Dodatak A - Opis Usluga

DODATAK A-lPROJEKTNI ZADATAK

AUTOCESTA A5 BEL! MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

DIONICA: GRANICA MADARSKE - BELI MANASTIR

Izrada projektne dokumentacije i provedba upravnog postupka za autocestu A5,dionica granica Madarske - Beli Manastir

Uvod

Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj je prometnica u izgradnji koja se proteze od granice s Republikom Madarskom do granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Dio je Vc paneuropskog koridora te na podrucju Republike Hrvatske nosi oznaku A5. Predmetna autocesta se proteze u smjeru sjever - jug i predstavlja vaznu prometnu poveznicu sredisnje i istocne Hrvatske. Do sada su izgradene i pustene u promet dionice autoceste od Sredanaca do Osijeka, dok je dionica od Osijeka do Belog Manastira u izgradnji.

AUTOCESTA A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

GRANICA MAPARSKEt

Bell ManastirBELI MANASTIR|BELl’MANASTIR I.

t [MosthMaisica}'

Imosf Dmva\

OSIJEK!OSIJEK

ICEPINl/

Hj/IbakovoIIDAKOVO'“.'Sl'DAKO'

POSAiVSKA NIJA H•jl BRODSLAVOI

iSREDANCll

:—ISREDANCTlISVILAJl

LEGENDA:Granica Madarsko - Beli Manastir Beli Manastir - Most Halasica u Izgradnji izgradeno oslale autoceste

Granica Madarske - Beli Manastir D = 5,0 km

Beli Manastir - Most Halasica D = 17,5 km

Most Halasica * Most Drava D * 0,8 km

Most Drava - Osijek D = 3,8 km

Lipovac

Most Sava D = 660 m

1

Preostali neizgradem dio je predmetna dionica od Belog Manastira do gramce s Madarskom duzine 5 km.

Status provedemh upravmh postupaka vezanih uz diomcu kronoloski je slijedeci:

• Rjesenje o prihvatljivosti zahvata za okolis za autocestu A5- granica Madarske - Beli Manastir - Osijek- gramca BiH (koridor Vc) (klasa. UP/I 351-02/03-06/0102; urbroj' 531-05/4-AM-04-6 od 05. veljace 2004. godine);

• Lokacijska dozvola za za autocestu A5. granica Madarske - Beli Manastir - Osijek-gramca BiH (koridor Vc) (klasa: UP/l-350-05/03-01/0273; urbroj- 531-09/3-1-06-40 KM od 11. prosinca 2006 godine);

• Rjesenje o produzenju Lokacijske dozvole (klasa: UP/l-350-05/09-01/8; urbroj"531-06-2-l-09-2 od 18. sijecnja 2009. godine),

• Rjesenje o prihvatljivosti zahvata za okolis za autocestu A5. dionica granica Madarske - Beli Manastir i Beli Manastir - Osijek (klasa:UP/l 351-03/16-02/12; urbroj:517-06-2-l-l-17-16 od 10 ozujka 2017. godine)

Uslijed izmjene plamrane dinamike izgradnje diomce isteklo je vazenje Lokacijske dozvole.Idejni projekt za izgradnju diomce izraden je u srpnju 2010. godine, medutim zbog promjena koordmatmh sustava u Republic) Hrvatskoj, promijenjem su ulazm podaci te je potrebno temeljem prethodno definiramh elemenata izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju pocevsi od idejnog projekta.

Obzirom da je od ishodenja prvog Rjesenja o prihvatljivosti zahvata za okolis protekao dugi mz godina, doslo je do izmjene zakonske regulative vezane uz zastitu okolisa U svrhu osiguranja preduvjeta za moguce apliciranje izgradnje autoceste na Koridoru Vc za sufinanciranje putem EU fondova, izradena je nova Studija utjecaja na okolis za autocestu A5 od gramce s Madarskom do Osijeka. Proveden je postupak te je u ozujku 2017 godine ishodeno Rjesenje o prihvatljivosti zahvata na okolis

Ovim projektmm zadatkom utvrduju se radovi potrebm za izradu kompletne projektne dokumentacije i provedbe upravnog postupka koji su podijeljem u slijedece grupe radova-

! GRUPARADOVA A/Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj,Dionica. Granica Madarske - Beli ManastirIzrada projektne dokumentacije i provedba upravnog postupka

I GRUPARADOVA B/Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj,Dionica. Granica Madarske - Beli ManastirIzrada natjecajne dokumentacije i provedba projektantskog nadzora

I GRUPARADOVA C/Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj,Dionica. Granica Madarske - Bell Manastir Geodetski radovi

I Razno

Sukladno propisima iz podrucja sigurnosti cestovnog prometa i obzirom da se predmetna dionica nalazi na TEM cestovnom pravcu, za sve razme izrade projektne dokumentacije provest ce se revizije cestovne sigurnosti.Same revizije msu predmet projektnog zadatka, medutim, sva komumkacija vezana uz revizije te postupanje za potrebe revizije u obvezi su izvrsitelja usluge

2

* GRUPA RADOVAA/Autocesta Beli Manastir - Osiiek - Svilai,Dionica: Granica Madarske - Beli ManastirIzrada projektne dokumentacije i provedba upravnog postupka

Opis zadatka

Predmet projektnog zadatka je izrada projektne dokumentacije i provedba upravnog postupka izgradnje diomce Granica Madarske - Bell Manastir u duljini 5 km.

Kompletnu projektnu dokumentaciju (idejm, glavni i izvedbem projekti) potrebno je izraditi u skladu s vazecom zakonskom regulativom i uvjetima nadlezmh institucija.

1. Trasa autoceste

Pri izradi projektne dokumentacije potrebno je maksimalno uvaziti izradenu projektnu dokumentaciju i primijenjene elemente koji ce biti dostupm Izvrsitelju uslugeUkoliko je zbog posebnih okolnosti nuzno izmijemti primijenjene elemente na trasi, potrebno se pridrzavati uvjeta defmiranih u Pravilmku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalista sigurnosti prometa (NN 110/01.)

Pocetak diomce Granica Madarske - Beli Manastir je na hrvatsko-madarskoj gramci te ce sve dijelove i elemente poprecnog presjeka autoceste na mjestu kontakta biti potrebno uskladiti s madarskom stranom.

Trasa se pruza na jug uglavnom ravmcarskim terenom s velikim prostormm ogranicenjima, preprekama u terenu - mrezom kanala i vodotoka, zeljezmcke pruge, pa je mveleta autoceste uglavnom vodena u nasipu s odredenim brojem objekata.Autocesta je projektirana s dva razdjelnim pojasom odvojena kolmka, koji ce imati po dva vozna traka i jedan zaustavni trak.

Projektna brzina na predmetnoj diomci je 120 km/h

Primijenjem granicm elementi.

polumjer tlocrtmh zavoja duljina prelazne krivine uzduzm nagibpolumjer konveksmh zavoja polumjer konkavmh zavoja

Rmin = 2.000 m Lmin = 220 m smax = 2,00 % R"min = 22.000 m R“min = 20.000 m

Elementi poprecnog presjeka autoceste.

sirina prometnog traka 3.75 msirina zaustavnog traka 2.50 msirina rubnog traka 0.50 (0.20) mrazdjelm pojas 4.00 mtrak za usporenje (ubrzanje) 3.50 mrubm trak uz trak za usporenje (ubrzanje) 0 50 msirina bankine (berme) 2.00(2.50) mukupna sirina usjek (nasip) bez dodatnih trakova 30 40 (29 40) m

Kolmcka konstrukcija traseKolmcku konstrukciju trase treba projektirati kao fleksibilnu konstrukciju za projektno razdoblje 20 godina sa habajucim slojem od SMA (vozm i preticajm trak) i asfaltbetona (zaustavni trak).

Nasipi i usjeci3

Nasip predvidjeti ovisno o raspolozivosti nasipnog materijala u okolici zahvata.Nagib pokosa potrebno je projektirati ovisno o vrsti nasipnog materijala i mogucnosti ugradnje sa zaobljenjem nozice nasipa.Sve materijale iz iskopa koji su iskoristivi treba upotrijebiti u izgradnji.

Sirine vanjskog pojasa cesteod nozice nasipa (sjeciste tangenata) do ograde min 3,0 mod ruba kanala do ograde min 2,0 mod ograde do crte eksproprijacije min 2,0 (1,0) m

Kod izrade projektne dokumentacije potrebno se pridrzavati mjera propisamh Rjesenjem o prihvatljivosti zahvata na okolis.

U zoni granicne crte bit ce potrebno izvrsiti uskladenje s madarskom stranom s obzirom na razlike u poprecmm presjecima autocesta u blizini kontaktne tocke.

2. Odvodnja i vodozastita

Unutarnja odvodnjaPredmetna dionica prolazi podrucjem za koje se ne zahtijevaju posebne mjere vodozastite te je na njemu predvidena slobodna odvodnja (od pocetka diomce u km 0+000 do km 3+000).

Od km 3+000,00 do km 5+000,00 autocesta prolazi kroz zastitno podrucje vodocrpilista Livade Kako prometmca prolazi trecom (III) zonom samtarne zastite crpilista predvidene su mjere zastite prema Pravilmku o utvrdivanju zona samtarne zastite (NN 55/02, 66/11, 47/13)

Vanjska odvodnjaUzduz prometmce, glavne trase i prijelaza preko autoceste, vodene po nasipu, potrebno je predvidjeti zastitu trupa autoceste od voda s okolnog terena obodmm cestovmm kanalima-jarcima s obje strane nasipa prometnice, na odgovarajucoj udaljenosti od nozice nasipa.

Regulacija vodotokaProlaz vodotoka Travnik i melioracijskog kanala III reda - K-95a ispod autoceste, predviden je njihovim izmjestanjem i regulacijom uz prometmcu te izgradnjom plocastih propusta.Preko vodotoka Karasica i njegove inundacije predviden je vijadukt.

Projektnom dokumentacijom potrebno je obuhvatiti projekte odvodnje prometmh povrsina svih nivoa izrade Po mogucnosti se maksimalno pridrzavati mvelete koja je defimrana prethodno izradenom projektnom dokumentacijom.

Tijekom izrade visih stupnjeva izrade projektne dokumentacije izradivac projekta obavezan je konzultirati se s Naruciteljem oko odabira optimalmh rjesenja pri projektiranju sustava odvodnje.Projektnu dokumentaciju treba izraditi u skladu s postojecom prostorno-planskom dokumentacijom, vazecom zakonskom regulativom (zakonima, propisima i pravilmcima), normama i standardima iz predmetnog podrucja, upravmm aktima te posebmm uvjetima iz lokacijske dozvole (narocito vodopravmm uvjetima) i ostalim posebnim uvjetima korismka prostora

Posebm je zahtjev Narucitelja, a u cilju jedinstvenog pristupa projektiranju i veceg stupnja umfikacije i standardizacije pri izradi projektne dokumentacije i gradenju objekata cestovne infrastrukture na mrezi autocesta u Hrvatskoj da je projektnu dokumentaciju dodatno potrebno izraditi u skladu sa-

■ Studijom - Odvodnja prometmca - zastita okolisa od negativnog djelovanja (Gradevinski fakultet Zagreb, travanj 2000 god.)

■ Nacehma za defimranje vodopravnih uvjeta i izradu projektmh rjesenja s gledista zastite vodnog rezima (Hrvatske vode i Hrvatske autoceste, travanja 2002.god.)

* Opcim tehmckim uvjetima za radove na cestama (IGH d.d. za Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, 2001.god.)

4

Pri izradi projekta, neophodno je potrebno da projektant obavi konzultacije sa nadlezmm strucmm sluzbama Hrvatskih voda i lokalmh komunalnih tvrtki za vodoopskrbu i odvodnju, u svrhu prikupljanja informacija o vodno-gospodarskoj osnovi i osjetljivosti podrucja (u smislu vodozastite). Odabrano tehnicko rjesenje mora uvazavati zahtijevane mjere zastite predmetnog podrucja, te sve dostupne hidroloske i hidrogeoloske podatke.

Sustav odvodnje mora:a) omoguciti ucmkovito prikupljanje, prociscavanje i dispoziciju oborinskih voda sa povrsine autoceste i pripadajucih slivmh povrsina.b) osigurati zastitu trupa autoceste od vanjskih voda sa okolnog terena, potrebno predvidjeti eventualno uredenje (regulaciju) postojece kanalske mreze i izvrsiti tipizaciju objekata

Prijedlog optimalnih rjesenja u projektiranju odvodnje

* Otvorem sustav odvodnje- na nasipima visim od 3 m - vodu s prometnih povrsina skupljati rigolom te trapeznim kanalicama

ispustati niz pokos nasipa u obodm kanal

■ Zatvoreni sustav odvodnje (primjenjuje se ovisno o osjetljivosti podrucja u smislu vodozastite i trazenjima Hrvatskih voda)- obuhvaca prometne povrsine autoceste koji se mogu odvesti gravitacijski i najkracim putem- sustav unutamje odvodnje dimenzionirati na kisu 10-god. povratnog perioda (osim u slucaju da

vodopravmm uvjetima mje drukcije propisano)- projektirati sustav kanalizacije od PEHD montazmh slivnika PEHD cijevima spojenih na PEHD revizijska

okna, te PEHD korugiramh cijevi (za odabir neke druge vrste materijala potrebno je zatraziti dopustenje Narucitelja)

- rigol uz bankinu predvidjeti kao monolitm trapezm- primarno prociscavanje vode predvidjeti u separators u kojem se treba tretirati kriticni dotok sa

pripadajuceg siiva, kao i akcidentm dotok od 100 I/s- sukladno vodopravmm uvjetima u podrucju strogog rezima vodozastite predvidjeti odgovarajuce

gradevine vodozastite i za sekundarno prociscavanje (npr. laguna)

* Sustav odvodnje objekata u trasi- sustav odvodnje objekata predvidjeti od PE cijevi i pripadajucih elemenata- dokaznica potrebmh radova i materijala na izgradnji sustava odvodnje objekata treba biti sastavm dio

projekta pojedinog objekta- odvodnju prometnih povrsina objekata u trasi rijesiti zatvoremm sustavom na objektu (od PE

cijevi i pripadajucih elemenata) i kontrolirano ispustiti u okolis (obodne kanale) na nacin da se ne uzrokuje erozija materijala mti ne ugrozava prometnice (osim u slucaju da vodopravmm uvjetima nije drukcije propisano)

* Sustav vanjske odvodnje- Predvidjeti temeljem provedene hidroloske analize okolmh slivmh povrsina dovoljan broj propusta

kroz trup autoceste da se omoguci nesmetano otjecanje voda sa okolnog terena, kao i prolaz postojece kanalske mreze

- Potrebno je po mogucnosti izvrsiti tipizaciju, tako da se sto vise hidroloskih situacija, protocnih kolicina i lokalmh geometrija toka svede u sto manje tipskih gabanta Propuste odabrati kao armiranobetonske okvirne montazne, po mogucnosti okomite na trasu ceste (ispod trupa autoceste) ill kao betonske cijevne (npr kraci propusti ispod paralelmh putova).

3. Putni prijelazi

Izgradnja zahvata zahtijeva presijecanje postojecih prometmca, putova i komunalne infrastrukture.

Stoga su na dionici planiram sljedeci putm prijelazi:

1 Putm prijelaz „Gajic", km 1+026.24 (poljoprivredni prijelaz)2. Putni prijelaz „Branjin vrh", km 1+932.22 (poljoprivredni prijelaz)3. Putni prijelaz „Rasce", km 3+ 746 04 (prijelaz lokalne ceste L44006).

5

Putm prijelaz „Branjin vrh" s nadvoznjakom treba obuhvatiti idejmm projektom. Daljnja razrada projekta (glavm i izvedbem) mje predmet ovog projektnog zadatka.

4. Prilazni putovi

Parcelama kojima ce izgradnjom autoceste biti onemogucen dosadasnji pristup potrebno je osigurati izgradnju prilaznih odnosno paralelmh putova uz trup autoceste u skladu s lokacijskom uvjetima

5. Objekti

Na dionici je zbog presjeka s postojecim kanalima i vodotocima te zeljeznickom prugom, predvideno vise objekata u trasi.

Na podrucju zahvata izgradit ce se sljedeci objekti u trasi:

1. Most „Odvodm kanal Travmk" km 0+165.002 Vijadukt„Karasica" km 2+976.003. Most „Kanal III reda - K-95a" km 3+543.00

Na podrucju zahvata predvideni su sljedeci nadvoznjaci.

1. Nadvoznjak „Gajic" km 1+026.24 (poljoprivredni prijelaz)2. Nadvoznjak „Branjin vrh" km 1+932.22 (poljoprivredni prijelaz)3. Nadvoznjak „Rasce" km 3+746.04 (prijelaz lokalne ceste L44006)

Putni prijelaz „Branjin vrh" s nadvoznjakom treba obuhvatiti idejmm projektom. Daljnja razrada projekta (glavm i izvedbeni) mje predmet ovog projektnog zadatka.

Projektnu dokumentaciju izraditi u skladu sa vazecim zakomma, propisima i pravilmcima, novim Rjesenjem o prihvatljivosti zahvata na okolis te tipskom projektnom zadatku za objekte na autocestama koji je sastavm dio ovog projektnog zadatka.

6. Projekt prometne signalizacije i opreme

Oprema ceste (zastitne ograde, zicane ograde, smjerokazm stupici i ostalo), kao i horizontalna, vertikalna i dinamicka signalizacija, treba biti projektirana u skladu s propisima i standardima za odgovarajuce vrste radovaProjektima prometne signalizacije i opreme ceste potrebno je detaljno razraditi rjesenja horizontalne i vertikalne prometne signalizacije i opreme trase i objekata, a sve u skladu s damm gradevinskim osnovmm elementima trase vazecim propisima i posebmm uvjetima nadlezmh institucija.U sklopu projekata potrebno je rijesiti napajanje promjenjive prometne signalizacije i opreme te povezivanje u integralm sustav za kontrolu i vodenje prometa.

Projektnu dokumentaciju izraditi u skladu s vazecim zakomma, propisima i pravilmcima, novim Rjesenjem o prihvatljivosti zahvata na okolis te tipskom projektnom zadatku za izradu prometmh projekata koji su sastavm dio ovog projektnog zadatka

7. Projekt prelaganja i zastite postojecih instalacija

Na potezu izgradnje buduce diomce autoceste potrebno je projektirati prelaganje i zastitu postojeceg vodovoda, te u okviru ovog projektnog zadatka i drugih instalacija komunalne infrastrukture prema posebmm uvjetima distributera.

Projektnu dokumentaciju treba izraditi u skladu s vazecim propisima, posebmm uvjetima iz lokacijske dozvole, ostalim posebnim uvjetima korisnika prostora i tipskom projektnom zadatku u prilogu

6

8. Projekti novih instalacija

U sklopu izrade projektne dokumentacije potrebno je obuhvatiti radove na izradi projekata elektroenergetskog napajanja, kabelske kanahzacije, svjetlovodmh i telekomumkacijskih instalacija, telefonsko pozivnog sustava, elaborata elektromagnetske kompatibilnosti i instalacija uzemljenja objekata.

Projektna dokumentacija mora biti izradena u skladu s prilozemm tipskim projektnim zadatkom, vazecom zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj.

9. Ostalo

Zastita od buke

U okviru projektiranja potrebno je sukladno zakonskoj regulativi predvidjeti izradu elaborata zastite od buke. S obzirom da se uz buducu trasu diomce autoceste ne nalaze stambem objekti u dosad izradenoj dokumentaciji nije bila predvidena zastita od bukeUkoliko se utvrdi potreba za izradom projektne dokumentacije zastite od buke, potrebno ju je izraditi na odgovarajucim razinama razrade projekta.Pri izradi projekta zidova za zastitu od buke, u svemu se treba pridrzavati Projektnog zadatka za barijere za zastitu od buke na autocestama Hrvatskih autocesta d o.o. koji se nalazi u prilogu ovog Projektnog zadatka.

Krajobrazno uredenje

Projektom krajobraznog uredenja potrebno je funkcionalno i oblikovno rijesiti elemente uredenja koridora uz autocestu, a sve primjereno klimatskim, ekoloskim i topografskim specificnostima ambijenta kao i uvjetima lokacije. Krajobrazom je potrebno pospjesiti orijentaciju u prostoru te dati osjecaj sigurnosti i ugodne voznje kroz skladan okolis.Kroz razlicite faze izrade krajobraznih projekata potrebna je stalna interakcija krajobraznog arhitekta sa glavnim projektantom autoceste i ostalim strukamaPri projektiranju krajobraznog uredenja treba uzeti u obzir principe orgamzacije i funkciomranja svih planiramh sadrzaja i elemenata (koji su predmet ovog i drugih projektmh zadataka).Krajobrazno uredenje obuhvaca slijedece-• Zemljani radovi i zatravnjivanje:Zemljam radovi su sastavm dio gradevinskog projekta i troskovmka te je potrebna suradnja krajobraznog projektanta i glavnog projektanta zbog usuglasene potrebe s bioloskog i tehmckog aspekta Opisati nacin zastite pokosa i drugih zemljamh povrsina bioinzenjerskom tehnologijom s preciznijim podacima (hidrosjetva ill neki drugi nacin zastite pokosa)Krajobrazni projektant daje upute za pripremne zemljane radove prije zatravnjivanja ravnih povrsina (frezanje i fino planiranje ravnih povrsina i si.)Potrebno je defmirati kategorizaciju tla trase s obzirom na zastupljenost zemljanog materijala, te time definirati pravilan obracun hidrosjetve.Hidrosjetva - potrebno definirati vrste i omjere trava u travnoj smjesi, kolicinu sjemena po m2, kolicinu gnojiva, kolicinu Ijepila, kolicinu popravljaca tla, kolicinu malcaKrajobrazmm projektom potrebno je tekstualno definirati precizniji opis zatravnjivanja radi kvalitetnije izvedbe, te je potrebno da se stavka zatravnjivanja dostavi glavnom projektantu koji tu stavku mora uvrstiti u troskovnik gradevinskih radova• Rjesenja sanacije pokosa (usjeka, nasipa, rampi i si.)• Upute za oblikovanje barijera za zastitu buke (u dogovoru s glavnim projektantom i projektantom zastite od buke odmah po izradi podloga u M 1:1000, a prije izrade akustickog proracuna), a u svezi vizualnog uklapanja barijera za zastitu od buke u okolis (suzbijanje linearnosti, izbjegavanje 'tunelskog efekta', tip barijere prikladan okolini, prijelazi, zavrseci barijera...)• Biljm materijal- Radi sigurnosti prometa, stabla moraju biti minimalno udaljena 4 m od ruba bankine- Sadnja se predvida samo do zicane ograde osim u slucaju prijelaza i prolaza za zivotinje, te za

sanaciju sumskog ruba

7

- Oko zicane ograde se ne predvida sadnja cca 1-1,5 m zbog odrzavanja i mogucnosti prolaska- Popis biljmh vrsta koje ce se koristiti s uputama za vremenski odabir pocetka predvidemh radova

sadnje i odrzavanja istih- Pri odabiru biljnog materijala koristiti autohtone biljne vrste, alohtone udomacene vrste se koriste

na visokouredajmm mjestima (CP, COKP, odmoriste..)Stabla-Potrebno je definirati potrebm uzgojm oblik ovisno o vrsti (drvoredno, sa postranim izbojima, sa vise glavnih izboja.), definirati opseg, broj skolovanja, vismu, volumen kontejnera u litrama, zalijevanje vodom lit./sadmci, definirati potrebnu kolicinu gnojiva produzenog djelovanja (ovisno o vrsti i dimenziji stabla) Stabla je potrebno kolciti s tri kolca za bjelogoricu i jednim kolcem za crnogoricu Koristiti kontejnirane sadnice, izmmno je dopustena sadnja baliramh sadnica uz reduciranje cijene (ukoliko na trzistu nema dostupne vrste u kontejmranom uzgoju).Grmlje.Na vecim povrsinama potrebno grupirati u skupine od najmanje 10 komada radi funkcije odrzavanja definirati broj izboja, visinu, sirinu, volumen kontejnera u litrama, broj sadnica/m2, razmak sadnje, zalijevanje vodom lit./sadmci ill Iitara/m2 u formaciji gredice, definirati potrebnu kolicinu gnojiva (ovisno o vrsti i velicmi grmova). Potrebno je malciranje. Koristiti kontejnirane sadnice.Tlopokrivaci:Definirati broj izboja, visinu, sirinu, volumen kontejnera u litrama, broj sadmca/m2, razmak sadnje, zalijevanje vodom Iit./m2, definirati potrebnu kolicinu gnojiva produzenog djelovanja. Potrebno je malciranje. Koristiti kontejnirane sadnice.Detaljniji opis postupka sadnje• Razvojno odrzavanje: Potrebno je definirati sve potrebne mjere razvojnog odrzavanja prema pravilima struke. Vrijeme njege se provodi u trajanju od dvije godme nakon zavrsetka radova s biljmm materijalom• Mjere zastite krajobraza (to su mjere koje predlaze projektant krajobraznog uredenja).- mjere zastite krajobraza tijekom pripreme zahvata (projektiranje)- mjere zastite krajobraza tijekom izvodenja zahvata (gradenje)- mjere zastite krajobraza tijekom koristenja zahvata (odrzavanje)• Tijekom izvodenja radova potrebno je osigurati projektantski nadzor.Krajobrazno uredenje prema tipologiji povrsina u sklopu autoceste BankineIz sigurnosmh razloga , odrzavanja (kosnja bankma) i predvidenih instalacija potrebno je predvidjeti samo zatravnjivanje hidrosjetvom Travnu mjesavmu prilagoditi podneblju i birati sjemenske mjesavine otporne na zagadenje i posolicu. Kako bi se osigurali svi uvjeti za uspjesno izvodenje radova hidrosjetve potrebno je provesti pravovremeno ciscenje od ostataka gradevinskog materijala, korijenja i kamenja, te fino plamranje zemljanog sloja (prekopavanje sa usitnjavanjem vecih zemljamh grumena sa ravnanjem povrsine).Pokosi nasipa i usjeka, povrsine od ruba kolmka do zicane ograde, povrsine od zicane ograde do gramce ekspropriacije, vijadukti, mostovi, nadvoznjaciSanacija povrsina vrsi se hidrosjetvom travne mjesavine, hidrosjetvom travne mjesavine uz dodatak sjemena autohtonog grmlja i penjacica ill sadnjom odgovarajuceg biljnog materijala, a sve u svezi s teksturom i strukturom.Projektirati je potrebno u skladu s sigurnosti prometa osiguravajuci dobru preglednost Najcesce primjene uredenja su hidrosjetva travne mjesavine, hidrosjetvom travne mjesavine uz dodatak sjemena autohtonog grmlja i penjacica ili sadnjom odgovarajuceg biljnog materijala, a sve u svezi s teksturom i strukturom.Zidovi za zastitu od bukeProjektiranje krajobraznog uredenja prema smjermcama 'Vizualna studija - Barijere za zastitu od buke i krajobraz'Agronomski fakultet, 2002.

Elaborat o implementaciji mjera zastite okolisa i prirode

U skladu sa Rjesenjem o prihvatljivosti zahvata na okolis potrebno je u okviru izrade glavnog projekta izraditi elaborat koji ce prikazati kako su u Glavm projekt ugradene mjere zastite okolisa i program pracenja stanja

okolisa iz Rjesenja o prihvatljivosti zahvata na okolis te mjere ublazavanja negativnih utjecaja na ciljeve iz Rjesenja o prihvatljivosti za ekolosku mrezu

A/1 IDEJNI PROJEKT

Sukladno Zakonu o prostornom uredenju u svrhu ishodenja lokacijske dozvole potrebno je izraditi idejne projekte svih vrsta. Idejne projekte treba izraditi na odgovarajucim geodetskim podlogama

Idejm projekt je temelj za ishodenje lokacijske dozvole kao i za izradu glavnog projekta. Daje idejno tehnicko i tehnolosko rjesenje u skladu s objedinjemm uvjetima zastite okolisa te druge nacrte i dokumente ako su om znacajm za izradu glavnog projekta.

Idejne projekte svih vrsta potrebno je izraditi za slijedece dijelove gradevme.

1. gradevinski projekti trase2. gradevinski projekti drugih prometmca3. projekti unutarnje i vanjske odvodnje i vodozastite4. projekti objekata5 prelaganje i zastite postojecih instalacija6 projekti novih instalacija7 projekti prometne signahzacije i opreme8. ostali projekti (zastita od buke, krajobrazno uredenje)

Za dijelove gradevine za koje se pokaze potreba izradit ce se varijantna rjesenja

Idejm projekt mora odobriti Narucitelj Ukoliko se daje zahtjev za promjenom, ona se unosi u projekt, te nakon ponovne kontrole unesemh izmjena moze se pristupiti izradi glavnog projekta

Idejm projekti moraju biti izradem u skladu s Pravilnikom o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste i Zakonom0 prostornom uredenju.

A/2 ISHODENJE LOKACIJSKE DOZVOLE

Temeljem izradenog idejnog projekta potrebno je provesti upravm postupak u svrhu ishodenja lokacijske dozvole. Postupak ishodenja izmjene lokacijske dozvole obuhvaca orgamziranje obilaska trase te sve troskove1 davanja vezana uz upravni postupak

Obveza projektanta je suradnja s tijelom drzavne uprave koja ishodi posebne uvjete, suglasnosti i misljenja te tijelima drzavne uprave odnosno pravmm tijelima s posebnim ovlastima koja ih utvrduju

A/3 GLAVNI PROJEKT

Glavm projekt je skup medusobno usklademh projekata kojima se daje tehnicko rjesenje gradevine i dokazuje ispunjavanje bitmh zahtjeva za gradevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu o gradnji i posebnih propisa te tehmckih specifikacija.

Glavm projekti moraju biti izradeni u skladu sa Zakonom o gradnji i vazecim pravilmcima o opremanju i sadrzaju projekata

Na osnovu glavnog projekta ishodi se gradevinska dozvola. Takoder, na osnovu glavnog projekta ugovara se izgradnja i gradi

Glavne projekte za sve dijelove gradevine izraditi u skladu i temeljem:

- lokacijske dozvole- idejnog projekta

9

- projektnog zadatka- geotehmckih istrazmh radova (msu predmet ovog projektnog zadatka).

Glavm projekti ce se izradivati na pripadajucim geodetskim podlogama.

Glavne projekte svih vrsta projekte potrebno je izraditi za slijedece dijelove gradevine:

1. gradevinski projekti trase2. projekti putnih prijelaza3. projekt paralelnih putova4 projekti objekata u trupu autoceste5. projekti objekata preko autoceste6. unutarnja odvodnja i vodozastita, te vanjska odvodnja (ukljucivo potrebne regulacije)7 projekti prometne signalizacije i opreme8 prelaganje i zastite postojecih instalacija9. projekti novih instalacija10. projekti zastite od buke11. projekt krajobraznog uredenja

Geotehmcki istrazm radovi i projekti msu predmet ovog projektnog zadatka, a iste ce ugovornom izvrsitelju usluge dostaviti Naruciteij.Glavni projekt izraduje se na osnovi odobrenog idejnog projekta Nakon izrade glavnog projekta potrebno je dobiti suglasnostod Narucitelja nakon cega se moze pristupiti ishodenju gradevinske dozvole.

Glavne projekte svih vrsta potrebno je izraditi u deset (10) primjeraka te jedan primjerak na elektronskom mediju.

A/4 ISHOOENJE GRADEVINSKE DOZVOLE

Temeljem izradenog glavnog projekta potrebno je provesti upravm postupak u svrhu ishodenja gradevinske dozvole. Gradevinsku dozvolu potrebno je ishoditi za sve dijelove gradevine. Postupak ishodenja gradevinske dozvole obuhvaca sve troskove i davanja vezana uz upravm postupak izuzev upravne pristojbe i vodnog doprinosa cije je placanje u obvezi Narucitelja

Obveza projektanta je ishodenje svih suglasnosti od tijela drzavne uprave i pravmh osoba s posebmm ovlastenjima na Glavni projekt u postupku ishodenja Gradevinske dozvole.

A/5 IZVEDBENI PROJEKT

Izvedbemm projektom treba razraditi sve detalje potrebne za izvodenje radova koji nisu prikazam tehmckim rjesenjem damm u glavnom projektu.

Izvedbeni projekt razraduje tehmcko rjesenje dano glavmm projektom. Temeljem izvedbenog projekta gradi se dijelove gradevine koje mje moguce izvesti temeljem glavnog projekta.

Izvedbeni projekti moraju biti izradem u skladu s glavmm projektima, Pravilmkom o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste i Zakonom o gradnji, a izraduje se izvedbeni projekt.

1 pisani poprecm profili prometmca, predmjer i iskaz kolicina2. objekti u trupu autoceste3. objekti preko autoceste4. projekti unutarnje i vanjske odvodnje5. prometna oprema i signalizacija6 prelaganje i zastita postojecih instalacija7. projekti izmjestanja instalacija8. projekti novih instalacija9. zidovi za zastitu od buke

10

10 geotehmcki slozene gradevine 11. pregledna situacija instalacija.

Izvedbene projekte potrebno je izraditi u sest (6) primjeraka i jedan na elektronskom mediju.

I GRUPA RADOVA B/Autocesta Beli Manastir - Osiiek - Svilai,Dionica: Beli Manastir - OsijekIzrada natiecaine dokumentaciie, proiektni nadzor i koordinator i zastite na radu

B/l IZRADA NATJECAJNE DOKUMENTACIJE

Za potrebe provedbe nadmetanja za izvodenje radova potrebno je izraditi natjecajnu dokumentaciju. Natjecajna dokumentacija se treba sastojati od-

- troskovnika- tehnickog opisa- pregledne situacije trase- svih potrebnih nacrta i detalja.

Troskovmci trebaju biti izradem za sve dijelove gradevine u skladu s Opcim tehmckim uvjetima te grupirani prema zahtjevima Narucitelja.Prilikom izrade dokumentacije posebno je potrebno voditi racuna o uskladenosti iste s odredbama Zakona o javnoj nabavi.Natjecajnu dokumentaciju potrebno je izraditi i predati u 2 primjeraka u pisanom obliku i elektronsku verziju u skladu s propisima i pravilima javne nabave i zahtjevima Narucitelja.

B/2 PROJEKTNI NADZOR

Projektmm nadzorom potrebno je obuhvatiti slijedece radove.- tumacenja rjesenja iz projekta,- utvrdivanje potrebe izmjene projekta ill usvojene metode rada ill pak potrebe za izvedbom dodatmh

projekata,- procjena situacije i donosenje rjesenja u slucaju nepredvidivih fenomena,- sudjelovanje na sastancima s izvoditeljima radova,- odgovori na upite izvodaca,- izrada detalja i skica projekata

Usluga ukljucuje izlazak na teren projektanta (diplomiranog inzenjera) specijaliziranog za pojedino podrucje projektne dokumentacije (gradevinsko, elektro, strojarsko, arhitektonsko) po pozivu nadzornog inzenjera ill investitora. Izlasci na teren projektnog nadzora trebaju se obavljati do zavrsetka svih radova, a obracun radova (za 30 izlazaka) obavlja se po pojedinacnom izlasku po pozivu narucitelja ill nadzornog inzenjera.

B/3 KOORDINATOR ZASTITE NA RADU I U FAZI IZRADE PROJEKTA

Potrebno je osigurati rad Koordinatora za zastitu na radu I za fazu projektiranja, koji ce prema zakonu, koordmirati primjenu nacela zastite na radu te izraditi Plan izvodenja radova i dokumentaciju koja sadrzi specificnosti projekta i bitne sigurnosne i zdravstvene podatke u fazi uporabe

11

I GRUPA RADOVA C/Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilai,Dionica: Granica Macfarske - Beli ManastirGeodetski radovi

Dionica je duzme 5,00 km od stacionaze km 0+000,00 do stacionaze km 5+000,00 gdje ce se buduca autocesta nadovezati na diomcu Bell Manastir-Osijek Dionica autoceste prolazi podrucjem Opcine Petlovac1 Grada Bell Manastir u okviru Osjecko - Baranjske zupamje kroz 3 (tri) katastraske opcine' k.o. Luc, k o. Branjin Vrh i k o. Sumarina.

Projektm zadatak obuhvaca slijedece geodetske radove.

A. GEODETSKA OSNOVA ZA IZGRADNJU I ISKOLCENJE OSI AUTOCESTE1. Geodetska osnova za izgradnju autoceste (operativm poligon i reperi)

Obracun radova se vrsi po km trase autoceste (ukljucem putm prijelazi i svi ostali objekti i dijelovi autoceste)2 Iskolcenje osi trasa i mjerenje uzduznog profila

Obracun radova se vrsi po km trase autoceste (ukljucem putm prijelazi i svi ostali objekti i dijelovi autoceste)

B GEODETSKI RADOVI U PROJEKTIRANJU AUTOCESTA 1.1 Geodetske podloge za projektiranje u MJl'5000

Koridor za izradu podloga je 500+500 m1.2. Geodetske podloge za projektiranje iz podataka terestrickog smmanja u MJ 1'1000

Koridor za izradu podloga je 100+100 m2. Izrada parcelacijskog elaborata

Prilikom izrade parcelacijskog elaborata potrebno je predvidjeti zasebne parcele autoceste, kanala, paralelmh puteva, putmh prijelaza i si. kako bi se po zavrsetku radova, gradevine na upravljanje mogli preuzeti stvarm upraviteljiObracun radova se vrsi po km trase autoceste (ukljucem putm prijelazi i svi ostali objekti i dijelovi autoceste)

3. Izrada elaborata iskolcenja lomnih tocaka parcelacijske crte i iskolcenje lommh tocaka parcelacijske crteObracun radova se vrsi po km trase autoceste (ukljucem putm prijelazi i svi ostali objekti i dijelovi autoceste)

4. Situacija za zahvat u prostoruObracun radova se vrsi po km trase autoceste (ukljucem putm prijelazi i svi ostali objekti i dijelovi autoceste)

5 Podloge za situacije gradevina i zahvata u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvolaObracun radova se vrsi po km trase autoceste (ukljucem putm prijelazi i svi ostali objekti i dijelovi autoceste).

6. Geodetski elaborat nepotpunog izvlastenja Obracun radova se vrsi po km voda.

7. Iskolcenje voda i izrada elaborata iskolcenja voda Obracun radova se vrsi po km voda.

Pri izvodenju geodetskih radova i usluga, u svemu se treba pridrzavati vazecih propisa i tipskih projektmh zadatka za geodetske radove Hrvatskih autocesta d.o.o. koji se nalaze u prilogu ovog Projektnog zadatka

1 RAZNO/

OpcenitoUkoliko se tijekom projektiranja ukaze kvalitetmje i racionalmje rjesenje, a ono odstupa od ovog projektnog zadatka, projektant je u tom slucaju duzan obavijestiti Narucitelja, te zajedno s njim donijeti odluku o prihvacanju takvog rjesenja.Sve moguce promjene koje se pojave tijekom izrade projektne dokumentacije nastale kao posljedica iterativnog nacma projektiranja i novih saznanja o prostornim uvjetima (promjena lokacije trase, dodavanje ill ukidanje pojedmih dijelova gradevine i slicno), dio su ovog projektnog zadatka te se nece dodatno ugovaratiOvim projektmm zadatkom obuhvacena je izrada projektne dokumentacije svih vrsta projekata u svrhu ishodenja lokacijske dozvole i gradevinske dozvole

12

Zakoni i propisiProjektnu dokumentaciju treba izraditi u skladu s Pravilnikom o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste, Zakonom o prostornom uredenju i Zakonom o gradnji odnosno svim vazecim Zakonima, Propisima i Pravilnicima u Republici Hrvatskoj, te internih propisa Narucitelja (HAC-a).Ukoliko za neke objekte i zahvate ne postoji domaci propis i uputstva, projektant ce dogovorno s Naruciteljem primijeniti inozemne smjernice i propise koji obraduju predmetno podrucje.Projekte treba izraditi i u skladu s posebnim uvjetima mjerodavnih institucija i na iste ishoditi suglasnosti.

Zagreb, studeni 2018. godine

- Tipski projektni zadaci- Projektni zadatak za objekte na autocestama, travanj 2018. godine- Projektni zadatak - Sustavi zastite od buke na autocestama, svibanj 2017. godine- Projektni zadatak za izradu prometnog elaborata, studeni 2018. godine- Projektni zadatak za izradu projekata novih instalacija EEN napajanja, EKI-DTK-TPS, uzemljenje

objekata i katodne zastite, studeni 2018. godine- Projektni zadatak -geodetski radovi u projektiranju autocesta, listopad 2018. godine- Projektni zadatak - geodetska osnova za izgradnju i iskolcenje osi autoceste, listopad 2018.

Voditelj projektaRenata Slavecki Radovic, dipl.ing.grad.

godine

13

HBJi'vatsUe autoceste d.o.o.DruiStvo s ogranicenom odgovornoscu, za upravljanje, gradenje i odrzavanje autocesta

Sirotina 4, Zagreb, lirvatska • tel.: +385 1 46 94 444 • tabs.: +385 1 46 9 4 692 • uuwuu.hac.hrDrustvo upisano kod Trgovackog suda u Zagrebu pod brojem: 080391688 • Temeljni kapital: 131.140.100,00 kn OIB: 57500462912 MB: 1554964 IBAN: HR87 2340 0091 1100 2359 5 kod Privredne banke Zagreb d.d. Direktor: dr.sc. Boris Huzjan, dipl.ing.grad.

HRVATSKEAUTOCESTE

SEKTOR ZA INVESTICIJEIEU FONDOVEInvesticijska jedinica za projektiranje, BCP i SGGOdjel za gradevinske projekte, visolcogradnju, zastitu okolisa i SGGbroj 4211-400(400)-interno/ 160 /18-DSZagreb, 25.04.2018.

PROJEKTNI ZADATAKZA OBJEKTE NA AUTOCESTAMA

(OSMA REVIZIJA)

Travanj 2018.

•, D N V* u L^'y

isoeooi=iso 14001OHSAS 18001 ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, OHSAS 18001:2007

PROJEKTNI ZADATAK ZA OBJEKTE NA AUTOCESTAMA

A. OPCE ODREDBE

1. PREDMET PROJEKTNOG ZADATKA

Objekti na autocestama na koje se ovaj projektni zadatak odnosi su mostovi, vijadukti, podvoznjaci, nadvoznjaci, propusti i prijelazi za zivotinje.

- Mostovi su objekti u trupu autoceste kojim autocesta prelazi preko vodotoka s vecim ili manjim brojem raspona, ovisno o odabranom tipu konstrukcije.

- Yijadulcti su objekti u trapu autoceste kojim autocesta prelazi preko uvala raznih geografskih i geoloskih oblika s odgovarajucim brojem raspona, ovisno o odabranom tipu konstrukcije.

- Nadvoznjaci su objekti kojim lokalne, zupanijske i drzavne ceste prelaze preko autoceste.- Podvoznjaci su objekti kojim lokalne, zupanijske i drzavne ceste prolaze ispod autoceste.- Propusti su objekti koji lcroz trup ili ispod autoceste provode manje vodotoke, oborinske vode

ili su dio sustava za zastitu od oborinskih voda.- Prijelazi za zivotinje su objekti koji zivotinjama omogucavaju siguran prijelaz preko

autoceste (jedno ili dvorasponske konstrukcije).

2. TIPQVI KONSTRUKCIJA

Objekti na autocestama mogu biti montazne ili monolitne konstrucije od armiranog odnosno prednapetog betona, kao i celicne nosive konstrukcije spregnute (celik+betonska ploca) ili s ortotropnom plocom. Elementi od kojih se objekti mogu sastojati su:

- Betonski montazni prednapeti nosaci povezani s armiranobetonskom plocom- Monolitne sanducaste ili plocaste kontinuirane konstmkcije- Celicne spregnute kontinuirane konstrukcije (nosaci ili sanduk)- Celicne kontinuirane konstrukcije (nosaci ili sanduk) s ortotropnom plocom- Stupovi i upornjaci od armiranog betona- Temeljenje plitko ili na pilotima.

3. PRIJEDLOG OPTIMALNIH RJESENJA

- Mostovi: monolitne kontinuirane konstrukcije- Vijadukti: monolitne kontinuirane konstrukcije- Nadvoznjaci: monolitne kontinuirane konstrukcije- Podvoznjaci: monolitne kontinuirane konstrukcije- Propusti: monolitne konstrukcije- Prijelazi za zivotinje: monolitne konstrukcije

2

B. OPCIUVJETIIZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

1. ZAKONSKA REGULATIVA

Projektna dokumentacija za objekte na autocestama mora biti uskladena s odredbama posebnih zakona i propisa i to:

• Strategija prostornog uredenja Republike Hrvatske• Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske• Zupanij ski prostomi piano vi• Zakono cestama(NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)• Zakon o gradnji (NN 53/13, 20/17)• Zakon o prostomom uredenju (NN 53/13, 65/17)• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,

64/15, 108/17)• Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13)• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)• Zakon o zastiti od pozara (NN 92/10)• Zakon o zastiti prirode (NN 80/13, 15/18)• Zakon o zastiti okolisa (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18)• Zakon o zastiti naradu (NN 71/14, 118/14, 154/14)• Zakon o vodama (NN153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)• Pravilnik o obveznom sadrzaju idejnog projekta (NN 55/14, 41/15, 67/16, 23/17)• Pravilnik o obvezno sadrzaju i opremanju projekata gradevina (NN 64/14, 41/15, 105/15,

61/16, 20/17)• Pravilnik o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste (NN 53/02, 20/17)• Pravilnik o zastiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (SL 49/86, NN 53/91)• Pravilnik o pruzanju prve pomoci radniku na radu (SL 56/83, NN 53/91)• Pravilnik o zastiti na radu u gradevinarstvu (SL 42/68, 45/68, NN 19/83, 53/91)• Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljavati sa stajalista sigurnosti prometa (NN 110/01)• Pravilnik o prometnim znakovima opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05,

155/05, 14/11)• Pravilnik o nadzoru osovinskog pritiska, ukupno dozvoljene mase i dimenzije vozila (NN

76/97, 141/02)• Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izradu prikljucaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14)• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01, 23/07)• Pravilnik o sadrzaju izjave projektanta o uskladenosti glavnog odnosno idejnog projekta s

odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 98/99)• Pravilnik o koristenju cestovnog zemljista i obavljanju pratecih djelatnosti (NN 78/14)• Pravilnik o odrzavanju cesta (NN 90/14)• Pravilnik o uvjetima za utvrdivanje zona sanitarne zastite izvorista (NN 66/11, 47/13)• Drzavni plan za zastitu voda (NN 8/99)• Uredba o mj erilima za razvrstavanj e j avnih cesta (NN 34/12)• Pravilnik o hrvatskim normama (NN 22/96)• Tehnicki propis za gradevinske konstrukcije (NN 17/17)• HRN U.M1.046, 1984 - Ispitivanja mostova s probmm opterecenjem

3

2. OSNOVNI ELEMENTI

Prometne povrsine na objektima odredene su tipom prometnog presjeka prometnice koju se prevodi preko objekata (autocesta, drzavna, zupanijska ili lokalna cesta). Povrsine predvidene za prolaz pjesaka u zavisnosti su o rangu prometnice koja prolazi objektima.

KOLNIK; POSLUZNE IPJESACKE STAZE

- Mostovi. vijadukti i podvoznjaci (objekti u trupu autoceste):Kolnik se sastoji od voznog traka, preticajnog i zaustavnog traka.Posluzne staze su 0,5 m siroke (obostrano).Rubnjaci su 50 cm sirine i visine do 7 cm.Ograda (rukohvatna) od valjanih profila obostrano.Vijenci su najmanje 10 cm debljine.

- Nadvozniaci (objekti preko trupa autoceste):Kolnik se sastoji od dva vozna traka.Pjesacke staze su siroke od 1,0 m do 1,5 m (obostrano).Rubnjaci su visine 7 cm i sirine 50 cm, ako su na posluznim stazama odbojnici (npr. drzavna

cesta ili zupanijska cesta), za ostale ceste visina moze biti 20 cm.Ograda (rukohvatna) od valjanih profila obostrano.Vijenci su najmanje 10 cm debljine.

NOSIVA KONSTRUKCIJA KOLNIKA

Nosiva konstrukcija kolnika izvodi se od montaznih elemenata (nosaca) ili monoilitno. Montazni nosaci mogu biti armirano betonski, adheziono prednapeti ili naknadno prednapeti. Monolitne nosive konstrukcije kolnika su armirano betonske ploce i prednapeti sanduci.

Izgradnja moze biti montazna, na skeli u oplati, naguravanjem ili konzolna gradnja.

STUPOVIIUPORNJACI

Stupovi i upornjaci izvode se montazno ili monolitno u oplati na lieu mjesta. upomjaci mogu biti zatvoreni s krilima ili s propustenim nasipom (nadvoznjaci).

TEMELJENJE

Temeljenje objekata izvodi se u skladu s geotehnickim podacima plitko ili duboko (piloti, bunari).

KOLNICKA KONSTRUKCIJA

Kolnicka konstrukcija na objektima sastoji se od dva sloja asfalt betona i hidroizolacije (umjesto zavrsnog sloja asfalt betona moze biti splitmastiks asfalt). Hidroizolacija je jednoslojna ili dvoslojna od bitumenskih traka.

4

- Mostovi. viiadukti i podvoznjaci (objekti u trupu autocestej-slojevi kolnicke konstr.:Asfaltbeton (splitmastiks asfalt) - zavrsni (habajuci) sloj debljine 4,0 cm. Asfaltbeton - zastitni (vezni) sloj debljine 4,0 cm.Hidroizolacija debljine 1,0 cm.

- Nadvozniaci (objekti peko trupa autocesteKslojevi kolnicke konstrukcije:Asfaltbeton - zavrsni (habajuci) sloj debljine 3,0 cm.Asfaltbeton - zastitni (vezni) sloj debljine 3,0 cm.Hidroizolacija debljine 1,0 cm.

ODVODNJA POVRSINSKIH VODA

Odvodnja povrsinskih voda na objektima je otvorenog ili zatvorenog tipa s cijevima i slivnicima, odnosno voda se odvodi uz rubnjake do kraja krila i kanalica na nasipu autoceste. Odvodnja povrsinskih voda predmet je posebnog projektnog zadatka.

PREVODENJE INSTALACIJA, RASVJETA, PROMETNA SIGNALIZACIJAI OPREMA

Na objektima treba predvidjeti mogucnost prevodenja instalacija (energetski kabeli, vodovod, kabeli rasvjete, svjetlovodni kabeli). Potrebno je i predvidjeti mogucnost ugradnje prometne signalizacije i tijela rasvjete tamo gdje to treba (blizina cvorova, odmorista itd).Provodenje instalacija uz autocestu, rasvjeta prometna signalizacija i oprema predmet su zasebnog projektnog zadatka.

3. POSEBNI ZAHTJEVINARUCITELJA

Pri projektiranju objekata potrebno je pridrzavati se sljedecih zahtjeva i principa:

• EUROCODES za konstrukcije i mostove HRNEN 1990 EC Osnove projektiranja konstrakcija HRNEN 1991 EC1 Djelovanja na konstrukcijeHRN EN 1992 EC2 Projektiranje betonskih konstrakcija HRN EN 1993 EC3 Projektiranje celicnih konstrakcija HRN EN 1994 EC4 Projektiranje spregnutih konstrakcija HRN EN 1995 EC5 Projektiranje drvenih konstrakcija HRN EN 1996 EC6 Projektiranje zidanih konstrakcija HRN EN 1997 EC7 Geotehnicko projektiranjeHRN EN 1998 EC8 Projektiranje konstrakcija otpomih na potres (8/1 i 8/2)HRN EN 1999 EC9 Projektiranje aluminijskih konstrakcija.EUROCODES su standardi koji se nalaze u fazi usvajanja, radi cega ce biti potrebno jos izvjesno vrijeme dok ne budu usvojeni. Sve drzave clanice EU i dizave koje to zele postati izraduju svoje nacionalne dokumente primjene (NAD).

• Za dimenzioniranje u seizmicki osjetljivim podrucjima korisititi EUROCODE 8, poglavlje 2. U slucaju potresa dopustaju se plasticni zglobovi samo u peti stupa, vidjeti EUROCODE 8.

• HRN EN 1991 EC 1 - Djelovanja na konstrukcije.

5

Opci tehnicki uvjeti za radove na cestama, 2001.

• Tipizacija gradevina na autocestama, Detalji mostova i smjemice za projektiranje, HIMK, Zagreb, 1997.

• ZTVK 97, Preporuke• Richtzeichungen RZ, RAB-BRU• Tipski detalji mostova na autocestama, preporuke za projektiranje i gradnju (HAC

01.06.2007.g.)

- Slobodni prometni profil ispod nadvoznjaka na autocestama ima biti visine h=4,80m.- Temeljiti objekte na pilotima gdje god je to geotehmcki i ekonomski opravdano. Nacin temeljenje odabrati prema geotehnickim podacima izradenim na osnovu geotehnickih istraznih radova, u slucaju dubokih temelja potrebno je izraditi geotehnicki projekt temeljenja. Odabrano rjesenje temeljenja treba obrazloziti (razlozi zbog kojih se koristi, utjecaji na trajnost i stabilnost konstrukcije, i si.).- Prelazne naprave na objektima koristiti od armiranih elastomera s vijcanim vezama za konstrukciju do dopustivih pomaka d= ± 40 mm (oznaka D80), za vece dopustene pomake koristiti prelazne naprave ubetonirane s gumenim umetcima.- Potrebno je obrazloziti izbor konstrukcije, temeljenja i detalja sa stajalista izvedbe, trajnosti i odrzavanja.- Objekti se moraju talco oblikovati i opremiti, da se moze u svako doba sigumo, jednostavno i ekonomicno provesti kontrola i ispitivanje, te odrzavanje bitnih dijelova gradevine (lezajevi, prelazne naprave, odvodnja, kabeli).- Potrebno je jasno naznaciti nacin izvedbe gradevme (opisno ili opisno s nacrtom za vece objekte), sto sadizi sljedece podatke: Oprema za izgradnju, prilazni putovi, vrijeme izgradnje, utjecaj postojeceg prometa, utjecaj izgradnje naprometne tokove.- Rjesenje odvodnje oborinskih voda uskladiti s ljesenjem odvodnje iz glavnog projekta trase ceste. Odabrano ljesenje i koristene detalje odvodnje na objektu obrazloziti.- Provodenje raznih instalacija preko objekata uskladiti s odgovarajucom projektnom dokumentacijom (projekti instalacija) autoceste, te osigurati prostore za njihov nesmetani prolaz. Obrazloziti primjenjena rjesenja za prolaz instalacija preko objekta.- Detalji na objektima prema detaljima Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije (HIMK)- Tipizacija gradevina na autocestama, detalji mostova i smjemice za projektiranje, zadnja verzija i Tipskim detaljima mostova na autocestama, preporuke za projektiranje i gradnju (HAC01.06.2007.g.). Odabir detalja obrazloziti (razlozi zbog kojih su odabrani i njihov utjecaj na trajnost te odrzavanje gradevine).

6

C. RAZINA OBRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I OBAVEZNISADRZAJ

Projektna dokumentacija za objekte na autocestama izraduje se u skladu s ranije navedenim opcim uvjetima te u nastavku dajemo pregled razrade rjesenja po pojedinim fazama/razinama obrade:

1. PRETHODNA STUDIJSKA DOKUMENTACIJA

Prethodnom studijskom dokumentacijom (Prostomo-prometna studija) potrebno je usporedo s analizom tj. odredivanjem trase autoceste, a na osnovu geologije i geografije (konfuguracija terena) nacelno definirati i lokacije objekata.

Sadrzai proiektne dokumentaciie:- Tekstualni dio- Situacija MJ. 1:25000

2. IDEJNO RJESENJE

Izrada idejnog rjesenja trase AC pedstavlja slozeni proces analize svih parametara relevantnih za projektiranje (utvrdenih kroz izradu prethodne studijske dokumentacije), provjeru varijantnih rjesenja te konacno odabir najpovoljnije varijante.Idejna rjesenja moraju dati generalni prikaz osnovnih podataka o znacajkama gradevina (mostovi, vijadukti, nadvoznjaci, podvoznjaci, propusti i prijelazi za zivotinje) na autocesti.Idejna rjesenja objekata izraditi u skladu s idejnim rjesenjem trase autoceste, odnosno prijelaza ili prolaza. Sirine kolnika na objektima predvidjeti u skladu s idejnim rjesenjem trase autoceste, odnosno prijelaza ili prolaza.Tipove konstrukcije objekata odabrati postujuci geoloske, klimatske, prometne i seizmoloske uvjete na zahtjevanim lokacijama.Na preglednom nacrtu treba biti osnovni prikaz konstrukcije (vidljiv broj raspona, ukupna duzina objelcta, poprecna dispozicija s sirinom kolnika i pjesackim stazama, ukupna sirina objekta).Idejno rjesenje treba izraditi u jednoj ili dvije varijante za manje i srednje gradevine u trasi prometnice, te tri varijante za posebno znacajne mostove i vijadukte.

Sadrzai proiektne dokumentaciie:- Tehnicki opis (s osnovnim podacima)- Situacija MJ. 1:5000 (ili vecem)- Pregledni nacrt (u mjerilu) ili shematski prikaz uzduznog i poprecnog rasporeda- Procjena troskova gradnje

Idejno rjesenje se predaje narucitelju u 5 (pet) primjeraka, te jedan primjerak na elektronskom mediju.

7

3. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIS IPOSTUPAK PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIS

Temeljem idejnog rjesenja AC izraduje se Studija utjecaja na okolis kao podloga za provedbu postupka procjene utjecaja na okolis. Studijom se sagledava utjecaj zahvata izgradnje AC na sve sastavnice okolisa i to tijekom pripreme, izvodenja i koristenja zahvata. Studijom se tako sagledava i idejnim rjesenjem planirani raspored objekata (mostovi, vijadukti, nadvoznjaci, podvoznjaci, prijelazi za zivotinje), izbor lokacija, te se provedbom visekriterijalne analize kroz postupak procjene utjecaja isto konacno venficira dokumentom Rjesenja o prihvatljivosti zahvata za okolis (Ministarstvo zastite okolisa, prostomog uredenja i graditeljstva) koje u slijedecoj fazi postaje sastavni dio lokacijske dozvole.

Sadrzai proiektne dokumentacije:- A. Opis zahvata i lokacije- B. Ocjena prihvatljivosti zahvata- C. Mjere zastite okolisa i plan provedbe mjera- D. Zakljucak studije- E. Sazetak studije za javni uivid- F. Izvori podataka

Studija se predaje narucitelju u 15 (petnaest) primjeraka, Sazetak Studije (za potrebe javnog uvida) u odgovarajucem broju primjeraka, te jedan primjerak na elektronskom mediju.

4. IDEJNIPROJEKT ILOKACIJSKA DQZVOLA

Sukladno Zakonu o prostornom uredenju (NN 153/13) u svrhu ishodenja lokacijske dozvole izraduju se idejni projekti objekata.

U fazi izrade idejnog projekta objekti (mostovi, vijadukti, nadvoznjaci, podvoznjaci i prijelazi za zivotinje) postaju predmetom zasebnih projekata kojima se prethodno izradena idejna rjesenja nadalje razraduju.Idejnim projektom moraju biti definirani svi dijelovi objekata s osnovnim podacima koji uticu na predvidena rjesenja kao sto su geoloski i geomehanicki podaci, odnosno seizmoloski podaci.Idejne projekte objekata izraditi u skladu s vec prije izradenim idejnim rjesenjem, koje mora biti sukladno studiji utjecaja na okolis. Sirine kolnika moraju biti uskladene s idejnim projektom autoceste (prijelaza, prolaza).Rjesenje odvodnje oborinskih voda uskladiti s rjesenjem odvodnje iz idejnog projekta trase ceste. Odabrano rjesenje i lcoristene detalje odvodnje na objektu obrazloziti.Tip konstrukcije objekta odabiati prema dostupnim podacima geologije i konfiguraciji terena (staticki sustav, rasponi itd.), te obrazloziti odabir konstruktivnih rjesenja.Temeljenje ijesiti prema geotehnickim podacima (pleniminami geotehnicki izvjestaj) obradenim za nivo idejnog projekta, a na temelju geoistraznih radova, te obrazloziti odabrano rjesenje temeljenja. Oprema projekta mora biti prema Pravilniku o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste (NN 53/02). Idejni projekt se moze koristiti kao podloga za izdavanje nacelne dozvole, kao i osnova za izradu glavnog projekta

Sadrzai proiektne dokumentacije:- Tehnicki opis (svi osnovni podaci o konstrukciji, materijalima, te ostalim bitnim znacajkama projektnog rjesenja)- SituacijaMJ. 1:2000- Uzduzni profil MJ 1:2000/200

8

- Pregledni nacrt MJ 1:100 (pogled, uzduzni presjek, tlocrt i poprecni presjek)- Normalni poprecni presjek MJ 1.50 (1:25)- Nacrt stupista odnosno upornjaka MJ 1:100- Troskovnik (razina idejnog projekta sve prema OTU - HAC)- Staticki proracun (s pribliznom tocnoscu, za glavna djelovanja ukljucujuci i seizmicka,

po potrebi - ovisno o velicini mosta i intenzitetu potresa)

Staticki proracun provesti prema zakonima i propisima iz dijela B tocke 1. i 3 ovog projektnog zadatka. U statickom proracunu potrebno je provjeriti osnovne presjeke glavnih nosivih elemenata (temeljenje, stupista, upornjaka i rasponskog sklopa).

Idejni projekt se predaje narucitelju u 6 (sest) primjeraka, te jedan primjerak na elektronskom mediju.

5. GLAVNI PROJEKT IGRABEVINSKA DOZVOLA

Glavni projekti objekata izraduju se za potrebe ishodenja gradevinske dozvole, te kao takav mora biti uskladen s odredbama Zakona o gradnji.Glavne projekte objekata treba izraditi u skladu s lokacijskom dozvolom i idejnim projektom. Glavni projekt je detaljna razrada konstrukcija objekata predvidenih idejnim projektom. Geometrijske elemente trase, nivelete i poprecnog presjeka usvojiti u skladu s vazecim propisima i uvjetima nadleznih institucija, te glavnim projektom trase autoceste (prijelaza, prolaza).Za projektnu pripremu potrebno je izraditi geodetslce podloge u mjerilu 1:100 ili vece (npr. 1:50,i.t.d.) s katastrom svih instalacija.Sirine kolnika moraju biti uskladene s glavnim projektom autoceste (prijelaza, prolaza).Za nadvoznjake preko autoceste visina slobodnog profila (izmedu kolnika autoceste i podgleda nadvoznjaka) mora biti 4,8 m, zbog mogucih dodatnih slijeganja konstrukcije nadvoznjaka i eventualnih sanacija kolnika autoceste.Tip konstrukcije objekta odabrati prema dostupnim podacima geologije i konfiguraciji terena (staticki sustav, rasponi itd.), te obiazloziti odabir konstruktivnih rjesenja, a sve to ako se glavnim projektom mjenjaju rjesenja iz idejnog projekta.Opterecenja objekata treba odrediti u skladu s vazecim Pravilnikom o tehnickim normativima za odredivanje velicine opterecenja mostova. Nadvoznjake u cvorovima opteretiti pokretnim opterecenjem (tipsko vozilo) kao za objekte u trupu autoceste. Za dimenzioniranje objekata koristiti sve vazece zakone, propise, pravilnike i norme (dio B tocke 1. i 3.ovog projektnog zadatka).

Nacin temeljenje odabrati prema geotehmckim podacima izradenim na osnovu geotehnickih istraznih radova, u slucaju dubokih temelja potrebno je izraditi geotehnicki projekt temeljenja.

Odabrano rjesenje temeljenja treba obrazloziti (razlozi zbog lcojih se koristi, utjecaji na trajnost i stabilnost konstrukcije, i si.).

Za dimenzioniranje u seizmicki osjetljivim podrucjima korisititi EUROCODE 8, poglavlje 2 U slucaju potresa dopustaju se plasticni zglobovi samo u peti stupa, vidjeti EUROCODE 8.Rjesenje odvodnje oborinskih voda uskladiti s rjesenjem odvodnje iz glavnog projekta trase ceste. Odabrano rjesenje i koristene detalje odvodnje na objektu obrazloziti.Provodenje raznih instalacija preko objekata uskladiti s odgovarajucom projektnom dokumentacijom (projekti instalacija) autoceste, te osigurati prostore za njihov nesmetani prolaz. Obrazloziti primjenjena rjesenja za prolaz instalacija preko objekta.

9

Detalji na objektima prema detaljima Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije (HIMK)- Tipizacija gradevina na autocestama, detalji mostova i smjernice za projektiranje, zadnja verzija i Tipskim detaljima mostova na autocestama, preporuke za projektiranje i gradnju (HAC01.06.2007.g.). Odabir detalja obrazloziti (razlozi zbog kojih su odabrani i njihov utjecaj na trajnost te odrzavanje gradevine).Dopustiva je i primjena detalja navedenih u ZTVK-97, te Richtziechungen (RZ) detalji na mostovima.Nacrti i mjerila moraju biti izradeni u skladu s Pravilnikom o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste, te moraju biti izdasno opisani kao u RAB - BRU.Objekti se moraju tako oblikovati i opremiti, da se moze u svako doba sigurno, jednostavno i ekonomicno provesti kontrola i ispitivanje, te odrzavanje bitnih dijelova gradevine (lezajevi, prelazne naprave, odvodnja, kabeli).Glavni projekt mora sadrzavati lokacijsku dozvolu u opcem dijelu, a u tehnickom dijelu, tehnicki opis, podatke o geotehnickim i drugim istraznim radovima koji su posluzili kao podloga za izradu glavnog projekta, program kontrole i osiguranja kakvoce, posebne tehnicke uvjete gradnje i nacin zbrinjavanja gradevnog otpada, predmjer, troskovnik, procjenu troskova gradnje, staticki proracun (proracun mehanicke otpomosti i stabilnosti konstrukcije) i nacrte.

Tehnicki opis mora sadrzavati sve relevantne podatke o projektiranom objektu, nacinu izvodenja radova, te o ugradenim gradivima (materijali), zatim koji su sve istrazni radovi prethodili izradi glavnog projekta, pa podaci o temeljnom tlu, opis probnog opterecenja.

Program kontrole i osiguranja kakvoce mora sadrzavati pregled svih ugradenih materijala i konstrukcija, te opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih velicina kojim ce se dokazati trazena kakvoca i zadovoljenje bitnih zahtjeva za gradevinu, te popis propisa i norma na koji se program poziva.

Posebni tehnicki uvjeti gradnje moraju sadrzavati opis zahtjeva u slucaju kada je to propisano posebnim propisima, odnosno uvjetima koje je propisao i investitor (OTU).

Nacin zbrinjavanja gradevnog otpada treba sadrzavati opise postupanja u skladu spropisima o postupanju s otpadom.

Sukladno odredbama Pravilnika o kontroli projekata (NN 32/14) za glavni projekt obavezna je provedba kontrole glede mehanicke otpomosti i stabilnosti gradevine.Oprema projekta mora biti prema Pravilniku o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste (NN 53/02).

Sadrzai proiektne dokumentaciie - glavni gradevinski projekt:- Opci dio- Tehnicki opis- Podaci o geotehnickim i drugim istraznim radovima- Program kontrole i osiguranja kakvoce- Posebni tehnicki uvjeti gradnje i nacin zbrinjavanja gradevnog otpada- Pregledna situacija MJ 1:5000- Situacija MJ. 1:1000- Uzduzni profil MJ 1:1000/100- Pregledni nacrt MJ 1:100 (pogled, uzduzni presjek, tlocrt i poprecni presjek)

(mogu biti posebno prikazani pogled, uzduzni presjek, odnosno tlocrt)- Normalni poprecni presjek MJ 1:50 (1:25)- Rubni nosac - srednji nosac - tipski plan opiate nosive konstrukcije

10

- Nacrt stupista MJ 1:50- Nacrt upomjaka MJ 1:50- Nacrt ograde, zastitne ograde MJ 1:100, 1:10, 1:5- Nacrt zida za zastitu od buke i vjetra - detalji MJ 1:100, 1:10, 1:5- Detalji odvodnje sa shematskim rasporedom slivnika MJ 1:100,1:10- Shematski prikaz prijelazne naprave- Skica lezajeva prema DIN-4141- Staticki proracun- Predmjer- Troskovnik

Glavni gradevinski projekt se predaje narucitelju u 10 (deset) primjeraka, te jedan primjerak na elektronskom mediju.

6. IZVEDBENI PROJEKT

Izvedbenim projektom se za potrebe gradenja razraduju tehnicka rjesenja gradevine radi ispunjenja uvjeta odredenih glavnim projektom u svrhu izvodenja. Njime moraju biti sadrzani detaljni opisi, potpuni izvedbeni, konstruktivni i detaljni nacrti te sve potrebne racunske provjere, a sve uskladeno s glavnim projektom.Izvedbeni projekti proizlaze iz glavnih projekata i predstavljaju razradu detalja i armaturnih nacrta isi.Izvedbene projekte objekata treba izraditi u svemu u skladu s glavnim projektom, za uskladenost odgovara projektant.Nacrte opiate i armature izraditi u mjerilu 1:50 i vecem, te u skladu s vazecim hrvatskim propisima i normama.Armatura mora biti prikazana i oznacena na jasan i jednoznacan nacinIskazi armature moraju biti ili na nacrtu ili kao posebni prilozi dati uz nacrte armature.Za nosace od prednapetog betona treba izraditi nacrte opiate, nacrt kabela s prikazom linije kablova i odgovarajucim kotama, te iskazom celika, a sve to u primjerenom mjerilu (1:50 ili vecem, ovisno o duzini nosaca), a nacrti meke armature sa svim potrebnim detaljima u mjerilu 1:50 ili vecem. Takoder je potrebno priloziti i protokole prednapinjanja.Detalje razraditi prema glavnom projektu koristeci detalje Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije (HIMK-Tipizacija gradevina na autocestama, detalji mostova i smjernice za projektiranje, zadnja verzija) i Tipskim detaljima mostova na autocestama, preporuke za projektiranje i gradnju (HAC 01.06.2007.g.). Dopustiva je i primjena detalja navedenih u ZTVK-97, te Richtziechungen (RZ) detalji na mostovima.Od detalja izvedbeni projekt treba sadrzavati detalje rubnjaka, odvodnje, prelazne konstrukcije (dilatacije), ograde, odbojne ograde, vijenca, hidroizolacije itd., sve u odgovarajucim mjerilima. Oprema projekta prema Pravilniku o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste (N.N. 53/2002).

Sadrzai proiektne dokumentacije - izvedbeni gradevinski projekt:- Dodatni planovi opiate (dopuna glavnog projekta)- Nacrti armature MJ 1.50, 1:25- Nacrt kabela za prednapinjanje MJ 1:50, 1:25- Iskaz celika- Ograda detalji MJ 1:100, 1:10, 1:5- Zida za zastitu od buke i vjetra-detalji MJ 1:100, 1:10, 1:5- Izvedebeni detalji odvodnje MJ 1:100, 1:10

11

- Detalji rubnjaka- Detalji zastitne ograde (celicne ili betonske)- Nacrt i detalji vijenaca- Detalji hidroizolacije- Detalji prijelaznih naprava i lezajeva- Troskovnik (sve prema OTU - HAC)

Dodatni prilozi izvedbenih proiekata celicnih i spregnutih mostova:- Konacni raspored celicnog gradiva- Detalji radionickih spojeva- Nadvisenja- Dokaz stabilnosti rasponskog sklopa tijekom montaze- Dokaz montaznih spojevi- Propisivanje provj ere zavara i drugih spojnih sredstava (VV vijci)- Detalji prikljucka instalacija 1 ostale opreme na noseci celicni sklop- Raspored mozdanika i detalji dodatne armature oko mozdanika ( za spregnute mostove)

Izvedbeni gradevinski projekt se predaje narucitelju u 6 (sest) primjeraka, te jedan primjerak na elektronskom mediju.

7. DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

Dokumentacija za provedbu nadmetanja za izvodenje radova sastoji se od troskovnika, pregledne situacije, tehnickog opisa, preglednog nacrta, normalnog poprecnog presjeka objekta i svih potrebnih detalja (uglavnom kao izvadak iz glavnog projekta)Troskovnici sadrze opise pojedinih stavki s popisom radova prema vrstama i grupama radova. Trebaju biti izradeni u skladu s Opcim tehnickim uvjetima za pojedine vrste radova, te grupirani prema zahtjevu Narucitelja (OTU-2001.g.).

Sadrzai dokumentacije za nadmetanie:- Tehnicki opis (svi osnovni podaci o konstrukciji i materijalima)- SituacijaMJ. 1:2000- Pregledni nacrt MJ 1:100 (pogled, uzduzni presjek, tlocrt i poprecni presjek)- Normalni poprecni presjek MJ 1:50 (1:25)- Troskovnik (sve prema OTU - HAC)

Dokumentaciju za nadmetanje potrebno je izraditi i predati u 20 (dvadeset) primjeraka. Dio dokumentacije koji se odnosi na troskovnike treba izraditi u Microsoft Excel formatu s unesenim formulama te zasticenim stranicama uz dozvoljen upis samo u celije jedinicnih cijena, te predati u formi elektronskog zapisa u 20 (dvadeset) primjeraka.

Visi suiadnik I za objekte:

Darko Srsek, dipl.ing.grad.

12

>€!'*' ;‘‘i

! It Viilsko iiMioroiitu cl o o

I) i th I v i) s o q i n i c n n o m o d ij o i'm noun, / a u pi a v 1 j a n j a , p f a d a n j a 1 o d t / a v 1 n j a -mi ! o up t a

Siiolm>i 4, /cujreh, lit ihUsScd » Sol.- 1 IH'j i d(, <)/i /i/id <, f^lc, i Jft;» I 4Cj 94 694 1 www li.n hiDr UM vo tipua no kod Ti yovar koq uid a u 7n<j 1 abu })od hi ojarn 0 80 k ‘31 n 8B 0 1 amtdjni kapitaj HI HO I00,00 kn

OIB 'i/'iOOdGHJ I?. MB IVH9G4 IBAM HIIU / 2 J 4 0 0 0 9 1 11 0 0 2 J b 9 b k o d l> r i vi e d n a b a n I- a L a g r a b d d

D i r a k t o r J o s i p D r a z e n o v 11

SEICTOR ZA PROJEKTIRANJEOdjel za visokogradnju, zastitu okolisa 1 upravni poslupak broj 4212-700 (700)-intemo/ rj /17-GKS Zagreb, 23.05.2017.

PROJEKTNIZADATAK

ZA SUSTAVE ZA ZASTITU OD BUKE NA AUTOCESTAMA

(SESTA REVIZIJA)

SV1BANJ 2017.

\DNVQyeoKOHeoiwwi ais« twit ISO 9001 2008, ISO 14001 2004, OHSAS 18001 2007

A) OPCE ODREDBE

PREDMET OVOG PROJEKTNOG ZADATKA

Buka je svaki zvuk u prirodi i zivotnom okruzenju koji uznemiruje covjeka i skodi njegovom zdravlju i osjetilima, ili negativno utjece na okolis.Na prometnicama buka nastaje kao posljedica rada motora vozila koja se krecu po prometnicama i trenja njihovih kotaca po povrsini prometnice.Prometnice ponekad prolaze toliko blizu objekata u kojima ljudi rade i borave da buka koju prometnica emitira smeta ljudima u obavljanju njihovih svakodnevnih poslova ili im ometa nocni odmor.

»Projektni zadatak za sustave za zastitu od buke na autocestama Republike Hrvatske" napisane su kao okvirni program i smjernice, da bi se olaksalo pisanje odredenih projektnih zadataka sustava za dionice, vrstu projekata, te njihov obavezni sadrzaj. Zato ce narucitelj za konkretnu dionicu morati dopuniti projektni zadatak konkretnim podacima vezanim za odredenu lokaciju. Takoder ce od narucitelja ovisiti koje ce standarde i uvijete zahtijevati od projektanata i izvodaca i u nekim slucajevima kolike ce obveze propisati unutar pojedinih zahtjeva.

Projektni zadatak sadizi sva potrebna poglavlja, sadrzaje, obaveznu dokumentaciju i popise projekata koji su obavezni za izradu cjelokupne projektne dokumentacije odgovarajuce razine.

Projektni zadatak zasnovan je na iskustvima dobivenim projektiranjem i izvodenjem zastite od buke i prilagodeni su zakonskoj regulativi i proceduri izrade projektne dokumentacije u Republici Hrvatskoj i EU. U izradi ovog Projektnog zadatka koristena su iskustva s podrucja oblikovanja sustava za zastitu od buke, akustike, ki'ajobrazne integracije, zakonodavstva, staticke stabilnosti, sigurnosti, te mnoga druga.

2

B) OPCIUVJETIIZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

PROJEKTNA DOKUMENT ACIJA

1. OPCENITO

U dokumentu su odredene mjere sigurnosti od buke i obveze investitora u vezi s osiguravanjem dozvoljenih razina buke. Uredba odreduje i uvjete za urbanisticko, arhitektonsko i krajobrazno uredenje.

2. OSNOVE ZA PLANIRANJE

2.1. Zakonska regulativa i opce strucne osnove

Postojeca zakonska regulativa Republike Hrvatske u EU: Zakon o prostomom uredenju (NN 153/13), Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17), Zakon o zastiti od buke (NN30/09); Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zastiti od buke (NN 55/13), Zakon o izmjenama i dopuni zakona o zastiti od buke (NN 153/13), Zakon o izmjenama i dopuni zakona o zastiti od buke (NN 41/16), Pravilnik o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004), odreduje samo glavne okvire zastite (podrucja koja se stite i razine dozvoljene buke), izbor vrste barijera za zastitu od buke treba uskladiti sa hrvatskim normama HRN EN 1794-1,2; HRN EN 1793- 2,3. Sam nacin dimenzioniranja barijera za zastitu od buke nije definiran hrvatskim noimama nego je prihvacena njemacka norma DIN 18 005.

Projektant je duzan postivati zakone, propise i tehnicke specifikacije koji su vazeci u Republici Hrvatskoj, te EU. Takoder je duzan uvazavati posebne upute narucitelja kao l prethodno izradenu projektnu dokumentaciju (IP - idejni projekti, studije oblikovanja dionica autoceste i si.).

Za projektiranje barijera za zastitu od buke projektant se mora drzati odredbi slijedecih zakona, propisa i tehnickih specifikacija, kojima je u Republici Hrvatskoj regulirana problematika zastite od buke:

Zakon o zastiti od buke (narodne novine 30/09),Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zastiti od buke (NN 55/13, NN 153/13,41/16); Pravilnik o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine 145/04),Pravilnik o kontroli projekata (NN32/14),Pravilnik o stracnom ispitu iz podrucja zastite od buke (NN91/07),Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju strucne poslove zastite od buke (NN91/07),Upute za projektiranje barijera za zastitu od buke na cestovnim mrezama Republike Hrvatske (Prometis d.o.o. Zagreb - City Studio d.o.o. Ljubljana),Smjernice za krajobraznu integraciju zidova za zastitu od buke (Agronomski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Zavod za krajobraznu arhitekturu),Smjernice za dimenzioniranje, proracun i noime za zidove za zastitu od buke Smjernice za tehnicke elemente sustava za zastitu od buke,Usporedna analiza potencijalnih sustava za zastitu od buke na cestovnim mrezama Republike Hrvatske (Prometis d.o.o. Zagreb - City Studio d.o.o. Ljubljana),

3

Smjernice 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 25/06/2002 lcoje se odnose na utvrdivanje i upravljanje bukom okolisa - izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi o procjeni i upravljanju bukom okolisa (SL 189, 18.07.2002.),Preporuke Europske komisije 2003/613/EC od 05/08/2003 u vezi smjernica za revidiane

priviemene racunalne metode za buku industrijskih pogona i postrojenja, zracnog prometa, cestovnog prometa i pruznog prometa i s njima povezanim podacima o emisiji buke, Smjernica Europske agencije za okolis i Radne skupine Opce uprave za okolis Europske

komisije o ocjeni izlozenosti buke „Predstavljanje informacija o kartama buke javnosti“, ozujak 2008.,Pravilnik o nacinu izrade i sadrzaju karata buke i akcijskih pianova, te o nacinu izracuna dopustenih indikatoia buke (NN 75/09) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o nacinu izrade i sadrzaju karata buke i akcijskih planova, te o nacinu izracuna dopustenih indikatora buke (NN 60/16),Smjernica Europske komisije (EU) 2015/996 od 19/05/2015 o uspostavi zajednickih metoda ociene buke u skladu s Smjernicom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeca,HRN i ISO norme.

2.2. Oblikovanje i izbor sustava

Izbor i oblikovanje sustava za zastitu od buke uvelike ovisi o njegovom smjestaju u prostoru. Razmatranje okolnosti i smjestajne dispozicije dobivene situacijom i proracunski odlucuje o izboru sustava i njegovom oblikovanju. Gradski i ruralni ambijenti, zastita u naseljima ili izvan njih, monotonija dugackih poteza barijera, ekonomija izvedbe i odabira samo su neki od preduvjeta za konacni izbor.

2.3. Krajobrazna integracija

Obzirom na dimenzije barijera, a temeljem dosadasnjih iskustava utvrdeno je da prilikom integracije barijera u okolis ove ostavljaju znacajne vizualne i ekoloske posljedice u krajobrazu. Kako bi se te posljedice svele na najmanju mogucu mjeiu pri projektiranju zidova za zastitu od buke potrebno je postivati smjernice za njihovo oblikovanje i krajobraznu integraciju.Krajobrazno uredenje je predmet zasebnog projektnog zadatka, no sastavni je dio projektne dokumentacije zidova za zastitu od buke.

2.4. Proracun i dimenzioniranje

Razina buke uvjetovana je sa vise stvari poput vrste kolnickog zastora, PGDP prometnice, racunske brzine prometnice, razreda prometnice, maksimalni uzduzni pad prometnice, konfiguracije terena, utjecaja flore... Parametri lcoji se promatraju u proracunu direktno utjecu u dimenzioniranju i polozaj sustava za zastitu od buke. Danas se proracun provodi racunalnim programima, koji istovremeno odreduju polozaj barijera u situaciji prometnice.

2.5. Tehnicki elementi i temeljenje

2.5.1. Geolosko-geomehanicka ispitivanja

4

Opseg potrebnih geolosko-geomehanickih ispitivanja ovisi o konkretnim geoloskim uvjetima na trasi Opcenito, geoloski izvjestaj mora dati zadovoljavajuce osnove za temeljenje konstrukcija za zastitu od buke. Natjecaj opsega potrebnih geolosko-geomehanickih ispitivanja sastave naruciteljevi strucnjaci iz tog podrucja. Kod novogradnji obicno su izvedena opsezna geolosko-geomehanicka ispitivanja iz dokumentacije lcoju je narucitelj citirao u projektnom zadatku kao obvezatnu strucnu osnovu.Ukoliko se u geomehanickim ispitivanjima otkriju vazni utjecaji povrsinskih ili podzemnih izvora voda, treba dodatno napraviti i hidroloski izvjestaj.

2.5.2. Geotehnicka ispitivanja

Rezultati geotehnickih ispitivanja trase moraju biti dostupna od strane narucitelja i moraju se uzeti u obzir prilikom odredivanja vrste temeljenja, te drugih tehnickih elemenata sustava za zastitu od buke.Rezultati geotehnickih ispitivanja vlasnistvo su investitora, zato izvodac mora za sve oblike uporabe i javnog predstavljanja pridobiti suglasnost narucitelja.

2.5.3. Izrada geotehnickih uvjeta temeljenja

Projekt zastite od buke mora sadrzati geotehnicke uvjete i njihovo izvodenje. Predvideni poslovikoje je potrebno izvesti za izradu geotehnickih uvjeta temeljenja zastita od buke jesu:

1. pregled postojece geolosko geotehnicke dokumentacije na promatranom podrucju2. detaljan geotehnicki pregled tla na lokaciji konstrukcije za zastitu od buke3. po potrebi se na lokaciji konstrukcije za zastitu od buke izvode i sondazni iskopi (rucni ili

strojni) kako bi se provjerio sastav tla.4. u dnu iskopa izvode se mjerenja nosivosti5. na osnovi zakljucenih geotehnickih i inzenjersko geoloskih svojstava, potrebno je za svaku

lokaciju barijere za zastitu od buke izvesti geostaticnu analizu (nosivost i stabilnost s obzirom na vertikalnu komponentu opterecenja vjetrom)

6. iz gornjih zakljucaka napraviti odgovarajuci geolosko geotehnicki izvjestaj

2.6. Geodetska snimka

Mjere za zastitu od buke moraju se izvoditi unutar linije otkupa koja je odredena lokacijskom dozvolom ukoliko u projektnom zadatku mje drukcije odredeno.Potrebno je napraviti preciznu geodetsku snimku terena na podrucju predvidenom za postavljanje barijera za zastitu od buke barem u mjerilu 1:1000. Poprecne profile treba napraviti na mjestima svih visinskih ili smjernih prijeloma ili predvidenih strukturnih promjena te na ostalim karakteristicnim mjestima ili barem na svakih 20m. Zahtjev obuhvacenih terenskih podataka obraduje se u digitalnom trodimenzionalnom obliku u formatu kompatibilnom za daljnju obradu s racunalnim programima za planiranje. Geodetska snimka mora biti izvedena u opsegu koji jamci korektnu osnovu za planiranje i mora bit potvrdena od strane geodetske uprave.

Potrebno je da geodetski snimak postojece trase sadrzi sve podatke o postojecim instalacijama i objektima koji su izvedeni na trasi a direktno utjecu na polozaj i vrstu sustava za zastitu od buke u lcoliko se sustav planira naknadno na vec izvedenoj dionici.

5

Dovoljna je uobicajeno propisana preciznost geodetske snimke - u slucaju neravnomjernog terena propisanu je preciznost potrebno povecati Ukoliko je geodetska snimaka vec bila iziadena za potrebe projektiranja trase, onda se ona navede u projektni zadatak ali se ne ukljucuje u cijenu ponudaca za izradu projekta.

2.7. Komunalni vodovi

Prije izrade projektne dokumentacije potrebno je pridobiti informaciju gdje su postavljeni komunalni vodovi u podrucju objekata i osigurati smjemu i visinsku snimicu svih postojecih komunalnih i diugih vodova. Projektant moia projektnu dokumentaciju uskladiti sa situacijskim katastrom postojecih komunalnih i vodova i sustav komunalne instalacije, te ih upisati u poprecne profile. Prije pocetka planiranja potrebno je za postojece komunalne i druge vodove te trasa u kojima planiraju postaviti komunalne instalacije, pridobiti uvjete nadleznih komunalnih poduzeca. Za komunalne vodove koji su tangirani s objektom za zastitu od buke potrebno je izraditi projekte izmjestanja i /ili zastite istih. Izradena projektna dokumentacija salje se na suglasnosti nadleznim komunalnim poduzecima koji su duzni izdati suglasnost. Na osnovi dobivenih suglasnosti i stvarnog stanja projekta bit ce izvrsen obracun projektantskih usluga u vezi s komunalnim vodovima.

Buduci da je uobicajena projektna dokumentacija komunalnih vodova s nedostacima, narucitelj se u ovoj postavci osiguiava time sto ce stvarno obavljem posao platiti s obzirom na stvarne kolicine. U ponudi projektant daje samo cijenu/jedinicu za premjestanje pojedinacnih postojecih komunalnih vodova. Ukoliko je stanje u postojecim komunalnim vodovima poznato, narucitelj raspise natjecaj za tocno odredene radove u vezi sa premjestanjem komunalnih vodova.

Potrebno je izraditi kotni plan svih instalacija i opreme. Plan mora sadrzavati prikaz svih instalacija (izmjestenih i novih) 1 opreme u mjerilu 1:250 i njihove medusobne odnose.

6

OPCIZAHTJEVINARUCITELJA ZA IZRADUPROJEKTNEDOKUMENTACIJE

Prilikom izrade projektne dokumentacije piojektant je duzan uvazavati i primjenjivati slijedeca nacela:

- Za izradenu projektnu dokumentaciju projektant snosi piojektantsku odgovornost za koju mora predociti odgovarajuca osiguranja u skladu sa zakonom. Projektna dokumentacija je autorski rad. Narucitelj, kao vlasnik dokumentacije, projektne dokumente smije slobodno koristiti i umnozavati, ali ne smije ih mijenjati bez pismene suglasnosti projektanta.

- Projektom treba osiguiati odgovarajuce osnove za osiguranje kvalitete ugradenih materijala i izvodenja (tehnologija izvodenja) zastite od buke sa svim potrebnim statickim proracunima i osnovama.

- Dokumentacija u arhivima narucitelja izvodacu projekta treba biti dostupna na osnovi potpisanog ugovora. Izvodac je duzan sam pridobiti svu ostalu potrebnu dokumentaciju (podloge) za korektnu izradu projektne dokumentacije.

- Prije pocetka izrade projekta, projektant mora pridobiti sve relevantne strucne osnove (ulazne podatke) npr. ispitivanja nosivosti i stanje postojecih konstrukcija na koje se pricvrscuje barijera za zastitu od buke, podatke o prometu.,.

- U fazi izrade projektne dokumentacije izvodac je duzan u slucaju nejasnosti pravovremeno zahtijevati objasnjenja od narucitelja i u suglasnosti s naruciteljem zahtijevati eventualna dodatna objasnjenje od nadleznih organa.

- Izvodac je duzan upozoriti narucitelja na sve eventualne nedostatke u vezi s potrebnim polazistem za izradu zadatka i izraditi u skladu s pravilima struke.

- U slucaju naknadnog izvodenja barijera (po pustanju ceste u promet), planirano rjesenje moia tijekom gradenja omoguciti stalnu prohodnost postojece cestovne mreze - u okviru projekta potrebno je izraditi projelct privremene regulacije prometa za vrijeme gradenja.

- Osigurati trajnost i korisnost planskih rjesenja uvazavajuci propisnu razinu redovitog odrzavanja u razdoblju prometovanja dionice autoceste.

- Pri izgradnji upotrebljavati ispitane i certificirane materijale i tehnologije koji su min 3 god u primjeni.

- Treba prouciti stvamo stanje uvjeta na terenu i tome prilagoditi projektna rjesenja. Takoder mora prouciti i potraziti i podatke o nadzemnim i podzemnim vodama i dmgim objektima.

- Preporuca se koristenje sto jednostavnijih i ekonomicnijih konstrukcija

- Odvodnju treba rijesiti tako da se oborinska voda s prometnih povrsina odvodi padom od objekata, gdje se sabire i odvodi u sustav odvodnje.

- Ponuditelj u opcem dijelu ponudbene dokumentacije mora priloziti dokumente koje propisuje narucitelj - kao sto su reference na predmet natjecaja, jamstvo za ozbiljnost ponude

7

i izvodenje projekta, uvjete za osiguranje piojektantske odgovornosti, uvjete za opremu 1 kadrovski sastav ponuditelja, uvjete za podmirenje obveza itd

- U izradi projektne dokumentacije preporuca se sudjelovanje ovlastenog arhitekte, krajobraznog arhitekte, te gradevinara s referencama u podrucju zastite od buke na autocestama.

- Pravna osoba mora imati reference u projektiranju i izradi izvedbene projektne dokumentacije zidova za zastitu od buke na autocestama.

- Kako bi se umanjile mogucnosti kasnijih ispravaka i nadopuna projektne dokumentacije obavezne su konzultacije s strucnim sluzbama narucitelja, tijekom izrade predmetne dokumentacije.

RACIONALNOST PLANIRANJA

Projektanti su duzni planirati u skladu s pravilima struke i propisa, a ako u polazistima postoje odredene kontradiktornosti narucitelj o tome mora biti pravovremeno upozoren. Rjesenja moraju nedvojbeno jamciti sigurnost i trajnost objekata u predvidenom vijeku trajanja, kao i u vrijeme izvodenja suvremenom tehnologijom gradnje u predvidenim rokovima.

RAZGRANICENJE ODRZAVANJA

Tijekom projektiranja treba obratiti paznju na ostale elemente trase (prometnu signalizaciju, infrastrukturu, odvodnju, objekte pod naponom...) da se nesmetano omoguci njihovo odrzavanje i pristup do inih. Odrzavanje mora biti moguce za svaki pojedini element za koji se to pokaze potreba.

UVJETI ZA ODRZAVANJE

Pri pripremama projektnih rjesenja, projektant mora uvazavati cinjenicu odrzavanja zidova za zastitu od buke. Mora predloziti nacine odrzavanja, predlozenog rjesenja, uslijed mehanickih ostecenja, eksploatacije, redovnog odrzavanja itd.Posebnu pozomost treba usmjeriti na to da planska rjesenja omogucuju racionalno odizavanje sustava za zastita od buke i da odrzavanje bude moguce uobicajenim sredstvima koje imaju na raspolaganju sluzbe redovitog odrzavanja. Rjesenja moraju biti takva da se uobicajenim sredstvima sluzbe za odrzavanje ne prouzrokuje steta na objektima. Ako se za odrzavanje predvida specijalna oprema, njezina uporaba mora biti tehnicki obrazlozena i utemeljena. Pored toga moraju biti dani svi uvjeti za odrzavanje autoceste tako da u vijeku trajanja uz redovite mjere odizavanje i obavljanje zimske sluzbe ne dode do ostecenja ili prometnih zastoja.

PRILAGOBENOST RJESENJA OSTALOJ MREZI

Projekti trebaju biti zasnovati tako da ih je moguce izvesti uz sto manje poduzimanja mjera na postojecim cestovnim mrezama, a one koje su neizbjezno potrebne treba izvesti u smislu racionalnosti te ekonomske opravdanosti.

8

KONTROLA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE OP STRANE OVLASTENIHREVIDENATA

Kontrolu projektne dokumentacije od strane ovlastenih revidenata obavljaju od narucitelja odabrani strucnjaci - ovlasteni revidenti za konla-etna podrucja.Izradivac je duzan piedstaviti naruciteljima i revidentima projekt, na takav nacin da budu vidljiva polazista projekta, opseg projekta, pojedinacna projektna rjesenja i razlozi koji su vodili do pojedinacnih projektnih odluka. Preporucena je priprema prezentacije projekta u digitalnom obliku. Izradivac projektne dokumentacije duzan je na sve primjedbe i pitanja revidenata i revizijske komisije odgovoriti pismeno. Pitanja revidenata i pismeni odgovori izradivaca sastavni su dio popravljene projektne dokumentacije. Isto tako, duzan je korigirati sve dijelove projektne dokumentacije za koje predlozeni odgovori nisu zadovoljavajuce argumentirani odnosno prihvaceni od strane revidenta.Korigirana projektna dokumentacija ponovno se vraca revidentima kako bi potvrdili korektnost popravaka.Kontrolu je potrebno zatraziti za glavni projekt i sukladno trazenju revidenta za izvedbeni projekt, a sve s obzirom na mehanicku otpornost i stabilnost temeljnih konstrukcija tj. sukladno vazecoj zakonskoj regulativi.

POSEBNIUVJETI. POTVRDEI SUGLASNOSTI

Davatelji suglasnosti cesto postavljaju uvjete koje izlaze iz naruciteljeve nadleznosti. Narucitelj ce ispuniti samo one uvjete i zahtjeve koji su utemeljeni zadiranjem predmetnog zahvata u prostor odnosno vazecim dokumentima (npr. Lokacijska dozvola si.). Pri tome ce narucitelj uz samu izgradnju osigurati mjere samo za uspostavljanje postojeceg stanja uz autocestu.

Pri izradi projektne dokumentacije treba se pridrzavati svih vazecih Zakona, Propisa i Pravilnika. Projekte je potrebno izraditi i u skladu s posebnim uvjetima mjerodavnih institucija i na iste ishoditi. potvrde i suglasnosti.Obveza projektanta je suradnja s tijelom drzavne uprave koja ishoduje posebne uvjete, suglasnosti, misljenja i potvrde, te tijelima drzavne uprave odnosno pravnim tijelima s posebnim ovlastima koja ih utvrduju.

Obveza projektanta je ishodenje svih potvrda tj. suglasnosti od tijela drzavne uprave i pravnih osoba s posebnim ovlastenjima na Glavni projektu u postupku ishodenja Gradevinske dozvole.

PROJEKT ANTSKINADZOR

Tijekom izvodenja radova potrebno je osigurati projektantski nadzor. Projektantski nadzor obavljaju diplomirani inzenjeri svih struka koje su zastupljene izradom cjelokupne projektne dokumentacije (arhitektura, gradevina, promet, hortikultura...) Izlazak na teren projektantskog nadzora vrsi se do zavrsetka radova na predmetnoj lokaciji.

Projektantski nadzor obuhvaca:- pracenje lealizacije svih vrsta projekata,- tumacenj e rj esenj a iz proj ekta,- utvrdivanje potrebe za izmjenama projekata ili usvojenih metoda rada ili pak potrebe za

izvedbom dodatnih projekata,

9

- procjena situacije i donosenje rjesenja u slucaju nepredvidivih fenomena,- sudjelovanje na sastancima s izvoditeljem radova,- odgovori na upite izvoditelja,- izrada detalja i skica projekata.

Projektantski nadzor ne obuhvaca ispravke i dopune projekata koje je projektant bio duzan napraviti tijekom izrade projektne dokumentacije, te se isti nece priznavati kao dodatni radovi.

Ovisno o velicini lokacije predvida se odiedeni broj izlazaka za vrijeme izvodenja zidova za zastitu od buke.

Svaki izlazak projektanta na teren podrazumijeva pripremu, izlazak na teren te pisani izvjestaj.

PREDAJA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

STUDIJA OBLIKOVANJA cjelokupne tiase autoceste predaje se u 6 (sest) primjeraka, te 2 u digitalnom obliku.

IDEJNO RJESENJE odabira i prijedioga barijera sa krajobraznom integiacijom predaje se u 4 (cetiri) primjerka, te 2 u digitalnom obliku.

IDEJNIPROJEKT/ ELABORAT ZASTITE OD BUKE predaje se u 6 (sest) primjeraka, te 2 u digitalnom obliku.

Projektna dokumentacija GLAVNI PROJEKT (projekt za gradevinsku dozvolu) predaje se u 3 (tri) primjerka za dozvolu i 7 (sedam) primjeraka naruciocu, te 2 u digitalnom obliku.

Na osnovu revidiranog i popravljenog glavnog projekta (projekta za gradevinsku dozvolu) izdaje se TENDER DOKUMENTACIJA (projekt za natjecaj) u 3 primjerka + 3 u digitalnom obliku.

IZVEDBENI PROJEKT predaje se narucitelju u 8 primjeraka, te 2 u digitalnom obliku.

Narucitelj moze na osnovi konkretnih potreba odrediti i drugaciji broj izvoda.

10

ROKOVI ZA IZRADU PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Rokove odreduje narucitelj na osnovu vlastitih strucnih iskustava. Ukoliko su ponudbeni rokovi duzi zbog strucnog utemeljenja ponudaca, narucitelj moze ponudene tolcove prihvatiti i unijeti ih u ugovor ili pomstiti natjecaj.

Predmet pro jekta_____ Vrsta dokumentacijeVremenski period

ZIDOVI ZA ZASTITU OD BUICE

Idejno rjesenje 20 dana

Idejni projekt/ Elaborat zastite od buke 30 dana

Ishodenje lokacijske dozvole 60 dana

Glavni projekti 30 dana

Ishodenje gradevne dozvole 60 dana

Izvedbeni projekti 30 dana

Ponudbena dokumentacija sa troskovnicima 10 dana

UKUPNO: 240 dana

NAPOMENA:

Izrada projektne dokumentacije ne ovisi o stanju upravnog postupka, te se u dogovom sa investitorom, prema potrebi, pristupa izradi slijedece faze projektne dokumentacije, prije nego se ishode lokacijska i gradevinska dozvola.

11

C) RAZINE OBRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I SADRZAJ PROJEKTA

Projekt sadrzi medusobno uskladene projekte pojedinih struka kojima se daje tehnicko rjesenje objekta na razini lazrade propisane zakonom.

Navedena projektna dokumentacija ukljucuje projekte svih struka koje su nuzne za ispravno funkcioniranje gradevine (projekt strojaiskih i elektroinstalacija, vodoopskrba i odvodnja, statika, elaborat zastite na radu, projekt sanacije i krajobiaznog uredenja...), kao i projekte izmjestanja instalacija, ako se za njima ukaze potreba, no obradena je samo piojektna dokumentacija koja je predmet ovog projektnog zadatka, dok su ostale struke obradile projektnu dokumentaciju u zasebnom projelctnom zadatku.

U izradu navedene projektne dokumentacije ukljuceno je prikupljanje potrebnih podloga i podataka. Projektno-tehnicku dokumentaciju potrebno je izraditi na osnovu uvida u postojece stanje. Uvid u postojece stanje potrebno je izvrsiti piije podnosenja ponude.

Obvezno je usaglasavanje projekata u svim fazama projektiranja, tako da svi projekti moraju biti medusobno uskladeni i tvoriti dijelove jedinstvene tehnicko-tehnoloske cjeline.

Projektant je duzan ponuditi kvalitetno i racionalno rjesenje, za koje mora traziti suglasnost Narucitelja za svaku fazu projektiranja. Ukoliko se tijekom projektiranja ukaze kvalitetnije i racionalnije ijesenje, a ono odstupa od ovog projektnog zadatka, projektant je u tom slucaju duzan obavijestiti Narucitelja, te zajedno s njim donijeti odluku o prihvacanju takvog rjesenja.

Projekt poiedine struke mora sadrzavati ovci, tehnicki i sraficki dio:

Opci dio projekta sadrzi:- naslovnu stranu mape na kojoj mora biti naveden: naziv i adresa projektnog ureda, naziv i

adresa investitora, naziv i lokaciju objekta, vrstu (razinu razrade i struku) projekta, zajednicku oznaku projekta, broj projekta pojedine stmke i mape, ime potpis i pecat projektanta i glavnog projektanta u originalu, ime potpis i pecat odgovorne osobe u projektnom uredu u originalu, te datum izrade projekta,

- sadrzaj idejnog projekta/elaborata, glavnog odnosno izvedbenog projekta (popis projekata),- sadrzaj predmetnog projekta koji je uvezan u tu mapu mora sadrzavati nazive poglavlja

tekstualnog dijela projekta s oznakom broja stranica te nazivom i oznakom broja grafickog priloga,

- akt o imenovanju glavnog projektanta imenovanog po investitoru- izjavu prema Zakona o gradnji,- izjavu o zastiti od pozara prema posebnom propisu ukoliko je potrebna,- izjavu o zastiti na radu prema posebnom propisu ukoliko zahtjeva sadrzaj projekta;

Tehnicki dio projekta sadrzi:

- tekstualni dio koji se sastoji od tehnickog opisa, drugih tekstualnih dijelova pioracuna. Isti moraju imati na pocetku naziv projektnog ureda, naziv gradevine, naziv poglavlja, zajednicku oznaku i broj projekta odnosno njegovog dijela i datum izrade, a na zadnjoj strani poglavlja potpis i pecat projektanta.

12

Graficki dio projekta sadrzi:

- nacrte koji moraju imati u donjem desnom uglu svalcog lista sastavnicu projektnog ureda u koju se upisuje: naziv gradevine, ime ili naziv investitora, sadrzaj nacrta, zajednicku oznaku i broj projekta odnosno njegovog dijela te datum izrade.

1, PRETHODNA STUDIJSKA DOKUMENTACIJA

Prostorno-prometna studija Studija opravdanosti izgradnje Zupanijski prostorni planovi Studija ugrozenosti od pozara Studija opravdanosti Analiza rezima strujanja Seizmoloska i seizmotelctonska studijaStudija rjesavanja informacijsko komunikacijske infrastrukture uz autoceste Optimalizacija autocestovnih veza u prostoru

13

2. IDEJNO RJESENJE

Prije izrade idejnog rjesenja potrebno je prikupiti sve ulazne podatke koji su neophodni za piojektiianje barijera za zastitu od bulce:

- definiranje tocne dionice za koju ce se izraditi idejno rjesenje (podaci Narucitelja),- podaci o klimatskim uvjetima (jacina vjetra, ruza vjetrova) iz Analize rezima strujanja na

predmetnoj dionici (Narucitelj, ukoliko se izraduje);- podaci iz Studije ugrozenosti od pozara za piedmetnu dionicu (ukoliko se izraduje) ;

Pri izradi analiziraju se slijedeci cimbenici: meteoroloski, klimatoloski, hidroloski, hidrogeoloski, geoloski, geotehnicki, seizmoloski, pedoloski, bioekoloski, krajobrazni, zdravstveni, socioloski, ruralni, urbani, prometni....

Idejno rjesenje je prva faza izrade i temelj za idejni projekt/elaborat, te daje sljedece podatke:

- opis i analiza krajobraza na podrucju predmetne dionice,- prostorna analiza dionice s posebnim naglaskom na lokacije na kojima se

predvida postava barijera za zastitu od buke,- krajobrazna obiljezja kao temelj oblikovanja,- smjernice za oblikovanje,- proracun razine buke i dimenzioniranje barijera za zastitu od buke,- prijedlog vrste barijera i njihove lokacije duz dionica,- osnovne podatke o smjestaju gradevine u prostoru,- osnovne podatke o prostornim gabaritima giadevine (duzina i visina),- osnovna obiljezja tlocrtnog rjesenja,- osnovne elemente oblikovanja,- osnovne elemente za utvrdivanje povrsina barijera,- analiza uvjeta lokacije (mikrolokaciju, topografiju) koji utjecu na odabir materijala zidova za

zastitu od buke,- postavljanje osnovne koncepcije konstrukcije,- krajobrazno uredenje,- kompjutorske simulacije karakteristicnih rjesenja za barijere na pojedinim

lokacijama;

14

Sadrzai nroiektne dokumentaeiie:

OPCI DIONaslovna strana Sadrzaj projektaIzjava o uskladenosti pojedinih dijelovaprojektne dokumentacije Izjava o uvazavanju propisa o zastiti od buke Projektni zadatak i ostaia polazista za projektiranje Dokazi o sposobnosti projektanta i reference

TEHNICKI DIOT.l. Tehnicki opis

T. 1.1. Prostorna analiza dionice s posebnim naglaskom na lokacije gdje se predvida postava barijera za zastitu od buke

T. 1.2. Opisi konstrukcija varijantnih ljesenja T. 1.3. Tehnologija izvodenja varijantnih ljesenja

T.2. Proracun razina buke i dimenzioniranje pojasa ugrozenostiT.3 Geotehnicko misljenjeT.4. Opisi konstrukcijskih izvedbi varijantnih ljesenjaT.5. Nacini odrzavanja objekata za zastitu od buke varijantnih ljesenjaT.6. Fotodokumentacija-postojece stanje

GRAFICKI DIOG. 1. Pregledna situacija mjera za zastitu od bukeG.2. SituacijaG.3. Normalni poprecni profilG,4. Presj ek konstrukcij e varij antnih lj esenj a barij era

MJ 1:5000 MJ 1:1000 MJ 1:100 MJ 1:20

JCrajobrazno uredenje (popis u zasebnom projektnom zadatku).

15

3. IDEJNI PROJEKT (ELABORAT ZASTITE OP BUKEl

Idejnim projektom / Elaboratom zastite od buke se izraduje na osnovi prethodno iziadenog idejnog ljesenja kojim se defmira osnovno tehnicko rjesenje, obraduje uklapanje u kiajolik, daje ljesenja povezivanja s drugim instalacijama prostorne i komunalne infrastrukture. Idejnim projektom moraju biti definirani svi podaci o lokaciji te drugim podacima i razlozima koji uticu na predvidena rjesenja (npr. prometno rjesenje, zastita okolisa...), osnovnim geoloskim i geomehanickim podacima, seizmoloskim podacima. Istim takoder mora biti sadrzan prikaz meteoroloskih, hidroloskih i klimatskih utjecaja, dan opis instalacijskih dijelova i njihove funkcije te nacina prikljucenja.

Idejni projekt / Elaborat zastite od buke mora odobriti Narucitelj. Ukoliko se daje zahtjev za promjenom, ona se unosi u idejni projekt/elaborat, te nakon ponovne kontrole unesenih izmjena moze se pristupiti izradi glavnog projekta.

Na osnovu ulaznih podataka izraduje se idejno projektno rjesenje koje se dostavlja Hrvatskim autocestama d.o.o. na uvid, te se trazi njihovo misljenje. Nakon pozitivnog misljenja i unesenih promjena, moze se pristupiti izradi Idejnog projekta za lokacijsku dozvolu, te proceduri ishodenja lokacijske dozvole.Idejni projekt / Elaborat zastite od buke moze koristiti kao podloga za izdavanje nacelne dozvole (dijelovi gradevine u skladu s zahtjevima narucitelja) i kao osnova za izradu glavnog projekta.

Idejni projekt / Elaborat zastite od buke mora sadrzavati slijedeee podatke:

- proracun razine buke i dimenzioniranje barijera za zastitu od buke,- Idejni projekt/elaborat je potrebno izraditi na digitalnom snimku izvedenog stanja koje ce

osigurati Investitor,- u sklopu Idejnog projekta zastite od buke izraditi poprecne profile ceste sa karakteristicnim

presjecima svih tipova zidova za zastitu od buke i prijedlogom temeljenja istih,- Idejnim projektom zastite od buke mora biti definiran i odabir, te vizualno uklapanje barijera

za zastitu od buke u okolis, sa prijedlogom materijala, boja, struktura, designom, te 3D prikazom interpoliranih barijera za zastitu od buke u prostor, na ciji prijedlog mora biti ishodena suglasnost investitora,

- Projekt krajobraznog uredenja,- kompjutorske simulacije karakteristicnih rjesenja za barijere na pojedinim lokacijama

(poceci i krajevi barijera, izmicanje barijera...),- predvidjeti izlaz u nuzdi na svakih cca 350m ili prema lokalnim uvjetima,- uvjeti odrzavanja svih predlozenih vrsta barijera - nacin odrzavanja (snijeg, redovno

odrzavanje, mehanizacija), pristupnost barijerama na karakteristicnim podrucjima (trasa, cvor...);

- kotni plan svih instalacija i opreme. Plan mora sadrzavati prikaz svih instalacija (izmjestenih 1 novih) i opreme u mjerilu 1:250 i njihove medusobne odnose.

16

Sadrzai proiektne dokumentaciie:

OPCI DIONaslovna strana Sadrzaj projektaIzjava o uskladenosti pojedinih dijelova projelctne dokumentacije Izjava o uvazavanju propisa o zastiti od buke Projektni zadatak i ostala polazista za projektiranje

TEHNICKI DIOT.l. Tehnicki opis

T. 1.1. Opisi konstrukcij a T. 1.2. Tehnologije izvodenja T. 1.3. Nacini kontrole ugradenih materijala T. 1.4. Lista normi i vazeceg zakonodavstva

T.2. Popis radovaT.3. Statika objekata za zastitu od bukeT.4. Geotehnicko misljenjeT.5. Pioracun buke i dimenzioniianje barijeraT.6. Opisi konstrukcij sldh izvedbiT.7. Nacini odrzavanja objekata za zastitu od bukeT.8. Fotodokumentacija-postojece stanje

GRAFICKI DIOG.l. Pregledna situacija mjera za zastitu od buke MJ 1:5000G.2. Geodetska snimka (s katastrom) kod izgradenih AC MJ 1:1000G.3. Situacija MJ 1:1000G.4. Normalni poprecni profil MJ 1:100G.5. Uzduzni pogled MJ 1:100G.6. Poprecni profili MJ 1:200G.7. Rjesenje odvodnje MJ 1:25G.8. Presjek i pogled barijera MJ 1:10G.9.G.10.

Presjek montazne konstrukcije barijere za zastitu od buke Prostorni prikaz uklapanja barijeia

MJ 1:10

17

4. GLAVNIPROJEKT BARIJERA ZA ZASTITU OP BUKE

Glavni projelct razraduje Idejni projekt / Elaborat zastite od buke temeljem urbanistickih, oblikovnih, funkcionalnih, tehnickih, gradevinsko-fizikalnih, ekoloskih i drugih uvjeta, a prikazati je skupom medusobno uskladenih piojekata, sve prema sadrzaju glavnog projekta utvrdenog vazecom zakonskom regulativom Glavni projekt obavezno sadrzi gradevinski projekt, te po potrebi i druge projekte.

Glavni projekt izraduje se na osnovu odobrenog Idejnog projekta / Elaborata zastite od buke od svih relevantnih sektora u HAC-u. Nalcon izrade glavnog projekta potrebno je dobiti suglasnost od Narucitelja da je projekt korektan, te da je uvrstio sve ulazne podatke na ispravan nacin. Tada se moze pristupiti ishodenju gradevinske dozvole.

Sadrzai proiektne dokmnentaciie:

OPCI DIONaslovna strana Sadrzaj projektaIzjava o uskladenosti pojedinih dijelova projektne dokumentacije Izjava o uvazavanju propisa o zastiti od buke Projektni zadatak i ostala polazista za projektiranje

TEHNICKI DIOT. 1. Tehnicki opis

T. 1.1. Opisi konstrukcij a T.1,2. Tehnologije izvodenja T. 1.3. Nacini kontrole ugradenih materijala T. 1.4. Lista normi i vazeceg zakonodavstvaT.1.5. Privremena regulacija prometa za vrijeme izvodenja radova kod postojecih AC

T.2, Popis radovaT. 3. Statika obj ekata za zastitu od bukeT.4. Geotehnicko misljenjeT.5. Opisi konsti-ukcijskih izvedbiT.6. Nacini odrzavanja objekata za zastitu od bukeT.7. Proracun buke i dimenzioniranje barijeraT.7. Projektantska procjena troskovaT.8. Iskaz i predmjer radovaT.8. Fotodokumentacija - postojece stanje

GRAFICKI DIOG.l. Piegledna situacija mjera za zastitu od buke MJ 1:5000G.2. Geodetska snimka (s katastrom) za postojece AC MJ 1:1000G.3. Situacija MJ 1:1000G.4. Normalni poprecni piofil MJ 1:100G.5. Uzduzni pogled MJ 1:100G.6. Poprecni profili MJ 1:200G.7 Detalj izlaza u nuzdi MJ 1:25G.8. Detalji odvodnje MJ 1:25

18

G.9. Detalji temeljenja stupova MJ 1:10/5G 10. Detalji preklopa baiijera i zavrsetaka MJ 1:25G. 11. Presjek i pogled panela MJ 1:10G.12. Presjek montazne konstrukcije barijere za zastitu od buke MJ 1:10 G. 13. Detalj pricviscivanja panela MJ 1:5G. 14. Armaturni plan temelj a MJ 1:25G. 15. Detalj AB grede s armaturnim planom MJ 1:10

Ostah detalji specificni za svaku komtrukciju za zastitu od buke

19

5. IZVEDBENI PROJEICT BARI.HR A ZA ZASTITU OP BUKE

Izvedbeni projekt je razrada Glavnog projekta sa svim pojedinim podacima potiebnim za gradnju, potpunim izvedbenim, konstruktivnim i detaljnim nacrtima i tekstualnim opisima po svim vrstama projekata te izrada troskovnika s opisom pojedinih stavki radova s popisom radova prema vistama i grupama ladova, te opcim i posebnim uvjetima za pojedine vrste radova, a sadrzaj izvedbenog projekta utvrden je vazecim Zakonom o gradnji.

Izvedbeni projekt se izraduje na osnovu ishodene gradevinske dozvole, postivanjem svih zahtjeva danih u navedenoj dozvoli. Nakon izrade izvedbenog projekta takoder je potrebno dobiti suglasnost od Narucitelja da je projekt korektan.

Sadrzai proiektne dokumentaciie:

OPCI DIONaslovna strana Sadrzaj projektaIzjava o uskladenosti s glavnim projektom pojedinih dijelova projektne dokumentacije Izjava o uvazavanju propisa o zastiti od buke Projektni zadatak i ostala polazista za projektiranje

TEHNICKI DIOT.l. Tehnicki opis

T. 1.1. Opisi konstrukcijaT. 1.2. Tehnologije izvodenjaT. 1.3. Nacini kontrole ugradenih materijalaT. 1.4. Lista normi i vazeceg zakonodavstvaT. 1.5. Privremena regulacija prometa za vrijeme izvodenja radova za postojece

T.2. Popis radovaT.3. Statika objekata za zastitu od bukeT.4. Geotehnicko misljenjeT.5. Opisi konstrukcijskih izvedbiT.6. Nacini odrzavanja objekata za zastitu od bukeT.7. Projektantska procjena troskovaT.8. Troskovnik radova

GRAFICKI DIOG.l. Pregledna situacija mjera za zastitu od buke MJ 1:5000G.2. Geodetska snimka (s katastrom) MJ 1:1000G.3. Situacija MJ 1:1000G.4. Normalni poprecni profil MJ 1:100G 5. Uzduzni pogled MJ 1:100G.6. Poprecni profili MJ 1:200G.7. Detalj izlaza u nuzdi MJ 1:25G.8. Detalji odvodnje MJ 1:25G.9. Detalji temeljenja stupova MJ 1:10/5G.10. Presjek i pogled panela MJ 1:10G.l 1. Presjek apsorbera MJ 1:10G.12. Presjek montazne konstrukcije barijere za zastitu od buke MJ 1:10

20

G. 13. Detalj pricvrscivanj a panel a M J 1 ■ 5G.14. Detalj pricvrscivanj a apsorbera MJ 1:5G. 15. Armaturni plan temelj a MJ 1:25G. 16. Detalj AB grede s armatumim planom MJ 1:10

Ostali detalji specificni za svaku konstnikciju za zastitu od buke.

5. DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

Dokumentacija za nadmetanje izraduje se za potrebe provodenja nadmetanja za izvodenje radova, a sastoji se od tehnickog opisa s jasnom defmicijom predmeta natjecaja (opsega radova), pregledne situacije, troskovnika te potrebnih detalja.Troskovnici sadrze opise pojedinih stavki sa popisom radova prema vrstama i grupama radova, a trebaju bit! iziadeni u skladu s Opcim tehnickim uvjetima za pojedine vrste radova te grupirani prema zahtjevu narucitelja. Obveza je projektanta da svi radovi predvideni projektom, a ujedno su predmet nadmetanja, budu obuhvaceni natjecajnom dokumentacijom. Troskovnike je potrebno izraditi u Microsoft Excel formatu sa imesenim formulama te zasticenim stranicama uz dozvoljen upis samo u celije jedinicnih cijena, te predati u formi elektronskog zapisa.

Dio natjecajne dokumentacije koji se odnosi na troskovnike potrebno je izraditi u Microsoft Excel formatu s unesenim formulama, te projektiranim stranicama uz dozvoljen upis samo u celije jedinicnih cijena, a sve u skladu sa „tipskim troskovnikom narucitelja“, te predati u formi elektronskog zapisa u 3 primjerka. Svi troskovnici trebaju sadrzavati dokaznicu mjera.

Potrebno je izraditi i procjenu troskova gradnje.

Kompletnu dokumentaciju za nadmetanje je potrebno predati i u tiskanom obliku u 3 primjerka, te 3 u digitalnom obliku.

Projektni zadatak sastavila:

Gabrijela Kovac-Salopek, dia

21

HXrvatske autoceste d.o.o.Drustvo s ogranicenom odgovornoscu, z a upravljanje, gradenje i odrzavanje autocesta

Sirolina 4, Zagreb, Hrvatska • tel.: +385 1 46 94 444 • faks.: +385 1 46 94 692 • vumiuu.liac.hrDrustvo upisano kod Trgovackog suda u Zagrebu pod brojem: 080391688 * Temeljni kapital: 131.140.100,00 kn OIB: 57500462912 MB:1554964 IBAN: HR87 2340 0091 110023595 kod Privredne banke Zagreb d.d. Predsjednik Uprave dr.sc. Boris Huzjan dipl.ing.grad., clan Uprave Stjepan Baranasic dipl.ing.grad.

HRVATSKEAUTOCESTE

Sektor za investicije i EU fondoveBroj: 4211-400-(400)-interno- 9llf /18/DVZagreb, 20.11.2018.

PROJEKTNI ZADATAKZA IZRADU PROMETNOG ELABORATA HRVATSKIH AUTOCESTA

(Revizija 4)

/DNV-GL jj

ISO 9001 - ISO 14001 OHSAS 18001 ISO 9001: 2015, ISO 14001: 2015, OHSAS 18001: 2007

PROMETNI ELABORAT

l.l.Opcenito

Elaboratima prometne signalizacije i opreme ceste potrebno je razraditi rjesenja vertikalne, horizontalne i promjenjive prometne signalizacije i opreme cesta, cvorista, vijadukata, mostova, cestarinskih prolaza, COKP-a, odnosno daljinsko vodenje prometa, a sve u skladu s damm gradevinskim osnovmm elementima trase, cvorova autoceste, spojeva autoceste na postojecu mrezu cesta, vazecim zakomma, propisima i pravilmcima u Republic! Hrvatskoj, hrvatskim normama, europskim direktivama, internim aktima narucitelja i posebnim uvjetima nadleznih institucija.

1.2.Vertikalna prometna signalizacija

1.2.1. Stalna prometna signalizacija

Unutar danih rjesenja, vertikalnom signalizacijom je potrebno rijesiti vertikalnu signalizaciju na trasi autoceste i cvorovima (silazm, interregionalni) zajedno s prilazima i krakovima cvorova, spojne ceste kao i ostale sadrzaje (cestovne objekte) koji se nalaze unutar autocestePrilikom izrade rjesenja vertikalne prometne signalizacije potrebno je defmirati nacin oznacavanja opasnosti na cesti, izricitih naredbi, obavijesti i obavijesti za vodenje prometa. Uz navedenu prometnu signalizaciju potrebno je predvidjeti i kilometarske oznake, broj autoceste i medunarodne ceste te po potrebi i ostalu vertikalnu signalizaciju shodno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Velicine prometmh znakova i materijali od kojih se izraduju znakovi i stupovi odredeni su hrvatskim i europskim normama koje reguliraju to podrucje(HRN EN 12899, HRN 1114-1126).Kod rjesavanja vertikalne prometne signalizacije, potrebno je obratiti pozornost na medusobm odnos s promjenjivom prometnom signalizacijom.

1.2.2. Promjenljiva prometna signalizacija (opsirnije u dodatku Al)

Promjenjivu prometnu signalizaciju potrebno je plamrati na mjestima promjene uvjeta voznje, povecanja prometnog opterecenja, ocekivane mogucnosti zastoja, smanjenja propusne moci, promjene vremenskih uvjeta ill drugih razloga koji utjecu na sigurnost prometa, a sve u skladu s novim prometnim potrebama Posebnu paznju potrebno je posvetiti cvorovima gdje je moguca pojava nakupljanja vozila. Velicine, odnosi i proporcione mjere promjenjivih prometmh znakova u Hrvatskoj odredeni su normama HRN 1120, HRN EN 12966-11 HRN EN 12368

1.3.Oznake na kolniku (horizontalna signalizacija)

Potrebno je obuhvatiti horizontalnom signalizacijom trasu, cvorove, spojne ceste te ostale dijelove autoceste, odnosno prometne povrsine. Prilikom izrade rjesenja za oznake na kolniku, potrebno je za iste utvrditi nacin oznacavanja (vrsta i tip materijala za izvedbu), kao i vrstu i tip oznaka koje ce se primjenjivati a sve u skladu s normom HRN EN 1436.

1.4. Vodenje prometa

Pri definiranju vodenja prometa potrebno je dati rjesenje vodenja po trasi kao i vodenja prometa za cvorove (silazne i interregionalne). Pri tome je potrebno uspostaviti koncept daljinskog vodenja prometa tako da informacije budu jasne i nedvosmislene, da postoji kontinuitet vodenja od znaka do znaka unutar cvora i da postoji nastavni kontinuitet vodenja na susjedne cvorove i mzu razinu cesta.Ciljevi za daljinsko vodenje prometa moraju se odabrati u skladu s vazecim pravilmcima, preporukama Ministarstva, internim smjermcama i dosadasnjoj praksi na autocestama HAC-a.Ako je predvidena fazna izvedba, potrebno je dati rjesenja privremene regulacije prometa po fazama izvodenja radova.

2

1.5. Prometna oprema

Potrebnoje definirati prometnu opremu u prometnom i tehnoloskom smislu. Pod prometnom opremom ceste podrazumijevaju se zastitne odbojne ograde i ublazivaci udara, oprema za oznacavanje ruba kolmka (smjerokazni stupid, reflektirajuce oznake, vertikalm retroreflektivm elementi - markeri na odbojnoj ogradi), sustavi protiv zasljepljivanja, SOS stupid, zastitne zicane ograde, te druga oprema koja moze biti u funkciji autoceste.Zastitna odbojna ograda je tehnicka konstrukcija koja mora ispunjavati vrstu i klasu zastite propisanu podzakonskim aktima i hrvatskim normama, a mora se predvidjeti na svim mjestima na cesti koja su propisana, odnosno na dijelovima ceste gdje postoji mogucnost nekontroliranog i nezeljenog skretanja vozila s ceste koje bi ugrozilo sigurnost vozaca i putnika i ostalih sudiomka u prometu. Zastitna odbojna ograda, mora biti u skladu s hrvatskim normama HRN EN 1317,1-5 (Zastitna odbojna ograda). Ublazivaci udara moraju biti razine izvedbe P4.

1.6. Prometni sustavi

Prema potrebi, a ovisno o gradevinskim elementima trase autoceste i vrsti cestovnih objekata potrebno je izraditi projekt prometno-informacijskog sustava (PIS), koji ce rijesiti sve potrebne funkcionalne i tehnicke elemente upravljanja prometom Zasebno je potrebno razraditi meduovisnost i interakciju svih sustava na pojedinoj dionici te na ukupnosti autoceste Pri tome je potrebno definirati potrebnu infrastrukturu te nacine komunikacije Sustav nadzora, upravljanja i vodenja prometa sastoji se od:

- promjenjive signalizacije (SPZ-i i INFO displeji);- mjermh i upravljackih uredaja (meteo stanice, brojila prometa, i dr.),- upravljackih uredaja (glavna i/ili upravljacka COKP-a, cestovne stanice i podstamce i dr)

Pri plamranju potreba za svim ill nekim sustavima mora se posebna paznja posvetiti mogucnosti faznosti i kasnije nadogradnje novim funkcijama te otvorenosti za nove tehnologije.

1.7. Semaforizacija raskrizja (za pristupne/spojne ceste)

Unutar semaforizacije raskrizja potrebno je opisati i prikazati polozaj raskrizja u mrezi i prometno- funkcionalno znacenje, podatke o prometnom opterecenju (stanje, prognoza, mjerodavno opterecenja, struktura i dr.) i stanju sigurnosti prometa. Nadalje, potrebno je elaborirati opravdanost semaforizacije raskrizja, izbor postupaka upravljanja prometom (nacin upravljanja), prikazati proracune broja i duzine ciklusa, faza, meduvremena i dr. Projekt semaforizacije treba utvrditi mmimalna vremena propustanja (vozila, pjesaka) i provjere propusne mod. U situaciomm nacrtima prometnih rjesenja potrebno je prikazati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju raskrizja, polozaj stupova, portala i konzola uredaja, kabelsku kanalizaciju, polozaj detektora, vremenski plan signala (signalnih vremena), slijed faza, prijelaze faza, dijagram meduvremena, signale za vozila i pjesake.Signalni semaforski uredaj mora zadovoljavati zahtjeve sukladno HRN EN 12675.

1.8.Elaborat privremene regulacije prometa

Za potrebe odvijanja radova rekonstrukcije i dogradnje prometnih trakova potrebnoje izraditi Prometni elaborat privremene regulacije prometa, za sve etape radova i sve poddionice. Pivremenom regulacijom mora se osigurati odvijanje prometa na nadn da se zastite svi sudiomci u prometu i zone gradilista

3

A1 - DODATAK PROJEKTNOM ZADATKUPROMJENJIVA PROMETNA SIGNALIZACIJA

1. OPCENITO

Tijekom eksploatacije autoceste u razdoblju jesensko - zimsko- proljetnog perioda i za vrijeme turisticke sezone javljaju se problemi vezani za protocnost i sigurnost prometa uzrokovani vremenskim uvjetima (snijeg, led, magla, vjetar i dr.) odnosno prometnim vrsnim opterecenjima. U tim slucajevima, a osobito za vrijeme nastanka izvanrednih situacija na cestama (prometna nezgoda, radovi na cesti) kada je promet otezan ili prekinut, javlja se potreba za pravodobnim informiranjem korisnika o uvjetima na cesti, ogranicenjima, radovima, provedenoj privremenoj regulaciji prometa, nastalim zastojima, mogucim pravcima obilaska, vremenima putovanja ili pak o nuznoj potrebi prilagodavanja voznje novonastaloj situaciji.

2. GRANICE OBUHVATA

Ovim projektom potrebno je obuhvatiti sve gradevinske i druge radove koji su potrebni za postavljanje nosivih konstrukcija informacijskih portala i promjenjivih znakova (PPZ ili SPZ), postavljanje cestovnih prometnih stanica te realizaciju komunikacijskih veza, opskrbu elektricnom energijom i potrebne zahvate u okviru nadleznih COKP-i.

Za nosive konstrukcije potrebno je izraditi staticke proracune nosivosti i otpornosti na udare vjetra prema kategorizaciji svake lokacije zasebno.

3. OSNOVE ZA IZRADU PROJEKTA

Osnove temeljem kojih treba izraditi glavni projekt koji je predmet ovog zadatka i s kojima isti treba biti u skladu, su:

- relevantni projekti (gradevinski, prometni, informacijski, elektro ...) u dijelu granica obuhvata iz tocke2. ovog zadatka,

- vazeci zakoni i ostali propisi iz podrucja prostornog uredenja, zastite okolisa, gradenja, sigurnosti prometa na cestama i javnih cesta,

- vazece Hrvatske i EU norme za prometnu signalizaciju i opremu cesta,- Smjernicama za izradu algoritama automatskog rada prometno informacijskog sustava i

postupanje operatera na autocestama u nadleznosti HAC-a.

4. ZADACA PROJEKTA

Potrebno je predvidjeti postavu svjetlosnih prometnih znakova i obavijesti u tekstualnom i grafickom obliku (SPZ-i i informacijski portali) na odabranim lokacijama autoceste kako bi se omogucilo pravodobno, jasno, precizno i jednoznacno obavjestavanje korisnika o trenutnom stanju ceste, prometa i okolisa, a takoder i provedbu odredene regulacije prometa.

Projektni zadatak sastavio:

' JDartyir Vrban

4

Hrvatske autoceste cj.o.o.Drustvo s ogranicenom odgovornoscu, za upravljanje, gradenje i odrzavanje autocestaSiroliua 4, Zagreb, llrvatska • tel.: +385 1 46 94 444 • faks.: +385 1 46 94 692 « www.hac.hrDrustvo upisano kod Trgovackog suda u Zagrebu pod brojern: 080391688 • Temeljni kapital: 131.140.100,00 kn OIB: 57500462912 MB: 1554964 IBAN: HR87 2340 0091 110023595 kod Privredne banke Zagreb d.d. Predsjednik Uprave dr.sc. Boris Huzjan dipl.ing.grad., clan Uprave Stjepan Baranasic dipl.ing.grad.

HRVATSKEAUTOCESTE

Sektor za investicije i EU fondoveBroj: 4211-400-(400)-interno- /18/DRZagreb, 20.11.2018.

PROJEKTNI ZADATAKZA IZRADU PROJEKATA NOVIH INSTALACIJA EEN NAPAJANJA, EKI

-DTK-TPS, UZEMUENJE OBJEKATA I KATODNE ZASTITEHRVATSKIH AUTOCESTA

(Revizija 1)

/6

y, LJ IN V • La Ly.

ISO 9001 = ISO 14001 OHSAS 18001 ISO 9001: 2015, ISO 14001: 2015, OHSAS 18001: 2007

A) Elektroenergetsko napajanje objekata autoceste

Za potrebe osiguranja napajanja objekata autoceste i svih ostalih potrosaca na predmetnoj lokaciji (cvoru, prolazu,...), potrebno je izraditi projekte elektroenergetskog napajanja.

Projektna dokumentacija elektroenergetskog napajanja izraduje se temeljem uvjeta i zahtjeva nadleznog distribucijskog podrucja HEP-a, te prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEES) sa svim potrebnim tehmcko energetskim uvjetima koju je takoder potrebno ishoditi od nadleznog distribucijskog podrucja HEP-a.

Projekti elektroenergetskog napajanja predmetnog zahvata u prostoru trebaju obuhvatiti slijedece projekte:- gradevinski i elektrotehmcki projekt nove trafostamce- gradevinskog i elektrotehmckog projekta prikljucnog voda (zracm ill kabelski) od mjesta prikljucka na postojecu elektroenergetsku mrezu do nove trafostamce.

Projekt elektroenergetskog napajanja izraditi tako da se napajanje potrosaca u svim objektima odvija prikljucnim kabelom sa sabirmca niskog napona iz nove transformatorske stamceTransformatorsku stamcu projektirati u skiadu s preporukama (HAC-smjermce) i potrebama ukupne potrosnje svih novih trosila, ali i uzimajuci u obzir podmirenje preostalog opterecenja na lokaciji. Transformatorsku stamcu projektirati kao tipsku, TIP HAC, kao montazni betonski objekt ill stupni tipski objekat, vec prema specificnostima zahtjeva Napojne kabele projektirati u skiadu s uvjetima i PEES HEP-a i to po mogucnosti kao dvostrano napajanje u sustavu (n+1).

Napajanje iz trafostamce do ostalih objekata autoceste pripada elektro projektu objekata sto znaci da je u tim projektima potrebno rijesiti i napojne kabele koji dolaze iz trafostanice do NN razvodnog prikljucnog ormara u objektima.

Za projekte elektroenergetskog napajanja potrebno je ishoditi prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) od nadleznog distribucijskog podrucja HEP-a sa svim potrebnim tehnicko energetskim uvjetima.

Projekti elektroenergetskog napajanja objekata obuhvacaju:- zastitno i gromobransko uzemljenje,- zastitu od direktnog i indirektnog dodira,- mjere izjednacavanja potencijala,- mjere zastite od unutarnjih i vanjskih prenapona i- katodnu zastitu (po potrebi)

Diesel - agregatska stanica tip «HAC»Za napajanje u slucaju nestanka mreznog napona predvidjeti pricuvno napajanje iz diesel elektricnog agregat s automatskim prebacivanjem. Diesel agregat dimenziomrati prema snazi svih elektricmh trosila koja u tehnoloskom procesu zahtijevaju i agregatsko napajanje. Za potrebe informaticke opreme predvidjeti i uredaje za distribuirano besprekidno napajanje (UPS), na svim lokacijama na kojima je smjestena oprema koja koristi i UPS napajanje.

Vazni potrosaci uz i na autocesti, koji ne smiju ostati bez napajanja, a napajaju se iz NN sklopnog bloka smjestenog u zgradi transformatorske stanice u slucaju nestanka napajanja iz mreze, trebaju se napajati iz diesel-agregatskog postrojenja. Diesel-agregatsko postrojenje treba biti smjesteno u posebnu gradevinu, diesel-agregatsku stanicu, a istu treba locirati uz trafostamcu. Najcesce ugradivana agregatska jedimca za napajanje vaznih potrosaca uz i na autocesti je od 62 kVA, pa u skiadu s tim treba napraviti tipski projekt diesel -agregatske stanice za raspon snaga od 40 kVA do 110 kVA. U tipskom projektu treba detaljmje razraditi cjeline za tri primarne snage diesel agregata.Diesel - agregatsko postrojenje (bez obzira na snagu) koje ce biti smjesteno u diesel - agregatsku stanicu treba biti standardno stacionamo postrojenje za unutrasnju montazu, automatskog starta. Kompaktno

2

elektroagregatsko postrojenje sa mikroprocesorskim upravljanjem, namjenjeno za automatsko rezervno napajanje potrosaca.Opseg dokumentacije. opci dio, tehnicki opis, proracun, situacija, dispozicija opreme, jednopolna shema, specifikacija opreme i materijala.

Na razim idejnog projekta predloziti tehmcko rjesenje napajanja iz obnovljivih izvora energije kao i mogucnost primjene kogeneracijskog elektroenergetskog postrojenja koje bi uz diesel elektricm agregat za proizvodnju el. energije proizvodili i toplinsku energiju Kao moguce gorivo na mikrolokaciji predloziti na temelju raspolozivosti biomasu, pirn ili si Ovu problematiku potrebno je svakako obraditi po preuzetim obvezama usvajanja strategije elektroenergetskog razvitka RH prema uskladivanju s EU.

Sadrzaj idejnog rjesenja (elektroenergetskog napajanja, uzemljenja objekata i katodne zastite)

1 OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehmcki opis- Popis katastarskih cestica obuhvacenih izgradnjom kabelskog ili zracnog voda

3 NACRTI- Pregledna situacija 1-5000- Detaljna situacija 1-1000- Karakteristicni presjek rova u koji se polaze kabelski vod

Sadrzaj idejnog projekta (elektroenergetskog napajanja, uzemljenja objekata i katodne zastite)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Dimenziomranje voda- Popis katastarskih cestica obuhvacenih izgradnjom voda- utvrditi potrebne snage i kolicine energenata- obraditi sve detalje koji se odnose na prikljucak i uklapanje, te distribuciju po lokaciji na dijelu autoceste na kojem se izvodi napajanje u skladu s PEES i uvjetima za izgradnju potrebne infrastrukture

- opis i podatke o pokazateljima ispravnosti tehnickog rjesenja- nacrte i opis s osnovnim podacima o udovoljavanju namjene

3. NACRTI- Pregledna situacija 1:5000- Izvod iz katastarskog plana (odnosno njegova preslika)- Detaljna situacija 1:1000- Karakteristicni presjek rova u koji se polaze vod

Sadrzaj glavnog projekta (elektroenergetskog napajanja)

1. OPCI DIO

3

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Proracum (prema novim HRN)- Specifikacija materijala i radova- Procjena troskova gradnje- Program kontrole i osiguranja kvalitete- Nacin zbrinjavanja gradevnog otpada- Projektiram vijek uporabe i uvjeti za odrzavanje

3. PRIKAZ MJERA ZASTITE NA RADU I ZASTITE OD POZARA- Svojstva radmh i pomocmh medija- Analiza opasnosti od pozara- Mjere zastite od pozara i postupak gasenja pozara- Mjere zastite na radu

4. NACRTI- Polozajni nacrt M 1:25000- Pregledna situacija M 1.5000- Detaljna situacija voda M 1:1000 ill M 1-500- Detalji zdenaca s armaturama M 1:50- Monterski plan M l-50- Poprecm presjek ceste s uzduzmm profilom voda M 1.100- Uzduzni profil ceste s ucrtanim vodom M 1-1000/1.100- Poprecm presjek rova u koji se polaze vod M 1.50 ill M T25

Sadrzaj izvedbenog projekta (elektroenergetskog napajanja)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Specifikacija materijala i radova- Popis karakteristicnih tocaka s koordinatama za iskolcenje voda

3 NACRTI- Pregledna situacija M 1.5000- Detaljna situacija voda M 1:200- Detalji zdenaca s armaturama M 1:50- Monterski plan M 1’50- Poprecm presjek ceste s uzduzmm profilom voda M 1-100- Uzduzni profil ceste s ucrtanim vodom M 1.1000/1:100- Poprecm presjek rova u koji se polaze vod M 1:50 ill M 1:25

Sadrzaj idejnog rjesenja i idejnog projekta (elektroenergetskog napajanja objekata visokogradnje)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis

4

3. NACRTI- Pregledna situacija 1:1000- Detaljna situacija objekta 1:200

Sadrzaj glavnog projekta (elektroenergetskog napajanja objekata visokogradnje)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehmcki opis- Energetska bilanca- Program kontrole i osiguranja kvalitete- Proracuni (prema novim HRN, )- Specifikacija materijala i radova- Procjena troskova gradnje- Nacin zbrinjavanja gradevnog otpada- Projektiram vijek uporabe i uvjeti za odrzavanje gradevine

3. PRIKAZ MJERA ZASTITE NA RADU I ZASTITE OD POZARA- Zastita na radu- Zastita od pozara

4. NACRTI- Situacija objekta s dispozicijom energetskog razvoda M 1:100- Sheme svih razvodmh ormara- Dispozicije opreme u ormarima, . M 1.100

Sadrzaj izvedbenog projekta (elektroenergetskog napajanja objekata visokogradnje)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehmcki opis- Specifikacija materijala i radova

3. NACRTI- Razradena situacija objekta s dispozicijom svih kabelskih trasa i razvoda M 1:100- Detaljne sheme spajanja svih razvodnih ormara- Detaljna dispozicija opreme u ormarima,... M 1:100

5

B) EKI-DTK HAC-a

B 1. KABELSKA KANALIZACIJA

Potrebno je izraditi kabelsku kanalizaciju za potrebe uvlacenja telekomumkacijskih i svjetlovodnih kabela Kabelska kanalizacija treba biti izgradena iz polietilenskih cijevi visoke gustoce (PEHD) i montazmh kabelskih zdenaca prilagodemm zahtjevima trase i objekata za uvlacenje i upuhivanje kabela. Trasu kabelske kanalizacije locirati (usuglasiti) u desnu bankinu, odnosno bermu, u smjeru rastuce stacionaze. Kapacitet kabelske kanalizacije u glavnoj trasi je minimalno 4xfi50mm (110mm po potrebi). U slucaju da se kabelska kanalizacija povezuje na vec projektiranu kabelsku kanalizaciju dionice autoceste trase moraju biti usuglasene i izraduju se na zajedmckim podlogama.

B.2. SVJETLOVODNI I TELEKOMUNIKACIJSKI KABELI

Radi ostvarivanja veza za prijenos podataka izmedu objekata ceste i same autoceste, te radi povezivanja uredaja za upravljanje i kontrolu prometa, TV nadzor i dr. potrebno je predvidjeti svjetlovodne i telekomunikacijske kabele dovoljnog kapaciteta.Predvidjeti ugradnju svjetlovodnih i telekomumkacijskih kabela prema dosadasnjim primijenjemm standardima autoceste (konstrukcije 96x/ll/lll, prijenosmh specifikacija prema preporuci CCITT G.652).Kabel trebaju biti bez metalmh elemenata, s adekvatmm punjenjem i sa zastitom od sirenja vlage, te konstruirani za uvlacenje u kabelsku kanalizaciju. Za nastavljanje kabela koristiti spojmce iztermo skupljajucih materijala, a za zavrsavanje opticke kutije i razdjelmke. Projekt treba izraditi na vazecim (usuglasemm) gradevinskim podlogama

B 3. TELEFONSKI POZIVNI SUSTAV

Radi komumciranja ucesmka u prometu s nadlezmm sluzbama i organizacijama za pruzanje pomoci i davanje informacija u slucaju incidentmh dogadaja potrebno je ugraditi telefonsko pozivni sustav (TPS). Centralni dio sustava (centralu) predvidjeti u nadleznu COKP-u. Nadleznost COKP-i utvrditi prometmm projektom. Komumkaciju bazirati na svjetlovodnoj tehnologiji kako bi se mogao prihvatiti TPS uredaje novije generacije kao i postojeci koji se sada koriste na autocestama na koje se obilazmca ukljucuje. Uredaji TPS sustava trebaju imati mogucnost rada po svjetlovodnom kabelu, i trebaju biti s jednom pozivnom tipkom. Poziv se treba registrirati na uredaju postavljenom u COKP-i kod dezurne osobe TPS sustav treba biti konstruiran prema CCITT standardima u pogledu kvalitete prijenosa, prema IEC standardu u pogledu elektromagnetske kompatibilnosti. Projekt treba izraditi na vazecim gradevinskim podlogama

Sadrzaj idejnog rjesenja (kabelska kanalizacija)

1. OPCI DIO

2 TEHNICKI DIO- Tehmckiopis

3. NACRTI- Pregledna situacija 1-25000- Poprecni presjek rova kabelske kanalizacije

6

Sadrzaj idejnog projekta (kabelska kanalizacija)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehmcki opis- Program kontrole i kvalitete- Opistrase

3. NACRTI- Pregledna situacija 1.25000- ili odgovarajuca- Poprecni presjek rova kabelske kanalizacije- Montazni zdenac- Prostorm prikaz redoslijeda ugradnje elemenata- montaznog zdenca

Sadrzaj glavnog projekta (kabelska kanalizacija)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnickiopis- Specifikacija materijala i radova- Procjena troskova gradnje- Program kontrole i osiguranja kvalitete- Nacin zbrinjavanja gradevnog otpada- Vijek trajanja i uvjeti odrzavanja

3 PRIKAZ MJERA ZASTITE NA RADU I ZASTITE OD POZARA- Svojstva radnih i pomocmh medija- Analiza opasnosti od pozara- Mjere zastite od pozara i postupak gasenja pozara- Mjere zastite na radu

4. NACRTI- Pregledna situacija M 1:25000- Detaljna situacija u odgovarajucem mjerilu- Pregledna slika trase- Shematski prikaz kabelske kanalizacije- Kabelski zdenac- Tipski poprecni profil rova- Prikaz vodenja cijevi kroz kabelski zdenac- Prikaz zastitmh mjera pri pribltzavanju i krizanju- TK i EE kabela

Sadrzaj izvedbenog projekta (kabelska kanalizacija)

1. OPCI DIO

7

2 TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Specifikacija materijala i radova- Procjena troskova gradnje- Program kontrole i osiguranja kvalitete

3 NACRTI- Pregledna situacija 1-25000- Detaljna situacija u odgovarajucem mjerilu- Poprecni presjek rova- Montazm zdenac- Redosljed ugradnje elemenata montaznog zdenca

Sadrzaj idejnog rjesenja (svjetlovodm i telekomunikacijski kabeli)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Svjetlovodm kabel

3. NACRTI- Pregledna situacija 1.25000 ill odgovarajuca

Sadrzaj idejnog projekta (svjetlovodm i telekomunikacijski kabeli)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Svjetlovodm kabel- Program kontrole i kvalitete

3. NACRTI- Pregledna situacija 1.25000- ill odgovarajuca- Pregledna shema SV kabela- Prikaz polaganja kabela u kabelsku kanalizaciju- Presjek SV kabela- Shema svjetlovodnog prijenosnog sistema

Sadrzaj glavnog projekta (svjetlovodm i telekomunikacijski kabeli)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Svjetlovodni kabel- Specifikacija materijala i radova

8

Program kontrole i osiguranja kvalitete Nacin zbrinjavanja gradevnog otpada Procjena troskova gradnje

3 PRIKAZ MJERA ZASTITE NA RADU I ZASTITE OD POZARA- Svojstva radmh i pomocmh medija- Analiza opasnosti od pozara- Mjere zastite od pozara i postupak gasenja pozara- Mjere zastite na radu

4. NACRTI- Pregledna situacija 1:25000- Detaljna situacija u odgovarajucem mjerilu- Situacijski nacrt s ucrtamm SV kabelom 1-1000- Vodenje svjetlovodnog kabela kroz zdence kabelske kanaiizacije- Shema svjetlovodnog prijenosnog sustava- Spajanje TPS-a na glavm kabel

Sadrzaj izvedbenog projekta (svjetlovodm i telekomunikacijski kabeli)

1 OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis- Specifikacija materijala i radova- Program kontrole i osiguranja kvalitete- Procjena troskova gradnje

3. NACRTI- Pregledna situacija 1:5000- Detaljna situacija u odgovarajucem mjerilu- Izvedbena shema SV kabela- Presjek SV kabela- Polaganje SV kabela u TK kanalizciju- Raspored prometne signalizacije, video nadzora i TPS stupica

Sadrzaj idejnog rjesenja (telefonski pozivm sustav)

1 OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehnicki opis

3. NACRTI- Pregledna situacija 1-25000 ill odgovarajuca

9

Sadrzaj idejnog projekta (telefonski pozivm sustav)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehmcki opis- Orgamzacija TPS sutava- proracun kvalitete prijenosa

3 NACRTI- Pregledna situacija 1:25000- ill odgovarajuca- Shematski prikaz TPS sustava- Nacrt polaganja kabela za TPS- Funkcionalna blok shema centrale TPS sustava

Sadrzaj glavnog projekta (telefonski pozivni sustav)

1 OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO- Tehmcki opis- Topologija- Dijelovi i rad sustava- Raspored SOS uredaja- Specifikacija materijala i radova- Procjena troskova gradnje- Program kontrole i osiguranja kvalitete- Nacin zbrinjavanja gradevnog otpada- Projektirani vijek uporabe i uvjeti za odrzavanje gradevine

3 PRIKAZ MJERA ZASTITE NA RADU I ZASTITE OD POZARA- Prikaz tehmckih rjesenja za osiguranje tehnickih svojstva gradevine- Prikaz primijenjemh mjera zastite na radu- Prikaz primijenjenih mjera zastite od pozara

4. NACRTI- Pregledna situacija; 1.25000- Detaljna situacija u ogovarajucem mjerilu- Shematski prikaz rasporeda TPS-a- Princip TPS sustava- Spoj TPS-a na glavni kabel- Prikaz montaze TPS-a- Izvedba prikjucka TPS uredaja

Sadrzaj izvedbenog projekta (telefonski pozivm sustav)

1. OPCI DIO

2. TEHNICKI DIO

10

- Tehnicki opis- Specifikacija materijala i radova- Proracun kvalitete prijenosa- Troskovmk

3. NACRTI- Pregledna situacija 1.25000- Detaljna situacija u odgovarajucem mjerilu- Situacijski nacrti pozicija TPS-a 1:1000- Plan povezivanja TPS-a sa glavnim kabelom- Funkcionalna blok shema centrale TPS sustava- Plato za smjestaj TPS-a- Povezivanje SOS-a na glavni kabel

11

C. UZEMUENJA OBJEKATA I KATODNA ZASTITA

C.l.Uzemljenja objekata autoceste

Slijedom novih zahtijeva od strane nadleznog ministarstva potrebno je rijesiti uzemljenje svih objekata autoceste koji se u smislu EMC-a smatraju dijelovima elektroenergetskog sustava HAC-a. To je posebno potrebno tretirati kao uzemljivacke sustave i uzemljenja metalnih mase, drugih objekata i opreme u blizini kao i plasteva energetskih kabela. Posebnu pozornost posvetiti u slucajevima krizanja ili nailaska drugih instalacija i opreme te u tim slucajevima po potrebi ugraditi i katodnu zastitu. lako su to dijelovi projektne dokumentacije samih objekata potrebno ih je izdvojiti i obraditi u elaboratu elektromagnetske kompatibilnosti.

Potrebno je izvesti instalaciju zastitnog uzemljenja objekta sukladnim vazecim Tehnickim propisima, a to jeTehnicki propis za sustave zastite od djelovanja munje na gradevinama (NN RH br. 87/08, 33/10).

Upravljanje rizikom definira ugradnju onolikog broja odvoda koji zadovoljavaju odredeni rizik sukladan troskovima ugradnje i velicini stete koja zbog udara munje moze u gradevini i u okolini gradevine prouzrociti.

Na objektu treba spojiti sva mjesta gdje nije ostvarena potpuna galvanska veza (metalne stepenice, metalne ograde, dilatacije i si.), da bi se ostvarila jedinstvena galvanska veza svih metalnih masa na objektu.

Pregledi i kontrolna mjerenja trebaju dati usporedbu normi, projektiranog i izvedenog stanja. Mjerenjem otpora uzemljenja nakon izgradnje objekta, treba potvrditi vrijednosti otpora uzemljenja na cjelokupnom sustavu.

C.2. ELABORAT ELEKTROMAGNETSKE KOMPATIBILNOSTI

Elektricna oprema u funkciji sigurnosti autoceste koja se nalazi u okruzenju drugih elektricnih uredaja mora zadovoljiti uvjet elektromagnetske kompatibilnosti (EMC). Iz tog razloga potrebno je elaboratom obuhvatiti slijedece:

Utjecaj faktora snage potrosaca na mogucnost pojave kvara prilikom sklopnih operacija.Zastiti od sklopnih prenapona i prenapona atmosferskog porijekla.Izvedba uzemljivackih sustava i uzemljenja plasteva energetskih kabela.Zastita ljudi i elektronicke opreme od nezeljenih posljedica elektromagnetskog zracenja. Efikasnost zastite od udara groma i sustava uzemljenja.Iznosenje potencijala.Elektrostatsko izbijanje.Elektromagnetske tranzijenti i njihovo suzbijanje.Uzemljivanje, oklapanje i elektricno povezivanje.Zastita sekundarnih krugova.Smetnje u stacionarnom pogonu i njihovo suzbijanje.Kvalitetu napona i struje.

Projektni zadatak sastavio:

Darko Radonic

12

Hri/atske nutoccste tl.o.o.Diustvo s ogianicenom odgovoritoscu, za upravljanje, gradenje 1 odizavanje autocesta Sii'oliiin 4, Kayt'eb, Hruatska <• tel.: +385 1 46 94 444 • faks.: +385 1 46 94 692 « lAiwwj.hac.hi' DuRtvo upisano kod Tigovaikog soda u Zagiebu pod brojem 080391680» lemeljm kapital 131 140 100,00 kn OIB 57500462912 MB'1554964 IBAN HR87 2340 009 1 1100 2359 5 kod Priviedne banke Zagi eb d d Predsjednik Uprave di sc Boris Huzjan clipl mg grad , clan Uprave Stjepan Baianasir dipl ing grad

A1 1 ii’( -C b /h

SEKTOR ZA INVESTICIJE I EU FONDOVE Odjel za geodeziju 1 BCP broj 4211-400(400)-interno/ ^^h/3 8-MB

Zagreb, 12 10 2018

PROJEKTNI ZADATAK

B) GEODETSKI RADOVI U PROJEKTIRANJU AUTOCESTA

LISTOPAD 2018

LSO^COI ISO H0OI ons« leooi ISO 9001 2008, ISO 14001 2004, OHSAS 18001 2007

B) GEODETSKI RADOVI U PROJEKTIRANJU AUTOCESTA

1, Geodetske podloge za proiektirame

Geodetske podloge za projektiranje su planovi i karte (analogni i digitalm) razlicitih mjerila. Mjerilo geodetske podloge ovisi o karakteristikama objekta i za koju fazu projektiranja se koristi Za prikaz idejnog rjesenja autoceste i projektiranje geodetske osnove za iskolcenje gradevine koriste se geodetske podloge u mjerilu 1:5000 ill sitmje, dok se za izradu idejnog i glavnog projekta autoceste koriste geodetske podloge mjerila 1:1000 a za pojedine zahtjevne objekte i krupnije (1-500 za odmorista, COKP-e, cestarinske prolaze i si).

Geodetske podloge za projektiranje izraduju se na osnovi neposredne topografske izmjere zemljista geodetskim metodama (fotogrametrijom, ortogonalom, tahimetrijom, nivelmanom, trigonometrijskim mjerenjem visina, globalnim sustavima za satelitsko poziciomranje i dr).

Izrada geodetskih podloga 1:5000

Geodetske podloge mjerila 1:5000 za idejno rjesenje trase autoceste i izrada digitalnog modela reljefa (DMR 1.5000) izraduje se iz podataka Hrvatske Osnovne Karte mjerila 1.5000 ill ri0000 (HOK-5 i HOK-10) Potrebno je rzraditi georeferenciranu rastersku podlogu, mjerila 1:5000, s vismskim podacima za potrebe izrade digitalnog modela reljefa (DMR-a).Tocnost dobivenog digitalnog modela reljefa (DMR-a) odnosno prosjecno odstupanje prikupljemh visina od stvarnih, treba biti u grantcama tocnosti izvormka.Ortofotokarte izraduju se prevodenjem digitalne aerofotogrametrijske snimke (poznatih vrijednosti unutarnje i vanjske orijentacije) iz centralne u ortogonalnu projekciju uz upotrebu DMR-a odgovarajuce tocnosti.Hrvatsku osnovnu kartu mjerila 1:5000 (HOK-5) i digitalne ortofoto karte mjerila 1:5000 (DOF-5) izraduje Drzavna geodetska uprava (DGU) i tamo se mogu nabaviti.Za izradu geodetske podloge mjerila 1:5000, narucitelj ce defmirati izvoditelju podrucje kojim prolazi trasa buduce autoceste.

Po izradi zadatka, Narucitelju se predaje:- skemram i georeferencirani listovi HOK 1-5000, u formatu prilagodenom projektantu,- digitalm model reljefa (DMR), u formatu prilagodenom projektantu,- digitalna ortofoto karta mjerila 1.5000 (DOF-5), u formatu prilagodenom projektantu

Izrada geodetskih podloga 1:1000

Topografska izmjera obuhvaca pripremu, terensko odredivanje geodetskih tocaka, snimanje zemljista, kartiranje i prikupljanje podataka o prirodmm i izgrademm objektima i podrucjimaTopografska izmjera izvodi se geodetskim metodama (fotogrametrijom, ortogonalom, tahimetrijom, nivelmanom, trigonometrijskim mjerenjem visina, globalnim sustavima za satelitsko poziciomranje i dr.) Fotogrametrijske metode osnovne su metode topografske izmjere, a za izmjeru se koriste aerofotogrametrijske snimke i drugi izvormci (satelitske snimke, radarska i laserska mjerenja).

2

Aerofotogrametrijsko snimanje izvodi se sukladno specifikaciji proizvoda za smmanje iz zraka i orijentacijske tocke odnosno tehmckim uputama definiramm u projektnom zadatku te propisima kojima je reguhrano snimanje iz zraka u Republic! Hrvatskoj.

Podrucje obuhvata zadatka je pojas sirine oko 200 m (100 m lijevo i 100 m desno od osi autoceste, sa prosirenjima kod cvorista, prijelaza, prelaganja instalacija, odvodnje i drugih objekta) u duljme trase autoceste, potrebno je izraditi digitalm topografski plan mjerila 1.1000 s visinskim podacima potrebnim za digitalni model reljefa (DMR).

Isporuka podataka mora biti u utvrdenim sluzbenim geodetskim datumima i ravnmskim projekcijama Republike Hrvatske. Hrvatski terestricki referentm sustav za epohu 1995.55 (skraceno HTRS96) je osnovni polozajm referentnl koordinatm sustav Republike Hrvatske Osnovni visinski referentm sustav Republike Hrvatske naziva se Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5 (skraceno HVRS71). Projekcijski koordinatm sustav Republike Hrvatske za poslove katastra i detaljne drzavne topografske kartografije je koordinatm sustav poprecne Mercatorove (Gauss-Krugerove) projekcije (skraceno HTRS96/TM).

Projekt snimanja izraduje se prije pocetka smmanja. Izraduje ga izvoditelj u postupku prije izdavanja odobrenja za snimanje iz zraka. Projekt snimanja izraduje se sukladno specifikaciji proizvoda za snimanje iz zraka i orijentacijske tocke te projektnom zadatku.Projekt snimanja mora zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom o topografskoj izmjeri i izradi drzavmh karata vezano za: prostornu velicmu slikovnog elementa na terenu (GSD), mjernu kameru, uzduzm i poprecm preklop, broja i polozaja orjentacijskih tocaka. Snimanje treba plamrati za doba godine kad je zemljiste najmanje zakriveno raslinjem, kao i doba dana kad su sjene male te za mirna vremena Projekt snimanja pregledava Drzavna geodetska uprava i jedan je od uvjeta za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka. Zahtjev za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka podnosi se za svako pojedinacno snimanje Zahtjev neposredno podnosi narucitelj snimanja kod Drzavne geodetske uprave.

Orijentacijske tocke (osnovne zadane i kontrolne tocke) su tocke koje se mogu identificirati na smmku, s odredenim koordinatama u sluzbenom koordinatnom sustavu. Orijentacijske tocke (OT) moraju biti izmjerene geodetskim metodama mjerenja koje osiguravaju trazenu tocnost i pouzdanost, Orijentacijske tocke potrebno je signalizirati prije snimanja iz zraka, zbog boljeg kontrasta i identifikacije na smmku. Tocka bez signala zove se prirodna orijentacijska tockaOdredivanje OT odvija se u sljedecim fazama: planiranje broja i polozaja OT, stabilizacija i signalizacija tocaka, mjerenje i obradu te izradu tehmckog izvjesca.

Snimanje iz zraka izvesti sukladno Pravilmku o topografskoj izmjeri i izradi drzavmh karata te prilagoditi elemente snimanja da bi se postigla potrebna tocnost snimanja za izradu geodetskih podloga u mjerilu kartiranja 1.1000.

Aerotriangulacija (metoda odredivanja elemenata vanjske orijentacije smmki, orijentacijskih i stalmh geodetskih i mednih tocaka iz fotogrametrijskih mjerenja) i rezultati rada defimrani su u specifikaciji proizvoda za aerotriangulaciju.

Kartiranje topografskih objekata vrsi se na stereoinstrumentima iz orijentiramh stereoparova (stereomodela), pridruzivanjem objektmm cjelinama. Vektorski prikaz podataka kartiranja podrazumijeva trodimenzionalne (3D) podatke Kartiraju se odvojeno podaci plammetrije i DMR-a s izravmm vektorskim zapisom u sluzbenoj kartografskoj projekciji. Kartiranje detalja (polozajnog sadrzaja) vrsi se u mjerilu 1:1000

3

(Mk= riOOO). Fotogrametrijsko kartiranje visinske predstave (visinska izmjera) obuhvaca prikupljanje podataka za digitalm model reljefa mjerila 1.1000, interpolacijske tocnosti ±10 cm

Podaci digitalnog modela reljefa prikupljaju se primarno fotogrametrijskim kartiranjem sukladno specifikaciji proizvoda za digitalni model reljefa Ovi podaci koriste se za izradu ortofotokarata i visinske predstave topografskih karata.Visinska izmjera stereomodela za digitalm model reljefa obuhvaca prikupljanje rastera visinskih tocaka, prijelommca, limja oblika, karakteristicnih tocaka terena, podrucja nepouzdanog DMR-a i podataka o uzdignutim izgrademm objektima (mostovima, vijaduktima, kanalima isl. neophodnim za izradu DOF-a). Tocnost digitalnog modela reljefa ovisi o obliku (ravmcarski, brezuljkast ill brdovit) i pokrivenosti terena raslinjem te se iskazuje standardmm odstupanjem interpoliramh visina od stvarmh propisamm odgovarajucom specifikacijom proizvoda za DMR.

Dopunskim snimanjima ill ostalim geodetskim metodama izmjere (terestrickim) treba dopuniti dijelove zemljista koji nisu vidljivi u stereomodelima (raslinje, duboke sjene, oblaci i dr.).Ostale geodetske metode izmjere su ortogonal, tahimetrija, trigonometrijsko odredivanje visina, nivelman i globalni sustavi za satelitsko poziciomranje (GNSS).

Za izradu ortofota potrebni su: aerofotogrametrijska smmka smmljena digitalnom kamerom, elementi unutarnje i vanjske orijentacije snimke sukladno specifikaciji proizvoda za aerotriangulaciju, DMR/DMV sukladno specifikaciji proizvoda za DMR.

Za izradu geodetskih podloga mjerila 1.1000, narucitelj ce dostaviti izvoditelju geodetskih radova'- podatke o podrucju za koje je potrebno izraditi geodetske podloge za projektiranje s osima trasa buduce autoceste (u analognom ill digitalnom obliku).

Po izradi zadatka, narucitelju se predaju.- digitalm topografski planovi mjerila 1-1000 (TP 1.1000) - 2D model,- digitalm model reljefa mjerila 1-1000 (DMR 1-1000) -3D model,- digitalm ortofoto planovi mjerila 1:1000 (DOF 1:1000)Format digitalnog zapisa potrebno je prilagoditi zahtjevu narucitelja i projektanta.

2. Izrada parcelacnskog elaborata

Kod izgradnje cesta, zeljezmckih pruga i slicmh gradevma u lokacijskoj dozvoli odreduje se obuhvat zahvata u prostoru odredivanjem koridoraParcelacljskim elaboratom, u skladu s lokacijskom dozvolom, formira se gradevna cestica osnovne gradevine, kao i gradevne cestice pripadajucih gradevma na trasama limjskih i slicmh gradevina (cjevovodi, kabeli razlicitih namjena, dalekovodi, sustavi navodnjavanja i si.) ukoliko je za iste lokacijskom dozvolom odredeno njeno formiranje.Isto tako parcelacijski elaborat koji je ovjerilo tijelo nadlezno za drzavnu izmjeru i katastar nekretmna i potvrdilo Mimstarstvo, odnosno upravno tijelo koje je izdalo lokacijsku dozvolu sluzi kao podloga za postupak izvlastenja odnosno rjesavanja imovinskopravmh odnosa i pribavljanja dokaza pravnog interesa za ishodenje gradevinske dozvole

4

Izgled geodetskog elaborata odnosno sastavmh dijelova te nacin izrade i sadrzaj geodetskog elaborata ovisno o svrsi u koju je izraden mora biti u skladu s Pravilmkom o geodetskim elaboratima i tehmckim specifikacijama koje donosi Drzavna geodetska uprava.Uz propisane sastavne dijelove geodetskog elaborata a u svrhu olaksanja u postupku rjesavanja imovinsko- pravnih odnosa parcelacijski elaborat treba sadrzavati i abecedm popis (katastarsko i zemljisnoknjizno stanje).

Parcelacijske elaborate mogu izradivati osobe koje imaju suglasnost za obavljanje strucmh geodetskih poslova prema posebnom zakonu kojim je uredeno obavljanje strucmh geodetskih poslova iz podrucja drzavne izmjere i katastra nekretnma (ovlastene osobe).Geodetski elaborati se izraduju tako da se jedmm elaboratom obraduju katastarske cestice unutar jedne katastarske opcine. Jedan elaborat za glavnu trasu i sve objekte istovremeno, izmmno odvojeno ukoliko to zahtijevaju objektivne okolnosti prema ocjeni narucitelja.

U okviru izrade parcelacijskog elaborata obavljaju se sljedece radnje'1. prikupljanje katastarskih i zemljisnoknjiznih podataka2. prikupljanje dokumenata ill akata temeljem kojih je dopustena izrada elaborata (lokacijska

dozvola),3 obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja (terensko utvrdivanje postojecih meda i

drugih granica, terensko obiljezavanje novo uspostavljemh meda i drugih gramca vidljivim trajnim oznakama)

4. prikupljanje dokumentacije o zgradama i drugim gradevinama5. prikupljanje isprava o vlasmcima i ovlastenicima6. obrada terenskih mjerenja i drugih prikupljemh podataka i izrada sastavmh dijelova elaborata7. predocavanje elaborata8. pribavljanje potrebnih potvrda.

Kod vecih zahvata, neposredno nakon dostave podataka o osi autoceste (podaci dostavljem od strane narucitelja) izraduju se1 karta podjele na katastarske opcine mjerila 1-25000 i prikaz strukture vlasmstva na podlozi 1-5000 Izradene se u potrebnom broju primjeraka predaju naruciteiju prije same izrade parcelacijskih elaborata

Svaki primjerak izradenog parcelacijskog elaborata mora biti uvezan, propisno zapecacen te ovjeren od nadle^mh institucija: 1. od Mimstarstva graditeljstva i prostornog uredenja - da je izraden u skladu s lokacijskom dozvolom, 2. od Mimstarstva drzavne imovine (suglasnost na elaborat za cestice u vlasnistvu Republike Hrvatske), 3. od nadleznog podrucnog ureda ill odjela za katastar, Drzavne geodetske uprave, cijim podrucjem prolazi buduca autocesta - da je izraden u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara svrsi za koju je izraden te se moze koristiti za potrebe provodenja promjena u katastru zemijista).

Za izradu parcelacijskih elaborata narucitelj ce dostaviti izvoditelju geodetskih radova-- izvedbem ill idejm projekt (situaciju i poprecne profile) - u digitalnom obliku,- os buduce autoceste, u tockama projektiramh poprecmh profila,- podatke o tockama operativnog poligona (popis koordinata i polozajne opise) - ako je prethodno uspostavljen na terenu,- lokacijsku dozvolu za buducu autocestu.

5

Parcelacijski eiaborat treba izraditi u 12 (dvanaest) primjeraka: (sa abecednim popisom posjedmka, prijavmm listom i kopijom katastarskog plana za katastar i zemljisnu knjigu t ostalim propisamm sastavmm dijelovima), od kojih:-1 (jedan) primjerak za katastar (sa sadrzajem prema vazecim propisima),-1 (jedan) primjerak za zemljisnu knjigu (sa sadrzajem prema vazecim propisima),- 3 (cetiri) primjerka za gradevnu dozvolu,- 7 (sedam) primjeraka za potrebe Hrvatskih autocesta d.o.o (od kojih jedan sa uvezamm originalima i najmanje jedan sa uvezanim kopijama izvadaka iz zemljisne knjige i posjedovnim listovima)- Digitalm zapis izradenog parcelacijskog elaborata (sa svim njegovim sastavmm dijelovima) na CD-u - format digitalnog zapisa prilagoditi zahtjevu narucitelja,

3. Izrada elaborata iskolcema lommh tocaka parcelacnske crte i iskolceme lommh tocaka parcelacnske crte

Na temelju izrademh parcelacijskih elaborata, izraditi elaborate iskolcenja lommh tocaka parcelacijske crte i izvrsiti iskolcenje istih na terenu

Elaborati iskolcenja lommh tocaka parcelacijske crte trebaju biti izradem po objektima Na naslovmci elaborata potrebno je naznaciti. naziv elaborata, naziv gradevine/dijela gradevine, katastarsku opcinu i lokaciju gradevine (stacionazom).Eiaborat iskolcenja lomnih tocaka parcelacijske crte treba sadrzavati:- tehmcko izvjesce,- popis koordinata i visina koristemh tocaka operativnog poligona,- popis koordinata lomnih tocaka parcelacijske crte,- plan polozaja lommh tocaka parcelacijske crte,- iskaz udaljenosti lomnih tocaka od osi trase.Svaki izradeni eiaborat mora biti uvezan tako da se onemoguci zamjena njegovih sastavmh dijelova te ovjeren od izvoditelja geodetskih radova (tvrtke) i ovlastenog inzenjera geodezije.

Po izradi elaborata iskolcenja lomnih tocaka parcelacijske crte, izvoditelj geodetskih radova predaje narucitelju-- 7 (sedam) primjeraka elaborata iskolcenja lomnih tocaka parcelacijske crte.- digitalm zapis izradenog elaborata iskolcenja lomnih tocaka parcelacijske crte na CD-u - format digitalnog zapisa prilagoditi zahtjevu narucitelja

Iskolcenje lomnih tocaka parcelacijske crte treba izvesti drvemm kolcima dimenzija 4x4x35 cm ill celicmm klmovima Svaka iskolcena tocka mora biti oznacena sa pripadajucim brojem lomne tocke te vidljivo signalizirana (trakama i sprejevima uocljivih boja ill si.)Lomne tocke parcelacijske crte trebaju biti iskolcene sa polozajnom tocnoscu ±10 cm, a narucitelju se predaju zapismcki na terenu

4 Situaciia za zahvat u prostoru

Situacija za zahvat u prostoru izraduje se u okviru tehnickog dijela idejnog projekta prema Pravilmku o obaveznom sadrzaju idejnog projekta, za gradevine za koje se u lokacijskoj dozvoli odreduje obuhvat

6

zahvata u prostoru odredivanjem koridora, a gradevna cestica formira se parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom.

Sastavni dijelovi Situacije za zahvat u prostoru su:- Situacija koja se prikazuje na preshci katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti III ortofoto karti, u odgovarajucem mjerilu.- Na situaciji se dostavlja popis koordinata lommh tocaka koje odreduju gramce obuhvata zahvata odnosno granice gradevne cestice i lomne tocke koje odreduju gramce jedne ill vise gradevma Popis koordinata sadrzi podatke o broju tocke, te koordmate (E, N) u HTRS96/TM koordinatnom sustavu.- Popis vlasmka nekretmna za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava na toj nekretnmi. Ako zahvat u prostoru gramci s deset ill manje nekretmna, sastavni dio situacije je i popis vlasmka i nositelja drugih stvarnih prava na tim nekretmnama koje neposredno granice s nekretmnom za koju se izdaje lokacijska dozvola, ako su isti stranke u postupku.

Kad se radi o katastarskim planovima graficke izmjere uklop sluzbenog katastarskog plana na digitalnu ortofoto kartu obavlja se na temelju dovoljnog broja tocaka (najmanje tri) koje se mogu smatrati identicmm

Situaciju za zahvat u prostoru potrebno je izraditi i dostaviti narucitelju u 5(pet) primjeraka.Izradenu situaciju za zahvat u prostoru potrebno je dostaviti i u elektronickom zapisu u originalnom zapisu (popis koordinata lommh tocaka u »gml« formatu) na prikladnom nosacu podataka.

Za gradevine za koje se u tehmckom dijelu idejnog projekta izraduje Geodetski projekt, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji gradevine iz Geodetskog projekta.

5. Podloge za situacije gradevma i zahvata u prostoru za koie ie izdana lokacijska dozvola

Podloge za situacije gradevina i zahvata u prostoru sluzi kao graficki prikaz u tehmckom dijelu glavnog projekta. Situacijom se prikazuje polozaj projektiranog dijela gradevine u prostoru te njegov polozaj i povezanost s drugim dijelovima gradevine i drugim gradevinama mjerodavmm za njegovo tehmcko rjesenje.

Za ceste, zeljezmcke pruge i slicne gradevine situacija se prikazuje na podlozi iz parcelacijskog elaborata kojim se formira gradevna cestica u skladu s lokacijskom dozvolom. Parcelacijski elaborat mora biti ovjeren od tijela nadleznog za drzavnu izmjeru i katastar nekretmna i potvrden od Mimstarstva odnosno upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o uskladenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i velicinu nove gradevne cestice.Za gradevine i zahvate u prostoru (cjevovode i kabele razlicitih namjena, zicare i slicne gradevine, dalekovode, vjetroparkove, nove vojne lokacije i vojne gradevine, golf igralista, kampove, luke i slicne gradevine) za koje se u lokacijskoj dozvoli odreduje obuhvat zahvata u prostoru, situacija se prikazuje na ortofoto karti s uklopljemm sluzbemm katastarskim planom u mjerilu 1:1000 ill detaljnijem, koju izraduje ovlastem mzenjer geodezije i koja je ovjerena od tijela nadleznog za drzavnu izmjeru i katastar nekretmna.

Sastavni dio situacije:- Na situaciji se dostavlja popis koordinata lommh tocaka koje odreduju granice obuhvata zahvata odnosno granice gradevne cestice i lomne tocke koje odreduju granice jedne ill vise gradevina. Popis koordinata sadrzi podatke o broju tocke, te koordinate (E, N) u HTRS96/TM koordinatnom sustavu- Popis vlasnika nekretmna za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Ako zahvat u prostoru gramci s deset ill manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika

7

i nositelja drugih stvarmh prava na tim nekretmnama koje neposredno grantee s nekretnmom za koju se izdaje lokaeijska dozvola, ako su isti stranke u postupku.

Kad se radi o katastarskim planovima graficke izmjere uklop sluzbenog katastarskog plana na digitalnu ortofoto kartu obavlja se na temelju dovoljnog broja tocaka (najmanje tri) koje se mogu smatrati identicnim.

Situaciju za zahvat u prostoru potrebno je izrad/ti i dostaviti narucitelju u 5(pet) prtmjeraka.Izradenu situaciju za zahvat u prostoru potrebno je dostaviti i u elektromckom zapisu u originalnom zapisu (popis koordinata lomnih tocaka u »gml« formatu) na prikladnom nosacu podataka.

Za gradevine za koje se lokaeijskom dozvolom odreduje gradevna cestica i za koje je potrebno osigurati jednoznacno koristenje prostora, situaeija se prikazuje na geodetskoj situaciji gradevine iz Geodetskog projekta na kojoj je prikazana situaeija u idejnom projektu koji je sastavm dio lokacijske dozvole.

6. Izrada geodetskog proiekta

Geodetski projekt se izraduje kao sastavm dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreduje formiranje gradevne cestice ill smjestaj jedne ill vise gradevina na gradevnoj cestici.Geodetski projekt se izraduje kao sastavm dio glavnog projekta za gradevinsku dozvolu za gradenje gradevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokaeijska dozvola, a kojom se odreduje formiranje gradevne cestice i/ili smjestaj jedne ill vise gradevina na gradevnoj cesticiGeodetskim projektom se uskladuje stanje u katastru, zemljisnoj knjizi i naravi ako je to potrebno, formira se gradevna cestica u katastru cije se formiranje odreduje lokaeijskom ill gradevinskom dozvolom, te se provodi iskolcenje i evidentiranje gradevine u katastruAko je geodetski projekt sastavm dio glavnog projekta za izdavanje gradevmske dozvole za gradenje gradevine za koju je izdana lokaeijska dozvola na temelju Zakona koji je vazio prije stupanja na snagu Zakona o gradnji („Narodne novine", br. 153/13), geodetski projekt ne sadrzi dio potreban za formiranje gradevne cestice ako je za formiranje iste izraden parcelacijski elaborat u skladu s lokaeijskom dozvolom ill ako je gradevna cestica formirana u katastru.Sadrzaj i oblik sastavnih dijelova geodetskog projekta te nacin njihove izrade, pregledavanja, potvrdivanja i provedbe u katastarskom operatu propisan je Pravilmkom o geodetskom projektu (NN 12/14, 56/14).

Sastavm dijelovi geodetskog projekta su­- naslovna stramca geodetskog projekta,- ulazni podaci,- geodetski situaeijski naert,- geodetska situaeija gradevine,- popis koordinata- prijavm listovi i kopije katastarskog plana za formiranje gradevne cestice,- prijavm listovi i kopije katastarskog plana za evidentiranje gradevine,- izvjesca u okviru izrade geodetskog projekta

Geodetskom projektu obvezno se prilaze.1. dokaz o izdamm podacima digitalnog katastarskog plana,2. prijepisi posjedovmh listova,3. izvadci iz zemljisne knjige koji su sluzili za izradu geodetskog projekta.

Izvjesce o izradenom geodetskom projektu sadrzi-

8

1. izvjesce o utvrdenim medama i o novim razgramcenjima,2. tehnicko izvjesce.

Geodetski projekt treba izraditi u dovoljnom broju primjeraka te ishoditi pregled i potvrdivanje od strane katastarskog ureda pnje podnosenja zahtjeva za izdavanje lokacijske odnosno gradevinske dozvole

- Jedan primjerak se izraduje za potrebe svakog primjerka idejnog, odnosno glavnog projekta (najcesce 3 primjerka)

-Jedan zadrzava osoba koja je izradila geodetski projekt,-Jedan se izraduje za potrebe katastarskog ureda- Za potrebe Narucitelja treba izraditi i dostaviti 5(pet) primjeraka ovjerenog geodetskog projekta i

digitalno na CD-u,

Rokove izrade pojedinih dijelova geodetskog projekta potrebno je uskladiti sa dinamikom izrade idejnog/glavnog projekta gradevine.

Iskolcenje gradevinePrema geodetskom projektu potrebno je uspostaviti geodetsku osnovu za iskolcenje (stabilizacija i odredivanje geodetskih tocaka - tocke operativnog poligona i repera) i izvrsiti iskolcenje prema izradenom popisu koordinata tocaka.Na zahtjev narucitelja potrebno je izvrsiti iskolcenje projektiramh osi gradevine i trasa projektiramh instalacija.0 izvrsenom iskoicenju gradevine ovlastem geodetski strucnjak daje izjavu u pisanom obliku da je gradevina iskolcena u skladu s podacima iz geodetskog projektaPrema posebnom zahtjevu narucitelja, u okviru iskolcenja gradevine izraduje se popis koordinata glavmh (karakteristicnih) tocaka gradevine bitnih za njeno iskolcenje (u polozajnom i visinskom srnislu) i koordinata uspostavljemh i stabiliziramh stalmh geodetskih tocaka koje sluze za iskolcenje gradevine, ali i za buduce pracenje izgradnje gradevine.

7 Geodetski elaborat nepotpunog izvlastenja

Geodetski elaborati nepotpunog izvlastenja izraduju se sa svrhom utvrdivanja naknada za stete nastale zbog privremenog koristenja zemljista uslijed polaganja, prelaganja, rekonstrukcije vodova i instalacija ili neko drugo privremeno koristenje zemljista potrebno za izgradnju autoceste ill objekata na njoj. Nepotpuno izvlastenje predstavlja ogramcenje prava vlasnistva, pa ako se na nekretnim provede nepotpuno izvlastenje, ustanovljavanjem sluznosti ill zakupa, tada vlasmk nekretnme ima pravo na naknadu i to naknadu trzisne vrijednosti nekretnme, tj. za koliko je trzisna vrijednost nekretnme umanjena, odnosno naknadu u visini zakupnine

U pripremne radove spadaju- dobava katastarskih planova i podataka o mrezi geodetskih tocaka

Izrada elaborata nepotpunog izvlastenja sastoji se od-- izrade kopije katastarskog plana s ucrtamm podrucjem za nepotpuno izvlastenje (koridor trase voda ill podrucje za privremeno koristenje zemljista tijekom izgradnje),- pribavljanja podataka o korisnicima, posjedmcima i vlasmcima svih zahvacenih katastarskih cestica (posjedovni listovi i zemljisno-knjizni izvaci),- racunanja povrsina za nepotpuno izvlastenje, za sve dijelove katastarskih cestica u podrucju predvidenih radova,

9

- izraditi popis katastarskih cestica koji sadrzi slijedece podatke' broj katastarske cestice, kulturu i klasu, ukupnu povrsinu, naziv rudine, broj posjedovnog lista, povrsinu nepotpunog izvlastenja, podatke o posjedmku, broj zemljisno knjiznog uloska, te u napomeni svrhu nepotpunog izvlastenja

Elaborat nepotpunog izvlastenja sadrzi-- popis katastarskih cestica,- posjedovne listove i zemljisno knjizne izvatke za zahvacene katastarske cestice,- kopiju katastarskog plana sa ucrtamm podrucjem nepotpunog izvlastenja.

Izradeni elaborat mora biti uvezan tako da se onemoguci zamjena njegovih sastavmh dijelova i ovjeren od izvoditelja geodetskih radova.

Za izradu elaborata nepotpunog izvlastenja narucitelj ce dostaviti izvoditelju geodetskih radova:- izvedbem ill idejnt projekt (situaciju i trasu voda s objektima na njoj) - u digitalnom obliku,- sirme zahvata ill neke druge podatke koji defimraju podrucje nepotpunog izvlastenja,- podatke o tockama operativnog poligona (ako je potrebno izvrsiti iskolcenje podrucja nepotpunog izvlastenja).

Po izradi elaborata nepotpunog izvlastenja, izvoditelj geodetskih radova predaje narucitelju.- 7 (sedam) primjeraka elaborata nepotpunog izvlastenja,- digitalni zapis izrademh elaborata na CD-u (format digitalnog zapisa treba prilagoditi zahtjevu narucitelja).

8 Iskolcenje voda i izrada elaborata iskolcenja voda

Za iskolcenje trase instalacije (voda) na terenu, potrebno je izraditi elaborate iskolcenja trase te prema izradenim elaboratima izvrsiti iskolcenje na terenu

Potrebno je pribaviti podatake o mrezi geodetskih tocaka i situaciju i trasu voda s objektima na njoj

Elaborat iskolcenja trase instalacije (voda), sadrzi.- tebmcko izvjesce,- popis tocaka geodetske osnove,- polozajne opise tocaka geodetske osnove,- popis koordinata lomnih tocaka trase,- skicu iskolcenja trase u mjerilu 1-1000 ill 1'500,- preglednu kartu mjerila 1-5000 s ucrtanom instalacijom (vodom)

Po izradi elaborata iskolcenja instalacije, narucitelju treba predati.- 5 (pet) primjeraka elaborata iskolcenja instalacije (voda),- digitalni zapis izradenog elaborata na CD-u (format digitalnog zapisa prilagoditi zahtjevu narucitelja).

Iskolcenje lomnih tocaka trase instalacije (voda), treba izvesti drvemm kolcima dimenzija 4x4x35 cm ill celicmm klinovima. Svaka iskolcena tocka mora biti oznacena sa pripadajucim brojem lomne tocke te vidljivo signalizirana (trakama i sprejevima uocljivih boja).Lomne tocke trebaju biti iskolcene sa polozajnom tocnoscu ± 10 cm, a narucitelju se predaju zapismcki na terenu

10

ZAKONSKA REGULATIVA ZA GEODETSKE RADOVE

• Zakon o drzavnoj izmjeri i katastru nekretnma (NN 16/07,152/08,124/10, 56/13,121/16, 9/17)• Pravilmk o geodetskim elaboratima (NN 59/2018)® Pravilmk o izmjenama i dopunama Pravilmka o kartografskim znakovima (NN 59/2018)• Pravilmk o odredivanju visine stvarmh troskova upotabe podataka dokumentacije drzavne izmjere i

katastra nektetnina (NN 59/2018)• Pravilmk o katastru infrastrukture (NN 29/17)° Pravilmk o topografskoj izmjeri i izradbi drzavmh karata (NN 65/16)® Pravilmk o katastarskoj izmjeri i tehmckoj reambulaciji (NN 147/08)® Pravilmk o katastru zemljista (NN 84/07, 148/09)® Pravilmk o nacinu izvodenja osnovmh geodetskih radova (NN 112/17)» Pravilnik o registru prostormh jedmica (NN 37/08)® Odluka utvrdivanju sluzbemh geodetskih datuma i ravmnskih kartografskih projekcija Republike

Hrvatske (NN 110/04)® Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13, 52/18)• Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 25/18)® Pravilmk o izdavanju suglasnosti za obavljanje strucmh geodetskih poslova (NN 54/18)® Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/14)® Odluka o razvrstavanju javmh cesta (NN 96/16)® Zakon o prostornom uredenju (NN 153/13, 65/17)® Pravilmk o geodetskom projektu (NN 12/14, 56/14)• Pravilmk o obveznom sadrzaju idejnog projekta (NN 55/14, 41/15, 67/16, 23/17)• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)® Pravilnik o obveznom sadrzaju i opremanju projekata gradevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16,

20/17)® Pravilmk o visti i sadrzaju projekata za javne ceste (NN 53/02, 20/17)® Pravilmk o nacinu provedbe strucnog nadzora gradenja, obrascu, uvjetima i nacinu vodenja

gradevmskog dnevmka te o sadrzaju zavrsnog izvjesca nadzornog inzenjera (NN 111/14,107/15 , 20/17

® Pravilmk o tehmckom pregledu gradevine (NN 46/18)® Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17)• Zakon o zemljisnim knjigama (NN 91/96, 68/98,137/99,114/01,100/04,107/07,152/08,126/10,

55/13, 60/13, 108/17)® Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljista (NN 51/15)• Zakon o j'avnoj nabavi (NN 120/16)• Uredba o smmanju iz zraka (NN 70/16)® Opci tehmcki uvjeti za radove na cestama (IGH Zagreb,2001 )

Sastavio

Milan Bag^ric, dipl mg geod

11

Hrvatsko aiitoccsto d.o.o.Diustvo s ogiamJenom odgovornoS/u, za upravljanje, grade iijg i odrzavanje autocesta Sirolnia 4, Zagreb, Hrvatska « tel.: +305 1 46 94 444 * faks.: +385 1 46 94 692 • uvmfm.hac.hr Di ustvo upisano kod Trgovackog suda u Zagrebu pod brojem 080391688 • Temoljm kapital 131 140 100,00 kn OIB 57 5004 G2912 MB 15S49G4 IBAN HR87 2340 0091 1100 2359 5 kod Privredne banke Zagreb d d Predsjednik Uprave dr sc Boris Huzjan dipl mg grad,, clan Uprave Stjepan Baianasic dipl ing grad

Hi?\’Y,i'f i !A'"'h'i ;£M /'il'

SEKTOR ZA INVESTICIJE I Ell FONDOVE Odjel za geodeziju i BCP bi oj 4211-400(400)-inter no/.Zagreb, 12 10 2018

■4

PROJEKTNI ZADATAK

A) GEODETSKA OSNOVA ZA IZGRADNJU I ISKOLCENJE OSI AUTOCESTE

L1STOPAD 2018.

f = 6t^DNV GL v\\ s/ISO P00I ISO M00'

OHSAS IKOI ISO 9001 2008, ISO 14001 2004, OHSAS 18001 2007

A) GEODETSKA OSNOVA ZA IZGRADNJU IISKOLCENJE OSI AUTOCESTE

1 Geodetske osnova za izgradnju autoceste (operativm poligon i reperi)

Prije samog pocetka rada na gradilistu investitor je duzan izvodacu radova predati iskolcenu trasu objekta i operativm poligon s kojeg se iskolcila trasa. Operativni poligon koristi i tijekom izvodenja radova te se tocke moraju stabilizirati izvan zone gradevinskih radova i domasaja strojeva.

Kao pripremne radnje potrebno je prikupiti podatke o mrezi geodetskih tocaka (trigonometrijskim i GPS tockama), kao i o tockama drzavne visinske mreze (reperima).

Tocke operativnog poligona stabiliziraju se u neposrednoj blizim objekta, moraju se medusobno dogledati i po mogucnosti postaviti s jedne strane trase autoceste. Medusobna udaljenost izmedu susjedmh tocaka treba biti oko 250 metara ill manja, ovisno o zahtjevnosti terena i uvjeta dogledanja.

Stabilizacija tocaka operativnog poligona radi se prema izradenom projektu tocaka operativnog poligona. Stabilizaciju tocaka operativnog poligona treba izvesti (ovisno o terenu):- betonskim stupom minimalnih dimenzija 10xl0x50x cm s definiramm centrom (bolcna, kriz),- bolcnom u nekom stabilnom objektu (ziva stijena, most, propust ill neki drugi stabilm objekt).Izmmno i samo uz pismeno odobrenje narucitelja dozvoljava se drukciji nacin stabilizacije.

Tocke operativnog poligona trebaju biti odredene s polozajnom tocnoscu ± 2 cm, a visine tocaka operativnog poligona moraju se odrediti geometrijskim mvelmanomIznimno i samo uz pismeno odobrenje narucitelja dozvoljava se primjena trigonometrijskog mvelmana (u brdovitim teremma).

Tocaka visinske mreze (repere) treba projektirati uz trasu buduce autoceste, na medusobnoj udaljenosti oko 500 metara. Treba teziti da reper bude tocka operativnog poligona (svaka druga poligonska tocka).

Stabilizaciju repera izvesti (ovisno o terenu):- betonskim stupom dimezija 30x30x60 cm u cijem sredistu treba biti prokrom (nehrdajuca) bolcna,- na cvrstom tlu (npr. zivoj stijem) - stabilizaciju repera izvesti prokrom bolcnom,- u slabo nosivom tlu - zabijanjem metalne cijevi do cvrstog tla te stabilizirati u betonskom stupu dimenzija 30x30x60 cm (na izradenu betonsku podlogu) ill reperom na cvrstom objektu (betonski most, zgrada ill si.)

Mjerenje repera izvrsiti geometrijskim mvelmanom prema kriterijima tehnickog mvelmana povecane tocnosti. Visine repera trebaju biti odredene s visinskom tocnoscu + 3 mm

Na temelju izvsemh radova na stabilizaciji i odredivanju tocaka operativnog poligona i repera izraditi elaborat "Geodetska osnova za izgradnju autoceste - operativm poligon i reperi". Elaborat treba sadrzavatr tehmcko izvjesce, popis koordinata i niveliramh visina tocaka operativnog poligona, popis visina repera, polozajne opise tocaka operativnog poligona i repera i situacijski prikaz mjerila l-5000 (prikaz treba sadrzavati: osi trase, tocke operativnog poligona i repere, stacionaze svakog pocetka i kraja osi trase te stacionaze hektometara).Izradeni elaborat mora biti uvezan tako da se onemoguci zamjena njegovih sastavmh dijelova te ovjeren od izvoditelja geodetskih radova i ovlastenog mzenjera geodezije.

2

Za izvrsenje zadatka, narucitelj ce dostaviti izvoditelju geodetskih radova1- situaciju trase autoceste,- podatke o osi buduce autoceste.

Po izvrsenju radova, obveza je izvoditelja geodetskih radova.1. predati narucitelju elaborat "Geodetska osnova za izgradnju autoceste - operativm poligon i reperi" u 6 (sest) primjeraka te digitalm zapis istog na CD-u (format digitalnog zapisa prilagoditi zahtjevu narucitelja). Jedan od primjeraka (primjerak za narucitelja) pored navedenog mora sadrzavati i racunanja poligonskih i mvelmanskih vlakova2. izvrsiti zapisnicki primopredaju na terenu:- za poligonske tocke (tocke operativnog poligona),- za visinske tocke (repere).

2 Geodetska osnova za izgradmu tunela, mostova i viiadukata

Kod objekata duljih od 200 m (tuneli, mostovi i vijadukti), potrebno je osim tocaka operativnog poligona i repera uspostaviti i dodatnu geodetsku osnovu za izgradnju objekta (postavlja je izvoditelj gradevmskih radova, sa preuzetih tocaka operativnog poligona i repera, na temelju projekta objekta, osim ako ima izjavu narucitelja da mu iz odredemh razloga to mje obveza.)

Projekt geodetske osnove za izgradnju tunela, mostova i vijadukata treba izraditi na temelju projekta gradevine tako da se tocke geodetske osnove za izgradnju projektiraju oko buduce gradevme. Dodatna geodetska osnova treba biti povezana sa postojecim tockama operativnog poligona i reperima. Dodatna geodetska osnova mora biti dovoljno precizna za potrebe pracenja izgradnje objekta (zatvorem poligon sa dodatmm osiguranjima, mikromreza, GPS i drugo) Sve tocke dodatne geodetske osnove moraju biti odredene s polozajnom tocnoscu ± 1cm i visinskom tocnoscu ± 2 mm.

Tocke dodatne geodetske osnove moraju biti dobro stabilizirane - stabilizaciju treba izvesti betonskim stupovima minimalmh dimenzija 20x20x60 cm ill bolcnama ubetoniramm u cvrstoj podlozi ili slicno. Sve tocke dodatne geodetske osnove moraju biti odredene prekobrojnim mjerenjima i moraju biti povezane sa postojecim tockama operativnog poligona i reperima

Mikromreza je geodetska osnova za izgradnju tunela duljih od 1500 metara. Mikromrezu je duzan uspostaviti izvoditelj gradevinskih radova, a istu nije duzan uspostaviti samo ako ima izjavu narucitelja da mu iz odredemh razloga to nije duznost Tocke mikromreze trebaju biti:- stabilizirane betonskim stupovima od armiranog betona na kojima se nalazi vijak za prisilno centriranje geodetskog mjernog uredaja, a u podnozju svakog stupa treba biti reper,- povezane sa postojecim tockama operativnog poligona i reperima,- odredene s polozajnom tocnoscu ± 1cm i visinskom tocnoscu ± 2 mm.

Za potrebe izgradnje gore navedemh objekata potrebno je izraditi elaborat "Geodetska osnova za izgradnju objekta". Elaborat treba sadrzavati1 tehnicko izvjesce (nacin stabilizacije tocaka geodetske osnove, koristem instrumentarij u mjerenju, metode mjerenja, tocnost odredemh tocaka geodetske osnove), popis koordinata i visina tocaka geodetske osnove, polozajne opise tocaka geodetske osnove, situaciju mjerila 1.1000 ill 1.5000 (na situaciji treba prikazati: os objekta i tocke geodetske osnove, a ukoliko se radi o tunelu i

3

stacionaze portala te parcelacijsku crtu na 200-500 metara od portala), popis koordinata i visina tocaka portala tunela i obuhvacemh lommh tocaka parcelacijske crte - ako se radi o tunelu.Elaborat se izraduje u 5 (pet) primjeraka od kojih jedan primjerak (elaborat za arhivu narucitelja) treba sadrzavati mjerene podatke i racunanja tocaka geodetske osnove.Izraden elaborat mora biti uvezan tako da se onemoguci zamjena njegovih sastavmh dijelova te ovjeren od strane izvoditelja geodetskih radova I ovlastenog inzenjera geodezije.

Po izvrsenju zadatka, izvoditelj geodetskih radova predaje narucitelju:- 5 (pet) primjeraka elaborata "Geodetska osnova za izgradnju objekta", od kojih je jedan primjerak sa podacima mjerenja i racunanja te digitalm zapis istog na CD-u (format digitalnog zapisa prilagoditi zahtjevu narucitelja),- terenske radove - izvrsiti zapisnicku primopredaju geodetske osnove na terenu

3. Iskolceme osl trasa i miereme uzduznog orofila

Geodetski radovi na iskolcenju osi trasa vrse se s geodetske osnove za izgradnju autoceste odnosno s tocaka operativnog poligona i reperaUkoliko je radove na iskolcenju osi trasa potrebno izvrsiti nakon duzeg vremenskog razdoblja od uspostave geodetske osnove za izgradnju autoceste, prije samog iskolcenja potrebno je utvrditi stanje postojece geodetske osnove i prema potrebi izvrsiti obnovu tocaka operativnog poligona i repera, mjerenje cijelog operativnog poligona i izraditi elaborat "Obnova geodetske osnove za izgradnju autoceste - operativm poligon i reperi".

Iz prtkupljemh podataka i koordinata tocaka projektiranih poprecnih profila u osima trasa vrsi se iskolcenje osi trasa u tockama projektiranih poprecnih profila, Iskolcene tocke profila u osima trasa na terenu oznacavaju se drvemm kolcima dimenzija 4x4x35 cm ili celicmm klinovima Uz svaku iskolcenu tocku postavlja se letvica s upisanom pripadajucom stacionazom Iskolcene tocke treba signalizirati vidljivim signalima (trake i sprejevi uocljivih boja ill si).Nakon iskolcenja treba smmiti visinu terena (kolca, celicnog klma) svakog iskolcenog profila u osi trase (mjerenje uzduznog profila) te izraditi popis koordinata sa pripadajucim snimljemm visinama profila (pisam uzduzm profil). Iskolcene tocke profila u osima trasa trebaju biti odredene sa polozajnom i visinskom tocnoscu ±2 cm

Elaborat iskolcenja osi trase autoceste treba sadrzavati:- tehnicko izvjesce (koristeni instrumentarij, ako se radila obnova tocaka operativnog poligona i repera - nacin stabilizacije i podatke o obnovljenim tockama i reperima, nacm obiljezavanja iskolcemh tocaka, metode mjerenja, postignutu tocnost),- popis koordinata glavnih tocaka trase (pocetak i kraj pravca, pocetak i kraj prijelazne krivme, pocetak i kraj kruzne krivine) i proracun osi trase sa ispisom karakteristika elemenata osi (podaci dostavljem od projektanta - prilog u elaboratu),- popis koordinata i mveliramh visina tocaka operativnog poligona,- popis visina repera,- polozajne opise tocaka operativnog poligona i repera,- popis koordinata tocaka profila u osi trase i mjeremh visina iskolcemh tocaka profila,- situaciju mjerila 1:5000 (na situaciji treba prikazati. projektirane osi trasa, tocke operativnog poligona i repere, stacionaze svakog pocetka i kraja osi trase, glavne tocke trase te stacionaze hektometara).

4

Izradem elaborat mora biti uvezan tako da se onemoguci zamjena sastavmh dijelova te ovjeren od izvoditelja geodetskih radova (tvrtke) i od ovlastenog inzenjera geodezije.

Za izvrsenje predmetnih geodetskih radova, narucitelj ce dostaviti izvoditelju-- situaciju trase autoceste (u digitalnom obliku),- podatke o osi trase buduce autoceste sa popisom koordinata glavmh tocaka trase i proracunom osi te ispisom karakteristika elemenata osi,- koordinate tocaka projektiramh poprecmh profila u osi trase,- prema potrebi, ako je prethodno uspostavljena, podatke o geodetskoj osnovi za izgradnju autoceste - podatke o tockama operativnog pohgona i reperima.

Po izvrsenju iskolcenja, izvoditelj geodetskih radova predaje narucitelju.- elaborat iskolcenja osi trase autoceste u 7 (sedam) pnmjeraka i digitalm zapis istog na CD-u (format digitalnog zapisa prilagoditi zahtjevu narucitelja),- poligonske tocke (tocke operativnog poligona),- visinske tocke (repere),- iskolcene tocke profila u osima trasa,- izvrsiti zapismcku primopredaju na terenu

ZAKONSKA REGULATIVA ZA GEODETSKE RADOVE

• Zakon o drzavnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07,152/08,124/10, 56/13,121/16, 9/17)• Pravilmk o geodetskim elaboratima (NN 59/2018)• Pravilmk o izmjenama i dopunama Pravilmka o kartografskim znakovima (NN 59/2018)• Pravilmk o odredivanju visme stvamih troskova uporabe podataka dokumentacije drzavne izmjere i

katastra nekretnina (NN 59/2018)• Pravilmk o katastru infrastrukture (NN 29/17)• Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi drzavmh karata (NN 65/16)• Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehmckoj reambulaciji (NN 147/08)• Pravilmk o katastru zemljista (NN 84/07,148/09)• Pravilnik o nacinu izvodenja osnovnih geodetskih radova (NN 112/17)• Pravilnik o registru prostormh jedimca (NN 37/08)• Odluka utvrdivanju sluzbemh geodetskih datuma i ravmnskih kartografskih projekcija Republike

Hrvatske (NN 110/04)• Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13,52/18)• Zakon o obavlj'anju geodetske djelatnosti (NN 25/18)• Pravilmk o izdavanju suglasnosti za obavljanje strucnih geodetskih poslova (NN 54/18)• Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/14)• Odluka o razvrstavanju javmh cesta (NN 96/16)• Zakon o prostornom uredenju (NN 153/13,65/17)• Pravilmk o geodetskom projektu (NN 12/14, 56/14)• Pravilnik o obveznom sadrzaju idejnog projekta (NN 55/14, 41/15, 67/16, 23/17)• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)• Pravilmk o obveznom sadrzaju i opremanju projekata gradevina (NN 64/14, 41/15,105/15, 61/16,

20/17)

5

• Pravilnik o vrsti i sadrzaju projekata za javne ceste (NN 53/02, 20/17)• Pravilnik o nacinu provedbe strucnog nadzora gradenja, obrascu, uvjetima i nacinu vodenja

gradevmskog dnevmka te o sadrzaju zavrsnog izvjesca nadzornog inzenjera (NN 111/14., 107/15., 20/17

• Pravilnik o tehmckom pregledu gradevine (NN 46/18)• Zakon o vlasnistvu i drugim stvamim pravima (NN 81/15, 94/17)• Zakon o zemljismm knjigama (NN 91/96, 68/98,137/99,114/01,100/04,107/07, 152/08,126/10,

55/13, 60/13,108/17)• Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljista (NN 51/15)• Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16)• Uredba o smmanju iz zraka (NN 70/16)« Opci tehnicki uvjeti za radove na cestama (IGH Zagreb,2001)

6

DODATAK A-2 ROKOVI ISPORUKE ZA POJEDINE DIJELOVE DOKUMENTACIJE U prilogu se nalazi grafički prikaz rokova isporuke pojedinih dijelova dokumentacije i provedbe upravnog postupka.

AUTOCESTA A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

DIONICA: GRANICA MAĐARSKE - BELI MANASTIR

Izrada projektne dokumentacije i provedba upravnog postupka

ROKOVI ISPORUKE ZA POJEDINE DIJELOVE DOKUMENTACIJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48

GEODETSKI RADOVIGeodetske podloge za projektiranje 1:5000Geodetska osnova za izgradnju autoceste (operativni poligon i reperi)Geodetske podloge za projektiranje 1:1000

Izrada parcelacijskog elaborata i elaborata iskolčenja lomnih točaka parcelacijske crteGeodetski elaborat nepotpunog izvlaštenjaSituacija za zahvat u prostoru

Podloge za situacije građevina i zahvata u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvolaIskolčenje osi trasa i mjerenje uzdužnog profila

Iskolčenje lomnih točaka parcelacijske crteIskolčenje voda i izrada elaborata iskolčenja vodaIDEJNI PROJEKTLOKACIJSKA DOZVOLAGLAVNI PROJEKTGRAĐEVINSKA DOZVOLAIZVEDBENI PROJEKTIZRADA NATJEČAJNE DOKUMENTACIJE, PROJEKTANTSKI NADZOR I KOORDINATOR I ZAŠTITE NA

RADUIzrada natječajne dokumentacijeProjektantski nadzorKoordinator I zaštite na radu

Vrsta uslugeMJESECI

DODATAK A-3 ADRESA ISPORUKE DOKUMENTACIJE Projektnu dokumentaciju isporučiti na slijededu adresu: Hrvatske autoceste d.o.o. Sektor za investicije i EU projekte Širolina 4 10000 Zagreb DODATAK A-4 FAZE IZRADE DOKUMENTACIJE KOJE SU PODLOŽNE ODOBRENJU NARUČITELJA PRIJE

POČETKA RADA NA SLIJEDEDIM FAZAMA, UKLJUČIVO I ROK U KOJEMU NARUČITELJ MORA DATI ODOBRENJE ILI PRIMJEDBE

Za svaku fazu izrade projektne dokumentacije potrebno je odobrenje naručitelja, a prije prelaska na višu fazu izrade projekta. DODATAK A-5 SADRŽAJ I DINAMIKA ISPORUKE IZVJEŠDA KOJA JE PROJEKTANT DUŽAN

ISPOSTAVLJATI NARUČITELJU RADI PRADENJA IZRADE DOKUMENTACIJE U prilogu grafički prikaz sadržaja i dinamike isporuke tjednih izvješda.

DODATAK A-5

Izvještaj br.

TJEDNI IZVJEŠTAJ

Datum:

Predmet ugovora: Broj Ugovora:

Za Naručitelja: Za Izvršitelja:

Napredak projekta % - ak Datumi

broj Aktivnosti u tijeku predviđeno

stvarno

planirano prognoza/izvršenje

1 Izrada idejnih projekata

2 Ishođenje lokacijske dozvole

3 Izrada glavnih projekata

4 Ishođenje građevinske dozvole

5 Izrada izvedbenih projekata

6 Izrada natječajne dokumentacije

Radnje vezane na aktivnosti

Uočeni problemi koji utječu na rok završetka aktivnosti

Dodatak B – FORMAT I SADRŽAJ DOKUMENTACIJE KOJA JE PREDMET UGOVORA DODATAK B-1 SADRŽAJ PROJEKTNE DOKUMENTACIJE KOJA JE PREDMET UGOVORA Sadržaj projektne dokumentacije definiran je projektnim zadatkom i Pravilnikom o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (NN 53/2002) i ostalim važedim pravilnicima. DODATAK B-2 FORMAT NACRTA I SASTAVNICE, TRAŽENA MJERILA, FORMAT TEKSTUALNIH I

TABELARNIH DIJELOVA DOKUMENTACIJE Format nacrta i sastavnice, tražena mjerila, format tekstualnih i tabelarnih dijelova dokumentacije potrebno je izraditi u skladu s Pravilnikom o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (NN 53/2002) i ostalim važedim pravilnicima. DODATAK B-3 BROJ KOPIJA I NAČIN UVEZA Potrebno je isporučiti idejne i izvedbene projekte u četiri (4) primjerka te glavne projekte u osam (8) primjeraka. Projekte uvezati u skladu s Pravilnikom o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (NN 53/2002). Sve projekte je potrebno dostaviti i u digitalnom obliku u formatu traženom od strane Naručitelja. Natječajnu dokumentaciju za izvođenje radova treba predati u 2 primjeraka u pisanom obliku i elektronsku verziju u skladu sa pravilima i propisima javne nabave i zahtjevima Naručitelja. DODATAK B-4 FORMAT DIGITALNIH DATOTEKA Traženi formati digitalnih datoteka : -nacrti .dwg format (AutoCAD v. 2000 do v. 2010) -tekstualni dio .doc format (Microsoft Word v. 97 do v. 2010) -tablice .xls format (Microsoft Excel v. 97 do v. 2010) Dodatak C – OSOBLJE DODATAK C-1 FUNKCIJE I IMENA TE OPIS POSLA OSOBLJA KOJE DE RADITI NA IZVRŠENJU UGOVORA U prilogu se nalazi tablica za upis osoblja koje de raditi na izvršenju predmetnih usluga.

DODATAK C-1

Autocesta Beli Manastir - Osijek - Svilaj,

Dionica: Granica Mađarske - Beli Manastir

Izrada projektne dokumentacije i provedba upravnog postupka

Popis osoblja za izradu projektne dokumentacije

REDNI BROJ

IME I PREZIME TVRTKA VRSTA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

PROJEKTANTI

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20