beleške o piscu

Download Beleške o piscu

Post on 15-Feb-2015

16 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Belekeo piscu: Vilijem Fokner rodio se 1897. godine u mestacu Nju Albaniju u saveznoj dravi Misisipi, kao praunuk Vilijema K. Foknera, trgovca koji je u istoriju knjievnosti uao svojim romanom Bela rua Memfisa. Sa pet godina seli se sa obitelji u gradi Oksford, u istoj dravi. Kratko je selovao u 1. svetskom ratu, kao zrakoplovac u Kanadskim dobrovoljcima. Poslije rata seli se u New Orleans, gde se drui sa Sherwoodom Andersonom, koji je imao znaajan utjecaj na njegovo stvaralatvo. Za to vrijeme je napisao nekoliko pjesama i crtica o New Orleansu, a sredinom 20-ih godina vraa se u Oxford, gde se eni, kupuje farmu i ostatak ivot provodi kao farmer, kojemu je pisanje hobi. Prvi roman, Vojnikova plaa, objavio je 1926., i tipino je delo predstavnika izgubljene generacije (Hemingway, Dos Pasos, Ficderald). Pravi proboj napravio je tek s romanom Buka i bes (1929.), koji je bio revolucionaran u istoriji romana.

Ostala poznatija dela su mu: - Romani: Dok leah na samrti, Svetilite, Svjetlo u avgustu, Abalome, sine moj - Zbirka pripovijedaka Ovih 13 - Drama Rekvijem za opaticu

1950. godine Fokner je dobio Nobelovu nagradu - nakon brojnih amerikih knjievnih nagrada, konano priznanje njegove vrijednosti. Umro je 1962.

O delu: Buka i bes se kao i veina Foknerovih romana odvija u izmiljenoj okrajini Yoknapatawpha, koja zajedno sa svojim sreditem, gradiem Defersonom, na podruju veem od 2400 km, ima 15611 stanovnika (6298 belaca i 9313 crnaca). Roman je podijeljen na etiri poglavlja, i svako poglavlje prikazuje tok svijesti trojice brae Compson: Benjia, Quentina, i Jasona, uz jo jedno dodatno poglavlje koje je ispriano u treem licu. Fokner je kasnije napisao i dodatak kojim je bolje objasnio dogaanja prije, tijekom, i poslije radnje romana, ali on nije sastavni dio romana.

VilijemFoknero delu - Kakoje nastaoromanBukai bes? Prema mojoj ocjeni, ni jedna moja pria nije dosta dobra i zato sam trideset godina uvijek pisao novu, nadajui se da bi ta mogla biti dosta dobra. Pa bi tako moj osobni osjeaj valjda bio njenost prema onoj koja mi je prouzroila najvie zebnje, kakvu bi majka mogla osjeati za dijete, a ona koja je meni prouzroila najvie zebnje i za mene predstavlja najsjajniji neuspjeh jest Buka i bes... Poela je kao kratka pria, pria bez zapleta, o nekoj deci koju alju od kue za vrijeme bakina sprovoda. U toj su prii ona bila premlada da bi im se kazalo to se zbiva, i videla su te stvari samo usput, uz deje igre kojima su se zabavljala, a te su igre

bile sumorni posao odnoenja lea iz kue itd. Tada mi se javila ideja da bih mogao mnogo vie izvui iz ideje slijepe samousredotoenosti nevinosti, to bi je pokazivala deca, ako bi jedno od te dece bilo istinski nevino, dakle, idiot. Tako se rodio idiot i onda sam se zainteresirao za odnos idiota prema svijetu u kojem se nalazio, ali s kojim nikad nee moi izai na kraj, i odakle e dobiti njenost, pomo da ga titi u njegovoj nevinosti. Mislim "nevinost" u tom smislu to ga je Bog pri roenju uinio slijepim, naime bez pameti, i on nikad nita nee moi uiniti da bi se to promijenilo. I tako se poeo javljati lik njegove sestre, a onda brata, tog Jasona (koji je za mene predstavljao potpuno zlo). On je najopakiji lik, ini mi se, koji sam ikada zamislio. Tada sam vidio da to ne mogu nikako izrei u kratkoj prii. Pa sam tako iskazao idiotovo doivljavanje toga dana, i bilo je nerazumljivo, ak ni ja ne bih bio mogao rei to se tada zbivalo, pa sam morao napisati jo jedno poglavlje. Tad sam odluio da Quentin dade svoju verziju tog istog dana, odnosno te iste prilike, i to je uinio. Onda je trebalo dati kontrapunkt, a to je bio drugi brat, Jason. Tada je ve sve bilo potpuno zamreno. Znao sam da je daleko od toga da bude gotovo, pa sam morao napisati jo jedan odeljak, s izvanjske perspektive, u kojemu netko izvana, pisac, govori o onomu to se dogodilo tog dana. I tako je nastala knjiga, tj. istu sam priu napisao etiri puta. Nijednom nije bilo kako treba, ali toliko sam se muio da nita od toga nisam mogao baciti i nanovo poeti, pa sam je tako tiskao u etiri odeljka... Sadraj: Prvo poglavlje je unutranji monolog Benjia, tridesettrogodinjeg idiota koji ne govori, nego samo stenje ili zavija, ali je njegov tekst uglavnom ist i jednostavan, iako ne i lako razumljiv. Benji je uvijek u pratnji crnog deaka Lustera, unuka (ili najmlaeg sina?) stare Dilsey. Benji i Luster najprije gledaju kako se na susjednom zemljitu igra golf. Kasnije saznajemo da je i to igralite nekad bilo panjak Compsonovih, namijenjen da bude Benjievo vlasnitvo, ali prodan da bi se platili trokovi za vjenanje sestre Candance (skraeno Caddy) i trokovi studija brata Quentina. Za vrijeme igre, jedan od igraa zove Caddie, to Benjia asocira na sestru (iako se drugaije pie, izgovor te dvije rijei je isti). U sjeanje mu se vraaju prizori iz detinjstva u vezi sa sestrom, i tad Benji uvijek pone jaukati. Luster je itav dan zaposlen traei 25 centi koje je izgubio, kako bi mogao ii u cirkus. Traenje novca izaziva kod Benjia jo jednu, najstariju scenu, ili bolje sekvencu, u radnji romana, koja se zbiva 1898., za vrijeme bakiine smrti. Tad jo deca, Quentin, Caddy, Jason, Benji i crni Versh, koji je tad bio Benjiev pratioc, vrljaju po rukavu rijeke.Quentin i Caddy svaaju se jer ona eli svui svoju haljinu, a brat joj to neda. U svai, Caddy e se namoiti i zaprljati ga ice. Jason se za to vrijeme igra sam. Roskus, stariji crnac, vjerojatno Dilseyin mu i otac njene dece, zove ih na ve eru. Jason odmah odaje ocu da su se Quentin i Caddy prskali, ali Caddy trai doputenje da bude glavna kod veere. Kasnije izlaze u dvorite prema kolibi crnake posluge i dok se Versh sa svojom sestrom Frony igra krijesnicama, Caddy, popevi se na drvo, gleda osvijetljenu kuu i misli da odrasli imaju drutvo. Deca vide da su joj gaice prljave. Kad Dilsey uspije da ih poalje u kuu, osim Quentina koji se povukao sam iza kue i kasnije u hambar - otac, g. Compson, na stubama ih upozorava da je mama blizu. Deca odlaze na spavanje, i to Benji i Caddy u jedan krevet. Idui sloj Benjijevih sjeanja potjee - a to opet saznajemo neizravno - iz studenog 1900.; a odnosi se na kini dan u knjinici kue kada se Caddy u majinu prisustvu bavi oko malog Benjija i kae mu da se od sada vie nee zvati Maury, nego Benji. Neurotina, neprijazna majka zatraila je tu promjenu imena, iako joj se kratica Benji ne svia, vie joj se svia formalniji biblijski oblik Benjamin (njegov brat Jason kasnije e ga zvati kratko Ben). Maury je brat gospode Compson (rodene Bascomb), a promjena imena treba simboliki znaiti odricanje majke, u ime svog porijekla, od sina degenerika, ploda njezinog zlosretna ulaska meu Compsonove. Njezin suprug, naprotiv, Jason Compson (trei tog imena na obiteljskom stablu), dobroudan i miran, tue i pomiruje posvaenu decu (Caddy je napala brata Jasona to je poderao Benjieve lutke od papira), prijatelj je s Quentinom (a taj je upravo uao u kuu poto se potukao s nekim deakom koji je pokuavao gurnuti abu u Caddynu kolsku klupu). Svi koji ulaze - otac, Quentin, Versh miriu Benjiju po kii. Ujak Maury i njegova ljubavna afera s gospoom Patterson u susjedstvu - deca su nosila njegove poruke k njoj, sve dok g. Patterson jednom nije uhvatio Benjija na ici ograde - tvore vjerojatno idui vremenski sloj. Vjerojatno, jer se ni sa ime ne moe pokazati ne dolazi li ta epizoda poslije. Benji se nje prisjea dok se s Lusterom provlai ispod ice. Pouzdanije se moe odrediti vrijeme idueg dogaaja u razvitku odnosa meu decom. Caddy upotrebljava miris uljepavajui se, stavljajui eir, ime izaziva Benjijev pla. Benjijev prvi doivljaj sestre, jo od dana bakiine smrti, jest da "mirii poput drvea". Caddy shvaa da se Benjiju ne svia parfem, pa ga poklanja Dilsey. Idui doivljaj manje je neduan. Uspomenu njega izaziva u Benjijevoj sadanjosti sljedee otkrie: devojica

Quentina sjedi na ljuljaci s nekim momkom s crvenom kravatom. ini se da taj pripada cirkusu koji bi Luster elio posjetiti te veeri. Tako je Benji i prije dvadesetak godina iznenadio na ljuljaci Caddy s nekim Charleyjem koji ju je pokuao ljubiti. Pogled na zaprepatenog Benjija uinio je da Caddy skoi i pobjegne s Benjijem u kuu. Tamo klekne, ljubi ga i obeava da "nee vie nikada". U kui Caddy ide da opere usta. S trinaest godina (1908.) Benji je velik toliko da ne smije spavati sa sestrom u postelji. A idue godine zbiva se dramatian dogadaj: vraajui se jednom kui, Caddy nailazi na Benjija koji, pogledavi je, pone zavijati. Caddy se pripija uza zid, Benji je hvata za haljinu i vue u kupaonicu. Gledajui se medusobno, plau. Iz sjeanja brata Quentina na taj isti dogaaj u iduem poglavlju knjige moemo rekonstruirati dan kad je Caddy izgubila devianstvo, a Benji osjetio da je izgubljena nevina istoa koja mu je bila utoite. Idui je dogaaj vezan za Caddyjino vjenanje, u travnju 1910. Vershov brat T. P. sada je Benjijev uvar i vodi ga u podrum da se napiju pjenuava vina "sasprilluh". Benji pada s bureta, s kojega je gledao nevjestu u kui. Zbog njegova urlikanja ona dolazi i grli ga, a Quentin tue T. P.-a i daje Benjiju neto toplo da se oporavi. Daljnji sloj sjeanja: Benji stoji kraj dvorinih vrata, a T. P. mu govori da je uzalud, da je Caddy otila daleko. Videi neke devojice, uenice, kako prolaze, Benji tri za njima. Jednom prilikom istri za devojicama vrata nisu bila zakijuana - i uhvati jednu. Postao je opasnost: Jason kae ocu da e Benjija morati poslati u ludnicu Jackson ako ga, naposljetku, otac devojice sam ne ustrijeli. Benjija podvrgavaju operaciji kastracije. Uspomena na disanje pod anestezijom je kratko navedena, a o emu je zapravo rije, shvaamo samo iz ireg konteksta itave radnje. Sljedee etape su razgovori medu crncima, a Benjija su poslali k njima da ne bude nazoan kad se Quentinovo mrtvo tijelo dopremilo kui, te za umiranja i pogreba oca, g. Compsona. U ovoj drugoj prilici - dvije godine poslije prve - sa sedamnaestogodinjim Benjijem prisutna je i mala devojica Quentina - Caddyjina ki. Roskus osuuje to se maloj ne smije spo

Recommended

View more >