno kretanje osoba, građanima EU-a nije potrebna putovnica za putovanje unutar schengenskoga prostora, koji trenutačno obuhvaća države članice EU-a (osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Cipra, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine) i Island, Lihten-štajn, Norvešku i Švicarsku. Da bi osigurale sigurnost u schengenskome prostoru, te su zemlje postrožile kontrole na vanjskim granicama EU-a i poboljšale policijsku suradnju.

@EU_Growthfacebook.com/EU.Growth/

http://bit.ly/2jlDcdD

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

16

https://ec.europa.eu/info/topics/single-market_hrhttps://ec.europa.eu/growth/single-market_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan_hrhttps://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/growth-and-investment/capital-markets-union_hrhttps://www.youtube.com/watch?v=N3if_6ZHsMMhttps://ec.europa.eu/eures/public/hr/homepagehttps://twitter.com/EU_Growthhttps://www.facebook.com/EU.Growth/http://bit.ly/2jlDcdDhttp://bit.ly/2jlDcdDhttp://bit.ly/2jlDcdD

Cilj je jedinstvenog digitalnog tržišta Eu-a stvoriti prilike za ljude i poduzeća i poboljšati vodeći položaj Europe u svjetskom digitalnom gospodarstvu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en

Digitalno gospodarstvo i društvo

Sve je više proizvoda i usluga dostupno na internetu ili u digitalnom obliku. No određene prepreke i dalje ljudima onemogućavaju poslovanje, kupovinu ili pristup digitalnom sadržaju u drugoj državi članici EU-a. Te prepreke obuhvaćaju od dodatnih troškova i geografskog blokiranja do nemogućnosti pristupa internetu ili nedostatka digitalnih vještina. Velik broj ljudi i dalje nema pristup nizu internetskih proizvoda i usluga, a poduzeća ne mogu poslovati onoliko široko koliko bi htjela ili iskoristiti visokokvalitetne digitalne usluge.

Što EU činiJedinstvenim digitalnim tržištem 28 nacionalnih tržišta želi se pretvoriti u jedinstveno područje da bi se ljudima i poduze-ćima olakšao život legalnim, sigurnim i povoljnim trgovanjem, inovacijama i suradnjom. To znači da poduzeća u potpunosti mogu iskorištavati nove tehnologije, osobito mala poduzeća koja mogu prijeći cijeli EU „jednim klikom”. Postizanjem jedin-stvenog digitalnog tržišta moglo bi se pridonijeti gospodarstvu EU-a s 415 milijardi eura godišnje i otvoriti stotine tisuća rad-nih mjesta.

Od svibnja 2015. Europska komisija pridonosi ostvarenju 35 mjera na koje se obvezala u svojoj stra-tegiji jedinstvenog digitalnog tržišta. Sada joj je namjera pretvoriti prijedloge u stvarnost za građane EU-a. Neki koraci već su poduzeti:

● U lipnju 2017. ukinute su naknade za roaming pa ljudi mogu upotrebljavati svoj mobilni telefon dok putuju u EU-u po jednakoj cijeni kao i kod kuće.

● Dogovorena su nova jaka pravila EU-a za zaštitu osobnih podataka. ● Europska komisija predložila je mjere kojima bi se osiguralo da svi ljudi u EU-u imaju najbolju mo-

guću internetsku vezu, a inicijativom WiFi4EU promiče se uvođenje besplatnih javnih pristupnih točaka za Wi-Fi u lokalnim zajednicama diljem EU-a.

● jedan je od ključnih ciljeva EU-a bolja zaštita Europljana u digitalnom dobu. Stoga je Komisija pred-ložila nove alate kojima će se ljudi i poduzeća zaštititi od kibernapada.

● Od 2018. nova pravila EU-a o prenosivosti omogućit će ljudima potpunu upotrebu njihovih internet-skih pretplata na filmove i televiziju, e-knjige, videoigre i glazbene servise dok putuju unutar EU-a na isti način na koji im pristupaju kod kuće.

@DSMeu facebook.com/DigitalSingleMarket

http://Europa.eu/!jd83xG

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

17

https://ec.europa.eu/digital-single-market/enhttps://europa.eu/european-union/topics/digital-economy-society_hrhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/shaping-digital-single-markethttps://ec.europa.eu/commission/priorities/digital-single-market_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/digital-single-market_hrhttp://europa.eu/youreurope/citizens/consumers/telecoms-internet/mobile-roaming-costs/index_hr.htmhttp://ec.europa.eu/justice/data-protection/reform/index_en.htmhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/connectivity-european-gigabit-societyhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/connectivity-european-gigabit-societyhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/wifi4eu-besplatan-wi-fi-za-gradane-europehttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/cyber-securityhttps://twitter.com/DSMeuhttps://www.facebook.com/DigitalSingleMarket/http://Europa.eu/!jd83xGhttp://Europa.eu/!jd83xGhttp://Europa.eu/!jd83xG

Eu pridonosi otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta diljem Europe i želi stvoriti zadovoljavajuće socijalne standarde za sve svoje građane, među ostalim i s 86,4 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/employment-and-social-affairs_hr Dokument Europske komisije za razmatranje socijalne dimenzije Europe

Zapošljavanje i socijalna pitanja

Odgovornost za politike zapošljavanja i socijalna pitanja dijele EU i države članice. Europska komisija odredila je radna mjesta, rast i ulaganja kao svoj glavni prioritet, koji se podupire u okviru Plana ulaganja za Europu.

Što EU činiEU-ove politike zapošljavanja i socijalnih pitanja osmišljene su u svrhu:

● otvaranja kvalitetnih radnih mjesta diljem EU-a, ● pomaganja radnicima u pronalaženju posla u vlastitoj ili

nekoj drugoj zemlji EU-a, ● promicanja vještina i poduzetništva, ● koordinacije i modernizacije sustava socijalne sigurnosti, ● stvaranja boljih radnih uvjeta u skladu sa zajedničkim mini-

malnim standardima, ● poticanja društvene uključenosti i borbe protiv siromaštva, i ● zaštite prava osoba s invaliditetom.

Te politike pridonose ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020. u području zapošljavanja, socijalne uključenosti i obrazovanja. EU osigurava i koordinira sredstva kojima pomaže državama članicama da ulažu u ljude (u područjima kao što su skrb o djeci, zdravstvo, osposobljavanje, dostupna infrastruktura i pružanje pomoći u pronalaženju posla) i da reformiraju svoje sustave socijalne sigurnosti. U okviru Eu-ropskog socijalnog fonda ulažu se 86,4 milijarde eura za pomoć milijunima Europljana u stjecanju no-vih vještina i pronalaženju boljeg radnog mjesta. U okviru jamstva za mlade (8,8 milijardi eura) podupire se zapošljavanje mladih i osigurava da svi mlađi od 25 godina dobiju kvalitetnu i konkretnu ponudu za posao, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od 4 mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili gubitka prethodnog zaposlenja. Inicijativom o oblicima usavršavanja pomaže se odra-slima da savladaju osnovne vještine kao što su čitanje, pisanje ili uporaba računala. Tom inicijativom EU pomaže državama članicama da svojim građanima pruže drugu priliku za razvoj njihovih vještina.

Socijalna sigurnost ostaje odgovornost pojedinačnih država članica, no EU izgrađuje poveznice među nacio-nalnim sustavima za građane koji se kreću preko granica. Pravilima EU-a o koordinaciji socijalne sigurno-sti ne zamjenjuju se nacionalni sustavi, već se njima štite prava socijalne sigurnosti ljudi koji se kreću unutar EU-a (uključujući Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku). EU štiti ljude i zakonima kojima se ograničava radno vrijeme, bori protiv diskriminacije na radnome mjestu, uvjeti rada čine sigurnijima i osigurava isplata naknade za ozljede na radu. Da bi se ostvarila nova i učinkovitija prava za građane, europskim stupom so-cijalnih prava utvrđuju se načela i prava u području jednakih mogućnosti na tržištu rada, pravednih radnih uvjeta te socijalne zaštite. EURES, europski portal za mobilnost pri zapošljavanju, pomaže u povezivanju tražiteljâ posla i poduzeća koja nude posao.

@EU_Socialfacebook.com/socialeurope

http://europa.eu/!fJ97VH

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

18

https://ec.europa.eu/info/topics/employment-and-social-affairs_hrhttps://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-social-dimension-europe_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan-europe-juncker-plan_hrhttps://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-and-fiscal-policy-coordination/eu-economic-governance-monitoring-prevention-correction/european-semester/framework/europe-2020-strategy_hrhttp://ec.europa.eu/esf/home.jsp?langId=hrhttp://ec.europa.eu/esf/home.jsp?langId=hrhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1161&langId=hrhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1224&langId=hrhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=hr&catId=849http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=hr&catId=849https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hrhttps://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hrhttps://ec.europa.eu/eures/public/hr/homepagehttps://twitter.com/EU_Socialhttps://www.facebook.com/socialeuropehttp://europa.eu/!fJ97VHhttp://europa.eu/!fJ97VHhttp://europa.eu/!fJ97VH

Eu pomaže unaprijediti kvalitetu obrazovanja poticanjem suradnje među državama članicama i nadopunjavanjem nacionalnih mjera. program Erasmus+ pruža prilike osobama svih dobi, a mladima omogućava studiranje, osposobljavanje, stjecanje radnog iskustva ili volontiranje u inozemstvu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/education-and-training_hr

Obrazovanje i osposobljavanje

Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključno je za budućnost svih ljudi, a osobito mladih. Prema izvješću iz 2015. u EU-u i dalje ima više od 4,4 milijuna osoba koje su rano napustile školovanje, a svaka četvrta osoba ima nisku razinu vještina, što im otežava pristup tržištu rada i potpuno sudjelovanje u društvu.

Što EU činiZemlje EU-a odgovorne su za vlastite sustave obrazovanja i osposobljavanja, ali im EU pomaže da postignu kvalitetno ob-razovanje razmjenom dobre prakse, postavljanjem ciljeva i re-ferentnih vrijednosti te osiguravanjem financiranja i stručnosti. Strategijom za obrazovanje i osposobljavanje EU želi do 2020. ostvariti sljedeće ciljeve:

● ostvarivanje ideje cjeloživotnog učenja i mobilnosti, ● povećanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i osposoblja-

vanja, ● promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnoga gra-

đanstva, i ● poticanje kreativnosti i inovacija, uključujući poduzetništvo,

na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja.

U okviru programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ EU pomaže u rješavanju problema nezaposlenosti mladih poticanjem njihova osobnog razvoja, vještina i zapošljivosti. Ukupnim proračunom od 14,7 milijardi eura pomoći će se više od 4 milijuna (većinom mladih) ljudi da studiraju, osposobljavaju se, stječu radno iskustvo ili volontiraju u inozemstvu. Program Erasmus+ poboljšava izglede na tržištu rada i potiče osobni razvoj mladih ljudi tako što im se prenose vještine koje su trenu-tačno potrebne i koje će ostati potrebne na tržištu rada i u društvu.

EU je pokrenuo niz drugih inicijativa kojima se olakšavaju studiranje, osposobljavanje i rad u inozem-stvu. Europske zemlje, sindikati i poslodavci surađuju da bi se unaprijedilo strukovno obrazovanje i os-posobljavanje u okviru kopenhaškog procesa. jedan od rezultata su Europski sustav bodova u stru-kovnom obrazovanju i osposobljavanju i mreža osiguravanja kvalitete, kojima se ljudima olakšava rad i studiranje u inozemstvu. Bolonjski proces i Europski prostor visokog obrazovanja pojednostavnjuju selidbu iz jednog europskog obrazovnog sustava u drugi poticanjem međusobnog priznavanja razdoblja studiranja, usporedivih kvalifikacija i jedinstvenih standarda kvalitete.

Dokumenti Europass pomažu radnicima da se prijave na radna mjesta u inozemstvu tako da navedu svoje vještine i kvalifikacije u formatu koji je standardiziran diljem Europe i razumljiviji poslodavcima.

@EUErasmusPlus facebook.com/EUErasmusPlusProgramme

http://bit.ly/2znJ3pN

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

19

http://europa.eu/youth/eu/volunteering/becoming-a-volunteer_hrhttps://ec.europa.eu/info/topics/education-and-training_hrhttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015XG1215(02)&from=ENhttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015XG1215(02)&from=ENhttps://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/node_hrhttp://europa.eu/youth/eu/volunteering/becoming-a-volunteer_hrhttp://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=LEGISSUM%3Aef0018&from=en&lang3=choose&lang2=choose&lang1=HRhttp://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/ecvet_hrhttp://ec.europa.eu/education/policy/vocational-policy/ecvet_hrhttp://ec.europa.eu/education/policy/higher-education/bologna-process_hrhttp://www.ehea.info/http://europass.cedefop.europa.eu/hrhttps://twitter.com/EUErasmusPlushttps://www.facebook.com/EUErasmusPlusProgrammehttp://bit.ly/2znJ3pNhttp://bit.ly/2znJ3pNhttp://bit.ly/2znJ3pN

u okviru programa za istraživanje i inovacije obzor 2020. vrijednog 77 milijardi eura potiču se rast i zapošljavanje u Eu-u i pronalaze rješenja za neke od naših najvećih izazova.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/research-and-innovation_hr

Istraživanje i inovacije

Istraživanje i inovacije ključni su za zdravlje našega društva i gospodarstva. Oni su okosnica politika EU-a za poticanje zapošljavanja, rasta i ulaganja te nam pružaju znanja i rješenja potrebna za rješavanje hitnih proble-ma kao što su epidemija ebole iz 2014. ili migracijska kriza i dugoročnih društvenih izazova kao što su zdravlje, klimatske promjene i energija.

Isto tako, istraživanje i inovacije mogu pridonijeti unapređenju života ljudi zahvaljujući poboljšanjima u po-dručju zdravstva, prijevoza ili energije, a osnova su i za nebrojene nove proizvode i usluge koji mogu poboljšati kvalitetu života i naše gospodarske rezultate.

Što EU činiEU je najveća svjetska tvornica znanja, zaslužna za gotovo trećinu globalne znanstvene i tehnološke proizvodnje. No su-očen s rastućim globalnim tržišnim natjecanjem, EU mora po-četi uspješnije pretvarati izvrsna istraživanja i inovativne ideje u uspješne proizvode i tehnologije. Svaka država članica EU-a ima vlastite istraživačke politike i programe financiranja, no mnogi bi se ključni problemi najučinkovitije riješili kada bi se istraživačima i inovatorima iz različitih zemalja pomoglo da su-rađuju. Stoga se istraživanje i inovacije podupiru na razini EU-a, a osobito u okviru programa Obzor 2020.

Obzor 2020. najveći je dosadašnji program EU-a za istraživanje i inovacije u okviru kojega će se u raz-doblju od 7 godina (2014.–2020.) uložiti 77 milijardi eura, a ta će sredstva privući i druga javna i pri-vatna ulaganja. Njime se jamči povećanje napretka, otkrića i novina prenošenjem dobrih ideja iz labo-ratorija na tržište.

Tri su glavna cilja programa Obzor 2020.:

● poticanje izvrsnosti u znanosti, među ostalim u okviru Europskog istraživačkog vijeća, te osposo-bljavanje i razvoj karijere za istraživače u okviru mjera programa Marie Skłodowska-Curie,

● poticanje vodećeg položaja industrije u područjima kao što su nanotehnologije i biotehnologija i uz podršku za poduzeća i poduzetnike, i

● rješavanje naših najvećih društvenih izazova, uključujući zdravlje, prijevoz, energiju, mjere u područ-ju klime i zaštitu slobode i sigurnosti.

Europska komisija nastoji razviti politike kojima će potaknuti izvrsnost u istraživanju i inovacije. Nove politike i mjere razvrstane su u tri glavna područja: otvorene inovacije, otvorena znanost i otvorenost prema svijetu.

@EUScienceInnovfacebook.com/EUScienceInnov

http://bit.ly/2i3XUm3

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

20

https://ec.europa.eu/info/topics/research-and-innovation_hrhttps://ec.europa.eu/info/research-and-innovation_hrhttps://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/https://erc.europa.eu/https://ec.europa.eu/research/mariecurieactions/node_hrhttp://ec.europa.eu/research/openvision/index.cfmhttp://ec.europa.eu/research/openvision/index.cfmhttps://twitter.com/EUScienceInnovhttps://www.facebook.com/EUScienceInnovhttp://bit.ly/2i3XUm3http://bit.ly/2i3XUm3http://bit.ly/2i3XUm3

regionalna politika usmjerena je na sve regije i gradove u Europskoj uniji da bi se poduprli otvaranje radnih mjesta, konkurentnost poduzeća, gospodarski rast i održivi razvoj te poboljšala kvaliteta života građana.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/regional-policy_hr

Regionalna politika

Ulaganje u centre za istraživanje i inovacije u gradovima San Ġwann, Galway i Cottbus, modernizacija zračnih luka u Rigi i Wrocławu, povećanje urbane mobilnosti u Ateni, Sofiji i Cluj-Napoci, očuvanje Mont-Saint-Michela i zaštita Pompeja, razvoj širokopojasne infrastrukture u Cornwallu ili diljem Litve, podrška malim i srednjim poduzećima u Utrechtu i Paredesu, obnova urbanih središta u Santa Coloma de Gramenetu i Liègeu, obnova sustava pročišćavanja otpadnih voda u Trenčínu i Slavonskom Brodu i poticanje upotrebe informacijskih teh-nologija na sveučilištima u Nikoziji i Ljubljani samo su neki primjeri od tisuća projekata sufinanciranih u okviru EU-ove regionalne politike u regijama diljem Europe.

Što EU činiRegionalnom politikom podupire se europska solidarnost po-ticanjem gospodarskog rasta i poboljšanjem kvalitete života strateškim ulaganjima. Većina sredstava namijenjena je za po-moć slabije razvijenim zemljama i regijama EU-a da dostignu ostale, čime se smanjuju gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje su još uvijek prisutne u Uniji.

Regionalnom politikom zajedno upravljaju Europska komisija i države članice i njihove regije, koje odabiru koje će projek-te EU sufinancirati u okviru programa unaprijed dogovorenih s Europskom komisijom. Sredstva EU-a uvijek se nadopunjuju nacionalnim (privatnim i/ili javnim) sredstvima.

Svaki se program izrađuje u okviru zajedničkog procesa u kojem sudjeluju dionici na europskoj, nacio-nalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te socijalni partneri i civilno društvo. To partnerstvo primjenjuje se u svim koracima programiranja, od definiranja, upravljanja i provedbe do praćenja i evaluacije.

Regionalnom politikom u okviru programâ Interreg posebna pažnja posvećuje se potrebama i potenci-jalu graničnih regija, u kojima živi 37 % stanovništva EU-a.

Da bi se ostvarili ti ciljevi i ispunile različite razvojne potrebe svih regija EU-a, za regionalnu je politiku u razdoblju 2014.–2020. dostupno 259,7 milijardi eura, odnosno četvrtina ukupnog proračuna EU-a. Ta se sredstva upotrebljavaju za financiranje strateške prometne i komunikacijske infrastrukture, poticanje prijelaza na gospodarstvo koje je prihvatljivije za okoliš, pomoć malim i srednjim poduzećima da posta-nu inovativnija i konkurentnija, stvaranje novih i dugoročnih poslovnih prilika, poboljšanje i moderniza-ciju obrazovnih sustava i izgradnju uključivijeg društva. Dodatne informacije o europskim strukturnim i investicijskim fondovima dostupne su ovdje.

@EU_Regional facebook.com/EUinmyregion

http://bit.ly/1OPA6Yv

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

21

https://ec.europa.eu/info/topics/regional-policy_hrhttp://ec.europa.eu/regional_policy/hr/projects/http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/atlas/managing-authorities/http://ec.europa.eu/regional_policy/en/policy/cooperation/european-territorial/https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview#https://twitter.com/EU_Regionalhttps://www.facebook.com/EUinmyregionhttp://bit.ly/1OPA6Yvhttp://bit.ly/1OPA6Yvhttp://bit.ly/1OPA6Yv

prometnom politikom Eu-a pomaže se napredak europskog gospodarstva razvojem moderne infrastrukturne mreže kojom putovanja postaju brža i sigurnija uz istodobno poticanje zelenih i digitalnih tehnologija.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/transport_hr

Promet

Europi su potrebne učinkovite prometne veze da bi se potaknuli trgovina, rast i zapošljavanje. Promet značajno pridonosi gospodarstvu s više od 9 % bruto dodane vrijednosti EU-a (doprinos gospodarstvu). Samo su prometne us-luge činile približno 651 milijardu eura bruto dodane vrijednosti u 2015., a u njima je zaposleno oko 11 milijuna ljudi.

Prometna politika EU-a usmjerena je na prevladavanje prepreka među državama članicama i stvaranje jedinstvenog europskog pro-metnog područja s pravednim uvjetima tržišnog natjecanja za razli-čite vrste prometa i među njima.

Što EU činiZahvaljujući politici EU-a u posljednjih 20 godina ostvaren je znatan napredak u europskom prometnom sektoru, što je dovelo do veće sigurnosti prometa na nebu, moru i cestama, pristojnih uvjeta rada za radnike u području prometa, veće i jeftinije mobilnosti za putnike i poduzeća te brzog napretka prema čišćim prometnim rješenjima i rješenjima u području digitalne mobilnosti.

Osim toga:

● kamioni sada mogu poslovati i izvan zemlje u kojoj su registrirani, čime se smanjio broj povratnih putovanja bez tereta,

● jedinstveno europsko nebo pridonijelo je jednostavnijem i jeftinijem zračnom prometu, ● licencirana željeznička poduzeća sada mogu nuditi svoje usluge bilo gdje u EU-u, ● otvaranje tržišta pomorskog prometa omogućilo je pomorskim prijevoznicima poslovanje u više zemalja.

Sigurnost je izuzetno važna. Broj poginulih na europskim cestama prepolovio se od 1992. do 2010. te je EU dodatno napredovao nakon 2010. Nepouzdanim zračnim prijevoznicima zabranjeno je letenje u Eu-ropi, a EU je uveo i stroža pravila u području pomorske sigurnosti. Prometna politika EU-a ljudima i na druge načine pomaže te ih štiti dok putuju. Neovisno o tome putuju li zrakom, vlakom, brodom ili auto-busom, putnici koji putuju u EU-u imaju određena prava u slučaju kašnjenja ili otkazivanja putovanja.

Politika EU-a za prometnu infrastrukturu financira se u okviru Instrumenta za povezivanje Europe s proračunom većim od 24 milijarde eura i usmjerena je na povezivanje kontinenta od istoka do zapada i od sjevera do juga popunjavanjem praznina među nacionalnim prometnim mrežama, rješavanjem uskih grla za neometano funkcioniranje jedinstvenoga tržišta i prevladavanjem tehničkih prepreka, kao što su nekompatibilni standardi u željezničkom prometu. EU podupire istraživanje, inovacije i učinkovitu primjenu novih zelenih prometnih tehnologija, na primjer novim pravilima kojima potiče čiste tehnologije vozila. Osim toga, EU određuje smjer prijelaza na povezanu i automatiziranu vožnju.

@Transport_EU

http://bit.ly/2nCDPkJ

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

22

https://ec.europa.eu/info/topics/transport_hrhttps://ec.europa.eu/transport/home_hrhttps://ec.europa.eu/transport/modes/air/single_european_sky_hrhttp://europa.eu/youreurope/citizens/travel/passenger-rights/index_hr.htmhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/connecting-europe-facilityhttps://twitter.com/Transport_EUhttp://bit.ly/2nCDPkJhttp://bit.ly/2nCDPkJhttp://bit.ly/2nCDPkJ

Zajednička poljoprivredna politika osigurava stabilnu opskrbu hranom proizvedenom na održiv način po pristupačnim cijenama za više od 500 milijuna potrošača u Eu-u. osim toga, ona potiče zapošljavanje i razvoj u ruralnim područjima.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/agriculture_hr

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Zajednička poljoprivredna politika primjenjuje se u svim drža-vama članicama EU-a i financira iz proračuna EU-a. Politikom se potiče prehrambeni i poljoprivredni sektor EU-a, koji je jedan od najvažnijih sektora gospodarstva i u kojemu je zaposleno oko 44 milijuna ljudi. Oko 61 milijarda eura (oko 38 % prora-čuna EU-a) 2016. je uložena u poticanje poljoprivrednika na proizvodnju hrane na održiv način, čime se istodobno promiče rast gospodarstva ruralnih područja i njihovo očuvanje. Za-jedničkom poljoprivrednom politikom diljem EU-a podupiru se i poljoprivredne prakse koje su povoljne za okoliš i klimu, kao i zdravi načini života.

Što EU činiZajedničkom poljoprivrednom politikom pruža se podrška na sljedeće načine:

● Izravnim plaćanjima kao potporom prihodima gospodarstava. Poljoprivreda može biti rizična i sku-pa. Vremenski uvjeti i uvjeti na poljoprivrednom tržištu često su nepredvidljivi te mogu ozbiljno utje-cati na poljoprivrednu proizvodnju i prihode. Takva situacija nepovoljna je za poljoprivrednike, ali i za potrošače jer može utjecati na lanac opskrbe hranom. Stoga se najveći dio proračuna za poljoprivredu (72 %) dodjeljuje u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednicima uz uvjet da poštuju stroga pravila si-gurnosti hrane, zaštite okoliša te zdravlja i dobrobiti životinja. Koristi za klimu i okoliš uključuju zaštitu tla i biološke raznolikosti te održavanje trajnih pašnjaka, što je vrlo učinkovit način pohrane ugljika u tlu i pomaže u smanjenju globalnog zagrijavanja. Izravnim plaćanjima poljoprivrednicima se plaća za pružanje javnih usluga korisnih za cjelokupno društvo koje se ne plaćaju na tržištu.

● Tržišnim mjerama za pomoć u teškim situacijama, kao što su nagli pad potražnje zbog zdravstve-ne panike, pad cijena zbog privremene prekomjerne ponude ili utjecaj nepredviđenih geopolitičkih zbivanja.

● Programima ruralnog razvoja (koje sufinanciraju države članice) kojima se potiču inovacije i konku-rentnost da bi ruralna područja postala privlačna za život i rad. To uključuje modernizaciju poljopri-vrednih gospodarstava i pružanje potpore mladim poljoprivrednicima, kao i tradicionalnu i organsku proizvodnju hrane.

Ključni su prioriteti i obnavljanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu, promicanje učinkovi-tosti resursa te poticanje prijelaza na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene, za što je namijenjeno 51,7 % (oko 51 milijarda eura) ukupnog proračuna za ruralni razvoj za razdoblje 2014.–2020.

@EUAgrifacebook.com/EUAgri

http://bit.ly/2i4QezO

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

23

https://ec.europa.eu/info/topics/agriculture_hrhttps://ec.europa.eu/agriculture/cap-overview_hrhttps://ec.europa.eu/agriculture/direct-support/direct-payments_hrhttps://ec.europa.eu/agriculture/markets-and-prices_hrhttps://ec.europa.eu/agriculture/rural-development-2014-2020_hrhttps://twitter.com/EUAgrihttps://www.facebook.com/EUAgri/http://bit.ly/2i4QezOhttp://bit.ly/2i4QezOhttp://bit.ly/2i4QezO

Eu štiti naša mora i oceane osiguravajući pritom da ostanu gospodarski i okolišno održivi kao pokretači zapošljavanja, rasta i inovacija.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/maritime-affairs-and-fisheries_hr

Pomorstvo i ribarstvo

Mora i oceani pokretači su europskoga gospodarstva. „Plavo” gospodarstvo zapošljava oko 5,4 milijuna ljudi, a godišnje stvara bruto dodanu vrijednost od gotovo 500 milijardi eura. Plavi rast strategija je za iskorištavanje potencijala održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru kao cjelini.

EU nastoji zajedničkom ribarstvenom politikom osigurati okolišnu, gospodarsku i društvenu održivost ribar-stva i akvakulture (uzgoja ribe u kontroliranim uvjetima) da bi osigurao izvor zdrave hrane za sadašnje i buduće naraštaje građana Unije. Ciljevi su politike poticanje dinamične, ali održive ribarske industrije, očuvanje resursa i zaštita morskog okoliša uz osiguravanje primjerenog životnog standarda ribarskih zajednica.

Što EU činiMora i oceani nam, osim hrane, pružaju i radna mjesta te omo-gućavaju prometovanje i rekreaciju, a zahvaljujući istraživa-njima i tehnološkom napretku iz njih dobivamo farmaceutske proizvode, minerale i obnovljivu energiju. Osim što podupire te nove prilike, EU ima važnu ulogu i u poticanju odgovornog i odr-živog iskorištavanja mora u Europi i čitavom svijetu.

EU je uspostavio zaštićena morska područja da bi zaštitio morske ekosustave i biološku raznolikost, ali i usluge koje ti ekosustavi omogućavaju. Na tim je područjima ljudska aktiv-nost ograničena radi očuvanja prirode.

Zajednička ribarstvena politika financira se iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo kojim je za razdoblje 2014.–2020. osigurano više od 6,4 milijarde eura da bi se pomoglo ribarima u prilagodbi na održivi ribolov, otvorila nova radna mjesta u tom sektoru i diversificiralo gospodarstvo u obalnim zajednicama. U okviru fonda odobrava se sufinanciranje za pomoć državama članicama u provedbi operativnih programa i projekata da bi se ostvarili ciljevi zajedničke ribarstvene politike. Osim toga, u zajedničkoj ribarstvenoj politici utvrđena su pravila za upravljanje europskim ribarskim flotama i oču-vanje ribljih stokova. Stokovi se mogu obnavljati, ali nisu neiscrpni. Da bi se spriječio prekomjerni izlov, uvedene su kvote za države članice kojima se ograničava izlov pojedine vrste. Postupno se uvodi i ob-veza iskrcavanja da bi se zaustavila štetna praksa ribarskih flota da odbacuju neželjeni ulov.

@EU_MAREfacebook.com/EUmaritimefish

http://bit.ly/2BmceKw

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

24

https://ec.europa.eu/info/topics/maritime-affairs-and-fisheries_hrhttps://ec.europa.eu/maritimeaffairs/policy/blue_growth_hrhttps://ec.europa.eu/fisheries/cfp_enhttp://ec.europa.eu/environment/marine/index_en.htmhttps://ec.europa.eu/fisheries/cfp/emff_enhttps://twitter.com/EU_MAREhttps://www.facebook.com/EUmaritimefish/http://bit.ly/2BmceKwhttp://bit.ly/2BmceKwhttp://bit.ly/2BmceKw

Eu ulaže velike napore da bi smanjio emisije stakleničkih plinova, potaknuo druge velike onečišćivače na poduzimanje strožih mjera i ublažio neizbježne posljedice klimatskih promjena.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/climate-action_hr

Mjere u području klime

U okviru klimatske politike EU nastoji rješavati probleme povezane s promjenama u klimi Zemlje, osobito porast globalnih temperatura zbog povećanja emisija stakleničkih plinova uslijed ljudske aktivnosti. Visoke temperature imaju brojne posljedice, na primjer poplave ili suše na područjima na kojima prije nije bilo takvih prijetnji ili ekstremne vremenske prilike koje ugrožavaju proizvodnju hrane, osobito u siromašnijim zemljama. Nestašice vode i hrane mogu uzrokovati glad, regionalne sukobe i masovne migracije, a mnogim biljnim i živo-tinjskim vrstama istodobno prijeti izumiranje.

Što EU činiDa bi se klimatske promjene zadržale ispod opasnih razina, me-đunarodna zajednica složila se da se prosječno povišenje global-ne temperature mora zadržati na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, a cilj je povišenje ograničiti na 1,5 °C. Rješavanje problema klimatskih promjena danas može spriječiti ljudske i gospodarske gubitke u buduć-nosti. U Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama predviđena je izgradnja infrastrukture za obranu od poplava, ra-zvoj kultura otpornih na sušu i izmjena propisa o gradnji.

EU bi mogao platiti skupu cijenu ako ne pristupi rješavanju problema koje nose klimatske promjene. No zahvaljujući sve većoj potražnji za čistim tehnologijama, stvaraju se prilike za inovacije, zeleni rast i nova radna mjesta. Mjere u području klime uključene su u sva područja proračuna EU-a, a 20 % pro-računa EU-a za razdoblje 2014.–2020. iskoristit će se za inicijative povezane s klimom.

EU si je postavio sljedeće klimatske i energetske ciljeve za 2020.:

● smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 % u usporedbi s razinama iz 1990. (najmanje za 40 % do 2030.),

● povećanje udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 20 % (najmanje 27 % do 2030.), ● poboljšanje energetske učinkovitosti za 20 % u usporedbi sa scenarijem uobičajene prakse (najma-

nje 27 % do 2030.).

EU se dugoročno obvezao do 2050. smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 80–95 % u odnosu na razine iz 1990.

Sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama temelj je strategije EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i njime se na najisplativiji način smanjuju emisije iz industrije, elektrana i zračnog prometa unutar EU-a. EU je uspostavio politike za smanjenje emisija i u drugim sektorima gospodarstva, kao što su promet i poljoprivreda.

EU predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena, osobito poticanjem međunarodne zajednice da održi zamah Pariškog sporazuma iz 2015. i poduzme potrebne korake za njegovu provedbu u praksi.

@EUClimateActionfacebook.com/EUClimateAction

http://bit.ly/1b1Kgp2

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

25

https://ec.europa.eu/info/topics/climate-action_hrhttps://ec.europa.eu/clima/index_hrhttps://ec.europa.eu/clima/change/causes_hrhttps://ec.europa.eu/clima/change/consequences_hrhttps://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation_hrhttps://ec.europa.eu/clima/policies/budget_hrhttps://ec.europa.eu/clima/policies/budget_hrhttps://ec.europa.eu/clima/policies/strategies_hrhttps://ec.europa.eu/clima/policies/ets_hrhttps://ec.europa.eu/clima/policies/international/negotiations/paris_hrhttps://twitter.com/EUClimateActionhttps://www.facebook.com/EUClimateActionhttp://bit.ly/1b1Kgp2http://bit.ly/1b1Kgp2http://bit.ly/1b1Kgp2

Eu-ovi standardi za zaštitu okoliša među najvišima su u svijetu, a njima se štiti priroda, potiče prijelaz na zeleno gospodarstvo te ostvaruje razborita i racionalna upotreba prirodnih resursa.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/environment_hr

Zaštita okoliša

Izazovi u području okoliša ne poznaju granice. Stoga se s njima moramo suočiti surađujući unutar EU-a i s ostatkom svijeta.

Zaštita okoliša i promicanje održivog rasta usko su povezani. Politika zaštite okoliša može imati ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i poticanju ulaganja. Zelene inovacije mogu se primjenjivati i izvoziti, što će Europu učiniti konkurentnijom i poboljšati kvalitetu života ljudi.

Što EU činiU sedmom programu djelovanja za okoliš EU-a navedene su smjernice u području politike Unije za očuvanje okoliša za razdoblje do 2020. i opisana je vizija o tome gdje bi EU trebao biti 2050. To uklju-čuje život u okolišu bez otpada, u kojemu se prirodnim resursima upravlja na održiv način, a biološka se raznolikost štiti, cijeni i obnavlja.

Mjere u okviru programa usmjerene su na tri ključna područja:

● zaštitu, očuvanje i povećanje prirodnog kapitala EU-a, ● pretvaranje EU-a u resursno učinkovito, zeleno i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2. i ● zaštitu građana Unije od pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit povezanih s okolišem.

Priroda je sustav koji nas održava na životu i stoga se moramo brinuti o njoj. Dijelimo resurse kao što su voda, zrak, prirodna staništa i vrste koje u njima žive, ali i standarde zaštite okoliša kojima ih štitimo. EU nastoji zaštititi te prirodne resurse i zaustaviti pad broja ugroženih vrsta i staništa. Natura 2000 mreža je koja obuhvaća 26 000 zaštićenih prirodnih područja na gotovo 20 % kopnene površine EU-a, gdje su moguće održive ljudske aktivnosti bez ugrožavanja rijetkih i ranjivih vrsta i staništa. U pogledu okoliša Europljane najviše brinu voda, onečišćenje zraka i kemikalije. Da bi se ljudi zaštitili od pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit povezanih s okolišem, politikama EU-a nastoji se zajamčiti sigurna voda za piće i kupanje, poboljšati kvaliteta zraka, smanjiti buka te smanjiti ili ukloniti učinci štetnih kemikalija.

Akcijskim planom za kružno gospodarstvo EU nastoji preobraziti naše gospodarstvo produljenjem ži-votnoga vijeka i boljim mogućnostima recikliranja proizvoda te što duljom upotrebom materijala i re-sursa. Preispitivanjem životnih ciklusa proizvoda pridonijet će se održivijem upravljanju dragocjenim resursima i smanjenju otpada, a Europa će postati otpornija u pogledu opskrbe sirovinama.

Problemi povezani s okolišem ne zaustavljaju se na granicama EU-a. Kako broj ljudi na svijetu nastavlja rasti, EU predvodi međunarodne napore za poticanje održivog razvoja. Potrebne su dodatne mjere kojima bi se osiguralo da zrak, oceani i drugi vodeni resursi ostanu čisti, da se zemlja i ekosustavi iskorištavaju na održiv način i da se klimatske promjene zadrže na razini na kojoj se njima može upravljati.

@EU_ENVfacebook.com/EUEnvironment

http://bit.ly/2mZsQFt

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

26

https://ec.europa.eu/info/topics/environment_hrhttp://ec.europa.eu/environment/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/action-programme/http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/water/infographics.htmhttp://ec.europa.eu/environment/water/infographics.htmhttp://ec.europa.eu/environment/water/water-bathing/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/environment/air/cleaner_air/http://ec.europa.eu/environment/noise/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/chemicals/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/circular-economy/index_en.htmhttps://twitter.com/EU_ENVhttps://www.facebook.com/EUEnvironmenthttp://bit.ly/2mZsQFthttp://bit.ly/2mZsQFthttp://bit.ly/2mZsQFt

Eu energetskim politikama želi osigurati sigurnu, konkurentnu i povoljnu opskrbu energijom uz ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/energy_hr

Energija

Europa je suočena s brojnim velikim energetskim izazovima. Naša ovisnost o uvozu energije zahtijeva osobito hitno djelovanje jer EU trenutačno uvozi više od polovine svoje energije uz troškove od 400 milijardi eura go-dišnje. Drugi važni izazovi uključuju moguće prekide u opskrbi energijom, visoke cijene energije koje pogađaju kućanstva i poduzeća te okolišne i zdravstvene probleme uzrokovane emisijama stakleničkih i drugih štetnih plinova, osobito pri izgaranju fosilnih goriva.

Ciljevi EU-a do 2030. uključuju:

● obvezujuće smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % u usporedbi s razinama iz 1990., ● obvezujući cilj od najmanje 27 % udjela energije iz obnovljivih izvora u EU-u, ● povećanje energetske učinkovitosti za najmanje 27 % (Komisija je predložila povećati taj postotak na 30 %), i ● dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta – ispunjenje cilja od 15 % povezanosti elektroenergetske mreže

među zemljama EU-a i napredak važnih infrastrukturnih projekata.

Što EU činiDa bi se pronašli odgovori na ta pitanja i ispunili ciljevi EU-a, Eu-ropska komisija osnovala je europsku energetsku uniju. Tim se projektom građanima EU-a i poduzećima želi osigurati sigurna, cjenovno pristupačna i održiva energija omogućivanjem slobodnog protoka energije preko nacionalnih granica u EU-u. Njime će se po-ticati i nove tehnologije i infrastrukturni projekti da bi se povezala europska energetska tržišta, smanjili računi u kućanstvima, stvorila nova radna mjesta i potaknuo rast. Europi će omogućiti da preuz-me vodeću ulogu u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i borbi protiv klimatskih promjena. Stvaranjem energetske unije Europa će moći usuglasiti svoj stav o globalnim energetskim pitanjima.

Dodatne politike i mjere kojima se osigurava postizanje ciljeva EU-a obuhvaćaju:

● Europsku strategiju energetske sigurnosti, u kojoj su utvrđene mjere za povećanje sigurnosti op-skrbe EU-a energijom.

● Otporno i integrirano energetsko tržište na razini EU-a. Nove mreže za plin i električnu energiju grade se zahvaljujući 5,35 milijardi eura osiguranih u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Sredstva su dostupna i u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja. Istodobno se uklanjaju regulatorne prepreke i izrađuju zajednička pravila da bi se povećala konkurentnost dobavljača i mogućnost izbora za potrošače.

● Povećanu domaću proizvodnju energije u EU-u, osobito iz obnovljivih izvora energije. ● Povećanu sigurnost u svim energetskim sektorima EU-a, sa strogim pravilima za pitanja kao što su

zbrinjavanje nuklearnog otpada te rad naftnih i plinskih platformi na moru.

@Energy4Europe

http://bit.ly/2i2DMAw E

ur

op

Sk

a u

nij

a: Š

TO j

E I

ŠTO

čIN

I

27

https://ec.europa.eu/info/topics/energy_hrhttps://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/building-energy-unionhttps://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-unionhttps://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/energy-security-strategyhttps://ec.europa.eu/inea/en/connecting-europe-facility/cef-energyhttp://www.eib.org/efsi/https://twitter.com/Energy4Europehttp://bit.ly/2i2DMAwhttp://bit.ly/2i2DMAwhttp://bit.ly/2i2DMAw

Svojom vanjskom i sigurnosnom politikom Eu može usklađeno nastupati i djelovati na svjetskom planu, države članice mogu rješavati izazove koje ne bi mogle riješiti same, a njome se pomaže i u osiguravanju sigurnosti i napretka za naše građane.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/foreign-affairs-and-security-policy_hr Dokument Europske komisije za razmatranje o budućnosti europske obrane

Vanjski poslovi i sigurnosna politika

Politiku provode čelnik EU-a za vanjske poslove (visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politi-ku, koji je ujedno i potpredsjednik Komisije) i Europska služba za vanjsko djelovanje (diplomatska služba EU-a). Djelovanje Unije vođeno je načelima koja su nadahnula njezino osnivanje i razvoj te koja ona nastoji promicati na globalnoj razini, uključujući mir, demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode.

Što EU činiVisoka predstavnica/potpredsjednica pokrenula je 2016. glo-balnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a da bi se povećala stabilnost u europskom susjedstvu i šire, pojačala sigurnost i obrana te riješili izazovi kao što su energetska sigur-nost, migracije, klimatske promjene i terorizam. Primjena u po-dručju sigurnosti i obrane bila je osobito brza i EU je 2016. do-nio opsežan paket mjera za sigurnost i obranu kojim će Europa preuzeti veću odgovornost za ta područja. Globalnom strategi-jom postavljeno je sljedećih pet prioriteta za djelovanje EU-a:

● sigurnost naše Unije, ● otpornost država i društava, ● integriran pristup sukobima i krizama, ● zajednički regionalni poreci, ● globalno upravljanje za 21. stoljeće.

Europski fond za obranu pokrenut je 2017. da bi se uskladila, dopunila i povećala nacionalna ulaganja u obranu i na taj način povećali rezultati i razvila obrambena tehnologija i oprema koja će zadovoljiti trenutačne i buduće sigurnosne potrebe.

EU pomaže zemljama pogođenima sukobima i krizama. Glavni je donator u međunarodnom odgovoru na krizu u Siriji, s više od 9,4 milijarde eura za potporu sirijskome narodu. Osim toga, nastavlja podr-žavati međunarodna nastojanja za uspostavu mira na Bliskom istoku promičući dvodržavno rješenje prema kojemu bi palestinska država supostojala uz Izrael. Sporazumom postignutim 2015. o iranskom nuklearnom programu EU je pokazao svoju ulogu u vođenju mirovnih pregovora u ime međunarodne zajednice. Od 2003. EU je izveo više od 30 civilnih misija i vojnih operacija na trima kontinentima. Odluke o pokretanju zajednički donose nacionalni ministri zemalja EU-a. Uspješni primjeri uključuju mi-rovne misije EU-a na nekoliko problematičnih mjesta u svijetu, izobrazbu policije, vojske i obalne straže, potporu za izgradnju država u situacijama poslije sukoba i borbu protiv piratstva uz obale roga Afrike. EU nema stalnu vojsku, već pod zastavom EU-a okuplja snage koje pružaju države članice.

@eu_eeasfacebook.com/EuropeanExternalActionService

http://bit.ly/2zn3YcF

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

28

https://ec.europa.eu/info/topics/foreign-affairs-and-security-policy_hrhttps://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-future-european-defence_hrhttps://eeas.europa.eu/topics/common-foreign-security-policy-cfsp_enhttps://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage_enhttp://europa.eu/globalstrategy/http://europa.eu/globalstrategy/https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/area/security-and-defence_enhttps://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage_en/27711/A%20Strategic%20Approach%20to%20Resilience%20in%20the%20EU's%20External%20Actionhttp://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-1508_hr.htmhttps://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/592/syria-and-eu_enhttps://eeas.europa.eu/topics/middle-east-peace-process_enhttps://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/2281/iran-and-eu_enhttps://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/2281/iran-and-eu_enhttps://eeas.europa.eu/topics/common-security-and-defence-policy-csdp_enhttps://twitter.com/eu_eeashttps://www.facebook.com/EuropeanExternalActionServicehttp://bit.ly/2zn3YcFhttp://bit.ly/2zn3YcFhttp://bit.ly/2zn3YcF

Mogućnost članstva snažan je poticaj za provedbu demokratskih i gospodarskih reformi u zemljama koje žele postati članice Eu-a.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/policies/eu-enlargement_hr

Proširenje EU-a

EU je osnovan da bi se promicao mir, napredak i europske vrijednosti diljem Europe. Proširenje je proces ko-jim se zemlje pridružuju EU-u. Od osnutka 1957. Unija se proširila sa 6 na 28 zemalja. jedan je od ciljeva pridruživanja drugih zemalja EU-u povećanje solidarnosti među građanima Europe uz poštovanje i očuvanje raznolikosti.

Što EU činiBilo koja europska zemlja može podnijeti zahtjev za članstvo ako poštuje demokratska načela EU-a i ako je predana njihovu promi-canju. No zemlje mogu postati članice samo ako ispune sve uvjete za pristupanje. Politika proširenja stoga je ključna da bi se zemlje potaknule i da bi im se pomoglo da ispune tri ključna kriterija:

● političku stabilnost, što znači da političke institucije zemalja osi-guravaju demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštova-nje i zaštitu manjina,

● funkcionalno tržišno gospodarstvo te sposobnost nošenja s kon-kurencijom i tržišnim silama u okviru EU-a, i

● sposobnost preuzimanja obveza koje nosi članstvo, uključujući prihvaćanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

U postupku proširenja Komisija pomaže zemljama koje žele pristupiti EU-u u ispunjavanju potrebnih kriterija za članstvo te ih podržava u provedbi povezanih gospodarskih i demokratskih reformi. Kad pregovori i popratne reforme završe na zadovoljstvo obiju strana, zemlja može pristupiti EU-u ako su s time suglasne sve postojeće države članice. Zemlje kandidatkinje trenutačno su Crna Gora, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Albanija, Srbija i Turska. Bosna i Hercegovina i Kosovo(*) potenci-jalne su kandidatkinje.

Vjerodostojna mogućnost proširenja za zapadni Balkan pridonijet će stabilnosti u toj regiji. Početkom 2018. bit će pokrenuta nova strategija za uspješno pristupanje EU-u Srbije i Crne Gore, koje su kandi-datkinje predvodnice na zapadnom Balkanu. Iako je jasno da nijedna kandidatkinja još nije spremna i da u sadašnjim mandatima Europskog parlamenta i Europske komisije neće doći do novog proširenja, nakon njega povećat će se broj država članica. Zemljama sa statusom kandidata za pristupanje glavni prioriteti moraju biti vladavina prava, pravosuđe i temeljna prava. Predsjednik juncker izjavio je 2017. u govoru o stanju Unije da je time isključeno pristupanje Turske EU-u u doglednoj budućnosti.

(*) Ovaj naziv ne dovodi u pitanje stajališta o statusu i u skladu je s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju neovisnosti Kosova.

@eu_nearfacebook.com/EUnear

http://bit.ly/1MZ6B9h

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

29

https://ec.europa.eu/info/policies/eu-enlargement_hrhttps://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/https://europa.eu/european-union/about-eu/countries_hrhttps://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/countries/check-current-status_enhttps://ec.europa.eu/commission/state-union-2017_hrhttps://twitter.com/eu_nearhttps://www.facebook.com/EUnearhttp://bit.ly/1MZ6B9hhttp://bit.ly/1MZ6B9hhttp://bit.ly/1MZ6B9h

kao ključan element vanjske politike Eu-a europska politika susjedstva usmjerena je na stabilizaciju regije u političkom, gospodarskom i sigurnosnom smislu.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/policies/european-neighbourhood-policy_hr

Europska politika susjedstva

U okviru europske politike susjedstva upravlja se odnosima EU-a s njegovih 16 najbližih istočnih i južnih partnera. Njome se izražavaju želja EU-a za daljnjim razvojem zajedničkih in-teresa s partnerskim zemljama i predanost zajedničkom radu u prioritetnim područjima koja uključuju promicanje demokraci-je, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i socijalne kohe-zije. jedan je od prioriteta jačanje otpornosti država i društava partnera EU-a koji se suočavaju s prijetnjama i pritiscima, uk-ljučujući izazove povezane s migracijama i mobilnosti.

Što EU činiEuropska politika susjedstva nudi okvir za učinkovitija i snažnija partnerstva koja se temelje na zajed-ničkim interesima i djelovanju obiju strana. Glavni su ciljevi te politike:

● stabilizacija susjednih zemalja rješavanjem pitanja gospodarskog razvoja, zapošljivosti i mladih, prometne i energetske povezanosti, migracija, mobilnosti i sigurnosti,

● promicanje ključnih interesa EU-a, kao što su dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljud-ska prava, i

● pojednostavnjenje suradnje na regionalnoj razini, primjerice putem Istočnoga partnerstva i Unije za Mediteran.

Ključne inicijative kojima se politika provodi u praksu su sljedeće:

● Istočno partnerstvo: zajednička inicijativa za produbljivanje i osnaživanje odnosa između EU-a i šest istočnih susjeda: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine.

● Južno susjedstvo: okvir za suradnju EU-a i 10 partnerskih zemalja: Alžira, Egipta, Izraela, jordana, Libanona, Libije, Maroka, Palestine(*), Sirije i Tunisa.

Suradnja se odvija na bilateralnoj razini (s pojedinačnim partnerima), na regionalnoj razini (s dvama partnerima ili više njih s istoka ili juga) ili diljem susjedstva, ovisno o prirodi djelovanja. Europskim in-strumentom za susjedstvo podržava se sveobuhvatan pristup EU-a njegovim partnerima i on je ključan financijski instrument EU-a za suradnju sa zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva u razdoblju 2014.–2020.

(*) Taj naziv ne tumači se kao priznavanje palestinske države i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju.

@eu_nearfacebook.com/EUnear

http://bit.ly/2nfECvt

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

30

https://ec.europa.eu/info/policies/european-neighbourhood-policy_hrhttps://eeas.europa.eu/topics/european-neighbourhood-policy-enp_enhttp://www.euneighbours.eu/enhttp://www.euneighbours.eu/en/east/eu-in-actionhttp://www.euneighbours.eu/en/south/eu-in-actionhttps://twitter.com/eu_nearhttps://www.facebook.com/EUnear/http://bit.ly/2nfECvthttp://bit.ly/2nfECvt

Eu je zagovornik slobodne trgovine. Svakom milijardom eura od izvoza podržava se 14 000 radnih mjesta u Europi. Eu se bori za otvorena tržišta, jednake uvjete i najviše međunarodne standarde.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/trade_hr Dokument Europske komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije

Trgovina

EU je najveća trgovinska sila s jednim od najotvorenijih gospodarstava na svijetu. Budući da će se 90 % budu-ćeg globalnog rasta ostvariti izvan granica Europe i da trećina našeg nacionalnog dohotka ovisi o trgovini, EU se zalaže za otvorena tržišta, jednake uvjete i najviše međunarodne standarde. EU ima isključivu ovlast u ime svo-jih 28 država članica donositi zakonodavstvo o trgovini i sklapati međunarodne trgovinske sporazume u okviru područja obuhvaćenih zajedničkom trgovinskom politikom na temelju pravila Svjetske trgovinske organizacije.

Što EU činiTrgovinska politika EU-a obuhvaća trgovinu roba i usluga, ali i pitanja kao što su komercijalni aspekti intelektualnog vlasniš-tva i izravna strana ulaganja.

Trgovinski sporazumi nisu sami sebi svrha. U njima se europ-ske vrijednosti i načela promiču diljem svijeta pa stoga svi novi trgovinski sporazumi koje EU sklapa uključuju odredbe o održi-vom razvoju, osobito o zaštiti okoliša i uvjetima rada. Nedavni sporazum s japanom prvi je trgovinski sporazum koji uključuje preuzimanje obveza u okviru pariškog klimatskog sporazuma.

EU se zalaže za otvorenu i pravednu trgovinu, bori protiv protekcionizma i služi mjerama za zaštitu trgovine i pristup tržištu da bi zaštitio svoja poduzeća i građane od nepoštenog tržišnog natjecanja i nepoštene trgovinske prakse.

EU je sklopio trgovinske sporazume sa 67 partnera diljem svijeta, među ostalim Sveobuhvatni gospo-darski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade, kojim su ukinute carine za 98 % kanadskih pro-izvoda i zahvaljujući kojemu poduzeća u EU-u godišnje uštede 590 milijuna eura. Sporazumom s ja-panom izvoz u japan mogao bi se povećati za više od trećine i mogla bi se uštedjeti 1 milijarda eura u carinama. Pokretanje zajedničkog akcijskog plana o trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama dogovoreno je u svibnju 2017.

Do 2017. EU je finalizirao trgovinske sporazume s još 24 zemlje, a pregovara o još 18 sporazuma kojima je obuhvaćena 51 zemlja. U rujnu 2017. Europska komisija predložila je otvaranje trgovinskih pregovora s Australijom i Novim Zelandom.

Komisija provodi trgovinske pregovore na transparentan način, sustavno objavljujući pregovaračke tek-stove, izvješća nakon pregovaračkih krugova i dokumente s objašnjenjima, te podnosi redovita izvješća Europskom parlamentu i državama članicama.

@Trade_EU

http://bit.ly/1FmvJMB

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

31

https://ec.europa.eu/info/topics/trade_hrhttps://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_hr.pdfhttps://www.wto.org/http://ec.europa.eu/trade/http://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/ceta/http://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/ceta/https://twitter.com/Trade_EUhttp://bit.ly/1FmvJMBhttp://bit.ly/1FmvJMBhttp://bit.ly/1FmvJMB

razvoj je u samom središtu vanjske politike unije, a Eu osigurava više od polovine svjetskih financijskih sredstava za suradnju.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/international-cooperation-and-development_hr

Međunarodna suradnja i razvoj

Odnosi EU-a s ostatkom svijeta temelje se na solidarnosti i suradnji. Izazovi kao što su klimatske promjene, nasilni ekstremizam, nezakonita trgovina i nezakonite migracije ne poznaju granice. Te prijetnje utječu na sve nas, a samo suradnjom s partnerskim zemljama u razvoju možemo se boriti protiv krajnjeg siromaštva koje ih hrani i pokreće.

Što EU činiEU ne smatra razvojnu suradnju „milostinjom”, već ulaganjem u održivu, zajedničku budućnost. Stoga je EU vodeći zagovornik UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030., a u vlastitom Europskom kon-senzusu o razvoju iz svibnja 2017. utvrđuje kako će se EU usmjeriti na „stanovništvo, planet, blago-stanje, mir i partnerstvo” u svojem radu na ostvarenju ciljeva iz Programa održivog razvoja do 2030.

Cilj je EU-a borba protiv uzroka siromaštva. To ne znači samo pružanje pomoći da bi se osigurao pristojan pristup hrani, či-stoj vodi, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i zemljištu ili razvoj ključne prometne i energetske infrastrukture i čistog okoliša. To podrazumijeva i izgradnju i osnaživanje demokracije, ljudskih prava (uključujući ravnopravnost žena i muškaraca) i vladavine prava. Bez toga nije moguć razvoj sigurnih i stabilnih društava u kojima ljudi mogu napredovati, a lokalna poduzeća ulagati i razvijati se te stvarati održiva radna mjesta.

EU-ovih 140 diplomatskih misija („delegacija”) surađuje s par-tnerskim zemljama diljem svijeta radi osmišljavanja dugoroč-nih programa. Nakon što Europski parlament i države članice odobre programe, njima se u praksi upravlja upotrebom sred-

stava iz općeg proračuna EU-a i posebnog Europskog razvojnog fonda. EU će u razdoblju 2014.–2020. ukupno dodijeliti oko 82 milijarde eura vanjskog financiranja u obliku bespovratnih sredstava, natječaja i potpora nacionalnim proračunima te sve više upotrebom sredstava EU-a kao početnog kapitala za poticanje lokalnih javnih i privatnih ulaganja.

@europeaidfacebook.com/europeaid

http://bit.ly/2A4lNk3

Eu

ro

pS

ka

un

ija

: ŠTO

jE

I Š

TO č

INI

32

https://ec.europa.eu/info/topics/international-cooperation-and-development_hrhttps://ec.europa.eu/europeaid/policies/european-development-policy_enhttps://ec.europa.eu/europeaid/policies/european-development-policy/european-consensus-development_enhttps://ec.europa.eu/europeaid/policies/european-development-policy/european-consensus-development_enhttp://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/https://ec.europa.eu/europeaid/funding/funding-instruments-programming/funding-instruments/european-development-fund_enhttps://twitter.com/europeaidhttps://www.facebook.com/europeaid/http://bit.ly/2A4lNk3http://bit.ly/2A4lNk3http://bit.ly/2A4lNk3

Eu je zajedno sa svojim državama članicama vodeći svjetski donator humanitarne pomoći koji pruža i koordinira pomoć za ljude u područjima pogođenima katastrofama u Europi i diljem svijeta.

Saznajte više: https://ec.europa.eu/info/topics/humanitarian-aid-and-civil-protection_en

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

EU pruža humanitarnu pomoć osobama pogođenima krizama. Pomoć EU-a u iznosu od 2,1 milijarde eura po-mogla je u 2016. više od 120 milijuna ljudi u preko 80 zemalja. Ciljevi EU-a su sljedeći:

● spašavanje i očuvanje života, sprječavanje i ublažavanje ljudske pat-nje te očuvanje integriteta i dostojanstva stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama i krizama izazvanima ljudskim djelovanjem,

● brz odgovor na hitne situacije unutar i izvan granica EU-a, ● smanjenje rizika od katastrofa, na primjer provedbom strategija

usmjerenih na ublažavanje posljedica klimatskih promjena, ● povećanje pripravnosti na katastrofe, na primjer razvojem su-

stavâ ranog upozoravanja, ● osiguravanje neometanog prijelaza nakon završetka hitnih ope-

racija povezivanjem sa strategijama razvojne pomoći, ● poboljšanje opće otpornosti stanovništva, na primjer ulaganjem

u mjere koje će im pomoći pripremiti se za buduće katastrofe, i ● zaštita i osiguravanje budućnosti djece pogođene prirodnim ka-

tastrofama ili katastrofama izazvanima ljudskim djelovanjem.

Što EU činiEU odgovara na krizne situacije u okviru Komisijine Glavne uprave za europsku civilnu zaštitu i eu-ropske operacije humanitarne pomoći (ECHO), koja osigurava brzu i učinkovitu isporuku pomoći EU-a s pomoću dvaju