ecdl 5.0 carnet- 04 modul 4 + testovi

8/18/2019 ECDL 5.0 CARNet- 04 modul 4 + testovi

1/94 IV-1

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Proračunske tabliceProračunske tablice su tablice s podacima organiziranim u redcima i stup-cima nad kojima možemo obavljati razne aritmetičke, financijske, statističkei druge izračune. Proračunske tablice organizirane su u radne knjige koje sesastoje od radnih listova (radni list predstavlja tablicu).

Cilj ovog modula (poglavlja) je naučiti raditi s radnim knjigama i sprematiih u različitim oblicima datoteka. Naučit ćete unositi podatke, manipuliratinjima (označavati, premještati, kopirati i sortirati), uređivati stupce i retketablice, oblikovati brojeve i tekst u radnoj knjizi te kreirati matematičke ilogičke formule koristeći standardne funkcije proračunskih tablica. Obra-đen je i grafički prikaz podataka, podešavanje izgleda stranice i ispis radnihknjiga za potpuni prijenos informacija.

Na tržištu postoje različite aplikacije za rad s proračunskim tablicama. Naj-poznatiji komercijalni program je Microsoft Office Excel, a besplatniOpenOffice.org Calc.

U ovom modulu (poglavlju) obrađen je Microsoft Office Excel 2003 (u dalj-njem tekstu Excel).

Modul 4

Ljiljana Milijaš


2/94


3/94 IV-3

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

. Korištenje programa

.. Rad sa proračunskim tablicama

... Pokretanje i zatvaranje Excela

Program Excel pokrećemo na nekoliko načina.

1. Kliknemo na Start i otvorimo izbornik Start koji sadrži popis 6 programakoji su zadnji korišteni. Ako je Excel na popisu, kliknemo na → Microsoft Offi-ce Excel 2003.

2. Kliknemo na Start → Svi programi ( All Programs)→ Microsoft Office →Microsoft Office Excel 2003

Slika 4.1 3 načina pokretanja Excela

3. Excel pokrećemo dvoklikom na ikonu prečaca programa na radnoj površini(prečac Excela potrebno je prethodno napraviti).


4/94IV-4 Proračunske tabliceMODUL 4

Bez obzira koji način izabrali, otvorit će se prozor Excela s novom praznom radnomknjigom. Radna knjiga sadrži tri (3) radna lista – tablice s ćelijama poredanim u retke istupce.

Slika 4.2 Prozor Excela

Nakon otvaranja možemo započeti s unosom podataka u ćelije.

Želimo li zatvoriti Excel, imamo nekoliko mogućnosti:

1. Najbrže i najpraktičnije je zatvoriti Excel pomoću gumba Zatvori (Close) nanaslovnoj traci samog programa.

2. Drugi način je pomoću izbornika Datoteka ( File) odabirom naredbe → Izlaz

( Exit ) na dnu izbornika.3. Program možemo zatvoriti i kombinacijom tipki Alt+F4.

Otvaranje postojeće radne knjige

Radne knjige koje su prethodno spremljene možemo otvoriti na više načina:

1. klikom na gumb Otvori (Open) na Standardnoj alatnoj traci2. pomoću izbornika Datoteka ( File)→Otvori (Open)

3. kombinacijom tipki Crtl+O.


5/94 IV-5

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Bez obzira koji način izabrali, otvara se dijaloški okvir Otvori (Open) u kojem:

1. biramo mapu u kojoj se radna knjiganalazi

2. označimo potreb-nu radnu knjigu (ili

više radnih knjigakoje želimo otvori-ti)

3. kliknemo na gumbOtvori (Open) ilipritisnemo tipkuEnter.

Za označavanje više radnih knjiga koristimo dvije tehnike ovisno o tome jesu li radneknjige u popisu poredane uzastopno ili nisu.

Za označavanje više uzastopnih radnih knjiga najprije označimo prvu radnu knjigu upopisu, držimo pritisnutu tipku Shift, a pomoću tipki sa strelicama označavamo ostaleradne knjige prema dolje ili gore od početne. Drugi način je da označimo prvu radnuknjigu, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na posljednju radnu knjigu u popisučime se označe imena svih radnih knjiga između prve i posljednje.

Za otvaranje više radnih knjiga koje nisu uzastopno u popisu najprije označimo prvu,držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na ime svake sljedeće radne knjige. Kad ih sveoznačimo, pritisnemo tipku Enter ili kliknemo na Otvori.

Izbornik Datoteka ( File) na dnu, prije naredbe Izlaz ( Exit ), sadrži popis posljednje četiri

aktivne radne knjige, a isti se popis nalazi i u oknu zadataka. Ako se radna knjiga nalazina tom popisu, dovoljno je kliknuti na njeno ime.

Slika 4.3 Otvaranje više radnih knjiga odjednom

Slika 4.4 Otvaranje radne knjige pomoću izbornika Datoteka i okna zadataka



Ako se radna knjiga ne nalazi na popisu u oknu zadataka, klikom na Više ( More) otvaramodijaloški okvir Otvori (Open) te dalje biramo radnu knjigu na prethodno opisan način.

Po završetku rada s tablicom zatvaramo radnu knjigu, što je moguće na nekoliko načina:

1. pomoću izbornika Datoteka ( File)→ Zatvori (Close)2. klikom na gumb Zatvori prozor (Close Window) na desnom kraju trake izbor-

nika – zatvaranje prozora radne knjige automatski zatvara aktivnu radnu knjigu3. kombinacijom tipku Ctrl+W .

Excel će nas upozoriti na spremanje promjena u radnoj knjizi, ako to nismo prethodnoučinili.

... Kreiranje nove radne knjige na osnovi zadanog predloška Želimo li otvoriti dodatnu novu radnu knjigu, kliknemo na gumb Novo ( New) naStandardnoj alatnoj traci ili pritisnemo tipke Ctrl+N. Otvara se nova prazna radna knjigau koju unosimo podatke.

Slika 4.5 Standardna alatna traka i izbornik Datoteka

Treći način je pomoću izbornika Datoteka ( File)→ Nova... ( New).

Otvara se okno zadataka Nova radna knjiga ( New Workbook ) u kojem biramo → Pra-zna radna knjiga ( Blank workbook ) nakon čega se ona i otvori.

Slika 4.6 Otvaranje nove prazne radne knjige pomoću okna zadataka

Za kreiranje nove radne knjige mogu se koristitipredlošci. Najprije otvaramo odgovarajući pred-ložak, a zatim unosimo podatke u odgovarajućapolja.

U oknu zadataka Nova radna knjiga (okno

otvaramo klikom na Datoteka → Nova) biramohoćemo li otvoriti predložak na računalu ili pred-ložak dostupan na internetu (Office Online).


7/94 IV-7

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Slika 4.7 Odabir predloška na računalu

Odabirom Na mom računalu (On my computer ) otvara se dijaloški okvir Predloš-ci (Templates) u kojem na kartici Tablični predlošci (Spreadsheet Solutions) biramopredložak te ga otvorimo dvostrukim klikom na njegovo ime ili ikonu. Polje Pretpregled ( Preview) s desne strane prikazuje umanjenu sliku izabranog (označenog) predloška štoolakšava izbor.

Odabirom Predlošci na Office Online (Templates on Office Online) u oknu zadataka iliu dijaloškom okviru Predlošci (vidi prethodnu sliku) spaja nas na internet stranicu gdjenajprije biramo kategoriju, a zatim predložak.

Slika 4.8 Odabir predloška na Office Online

Nakon što se polja u predlošku popune podacima, radna knjiga sprema se na uobičajennačin.



... Spremanje radne knjige

Radne knjige koje napravimo potrebno je spremiti na određenu lokaciju na disku. Zaspremanje radne knjige koristimo naredbu Spremi (Save) koju aktiviramo na tri načina:

1. izbornik Datoteka ( File)→ Spremi (Save)2. gumb Spremi (Save) na Standardnoj alatnoj traci3. kombinacija tipki Crtl+S

Sva tri načina otvaraju dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem određujemo sljedeće:

1. mapu (lokaciju) u koju ćemo spremiti radnu knjigu – biramo je u polju Spremi u: (Save in:). Izvorno je podešena mapa My Documents, ali ako je prethodno korište-

na naredba za spremanje, u polju Spremi u: (Save in:) bit će ime mape koja je bilaposljednja odabrana. Želimo li radnu knjigu spremiti na memorijski ključić (USBstick) ili disketu, u ovom polju biramo oznaku pogona za memorijski ključić (naslici pogon G:) ili disketu (3.5 Floppy (A:))

2. ime radne knjige, npr. Obracun13. oblik (tip ili format) radne knjige, npr. Microsoft Office Excelova radna knjiga

(*.xls).

Na kraju pritisnemo tipkuEnter ili kliknemo na gumbSpremi (Save).

Kad je radna knjiga spre-mljena, svaku daljnju pro-mjenu spremamo klikomna gumb Spremi (Save) naStandardnoj alatnoj traci.

Želimo li već spremljenu radnu knjigu ponovo spremiti pod drugim imenom, kako bismosačuvali njenu kopiju ili je spremiti u drugu mapu, koristit ćemo naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka ( File).

Otvara se isti dijaloški okvir Spremi kao (Save As) za spremanje radne knjige u kojemodredimo promjene koje želimo – promijenimo ime radne knjige ili lokaciju na disku.

Slika 4.9 Spremanje radne knjige na

memorijski ključić


9/94 IV-9

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

... Spremanje radne knjige u drugom obliku ili drugoj verziji

Prema zadanim postavkama radna knjiga Excela ima ekstenziju .xls te se sprema u tomformatu. Međutim, Excel omogućava spremanje radnih knjiga u raznim formatima, kao

što su predložak Excela (.xlt), tekst datoteku (.txt) ili u nekoj ranijoj verziji Excela, ako zato postoji potreba.

Za spremanje radneknjige u drugom datoteč-nom formatu ili drugoj

verziji koristimo naredbuSpremi kao (Save As) izizbornika Datoteka ( File).U dijaloškom okviru upolju Spremi u obliku: (Save as Type:) određu-

jemo željeni datotečniformat pod kojim će sespremiti radna knjiga ilidrugu verziju programaExcel (na slici je odabranpredložak Excela).

Slika 4.10 Spremanje tablice kao predloška

... Prijelaz između otvorenih radnih knjiga

Kad radimo s više otvorenih radnih knjiga, postoji potreba za prebacivanjem iz jedneradne knjige u drugu. Za prebacivanje između otvorenih radnih knjiga koristimo:

1. izbornik Prozor (Window)Na dnu izbornika Prozor (Window) nalazi se popisotvorenih radnih knjige, a ispred aktivne radne knjige(one koja je prikazana na zaslonu) nalazi se kvačica. Zapremještanje u drugu radnu knjigu kliknemo na imeradne knjige u koju se želimo premjestiti.

Slika 4.11 Prebacivanje u drugu radnu knjigu pomoću izbornika Prozor



2. programsku traku (traka za zadaćama – Taskbar )Programska traka sadrži gumbe s prozorima otvorenih radnih knjiga. Prozoraktivne radne knjige ima gumb tamnije boje (Windows XP). Za premještanje udrugu radnu knjigu kliknemo na gumb s njenim imenom na programskoj traci.

Kako bi se svaka radna knjiga otvorila u novom prozoru te imala vlastiti gumbna programskoj traci, u dijaloškom okviru Mogućnosti (Options) (izbornikAlati (Tools) → Mogućnosti) na kartici Pogled (View) mora biti potvrđenaopcija »Prozori u programskoj traci« (Windows in Taskbar ). U protivnom će sesve radne knjige otvarati u jednom prozoru te će prebacivanje među njima bitimoguće jedino preko izbornika Prozor.

3. kombinaciju tipku Alt+Tab Držimo stalno pritisnutu tipku Alt i pritišćemo tipkuTab. Svakim pritiskom na tipku Tab Windowsi kruže po otvorenim prozorima.Kad dođemo do radne knjige u koju se želimo premjestiti, otpustimo tipku Alt.

Slika 4.12 Prikaz prozora otvorenih radnih knjiga na programskog traci

Slika 4.12 Prikaz prozora otvorenih radnih knjiga

na programskog traci


11/94 IV-11

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

.. Postavke za uspješniji rad

... Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji

Osnovne postavke aplikacije kao što su korisničko ime, glavne mape za otvaranje i sprema-nje radnih knjiga određujemo pomoću izbornika Alati (Tools)→Mogućnosti (Options).

Otvara se dijaloški okvir Mogućnosti (Options) podijeljen na 13 kartica, a za nas je bitnakartica Općenito (General ).

U polju Zadano mjesto datoteke: ( Default file location:) određujemo primarnu mapu zaotvaranje i spremanje radnih knjiga. Obično odabiremo mapu koju najviše koristimo uradu s datotekama i izabrana mapa ponudit će se kao glavna mapa u dijaloškim okvirima

naredbi Otvori (Open) i Spremi kao (Save As).

U polju Ime korisnika: (User Name:) upisujemo korisničko ime.

Slika 4.14 Kartica Općenito

... Korištenje dostupne funkcije pomoći

Zatreba li nam pomoć u radu s tablicama, možemo je potražiti u samom programu nanekoliko načina:

1. pomoću gumba Microsoft Excel – pomoć 2. pritiskom na tipku F13. pomoću izbornika Pomoć ( Help) → Microsoft Excel – pomoć ( Microsoft Excel

Help).

Otvara se okno zadataka Pomoć ( Help) u koje upisujemo ključnu riječ, npr. „unos“. Zatimkliknemo na gumb sa zelenom strelicom.



Slika 4.15 Traženje teme u pomoći

Sustav pomoći daje popis tema koje sadrže zadanu riječ, a mi biramo onu koja nas zani-ma. Kada kliknemo na naslov teme, njen sadržaj pojavi se u oknu zadataka.

Slika 4.16 Izabrana tema (lijevo) i njen sadržaj (desno).


13/94 IV-13

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Tablica sadržaja

Pomoć možemo potražiti i pomoću tablice sadržaja (Table ofContents).

Slika 4.17 Pozivanje tablice sadržaja

Kad kliknemo na nju, pojavi se popis tema sadržaja. Teme su predstavljene zatvorenomknjigom. Kada izaberemo naslov teme (1), otvori se knjiga ispred izabrane teme i ponudipopis podnaslova (2). Zatim biramo podnaslov koji je najbliži onome što tražimo (3).

Slika 4.18 Biranje tema pomoći

Tako idemo dalje dok ne dođemo do konačnog teksta,kako prikazuje slika. Tekst podnaslova ispisan je plavom

bojom, a sadržaj crnom bojom.

Slika 4.19 Izabrani naslov i sadržaj



... Korištenje alata za uvećanje/zumiranje

Radi boljeg pregleda tablice, ponekad je potrebno tablicu povećati (zumirati) ili smanjitiu određenom postotku, ovisno o potrebama korisnika. Za promjenu prikaza veličine

radnog lista koristimo gumb Zumiraj ( Zoom) na standardnoj alatnoj traci iliizbornik Pogled (View) → Zumiraj… ( Zoom).

Pomoću strelice gumba Zumiraj otvorimo padajućiizbornik u kojem biramo postotak veličine radnoglista, a postotak povećanja možemo upisati i u poljeunutar samog gumba (npr. 120) te pritisnuti tipkuEnter. Naredba Zumiranje ( Zoom) otvara dijaloškiokvir u kojem biramo iste opcije.

... Prikazivanje/skrivanje alatnih traka

Alatne trake sadrže gumbe koji se koriste za brže i lakše dohvaćanje naredbi. Kada posta-

vimo pokazivač miša na određeni gumb, on se osvijetli i ispod strelice miša pojavi se opisnaredbe koju predstavlja. Gumbi na trakama grupirani su prema namjeni.

Excel inicijalno u prozoru prikazuje Standardnu alatnu traku (Standard ) i traku Obliko- vanje ( Formatting ). Obje trake mogu biti u istom retku jedna do druge ili u dva zasebnaretka što određujemo tako da kliknemo desnom tipkom miša na alatnu traku pa nanaredbu Prilagodi (Customize). U dijaloškom okviru na kartici Mogućnosti (Options)potvrdimo (ili isključimo) opciju »Pokaži alatne trake „Standard“ i „Oblikovanje“ u

dva retka« (Show Standard and Formatting toolbars on two rows).

Slika 4.20 Gumb i dijaloški okvir Zumiranje

Slika 4.21 Prikaz

alatnih traka u dva retka


15/94 IV-15

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Pojedine alatne tra-ke same se pojave uprozoru programa kadaobavljamo određeni za-datak, npr. alatna traka

Grafikon (Chart ).

Alatne trake postavlja-mo klikom na izbor-nik Pogled (View)→Alatne trake (Toolbars),a zatim na alatnu trakukoju želimo prikazatiu prozoru (uključi se

potvrdna kvačica).Ispred imena alatnetrake prikazane u pro-zoru programa nalazise potvrdna kvačica.Alatnu traku uklonimoklikom na njeno imečime isključimo potvrd-nu kvačicu.

Kliknemo li desnom tipkom miša na alatnu traku, pojavi se popis alatnih traka u kojemtakođer možemo dodati ili ukloniti pojedinu traku.

Alatne trake možemo dodatno prilagoditi dodavanjem ili uklanjanjem gumbi. Klikom nastrelicu na desnom rubu alatne trake pojavi se naredba Dodaj ili ukloni gumbe ( Add or

Remove Buttons). Postavimo pokazivač miša na ime alatne trake te se pojavi lista s gum-bima i naredbama koji pripadaju izabranoj traci. Gumbe dodajemo/uklanjamo klikom na

pojedini gumb (gumb prikazan na traci ima potvrdnu kvačicu).

Želimo li alatnu traku vratiti u izvornostanje, otvorimo popis gumbi izabrane alat-ne trake te kliknemo na dnu izbornika nanaredbu Vrati izvornu alatnu traku ( ResetToolbar ).

Slika 4.23 Dodavanje gumba na alatnu traku

Slika 4.22 Postavljanje alatne trake



. Ćelije

.. Umetanje i označavanje

... Sadržaj ćelije

Proračunske tablice sastoje se od ćelija u koje unosimo podatke, a poredane su u retke istupce.

Kako Excel omogućava rad s podacima i njihovu analizu, prilikom unosa podataka ućelije koristimo se određenim smjernicama:

• podatke organiziramo u stupce tako da redci u jednom stupcu sadrže istu vrstupodataka (samo ime ili prezime, ili adresu, itd.)

• u prvoj ćeliji stupca stvaramo natpis (naslov) stupca koji nam govori koja se vrstapodataka u tom stupcu nalazi

• u jednu ćeliju unosimo jedan podatak (npr. ime u jednu ćeliju, prezime u drugućeliju) što kasnije olakšava rad s podacima (sortiranje, filtriranje i sl.)

• podatak u ćeliju unosimo bez prethodnog razmaka (praznina na početku ćelijemože utjecati na pravilno sortiranje i filtriranje podataka), za uvlačenje sadržajakoristimo uvlake.

... Kreiranje popisa

Dio podataka u tablici možemo označiti kao popis te njima raditi neovisno o ostalimpodacima na radnom listu. Popis možemo definirati kao niz redaka koji sadrže povezanepodatke.

Podaci koji čine popis omeđeni su plavim rubom, a stupci u popisu imaju u naslovnomretku automatski filtar koji omogućuje lako i brzo filtriranje i sortiranje podataka.

Kod izrade popisa potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

•

u osnovici popisa ne smije biti praznih redaka ili stupaca (podaci se neće pravilnosortirati ili filtrirati)• prije sortiranja podataka potrebno je otkriti sve skrivene retke


17/94 IV-17

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

• natpisi stupaca neka budu u jednom retku (za ispis sadržaja ćelije u više redakapotrebno je prelomiti tekst u ćeliji)

• na dnu popisa nalazi se prazan redak za unos novih podataka, unosom podatka ućeliju automatski se dodaje nov prazan redak

• na dnu popisa ispod praznog retka moguće je dodati redak „Ukupni zbroj“. Kad se

klikne unutar retka zbroja, dostupan je padajući popis ostalih funkcija.

... Upisivanje brojeva, datuma i teksta u ćeliju

Za unos podatka u ćeliju najprije označimo ćeliju u koju želimo unijeti podatak tako da

kliknemo na nju ili se premjestimo u nju pomoću tipki sa strelicama. Označena ćelija imacrni obrub i njezina adresa nalazi se u okviru naziva na traci formula.

U označenu ćeliju upišemo podatak. Sadržaj koji unosimo u ćeliju vidi se istovremeno ina traci Formula iza znaka jednakosti.

Unos sadržaja u ćeliju je potrebno potvrditi na jedan od načina:

• klikom na gumb Unos ( Enter ) na traci Formula (ostajemo u istoj ćeliji)• pritiskom na tipku Enter (premjestimo se u ćeliju ispod)• pritiskom na tipku tabulatora (pomak u ćeliju desno)• premještanjem u susjednu ćeliju pomoću tipke sa strelicom.

Ukoliko ne želimo napisani sadržaj unijeti u ćeliju, pritisnemo tipku Esc ili kliknemo nagumb Odustani (Cancel ) .

U ćelije unosimo tekst, brojeve, datume i formule.

Tekst se u proračunskim tablicama koristi za opis podataka. Kad unosimo nazive stupa-ca, u sljedeću ćeliju za unos pomičemo se pomoću tipke tabulatora, a kod unosa nazivaredaka koristimo tipku Enter (premještanje u ćeliju ispod).

Excel po zadanom tekst poravna uz lijevi rub ćelije.

Započnemo li unos u neku ćeliju početnim slovom koje se već nalazi u jednoj od ćelija uistom stupcu, Excel ponudi sadržaj te ćelije.



Nakon unosa tekst može prelaziti u ćeliju u sljedećem stupcu, ali kad nju označimo, višakteksta prethodne ćelije se sakrije. Time se podaci ne gube. Označimo li ponovo prethod-nu ćeliju, vidjet ćemo njezin cjelokupan sadržaj.

Kad unosimo brojeve, Excel ih poravna uz desni rub ćelije. Za unos negativnog broja

najprije upišemo negativan predznak (-), a zatim broj. Ako je ćelija nakon unosa broja is-punjena znakom povisilice (#), znači da je stupac preuzak te se broj ne vidi. U tom slučajunajbolje je dva puta kliknuti uz desni rub stupca u zaglavlju (iza slova stupca) kako bi seprilagodila širina stupca.

Ako želimo da Excel brojeve poravna uz lijevi rub ćelije (podatke poput šifre proizvoda ilimatičnog broja), prije unosa broja upišemo izostavnik ili apostrof (‘), npr. ‘123.

Brojčane podatke naknadno uređujemo pomoću alatne trake Oblikovanje ili dijaloškogokvira Oblikovanje ćelija ( Format Cells) u kojem određujemo decimalna mjesta, oznaku

valute, stil zareza, prikaz negativnog broja itd.

Datume unosimo u obliku dd/mm/gg (dan, mjesec, godina) i razdvajamo ih kosom crtom(/) ili crticom (-), a naknadno uređujemo njihov oblik.

... Označavanje ćelija i cijelog radnog lista

Ćeliju označimo tako da kliknemo na nju. Označena ćelija obrubljena je crnih obrubom.To je aktivna ćelija te će se svaka promjena, kao što su unos podatka, brisanje sadržaja iliprimjena oblikovanja, odnositi na nju.

Ćelija se označi tako da se klikne na nju ili se premjesti u nju pomoću tipki sa strelicama

ili tipke tabulatora.

Slika 4.24 Izgled podataka u ćeliji


19/94 IV-19

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

U radu s tablicama često je potrebno istu radnju obaviti u više ćelija te ih je potrebnooznačiti prije korištenja odgovarajuće naredbe.

Više ćelija označimo tako da povučemo pritisnutom tipkom miša od početne do krajnjećelije koju želimo označiti, npr. A1-C5. Ovako označene susjedne ćelije nazivamo raspon

ćelija. Početna ćelija raspona bijele je boje i nazivamo je aktivna ćelija. U nju će započetiunos podatka. Ostale (neaktivne) ćelije raspona su zatamnjene. Kod unosa podataka uoznačeni raspon, unos u ćeliju potvrđujemo pritiskom na tipku Enter. Najprije unosimopodatke u prvi stupac raspona, zatim u sljedeći itd.

Za označavanje više raspona ćelija najprije označimo prvi raspon, držimo pritisnututipku Ctrl, a lijevom tipkom miša označavamo dodatne raspone (ćelije). Na sljedećoj sliciprikazano je više označenih raspona ćelija.

Slika 4.25 Prikaz više označenih raspona ćelija

Raspon ćelija možemo označiti i tako da držimo pritisnutu tipku Shift, a pomoću tipkisa strelicama krećemo se preko ćelija koje želimo označiti. Drugi način je da označimopočetnu ćeliju, držimo pritisnutu tipku Shift i kliknemo u posljednju ćeliju raspona.

Za označavanje cijelog radnog lista, kliknemo na sjecište stupaca i redaka u gornjem

lijevom kutu tablice ili pritisnemo tipke Ctrl+A.



.. Uređivanje i sortiranje

... Uređivanje sadržaja ćelije

Uređivanje sadržaja ćelije podrazumijeva ispravke i promjenu sadržaja ćelije.

Za promjenu dijela sadržaja ćelije dva puta kliknemo na ćeliju ili označimo odgovarajućućeliju te pritisnemo tipku F2 kako bi se u ćeliji pojavio kursor. Potom uređujemo sadržajćelije.

Po sadržaju ćelije krećemo se pomoću tipki sa strelicama. Pomoću tipke Backspace izbrišemo znak lijevo, pomoću tipke Delete znak desno od kursora, a ako je označen diosadržaja ćelije, pomoću navedenih tipki izbriše se označeno. Napravljene promjene potvr-dimo pritiskom na tipku Enter ili pomoću gumba Unos na traci Formula.

Želimo li sadržaj ćelije promijeniti u cijelosti, označimo ćeliju, upišemo novi sadržaj ipotvrdimo unos. Novoupisani sadržaj zamijeni prethodni.

Za brisanje čitavog sadržaja ćelije označimo ćeliju (ili više njih) i pritisnemo tipku Delete.Drugi način je da u izborniku Uređivanje ( Edit ) izaberemo naredbu→Očisti (Clear )→Sadržaj (Contents).

... Korištenje funkcija za poništavanje i vraćanje izmjena

Naredba Poništi (Undo) koristi se za ispravljanje pogrešaka ili zadnje izmjene. Ona poni-

štava zadnju radnju, odnosno vraća korak nazad i popravlja ono u čemu smo pogriješili iliispravi što smo izmijenili.

Ukoliko smo napravili pogrešan unos ili izbrisali nešto što nam treba, u izborniku Ure-đivanje ( Edit ) izaberemo naredbu → Poništi (Undo). Pored imena naredbe nalazi se opiszadnje radnje koju ćemo njenim izvođenjem poništiti. Naredbu možemo upotrijebiti višeputa uzastopno.

Naredbu Poništi (Undo) možemo aktivirati pomoću gumba na Standardnoj alatnoj

traci i kombinacijom tipki Ctrl+Z.


21/94 IV-21

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Naredba Ponovi (Redo) koristi se za ponavljanje zadnje radnje, ali i za ponavljanje radnjekoju smo naredbom Poništi (Undo) poništili.

Trebamo li više puta ponoviti istu radnju, npr. centrirati tekst ćelije, dovoljno je to učiniti jednom, a svaki sljedeći put koristiti izbornik Uređivanje ( Edit ) naredbu→ Ponovi(Redo) ili pritisnuti kombinaciju tipki Ctrl+Y.

Naredba Ponovi (Redo) također ponavlja akciju koju smo naredbom Poništi (Undo) opo-zvali (poništili). Ako smo naredbom Poništi (Undo) izbrisali unos ili poništili oblikovanjeteksta, naredba Ponovi (Redo) vraća izbrisano, odnosno vraća oblikovanje koje je biloprije korištenja naredbe Poništi (Undo).

... Upotreba funkcije Traži

Za pronalaženje određenog sadržaja na radnom listu koristimo naredbu Traži ( Find ).Pozivamo je pomoću izbornika Uređivanje ( Edit )→ Traži (Find) ili kombinacijom tipkiCtrl+F.

Otvara se dijaloški okvir Traženje i zamjena ( Find and Replace) s otvorenom karticomTraži ( Find ). U polje Traži ovo: ( Find what:) upišemo sadržaj koji tražimo i kliknemona Traži dalje ( Find Next). Excel pronalazi i označi ćeliju s traženim sadržajem. Svakim

sljedećim klikom na Traži dalje ( Find Next) Excel pronalazi sljedeću ćeliju koja sadržitraženi sadržaj.

Slika 4.26 Naredbe Poništi i Ponovi u izborniku i na alatnoj traci

Slika 4.27 Traženje

sadržaja na radnom listu



Klikom na gumb Traži sve ( Find All ) Excel ispod dijaloškog okvira otvara dodatno poljeu kojem navodi adrese svih ćelija u kojima se nalazi traženi sadržaj.

Slika 4.28 Rezultat naredbe Traži sve

... Upotreba funkcije Zamijeni

Funkciju Zamijeni ( Replace) koristimo za pronalaženje i zamjenu određenog sadržaja.Nalazi se u izborniku Uređivanje ( Edit ), a možemo je aktivirati i kombinacijom tipkiCtrl+H.

Ova naredba otvara dijaloški okvir Traženje i zamjena ( Find and Replace) s karticomZamijeni ( Replace). U polje Traži ovo: ( Find what:) upišemo sadržaj koji tražimo, a upolje Zamijeni sa: ( Replace with:) sadržaj kojim ćemo ga zamijeniti. Kliknemo na Traži dalje ( Find Next) kako bi Excel pronašao ćeliju s traženim sadržajem, a zatim na Zamije-ni ( Replace) kako bi zamijenio pronađeni sadržaj novim. Sljedećim klikom na Zamijeni( Replace) Excel pronalazi sljedeću ćeliju s traženim sadržajem i napravi traženu zamjenu.

Klikom na gumb Zamijeni sve ( Replace All ) Excel zamijeni sadržaj u svim ćelijama teobavijesti koliko je zamjena napravio.

Slika 4.29 Zamjena sadržaja


23/94 IV-23

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

... Sortiranje ćelija

Excel omogućava sortiranje (redanje) podataka prema brojčanim vrijednostima i abecediuzlaznim (1-10, A-Z) i silaznim (10-1, Z-A) slijedom.

Za redanje podataka po jednom stupcu potrebno je označiti bilo koju ćeliju u tom stupcute kliknuti na odgovarajući gumb na standardnoj alatnoj traci, ovisno o tome želimo lipodatke redati po uzlaznom ili silaznom redoslijedu.

Drugi način je korištenje naredbe Sortiranje... (Sort ) u izborniku Podaci ( Data). Ovanaredba otvara dijaloški okvir Sortitanje (Sort ) koji omogućuje redanje podataka do tristupca.

Za redanje po jednom stupcu u polju Sortiranje po (Sort by) izaberemo stupac po kojemće se poredati podaci tako da pomoću strelice polja otvorimo padajući popis s nazivimastupaca, u njemu izaberemo odgovarajući te odredimo način redanja (uzlazno ( Ascen-ding ) ili silazno ( Descending )).

Da bismo razvrstali podatke po dva ili tri stupca, nakon što odredimo redanje po jednomstupcu, u sljedeća dva polja Zatim po (Then by) odredimo drugi i treći stupac i način nakoji će se podaci poredati.

Slika 4.30 Sortiranje podataka po tri stupca

Napomena: prije korištenja naredbe za sortiranje provjerite jesu li svi redci vidljivi (ot-krijte skrivene retke). Među podacima ne smije biti praznih redaka jer podaci iza praznogretka neće biti uključeni u sortiranje.



.. Kopiranje, premještanje i brisanje sadržaja ćelije

... Kopiranje sadržaja ćelije

Sadržaj ćelije ili niza ćelija možemo kopirati unutar istog radnog lista, na drugi radni lististe radne knjige i u drugu radnu knjigu.

Za kopiranje sadržaja koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi ( Paste) iz izbornikaUređivanje ( Edit ) ili miša.

Sadržaj ćelije ili niza ćelija kopiramo pomoću naredbi na sljedeći način:• označimo ćelije čiji sadržaj želimo kopirati• naredbom Kopiraj (Copy) kopiramo sadržaj označenih ćelija u Međuspre-

mnik (Clipboard ) – oko ćelija pojavi se iscrtkani obrub• označimo početnu ćeliju gdje želimo umetnuti kopirani sadržaj (na istom radnom

listu, na drugom radnom listu ili u drugoj radnoj knjizi)• naredbom Zalijepi ( Paste) zalijepimo sadržaj iz Međuspremnika u nove

ćelije.

Pojavi se gumb Mogućnosti lijepljenja ( Paste Options) pomoću kojeg možemo biratidodatne mogućnosti koje prikazuje slika ili jednostavno pritisnemo Enter.

Slika 4.31 Kopiranje sadržaja ćelija i mogućnosti lijepljenja

Napomena: ako ćelije u koje kopiramo sadržaj nisu prazne, već sadrže podatke, kopira-njem ćemo izbrisati njihov prethodni sadržaj.

Za naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi ( Paste) možemo koristiti gumbe na alatnoj traci ilikombinacije tipki Ctrl+C (Kopiraj) i Ctrl+V (Zalijepi).


25/94 IV-25

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Kopiranje sadržaja uporabom miša

Sadržaj označenih ćelija možemo kopirati povlačenjem lijevom i desnom tipkom miša.

Najprije označimo ćelije koje želimo kopirati i postavimo pokazivač miša uz rub ozna-

čenih ćelija. Kad pokazivač promijeni oblik u nagnutu strelicu, držimo pritisnutu tipkuCtrl (uz strelicu se pojavi znak +) i vučemo miš pritisnutom lijevom tipkom do ćelija gdjeće se sadržaj kopirati. Otpustimo tipku miša, a nakon toga tipku Crtl, inače će se sadržajoznačenih ćelija premjestiti, a ne kopirati.

Drugi način je da označene ćelije odvučemo desnom tipkom miša na mjesto gdje ihželimo kopirati. Po otpuštanju tipke miša pojavi se izbornik u kojem biramo naredbuKopiraj ovdje (Copy here).

Slika 4.32 Kopiranje sadržaja ćelije desnom tipkom miša.

... Korištenje funkcije samoispune za kopiranje i inkrementalni unospodataka

Samoispuna ili automatska ispuna je alat koji omogućava brz unos podataka u tablice,bilo da se radi o kopiranju sadržaja ćelije (ponavljanju istih podataka), stvaranju niza ili oinkrementalnom povećanju ulaznih podataka.

Svaka ćelija u donjem desnom kutu ima držač za ispunu koji omogućuje brz unos podata-ka. Držač za ispunu omogućuje kopiranje sadržaja jedne ćelije u susjedne ćelije.

Slika 4.33 Držač za ispunu



Najprije označimo ćeliju (ili više njih) čiji sadržaj želimo kopirati i postavimo pokazivačmiša na držač za ispunu. Kada pokazivač promijeni oblik u znak +, pritisnemo lijevu tip-ku i povučemo miš prema dolje (za kopiranje sadržaja u stupcu) ili udesno (za kopiranjesadržaja u retku). Sadržaj označene ćelije kopirati će se u sve ćelije preko kojih povučemomišem. Ako je prije korištenja automatske ispune označeno više ćelija, njihov sadržaj

kopirat će se onim redoslijedom kojim su označene (A, B, C, A, B, C, ...).

Slika 4.34 Kopiranje sadržaja automatskom ispunom

Pored posljednje ćelije koju ispunimo pojavi se gumb Mogućnosti automatske ispune

( AutoFill Options). Klikom na njega otvara se izbornik pomoću kojeg biramo način ispu-ne ćelija ovisno o vrsti podatka koji je bio u početnoj ćeliji.

Slika 4.35 Gumb Mogućnosti automatske ispune


27/94 IV-27

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Automatska ispuna koristi se i za kopiranje formula u susjedne ćelija (npr. zbrajanje vrijednosti u retku ili stupcu).

Automatsku ispunu koristimo za unos niza brojeva. U prvu ćeliju unesemo početni broj,a ostatak ćelija punimo automatskom ispunom. Po otpuštanju tipke miša, biramo opciju

„stvaranje niza“.

Slika 4.36 Stvaranje niza brojeva automatskom ispunom.

Niz brojeva možemo unijeti i tako da u dvije susjedne ćelije unesemo početne brojeveniza (npr. za niz neparnih brojeva 1 i 3), označimo obje ćelije, a ostatak ćelija punimoautomatskom ispunom.

Slika 4.37 Stvaranje niza neparnih brojeva

Ako prva ćelija u nizu sadrži kombinaciju tekstualnog i brojčanog unosa, Excel automat-skom ispunom proširuje brojčanu komponentu (npr. Artikl 1, Artikl 2).

Slika 4.38 Inkrementalno povećanje unosa

Automatsku ispunu također koristimo za unos podataka s unaprijed pripremljeneliste. Prema zadanim postavkama, Excel omogućuje brz unos dana u tjednu i mjeseci ugodini.



U prvu ćeliju upišemo podatak, npr. Siječanj, potvrdimo unos i povučemo držač za is-punu. Ispod ćelije preko koje povlačimo mišem pojavi se pravokutnik s podatkom koji seunosi. Kada unesemo dovoljno podataka (cijeli niz ili samo dio), otpustimo tipku miša, aExcel popuni ćelije podacima.

Slika 4.39 Automatski unos mjeseci

Naravno, Excel omogućuje kreiranje vlastitih prilagođenih popisa s podacima za auto-matski unos. Podatke koje često unosimo u tablice, pohranit ćemo kao popis te ih unositiautomatskom ispunom.

Prilagođeni popis za automatsku ispunu kreiramo na sljedeći način:

1. u ćelije radnog lista unesemo podatke koji će činiti popis (imena zaposlenika, ar-tikle, inventar i sl.)

2. označimo ćelije s podacima3. kliknemo na izbornik Alati (Tools)→ Mogućnosti (Options) te otvorimo karticu

Prilagođeni popisi (Custom Lists)4. u polju Uvezi popis iz ćelija: ( Import list from cells:) nalaze se apsolutne adrese

ćelija u koje smo prethodno unijeli podatke i označili ih.

Slika 4.40 Unos podataka za prilagođeni popis


29/94 IV-29

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

5. Klikom na Uvezi ( Import ), podaci iz ćelija umetnu se u polje Prilagođeni popisi (Custom lists:), a u polju Stavke popisa ( List entries:) vidimo stavke koje čine po-pis za automatsku ispunu.

Slika 4.41 Kreirani prilagođeni popis za automatsku ispunu

6. Kliknemo na U redu (OK ).

Za unos podataka s prilagođenog popisa upišemo prvu (ili bilo koju) stavku popisa, azatim automatskom ispunom unosimo ostale podatke.

Slika 4.42 Unos podataka s prilagođenog popisa pomoću automatske ispune



... Premještanje sadržaja ćelije

Sadržaj ćelija možemo premještati na istom radnom listu, s jednog lista radne knjige nadrugi i iz jedne radne knjige u drugu radnu knjigu pomoću naredbi Izreži (Cut ) i Zalijepi

( Paste) – izbornik Uređivanje (Edit).

Za premještanje sadržaja ćelije potrebno je:• označiti ćelije čiji sadržaj želimo premjestiti• naredbom Izreži (Cut ) „izrezati“ sadržaj označenih ćelija (sadržaj se kopira u

Međuspremnik (Clipboard ))• označiti početnu ćeliju gdje želimo umetnuti izrezani sadržaj• naredbom Zalijepi ( Paste) zalijepiti sadržaj iz Međuspremnika u nove ćelije.

Za premještanje sadržaja na drugi radni list moramo prije korištenja naredbe Zalijepi(Paste) premjestiti se na odgovarajući radni list klikom na njegovo ime te označiti počet-nu ćeliju gdje će se sadržaj premjestiti.

Za premještanje sadržaja označenih ćelija u drugu radnu knjigu, nakon upotrebe na-redbe Izreži (Cut ) premjestimo se u odgovarajuću radnu knjigu odabirom njenog imenana dnu izbornika Prozor (Window) ili klikom na gumb radne knjige na programskojtraci, odnosno otvorimo odredišnu radnu knjigu ako to nismo ranije učinili. Najprijese premjestimo na potrebni radni list, označimo početnu ćeliju nakon koje će se sadržajpremjestiti i tek tada upotrijebimo naredbu Zalijepi ( Paste).

Za premještanje sadržaja možemo koristiti i kombinacije tipki Ctrl+X (Izreži) i Ctrl+V (Zalijepi).

Premještanje sadržaja uporabom miša

Za premještanje sadržaja ćelija na drugo mjesto na istom

radnom listu, označimo ćelije čiji ćemo sadržaj premje-stiti, postavimo pokazivač miša uz rub označenih ćelijada promijeni oblik u strelicu nagnutu na stranu te priti-snutom lijevom tipkom miša odvučemo označene ćelijena željeno mjesto. Sadrže li odredišne ćelije (tamo gdjepremještamo sadržaj) podatke, Excel će pitati želimo lipremještanjem zamijeniti njihov sadržaj.

Sadržaj označenih ćelija možemo premjestiti i povla-

čenjem desne tipke miša, a kada je otpustimo, pojavi seizbornik u kojem biramo odgovarajuću naredbu.

Slika 4.43 Premještanje sadržaja desnom

tipkom miša


31/94 IV-31

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

... Brisanje sadržaja ćelije

Da bismo izbrisali sadržaj ćelije, najprije označimo ćeliju (ili više njih) i pritisnemo tipkuDelete.

Za brisanje sadržaja ćelije možemo koristiti i izbornik Uređivanje ( Edit ) naredbu→Očisti (Clear )→ Sadržaj (Contents).

Ako označimo više ćelija i pritisnemo tipku Backspace, izbrisat će se sadržaj samo aktiv-ne (bijele) ćelije.

Za brisanje dijela sadržaja ćelije dva puta kliknemo unutar ćelije (ili pritisnemo tipku F2)kako bi se u njoj pojavio kursor, označimo dio sadržaja koji želimo izbrisati i pritisnemo

tipku Delete.



. Upravljanje radnim listovima

.. Redovi i stupci

... Označavanje redaka tablice

Redak označimo tako da kliknemo na zaglavlje retka, odnosno na njegov broj uz lijevi rubprozora. Time se označe sve ćelije izabranog retka.

Za označavanje više susjednih redaka vučemo pritisnutom lijevom tipkom miša pozaglavlju redaka od početnog retka prema dolje ili prema gore. Više susjednih redaka

možemo označiti i tako da najprije označimo prvi redak, držimo pritisnutu tipku Shift tekliknemo na posljednji redak u nizu. Tako označimo sve retke između prvooznačenog iposljednjeg.

Za označavanje više nesusjednih redaka najprije označimo prvi redak klikom na njegovbroj, držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na zaglavlje svakog sljedećeg retka.

Da bismo poništili označavanje retka (redaka), kliknemo na bilo koju ćeliju na radnom listu.

Slika 4.44 Označeni susjedni (4-6) i nesusjedni retci (2, 8, 10)

... Označavanje stupaca

Stupac označimo klikom na zaglavlje stupca (polje sa slovom na vrhu stupca). Time ozna-čimo sve ćelije u izabranom stupcu.

Više susjednih stupaca označimo tako da pritisnutom lijevom tipkom miša vučemo pozaglavlju stupaca u željenom smjeru. Više susjednih stupaca možemo označiti i tako danajprije označimo prvi stupac, držimo pritisnutu tipku Shift te kliknemo na slovo kraj-njeg stupca u nizu.


33/94 IV-33

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Za označavanje više stupaca koji nisu susjedni najprije označimo prvi stupac, držimopritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na zaglavlje svakog sljedećeg stupca koji želimo označiti.

Da bismo poništili označavanje stupaca, kliknemo na bilo koju ćeliju na radnom listu.

Slika 4.45 Označeni stupci

... Umetanje i brisanje redaka i stupaca

Za umetanje ćelija, redaka i stupaca u radni list koristimo naredbe iz izbornika Umeta-nje ( Insert ) ili iz objektnog izbornika koji se pojavi kada desnom tipkom miša kliknemona označeni redak, stupac ili ćeliju.

Novi redak umetne se iznad označenog retka, aposljednji redak radnog lista izbriše se. U Excelu2003 radni list uvijek ima 65.536 redaka. Najprijeoznačimo redak iznad kojeg želimo umetnutinovi, a zatim u izborniku Umetanje ( Insert )biramo naredbu Reci ( Rows).

Drugi način: na označeni redak kliknemo

desnom tipkom miša pa na naredbu Umetni ( Insert ).

Za umetanje više redaka najprije označimo toli-ko redaka koliko novih želimo umetnuti.

Slika 4.47 Umetanje više redaka odjednom pomoću objektnog izbornika

Slika 4.46 Izbornik Umetanje (Insert)



U primjeru na slici 4.47, umetnut će se jedan novi redak iznad retka br. 3 te dva novaretka iznad retka br. 6.

Novi stupac umetne se ispred označenog stupca, a ostali stupci pomaknu se udesno.

Najprije označimo stupac ispred kojeg želimo umetnuti novi, kliknemo na njega desnomtipkom miša i izaberemo naredbu Umetni (ili kliknemo na izbornik Umetanje ( Insert ) →Stupci (Columns)). Novi stupac umetne se lijevo od označenog.

Za umetanje više stupaca odjednom potrebno je označiti toliko stupaca koliko novihželimo umetnuti.

Ako je označena samo jednaćelija (oko nje je crni okvir), u

izborniku Umetanje ( Insert )možemo birati umetanjeretka, stupca ili ćelije. Nared-bom Reci ( Rows) umetnut ćese novi redak iznad označenećelije, a naredbom Stupci(Columns) novi stupac lijevood ćelije.

Odabirom naredbe Ćelije (Cells) otvara se dijaloškiokvir u kojem također možemo birati umetanje dodat-nog retka ili stupca.

Brisanje redaka i stupaca

Da bismo izbrisali redak najprije ga označimo, a zatim kliknemo na izbornik Uređivanje ( Edit )→ Izbriši (Delete). Drugi način je da na označeni redak kliknemo desnom tipkommiša pa na naredbu Izbriši ( Delete) .

Za brisanje više redaka najprije označimo sve retke koje želimo izbrisati pa tek tada bira-mo naredbu za brisanje.

Slika 4.48 Umetanje stupaca

Slika 4.49 Umetanje retka pomoću naredbe Umetanje→ Ćelije


35/94 IV-35

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Za brisanje stupca kliknemo na označeni stupac desnom tipkom miša pa na naredbuIzbriši (Delete) ili izbornik Uređivanje ( Edit )→ Izbriši (Delete).

Želimo li izbrisati samo sadržaj označenih redaka ili stupaca, u

izborniku Uređivanje ( Edit ) bi-ramo naredbu Očisti (Clear) →Sadržaj (Contents) ili pritisnemotipku Delete.

... Mijenjanje širine stupca i visine retka

U radu s tablicama često je potrebno prilagoditi visinu redcima ili širinu stupcima kakobi se vidio sadržaj ćelija. Ukoliko je neprilagođena visina redaka i širina stupaca, ne vidi-mo dio teksta ćelije ili umjesto brojki vidimo povisilice (######) jer je ćelija preuska dabi prikazala broj zbog formata (oblika) znakova koje smo odredili. Visinu redaka i širinustupaca možemo podesiti pomoću miša i uporabom naredbi u izborniku Oblikovanje ( Format ) ili iz objektnog izbornika.

Visinu retka prilagođavamo tako da postavimo pokazivač miša uz donji rub zaglavlja(broja) retka te pritisnutom lijevom tipkom miša povučemo rub retka prema dolje, akoželimo povećati visinu retka, ili prema gore da bismo mu smanjili visinu. Prilikom povla-čenja miša pojave se isprekidane crte uz rubove retka koje nam pokazuju njegovu visinu i

zaslonski opis s trenutnom visinom retka (na slici 21,00).

Za određivanje točne visine retka kliknemo na redak desnom tipkom miša i izaberemo

naredbu Visina retka... ( Row Height ). U dijaloškom okviru upišemo vrijednost za visinu ikliknemo na U redu (OK ).

Slika 4.50 Brisanje stupca

Slika 4.51 Podešavanje visine retka



Slika 4.52 Određivanje točne visine retka

Naredbe za određivanje visine retka možemo birati i u izborniku Oblikovanje ( Format )→Retka ( Row) gdje biramo naredbe Visina... ( Height ) za određivanje točne visine retka.

Slika 4.53 Izbornik Oblikovanje i

naredbe za oblikovanje retka

Želimo li visinu retka prilagoditi sadržaju, naročito ako je sadržaj pojedinih ćelija ispisanu dva ili više redaka, dva puta kliknemo uz donji rub retka. Time se visina retka optimal-no prilagodi visini sadržaja u retku. Isto možemo postići i pomoću izbornika Oblikova-nje ( Format )→ Retka ( Row)→ Samoprilagodi ( AutoFit ).

Širinu stupca podesimo tako da postavimo pokazivač miša uz desni rub stupca u za-glavlju, pritisnemo lijevu tipku i vučemo miš u željenom smjeru, ovisno o tome želimo listupac suziti ili proširiti.

Želimo li širinu stupca prilagoditi najdužem zapisu u stupcu (optimalnu širinu), dva putakliknemo na desni rub stupca u zaglavlju.

Drugi način je da u izborniku Oblikovanje ( Format )→ Stupca (Column) izaberemonaredbu → Širina (Width), što otvara dijaloški okvir u koji unosimo vrijednost za točnu

Slika 4.54 Proširenje stupca pomoću miša


37/94 IV-37

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

širinu stupca. Za podešavanje širine stupca prema najdužem zapisu, biramo naredbuSamoprilagodi označeno ( AutoFit Selection).

Slika 4.55 Naredbe za oblikovanje stupca

Pomoću naredbe Standardna širina (Standard Width) određujemo širinu svih stupacana radnom listu. Pozivanjem naredbe otvara se dijaloški okvir u koji unosimo vrijednost

za standardnu širinu stupaca. Po zadanom standardna širina je 8,43, ali ako odredimodrugu vrijednost (npr. 10), širina svih stupaca na radnom listu bit će 10.

Širinu stupca možemo promijeniti i pomoću naredbe Širina stupca.... (Column Width) izobjektnog izbornika.

... Zamrzavanje i odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca

Za pregledavanje radnog lista s mnogo podataka pomičemo se u željenom smjeru pomo-ću okomitog i vodoravnog klizača ili pomoću tipki Page Up i Page Down.

Prilikom kretanja pomičemo cijeli radni list u željenom smjeru tako da vidimo podat-ke, ali ne i naslove stupaca ili redaka, odnosno natpise što podaci u stupcima i redcimapredstavljaju. Da bismo učvrstili naslove stupaca i redaka kako bi uvijek bili vidljivi nazaslonu, potrebno je zamrznuti okno (redak ili stupac s naslovima podataka).

Za zamrzavanje naslova stupaca potrebno je označiti redak (ili ćeliju) iznad kojegželimo zamrznuti okno, a za zamrzavanje naslova redaka treba označiti stupac (ćeliju)desno od onog koji želimo zamrznuti.

Okno se zamrzne iznad i lijevo od ćelije koja je bila označena prije korištenja naredbe.

Nakon što označimo ćeliju, u izborniku Prozor (Window) biramo naredbu Zamrzniokna ( Freeze Panes). Na radnom listu pojavi se crna crta razgraničenja između zamrznu-

tog okna i ostatka podataka. Sada možemo pomicati podatke, a naslovi su uvijek vidljivina vrhu stupca ili na početku retka.



Slika 4.56 Zamrznuta okna

Za uklanjanje – odmrzavanje zamrznutog okna potrebno je izabrati naredbu Odmrzni okna (Unfreeze Panes) u izborniku Prozor (Window).

.. Radni listovi

... Prijelaz među radnim listovima

Radna knjiga sastoji se od radnih listova na kojima kreiramo tablice i unosimo podatkete nad njima obavljamo razne izračune. Po zadanim postavkama radna knjiga sadrži triradna lista.

Radni list koji vidimo na zaslonu je aktivni radni list i njegova kartica je bijele boje (naslici List2). To je list na kojem radimo. Kartice neaktivnih radnih listova sive su boje.

Na drugi radni list prelazimo klikom na karticu s njegovim imenom, npr. List3.

Ako radna knjiga ima više radnih listova tadada ne vidimo sve njihove nazive. Za prikaz

naziva koristimo gumbe sa strelicama ispredkartica radnih listova. Pomoću njih možemoprikazati karticu prvog, prethodnog, sljedećeg iposljednjeg radnog lista u knjizi.

Želimo li usporediti podatke na više radnih listova, potrebno je te radne listove prikazatina zaslonu pomoću izbornika Prozor (Window)→ Novi prozor ( New Window). Otvara

se novi prozor iste radne knjige koji u svom nazivu ima ime radne knjige i broj 2.

Slika 4.57 Prijelaz na List3


39/94 IV-39

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Zatim prozore radne knjige raspo-redimo na zaslonu (izbornik Prozor (Window)→ Rasporedi ( Arrange…)tako da u dijaloškom okviru Raspo-ređivanje prozora izaberemo opciju

“popločeno” (Tiled ) (prozori radneknjige razmjeste se poput pločica) ipotvrdimo opciju “Prozore aktivneradne knjige” (Windows of activeworkbook ) – inače će Excel prikazatiprozore svih otvorenih radnih knjiga,a ne radnih listova.

Nakon što rasporedimo prozore aktivne radne knjige, u svakom prozoru izaberemo od-

govarajući radni list. Na drugi radni list prelazimo klikom na prozor u kojem je prikazan.Otvorene prozore iste radne knjige zatvaramo pomoću gumba Zatvori (Close) na naslov-noj traci prozora u kojem je prikazan radni list.

Slika 4.59 Prijelaz u prozor drugog radnog lista

... Umetanje novog radnog lista i brisanje radnog lista

Zatreba li nam dodatni radni list, umetnut ćemo ga pomoću izbornika Umetanje ( Insert )

→ Radni list (Worksheet ). Novi radni list umetne se ispred aktivnog radnog lista, dakleonog čija je kartica bijele boje.

Slika 4.58 Raspoređivanje prozora iste radne knjige



Drugi način je da na radni list ispred kojeg želimo umetnuti novi kliknemo desnom tip-kom miša, izaberemo naredbu Umetni… ( Insert …) te u dijaloškom okviru biramo Radnilist (Worksheet ).

Slika 4.60 Umetanje radnog lista

Za umetanje više radnih listova odjednom potrebno je označiti toliko radnih listovakoliko novih želimo umetnuti, a tek tada koristiti naredbu Umetanje ( Insert )→ Radnilist (Worksheet ).

Brisanje radnog lista

Aktivni radni list izbrišemo pomoću izbornika Uređivanje ( Edit )→ Izbriši list ( DeleteSheet ).

Drugi način: desnom tipkom miša kliknemo na karticu radnog lista i iz objektnog izbor-nika izaberemo naredbu Izbriši ( Delete).

U oba slučaja Excel će nas upozoriti da će list (listovi) biti trajno izbrisan. Brisanje radnog

lista potvrđuje se klikom na Izbriši ( Delete).

Za brisanje više radnih listova odjednom najprije označimo odgovarajuće radne listove(aktivni radni list, tipka Ctrl i klik na svaki sljedeći list), a zatim koristimo naredbu zabrisanje radnih listova.


41/94 IV-41

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

... Dobra praksa u imenovanju radnih listova

Radne listove ne koristimo samo za kreiranje tablica s podacima i obavljanje izraču-na, nego i za organizaciju podataka unutar radne knjige. Tako na jednom radnom listu

možemo imati tablicu s proračunom, a na drugom grafički prikaz obrađenih podataka iliobjašnjenja za pojedine stavke.

Prema zadanim postavkama radni listovi imaju naziv List1-List3. Kad umetnemo novilist u radnu knjigu on dobiva generički naziv List4, a svakom sljedećem dodanom listupovećava se broj u nazivu (List5, List 6…).

Generički nazivi radnih listova otežavaju organizaciju podataka i snalaženje u radnojknjizi. Zato je poželjno da radni list ima smisleni naziv koji će nam nedvojbeno govoriti

kakvi se podaci na njemu nalaze, npr. obračun radnih sati, Prodaja Siječanj itd..

Takvo ime označava namjenu radnog lista, olakšava rad s radnim listom (premještanje,kopiranje, brisanje) kao i uključivanje podataka s radnog lista u formule kada to izračunzahtijeva (konsolidacija podataka i slično).

... Kopiranje, premještanje i preimenovanje radnog lista

Radni list možemo kopirati u istoj radnoj knjizi ili u drugu radnu knjigu.

Za kopiranje aktivnog radnog lista (ili više označenih radnih listova) koristimo izbornikUređivanje ( Edit )→ Premjesti ili kopiraj list ( Move or Copy Sheet ) ili objektni izbornik(desni klik na karticu lista)→ Premjesti ili kopiraj… ( Move or Copy).

Otvara se dijaloški okvir u kojem određujemo:

1. knjigu u koju želimo kopirati označeni radni list2. mjesto u radnoj knjizi, odnosno ispred kojeg radnog lista će se označeni radni list

kopirati.

Slika 4.61 Kopiranje radnog lista u drugu (novu) radnu knjigu



U polju U knjigu: (To book:) biramo radnu knjigu. U ovom polju ponuđena je aktivnaradna knjiga. Ako želimo radni list kopirati u drugu radnu knjigu, pomoću strelice poljaotvaramo popis dostupnih radnih knjiga te izaberemo željenu radnu knjigu. Ciljna radnaknjiga (ona u koju želimo kopirati radni list) mora prethodno biti otvorena inače neće bitidostupna za odabir.

U polju Prije lista: ( Before sheet ) nalazi se popis radnih listova izabrane radne knjige.Biramo list ispred kojeg ćemo kopirati označeni (aktivni) radni list.

Za kopiranje radnog lista potvrdimo opciju Napravi kopiju (Create a copy) i kliknemo naU redu (OK ).

Radni list možemo kopirati i pomoću miša tako da držimo pritisnutu lijevu tipku na kar-tici radnog lista i tipku Ctrl na tipkovnici. Kad pokazivač miša promijeni oblik u strelicuispod koje se nalazi list papira s znakom plus (+) (oznaka kopiranja), povučemo „papir“ domjesta na koje želimo list kopirati (npr. ispred lista 1). Najprije otpustimo tipku miša, atek tada tipku Ctrl (inače će se radni list premjestiti, a ne kopirati). Dok povlačimo miš,mala crna strelica pokazuje odredište.

Slika 4.62 Kopiranje radnog lista pomoću tipke Ctrl i miša

Kopija radnog lista ima naziv originala i broj (2) u nastavku, npr. Poslovnice (2). Kopira-nom radnom listu promijenimo ime.

Za premještanje radnog lista na drugo mjesto u istoj radnoj knjizi ili u drugu radnu knji-gu, koristimo istu naredbu Premjesti ili kopiraj list ( Move or Copy Sheet ) iz izbornika

Uređivanje ( Edit ).

U dijaloškom okviru (vidi sliku 4.61) u polju U knjigu: (To book:) odredimo radnu knjiguu koju želimo premjestiti označeni radni list, a u polju Prije lista: ( Before sheet ) biramolist ispred kojeg ćemo označeni radni list premjestiti. Kliknemo na U redu (OK ).

Radni list možemo premjestiti i pomoću miša. Držimo pritisnutu lijevu tipku na karticiradnog lista da pokazivač miša promijeni oblik u strelicu ispod koje se nalazi list papira.Zatim povučemo „papir“ do mjesta na koje želimo list premjestiti (npr. ispred lista 2) i

otpustimo tipku miša. Dok povlačimo miš, mala crna strelica pokazuje odredište.


43/94 IV-43

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Za promjenu imena radnom listu, dva puta kliknemo na njegov sadašnji naziv kako bise označio. Pomoću tipke Delete izbrišemo trenutni naziv radnog lista, upišemo novi ipritisnemo tipku Enter.

Drugi način je da desnom tipkom miša kliknemo na karticu radnog lista i izaberemo

naredbu Preimenuj ( Rename). Odmah se označi naziv radnog lista nakon čega upišemonovo ime i pritisnemo tipku Enter.

Slika 4.63 Preimenovanje radnog lista

Isto možemo postići i pomoću izbornika Oblikovanje ( Format )→ Lista (Sheet )→Preimenuj ( Rename).



. Formule i funkcije

Excel ne koristimo samo za kreiranje tablica i spremanje podataka, nego i za izvođenjeizračuna nad podacima. Pod izračunom podrazumijevamo izračunavanje formula ifunkcija te prikaz njihovih vrijednosti u ćelijama. U ćeliji je prikazan rezultat formule ilifunkcije, a formula (funkcija) vidi se na traci Formula kao što prikazuje slika.

Slika 4.64 Prikaz formule i rezultata

Formule kreiramo sami ovisno o tome što izračunom želimo postići, a za složenijeizračune koristimo funkcije jer one sadrže skup formula potrebnih za izračun različitihproračuna (matematičkih, financijskih, statističkih, itd.).

.. Aritmetičke formule

... Uporaba formula

Formulu se sastoji od podatka i aritmetičkih operatora. Podatak može biti broj ili bilokoja vrijednost kojom možemo vrednovati rezultat.

U pisanju formula koristimo precizne adrese ćelija u kojima se nalaze podaci za izračunšto ima višestruke prednosti:

• nepotrebno ponavljanje unosa istog podatka • promjenom vrijednosti u bilo kojoj ćeliji uključenoj u formulu (funkciju) Excel

automatski preračunava rezultat

Pomoću automatske ispune, formula ili funkcija kopira se u susjedne ćelije te i obavlja

izračun nad podacima u stupcima ili redcima preko kojih povlačimo držač za ispunu.


45/94 IV-45

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

... Pisanje formula korištenjem adresa ćelija i aritmetičkihoperatora

Formulu započinjemo znakom jednakosti (=) iza kojeg unosimo podatke (brojeve ili adre-

se ćelija) i oznaku matematičke operacije. Za adrese ćelija upotrebljavamo velika tiskanaslova, a između znakova ne smije biti razmak. Pogriješimo li u pisanju formule, Excel nasupozori na grešku. Grešku ispravimo tako da dva puta kliknemo u ćeliju kako bi se u njojpojavio kursor i ispravimo formulu.

U formulama se koriste sljedeći aritmetički operatori:

Oznaka Matematička operacija

+ zbrajanje

- oduzimanje* množenje

/ dijeljenje

^ potenciranje

% postotak

Formulu pišemo tako da najprije označimo ćeliju u koju želimo smjestiti rezultat, napi-šemo znak jednakosti te adrese ćelija s podacima za izračun i aritmetičke operatore, npr.=C2+C3+C4-(C5/E3)...

ili upišemo brojeve koje želimo zbrojiti, npr. =3+5. Brojeve i adrese ćelija možemo kombi-nirati, npr. =C2/5.

Adrese ćelija možemo upisivati u formulu ili ih označiti mišem (kad upišemo znak jednakosti, kliknemo na ćeliju C2 i njena adresa unese se u formulu, upišemo znak + pakliknemo na ćeliju C3 itd.).

Nakon što napišemo formulu, potvrdimo unos u ćeliju pritiskom na tipku Enter ili kli-knemo na gumb Unos na traci Formula.

Na ovaj način pišemo formule za različite izračune, ovisno o potrebama. Na sljedećoj slici je primjer izračuna postotka.

Slika 4.65 Računanje postotka



... Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka

Kad pogriješimo u pisanju formule, Excel će upozoriti na grešku te je možemo ispraviti.Za lakše razumijevanje najčešćih pogrešaka, pogledajte sljedeću tablicu:

Pogreška Opis (značenje)

#NAZIV?#NAME?

Excel ne prepoznaje tekst u formuli (pogrešno napisan nazivfunkcije ili ispušteno dvotočje u referenci raspona)

#DIJ/0!#DIV/0!

dijeljenje s nulom

#REF! neispravna referenca ćelije

Za ispravak greške najprije označimo ćeliju koja prikazuje grešku, a zatim kliknemo nagumb i odgovarajuću naredbu. Uočimo li odmah u čemu smo pogriješili, dva putakliknemo u ćeliju i ispravimo grešku.

... Korištenje relativnih i apsolutnih adresa ćelija u formulama

Adresa ćelije je položaj ćelije u tablici, a određena je slovom stupca i brojem retka u kojemse ćelija nalazi. Adresa ćelije može biti relativna, apsolutna i mješovita.

Relativne adrese ćelija su adrese A1, A2, A3, a temelje se na relativnom položaju ćelijekoja sadrži formulu i ćelije na koju se referenca odnosi. Kod kopiranja ćelije s formulomnjena se relativna adresa prilagodi novoj lokaciji u tablici, a samim time i adrese ćelija spodacima uključenih u formulu. Promotrite sljedeću sliku.

Slika 4.66 Ispravak greške


47/94 IV-47

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Slika 4.67 Relativne adrese ćelija

Funkcija u ćeliji F2 zbraja raspon C2:E2. Kopiranjem funkcije pomoću automatske ispu-ne u donje ćelije, Excel je prilagodio adrese raspona tako da funkcija SUM uvijek zbrajaraspon ćelija lijevo. Funkciji u ćeliji F6 prilagodio je broj retka raspona u =SUM(C6:E6).

Excel na isti način prilagođava sve formule s relativnim adresama, bez obzira kopiramo liih ispunom u retku ili stupcu ili koristimo naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi ( Paste).

Kad imamo formulu u kojoj uvijek upućujemo na istu ćeliju, adresu te ćelije moramooznačiti kao apsolutnu kako je Excel prilikom kopiranja formule ne bi prilagođavao. Uprotivnom, rezultat formule bio bi netočan podatak ili greška zbog neadekvatnog podatkau ćeliji.

Na slici je primjer preračunavanja cijena u kune, atečaj za EUR nalazi se u ćeliji B2. Kopiranjem formuleiz ćelije B5 Excel je prilagodio relativne adrese. Tako

je adresu ćelije s tečajem B2 prilagodio u B3, pa u B4.Vrijednost 18,21 EUR množio je s nulom jer ćelija B3

ne sadrži podatak, a u ćeliji B7 javio je grešku vrijed-nosti jer ne može množiti broj iz ćelije A7 s tekstom ućeliji B4.

Zato je potrebno ćeliji B2 dodijeliti apsolutnu adresu kako bi formula uvijek upućivala na nju.

Apsolutna adresa je adresa ćelije sa stalnim (fiksnim) položajem na radnom listu i njenase referenca kopiranjem ili premještanjem formule ne mijenja. Apsolutnu adresu pre-

poznajemo po znaku $ ispred reference za stupac i redak ćelije (u prikazanom primjeru$B$2).

Slika 4.68 Pogreška vrijednosti u izračunu


48/94


49/94 IV-49

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Slika 4.71 Biranje funkcije

Po odabiru funkcije otvara se dodatni dijaloški okvir Argumenti funkcije (Function Ar- guments), u kojem je potrebno odrediti raspon ćelija (ili više raspona – do 30) nad kojimaće funkcija obaviti izračun.

Spomenut ćemo nekoliko osnovnih funkcija.

Funkcija SUM za zbrajanje podataka

Za zbrajanje podataka koristimo matematičku funkciju SUM koja izgleda ovako:=SUM(C2:C12). Znak dvotočja (:) označava raspon ćelija nad kojima će se obaviti zbraja-nje, u ovom slučaju zbrojit će se vrijednosti u ćelijama od C2 do C12.

Raspon ćelija za zbrajanje označimo pritisnutom tipkom miša, a za označavanje višeraspona držimo pritisnutu tipku Ctrl te mišem označimo raspone. Kad označimo više

raspona, Excel svaki raspon i argumente raspona unutar zagrada funkcije označi drugombojom.



Ako dijaloški okvir prekriva ćelije raspona koji želimo unijeti u funkciju, pomoću crvenestrelice na kraju polja Number1 privremeno sažmemo dijaloški okvir, označimo potre-ban raspon i vratimo dijaloški okvir. Sljedeći raspon unosimo tako da kliknemo unutarpolja Number2 i unesemo (označimo) odgovarajući raspon ćelija itd.

Slika 4.72 Funkcija SUM

Funkciju SUM možemo sami upisati u ćeliju u koju želimo smjestiti rezultat, a možemoi koristiti gumb Automatski zbroj ( AutoSum) na standardnoj alatnoj traci. U ozna-čenoj ćeliji pojavi se funkcija =SUM(:) s ponuđenim rasponom ćelija. Ako raspon ćelijaodgovara, pritisnemo tipku Enter, a ako ne odgovara, označimo potreban raspon mišem(ili upišemo promjenu) prije nego što potvrdimo unos funkcije u ćeliju.

Funkcija AVERAGE za računanje prosjeka

Funkcija AVERAGE izračunava prosječnu vrijednost, aritmetičku sredinu argumenataunutar funkcije, a nalazi se u skupini statističkih funkcija.

Za računanje prosjeka najprije označimo ćeliju u koju ćemo smjestiti rezultat, izaberemofunkciju AVERAGE (pomoću gumba Umetni funkciju ( Insert Function) ili izbornikaUmetanje ( Insert )) te odredimo argumente funkcije (mišem označimo raspon ćelija u

tablici).

Slika 4.73 Funkcija AVERAGE


51/94 IV-51

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Funkciju AVERAGE možemo izabrati među funkcijama koje sepojave u izborniku kada kliknemo na strelicu gumba Automatskizbroj, a možemo je i sami upisati direktno u ćeliju u kojoj računa-mo prosjek (upišemo =AVERAGE i raspon ćelija za koje izračuna-

vamo prosjek).

Funkcije Minimum i Maksimum

Funkcija Minimum (MIN) vraća najmanju vrijednost unutar označnog raspona zanema-rujući pritom tekst i logičke vrijednosti, a funkcija Maksimum (MAX) vraća najveći brojunutar označenog raspona.

Obje funkcije nalaze se u grupi statističkih funkcija, a možemo ih izabrati pomoću gum-ba Umetni funkciju (Insert Function), gumba Automatski zbroj ( AutoSum) ili ih samiupisati u odgovarajuću ćeliju.

Slika 4.75 Primjer funkcije MIN

U primjeru na slici, funkcija Minimum (MIN) vratit ćenajmanju vrijednost (1.330) unutar označenog rasponaF2:F12.

Slika 4.76 Primjer unosa funkcije MAX

Slika 4.74 Odabir funkcije Prosjek (Average) pomoću gumba Automatski zbroj



Funkcija COUNT

Funkcija COUNT ( Brojač ) broji ćelije koje sadrže brojčane vrijednosti kao i brojeve upopisu argumenata. Funkciju COUNT koristimo da bismo prikazali broj brojčanih stavkiunutar raspona ili u nizu brojeva.

Funkcija COUNT broji argumente koji su brojevi, datumi i brojevi prikazani kao tekst, azanemaruje tekst koji ne može prevesti u brojeve, vrijednosti pogrešaka, logičke vrijedno-sti i prazne ćelije.

Njen dijaloški okvir prikazan je na sljedećoj slici, a možemo je aktivirati na isti način kaoi ostale funkcije u Excelu.

Slika 4.77 Primjer funkcije COUNT

Funkcija COUNT zbrojila je ćelija koje sadrže brojčanu vrijednost u rasponu A2:A9.Rezultat je 5 ćelija. Ćelija A7 je prazna, a ćelije A6 i A8 sadrže tekst.

Funkcija COUNTA

Funkciju COUNTA koristimo za brojanje ćelija koje nisu prazne u označenom rasponu

ili nizu. Funkcija broji ćelije koje sadrže podatke i vrijednosti navedene kao argument.Funkcija Counta zanemaruje prazne ćelije.

Slika 4.78 Primjer

funkcije COUNTA


53/94 IV-53

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

U primjeru na slici rezultat funkcije COUNTA je 6, jer označeni raspon sadrži šest ćelijasa sadržajem.

Slika 4.79 Primjer funkcije Counta koja broji ćelije i broj naveden kao argument

U drugom primjeru funkcija broji ćelije sa sadržajem i ćelije koje sadrže broj 8. Rezultatfunkcije je 7.

Funkcija COUNTBLANK

Funkcija COUNTBLANK broji prazne ćelije unutar navedenog raspona. Pritom izostav-lja ćelije s vrijednošću 0.

Slika 4.80 Primjer funkcije COUNTBLANK

Funkcija ROUND

Funkciju ROUND koristimo za zaokruživanje brojeva ili rezultata formula, a njena sin-taksa je =ROUND(broj;br.dec.mjesta).

Npr. =ROUND(123,456;2) zaokružit će broj 123,456 na dva decimalna mjesta.

Umjesto broja može se upisati formula ili funkcija čiji će se rezultat zaokružiti na odgova-rajući broj decimalnih mjesta.



Zašto je potrebno zaokruživanje brojeva?

Prilikom izračuna Excel izračunava rezultat na 15 decimalnih mjesta i takav broj spremau ćeliju te koristi u daljnjim izračunima. S druge strane, izgled broja u ćeliji određen jeoblikovanjem ćelije (broj decimalnih mjesta ili stil zareza) pa je prikaz broja zaokružen

na broj decimala određen oblikovanjem.

To znači da se izgledprikazanog broja i bro-

ja pohranjenog u ćelijirazlikuje.

Promotrite sliku 4.81.

Slika 4.81 Zaokruživanje brojeva

U primjeru na slici djeluje kao da je pogrešno izračunat rezultat u ćeliji C3 zato što jeoblikovanjem zaokružen prikaz rezultata na dvije decimale, a ne stvaran rezultat.

... Korištenje logičke funkcije IF

Funkcija IF nalazi se u grupi logičkih funkcija i koristi se za postavljanje uvjeta. Funkci-

ja IF provjerava je li uvjet zadovoljen te daje vrijednost TRUE ako je uvjet zadovoljen ilidrugu vrijednost FALSE ako uvjet nije zadovoljen.

Sintaksa funkcije je =IF(logical_test; value_if_true; value_if_false) – uvjet;vrijednost ako je zadovoljen;vrijednost ako nije zadovoljen.

Primjer funkcije IF prikazan je na sljedećoj slici:

Ako je iznos u stupcu„Ukupno“ (H) veći od20.000,00, rabat je 10%,a ako nije, rabat je 0%.

Za postavljanje višeuvjeta može se unu-tar jedne IF funkcije

ugraditi jedna ili višedodatnih IF funkcija.

Slika 4.82 Primjer funkcije IF


55/94 IV-55

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

. Oblikovanje ćelija

Tablice s podacima bile bi nepregledne kada ne bismo koristili odgovarajuća oblikovanja.Excel omogućuje primjenu različitih oblikovanja za prikaz brojeva, datuma, teksta, a će-lije (stupce i retke) možemo obrubiti obrubom različite crte, boje i debljine. Za primjenuoblikovanja koristimo alatnu traku Oblikovanje ( Formatting ) prikazanu na sljedećoj slicii dijaloški okvir Oblikovanje ćelija ( Format Cells).

Slika 4.83 Alatna traka Oblikovanje

.. Brojevi i datumi

Proračunske tablice uglavnom sadrže brojeve (vrijednosti) i datume. Excel nudi pregrštmogućnosti za njihovo oblikovanje (prikaz).

... Oblikovanje ćelija za prikaz brojeva

Brojevi su nakon unosa prikazani onako kako smo ih upisali, a naknadno određujemonjihovo oblikovanje. Brojeve možemo prikazati s različitim brojem decimalnih mjesta te soznakom tisućice ili bez nje.

Najprije označimo ćelije u kojima želimo oblikovati brojeve, a zatim koristimo gumbe na

traci Oblikovanje ( Formatting ) kako bismo im povećali ili smanjili broj decimalnih mje-sta. Želimo li brojeve prikazati s dva decimalna mjesta i razdjelnikom tisućice, koristimogumb Oblik zareza (Comma Style) .



Pomoću izbornika Oblikovanje ( Format )→ Ćelije (Cells) otvaramo istoimeni dijaloškiokvir pomoću kojeg također određujemo oblikovanje brojeva. Na kartici Broj ( Number )određujemo broj decimalnih mjesta, hoće li se koristiti razdjelnik tisućica (potvrdimo iliisključimo opciju) te biramo na koji način će se prikazati negativni brojevi.

Slika 4.84 Oblikovanje brojeva pomoću dijaloškog okvira

Važno je napomenuti da se smanjenjem broja decimalnih mjesta višak brojeva u ćeliji nebriše, već se samo sakrije i zaokruži se prikaz broja na zadani broj decimala. Brojevi sui dalje zapisani u izvornom obliku i Excel će u svojim izračunima koristiti broj sa svimdecimalama (pogledajte poglavlje 4.4.2.1. zaokruživanje brojeva – funkcija ROUND).

... Oblikovanje ćelija za prikaz datuma i valutnih simbola

Datum unosimo u ćeliju u obliku dd/mm/

gg (dan, mjesec, godina) i razdvajamo gakosom crtom (/) ili crticom (-). Naknadnoodređujemo oblik datuma pomoću dija-loškog okvira Oblikovanje ćelija ( FormatCells) tako da na kartici Broj ( Number )biramo kategoriju Datum ( Date). Zatimodređujemo način prikaza datuma.

Slika 4.85 Oblikovanje datuma


57/94 IV-57

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Želimo li u proračunskim tablicama prikazati brojeve s valutnom oznakom, najprijeoznačimo ćelije na koje će se oblikovanje primijeniti. Zatim kliknemo na gumb Valuta (Currency) na alatnoj traci Oblikovanje . Excel brojevima dodijeli oznaku valute kune.

Za promjenu oznake valute u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija ( Format Cells) na

kartici Broj ( Number ) biramo kategoriju Valutna (Currency), a zatim u polju Simbol (Symbol ) odgovarajuću valutu ($, € itd.).

Slika 4.86 Odabir simbola valute

... Oblikovanje ćelija za prikaz postotka

Za oblikovanje ćelija za prikaz postotkakoristimo gumb Oblik postotka ( PercentStyle) i dijaloški okvir Oblikovanje ćelija

( Format Cells), karticu Broj ( Number ),kategoriju Postotka ( Percentage).

Slika 4.87 Oblikovanje postotka pomoću dijaloškog okvira



Najprije označimo ćelije čiji sadržaj želimo oblikovati kao postotak, a zatim kliknemo nagumb Oblik postotka ( Percent Style) ili oblik postotka odredimo u dijaloškom okviru.Slijedi unos brojeva u ćelije. Kad upišemo broj, on će imati oblik postotka. Npr. ako upiše-mo broj 10, broj će biti prikazan kao 10%.

Prikaz postotka možemo dodijeliti već upisanim brojevima. U tom slučaju, Excel brojuupisanom u ćeliju dodaje dvije nule i oznaku postotka – ako je u ćeliju upisan broj 1,klikom na gumb Excel će broj prikazati kao 100%, a broj 0,1 prikazat će kao 10%. Dakle,

valja obratiti pozornost koristimo li naredbu za prikaz postotka prije, ili nakon unosapodataka u ćelije.

.. Oblikovanje sadržaja ćelija

Oblikovanje sadržaja podrazumijeva promjenu vrste pisma (fonta) i veličine slova testilski dotjerivanje sadržaja: promjenu boje, kurziv, podebljan ili podcrtan sadržaj. Zaoblikovanje sadržaja koristimo alatnu traku Oblikovanje ( Formatting ) ili dijaloški okvirOblikovanje ćelija ( Format Cells) karticu Font.

... Mijenjanje veličine i vrste fonta

Veličinu fonta mijenjamo tako da pomoću strelice gumba Veličina fonta ( Font Size)otvorimo popis te izaberemo odgovarajuću veličinu (na slici veličina fonta 12). Odabirombroja s popisa prilagodi se veličina fonta u označenim ćelijama.

Vrstu fonta mijenjamo na isti način pomoću gumba Font – u popisu fontova biramoodgovarajući font (na slici Antique Olive).

Pomoću izbornika Oblikovanje ( Format )→ Ćelije (Cells) otvaramo dijaloški okvirOblikovanje ćelija ( Format Cells) u kojembiramo karticu Font.

U polju Font biramo vrstu fonta, a u poljuVeličina (Size) mijenjamo fontu veličinu.Na ovoj kartici možemo birati i efektekao što su precrtana slova ili ispis ozna-

čenog dijela teksta u ćeliji kao indeksa ilieksponenta.

Slika 4.88 Promjena vrste i veličine fonta


59/94 IV-59

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Slika 4.89 Dijaloški okvir – kartica Font

... Oblikovanje sadržaja podebljanjem, kurzivom i podcrtavanjem

Sadržaj ćelija možemo ispisati na razne načine: podebljano, kurziv (ukošeno) i podcrtanote u raznim kombinacijama, npr. podebljano i kurziv .

Za primjenu ovih oblikovanja koristimo gumbe na traci Oblikovanje ili oblikovanjebiramo pomoću dijaloškog okvira Oblikovanje ćelija (slika 4.89) - u polju Stil fonta ( Font

style).

Kad je na sadržaj u označenoj ćeliji primijenjeno određeno oblikovanje, ono je vidljivona traci Oblikovanje i u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija na kartici Font. Gumbprimijenjenog oblikovanja ima drugačiju podlogu (na sljedećoj slici je sadržaj ćelije

podebljan i ukošen). Da bismo uklonili primijenjeno oblikovanje, ponovno kliknemo naodgovarajući gumb i deaktiviramo naredbu.

Slika 4.90 Primijenjena oblikovanja u ćeliji



Sadržaj ćelije podcrtamo klikom na gumb Podcrtano (Underline). Sadržaj ćelije pod-crtan je jednostrukom crtom. Za podcrtavanje sadržaja dvostrukom crtom koristimodijaloški okvir Oblikovanje ćelija, karticu Font. U polju Podcrtano (Underline) biramopodcrtavanje dvostrukom crtom, a u polju zdesna biramo boju crte.

Slika 4.91 Biranje i uklanjanje podcrtavanja

Podcrtavanje uklanjamo odabirom opcije „Nema“ ( None) u polju Podcrtano (Underline)ili koristimo gumb Poništi (Undo) neposredno nakon primjene oblikovanja.

... Mijenjanje boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije

Radi boljeg uočavanja bitnih podataka sadržaj ćelije možemo ispisati drugačijom bojomili promijeniti boju pozadine ćelije (a možemo i oboje).

Za promjenu boje sadržaja ćelije koristimo gumb Boja fonta ( Font Color ), a za boju poza-dine ćelije gumb Boja ispune ( Fill Color ) na traci Oblikovanje.

Klikom na strelicu gumba Boja fonta ili Boja ispune otvorimo paletu boja iizaberemo onu koja nam odgovara. Izabra-na boja primjeni se na sadržaj označenihćelija, odnosno ispuni pozadinu označenihćelija izabranom bojom.

Slika 4.92 Biranje boje fonta i boje ispune


61/94 IV-61

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Boju fonta vraćamo klikom na „Automat-sko“ na vrhu palete boja, a boju ispuneuklanjamo odabirom „Bez ispune“ ( No

Fill ).

Boju fonta (sadržaja) ćelije možemo pro-mijeniti i na kartici Font dijaloškog okviraOblikovanje ćelija, a boju pozadine ćelijena kartici Uzorci ( Patterns).

Na ovoj kartici, osim ispune ćelije odgova-rajućom bojom, možemo izabrati odgova-rajući uzorak za pozadinu ćelije te izabratiboju uzorka.

... Kopiranje oblikovanja ćelije

Oblikovanje jedne ćelije ili raspona ćelija (vrstu i veličinu fonta, poravnanje, uvlake, bojufonta, boju pozadine ili obrube ćelije) možemo kopirati na drugu ćeliju ili drugi rasponćelija.

Za kopiranje oblikovanja koristimo alat Prenositelj oblikovanja ( Format Painter ) koji senalazi na Standardnoj alatnoj traci.

Najprije označimo ćeliju s oblikovanjem koje želimo prenijeti na druge ćelije i kliknemona Prenositelj oblikovanja . Kad pokazivač miša promijeni oblik u kist, prevučemokistom preko ćelija na koje želimo kopirati izabrano oblikovanje. Nakon što otpustimotipku miša, Prenositelj oblikovanja automatski se isključi.

Želimo li oblikovanje prenijeti na više odvojenih raspona, dva puta kliknemo na gumb

Prenositelj oblikovanja. Gumb će ostati uključen tako dugo dok ponovno ne kliknemona njega. Kad izabrano oblikovanje kopiramo na sve potrebne raspone, isključimo Preno-sitelj oblikovanja.

Slika 4.93 Biranje uzorka pozadine ćelije



.. Poravnanja i rubovi

... Prelamanje teksta u ćeliji i nizu ćelija

Prelamanje teksta koristimo kada sadržaj ćelije želimo ispisati u dva ili više redaka radiljepšeg izgleda tablice. Tekst u ćeliji možemo prelomiti na dva načina.

1. Označimo ćeliju u kojoj želimo prelomiti tekst i postavimo kursor ispred riječikoju želimo prenijeti u sljedeći redak iste ćelije. Zatim pritisnemo tipke Alt+Enter čime premjestimo ostatak sadržaja u novi red te potvrdimo unos sadržaja u ćeliju.Tekst možemo prelomiti tijekom unosa sadržaja u ćeliju.

2. Drugi način je da označimo redak (raspon) u kojem želimo lomiti tekst. Pomoću

izbornika Oblikovanje ( Format ) → Ćelije (Cells) otvaramo dijaloški okvir. Nakartici Poravnanje ( Alignment ) potvrdimo opciju “Prelomi tekst” (Wrap text ).

Nakon prelamanja teksta potrebno jepodesiti širinu stupca i visinu retkakako bi tekst u ćeliji izgledao onakokako smo zamislili. Poželjno je da

visina retka u kojem prelamamo tekstbude “samoprilagodi”, kako bi se visi-na retka prelamanjem teksta automat-ski povećala. U suprotnom, kod točnoodređene visine retka postoji moguć-nost da se dio sadržaja ćelije ne vidi.

... Poravnanje teksta u ćeliji

Sadržaj u ćeliji može biti poravnat vodoravno i okomito.

Vodoravno poravnanje podrazumijeva poravnanje sadržaja između lijevog i desnog rubaćelije. Sadržaj može biti poravnat uz lijevi rub ćelije, desni rub ćelije te centriran posredini između lijevog i desnog ruba ćelije. Za vodoravna poravnanja sadržaja koristimo

gumbe na alatnoj traci Oblikovanje ili dijaloški okvir Oblikovanje ćelije ( Format Cells),karticu Poravnanje ( Alignment ) – polje Vodoravno ( Horizontal ).

Slika 4.94 Prelamanje teksta u ćeliji


63/94 IV-63

PRO-MIL

4 T

a b l i c e

Okomito poravnanje podrazumijeva poravnanje sadržaja između gornjeg i donjeg rubaćelije. Sadržaj može biti poravnat uz gornji rub ćelije, donji rub ćelije i po sredini. Oko-mito poravnanje sadržaja ćelije određujemo u dijaloškom okviru Oblikovanje ćelija ( Format Cells), na kartici Poravnanje ( Alignment ) u polju Okomito (Vertical ).

Slika 4.95 Okomito poravnanje teksta

Sadržaj ćelije možemo istovremeno poravnati i okomito i vodoravno, npr. centriramosadržaj u ćeliji.

Sadržaj tablice možemo ispisati i pod određenim kutom, uzlazno ili silazno, tako da na