3. poremecaji mentalnog zdravlja dece i mladih -etiologija klasifikacija epidemiologija
TRANSCRIPT
Poremećaji mentalnog zdravlja
dece i mladih
Etiologija, klasifikacija, epidemiologija
Predmetni nastavnik: Prof. Dr. Veronika Išpanović Radojković Studijski program: Psihologija
Fakultet za medije i komunikacijeŠk god. 2013/14
VIII semestar, IV godina
DEFINICIJA MENTALNOG ZDRAVLJA
Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kome pojedinac realizuje svoje sposobnosti, može da se nosi sa normalnim stresovima života, može da produktivno radi i zarađuje, i u stanju je da doprinosi zajednici u kojoj živi.
(SZO, 2001)
DEFINICIJA MENTALNOG ZDRAVLJA
Mentalno zdravlje je sposobnost svih nas i svakoga od nas da osećamo, razmišljamo i postupamo na način kojim se uvećava naša sposobnost da uživamo u životu i da odgovorimo na izazove koji se postavljaju pred nama. To je pozitivan osećaj emocionalnog i duhovnog zdravlja, uz poštovanje značaja jednakosti, socijalne pravde, međuljudskih veza i ličnog dostojanstva.
Breme mentalnih poremećaja je Breme mentalnih poremećaja je ogromnoogromno
Mentalni poremećaji su: Mentalni poremećaji su:
UniverzalniUniverzalni pogađaju sve zemlje i društva, sve uzraste,
UčestaliUčestali prisutni kod 10% odraslih u svakom trenutku,
25% ljudi tokom nekog perioda svog života,20% pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Dovode do teške invalidnosti:Dovode do teške invalidnosti: naročito depresivni poremećaji, shizofrenija, Alzheimerova demencija, zloupotreba PAS, mentalna retardacija, epilepsija.
Negativno utiču na kvalitet životaNegativno utiču na kvalitet života obolelog i porodice usled emocionalnog i ekonomskog tereta, stigmatizacije i diskriminacije.
Definicija poremećaja mentalnog
zdravlja dece i mladih
“ Abnormalnost emocija, ponašanja ili
odnosa koji su dovoljne težine i trajanja da ozbiljno ometaju dete u njegovom socijalnom ili ličnom funkcionisanju i/ili uzrokuju patnju (distress) deteta, njegovih roditelja ili ljudi u okruženju.”
UTICAJI NA DETE U RAZVOJU
Činioci koji utiču na razvoj ličnosti deteta
Konstitucionalni činioci
Sredinski činioci
Fizičke bolesti i smetnje u razvoju (hendipek)
Konstitucionalni činioci
Genetski činioci - najčešće poligenski uticaji (npr. kod autizma, Gilles de la Tourette sindroma itd),
Inteligencija Temperament – genetska predispozicija za
reagovanje na sredinske stimuluse na određeni način ( karakterističan stil interakcije sa sredinom) .
Rodne razlike (razlike po polu) – npr. razlike u eksploratornoj aktivnosti, agresiji, nivou aktivnosti između dečaka i devojčica
Dimenzija temperamenta
Opis
Nivo aktivnosti Pozciija na dimenziji preterana aktivvnost – snižena aktivnost
Ritmičnost Iregularnost u ritmu spavanja, hranjenja itd.
Približavanje/povlačenje
Inicijalni odgovor na novu situaciju npr. hrana, osoba, igračka
Adaptabilnost Sposobnost da efektivno upravlja novom situacijom
Prag za odgovor Nivo intenziteta stimulusa potreban za izazivanje odgovora
Intenzitet odgovora Snaga odgovora nezavisno od kvaliteta odgovora
Kvalitet raspoloženja Predominacija zadovoljstva naspram nezadovoljstva u ponašanju
Distraktibilnost Lakoća kojom stimulus odvlači pažnju oid trenutnog zadatka
Raspon i postojanost pažnje
Sposobnost da se istraje u vršenju zadatka
Dimenzije temperamenta –Thomass&Chess,
1982
Klaster Opis
Lak temperament
Kombinacija regularnosti ritmova, tendencija ka približavanju u novim situacijama, brzo prilagodjavanje i predominatno pozitivno raspoloženje
Težak temperament
Iregularnost ritmova, tendencija ka povlačenju, slabo prilagođavanje i predominatno negativno raspoloženje (suprotno lakom temperamentu)
Sporo se otkravljuje, “zagreva”
Tendencija ka povalečnju u novim situacijama i sporo prilagođavanje, česte negativne reakcije. Često se karakteriše kao “stidljivo dete”
Klasteri temperamentalnih karakteristika( Thomass & Chess, 1982)
Poslednje dve grupe (težak temperament i sporo se otkravljuje”) su pod većim rizikom za razvoj poremećaja ponašanja
Sredinski činioci Porodica
Zadovoljava fizičke potrebe (hrana, smeštaj) Obezbeđuje ljubav i sigurnost Razvija socijalne odnose sa odraslima/braćom i sestrama Stimuliše kognitivne i jezičke sposobnosti Pruža odgovarajuće modele ponašanja i socijalizacije Obezbeđuje sticanje etičkih i moralnih vrednosti
Škola Sticanje školskih veština Unapređenje odnosa sa vršnjacima Prihvatanje autoriteta odraslih van porodice
Šire okruženje (zajednica) Fizičke bolesti i hendikep
Psihosocijalni uzroci poremećaja mentalnog zdravlja dece i mladih
(rezultati epidemioloških istraživanja, Rutter i sar. 1970-1975)
Porodična nesloga Bračna nesloga Deca data na
starateljstvo Deca koja ne žive sa
oba roditelja
Devijantnost roditelja
Psihijatrijski poremećaji majke
Krivični prestupi oca
Socijalne neprilike Velika porodica Mnogočlana porodica
u istom stanu Otac obavlja
niskokvalifikovane poslove
Školsko okruženje Mnogo učenika,
nedovoljno nastavnika Česte promene
nastavnika
Interakcija bioloških, psiholoških i Interakcija bioloških, psiholoških i socijalnih faktora u razvoju mentalnih socijalnih faktora u razvoju mentalnih poremećajaporemećaja
Činioci rizika za poremećaj mentalnog Činioci rizika za poremećaj mentalnog zdravlja u detinjstvuzdravlja u detinjstvu
1)1) detedete
2)2) porodicuporodicu
3)3) društvenu zajednicudruštvenu zajednicu
mogu biti vezani za:mogu biti vezani za:
1. Vezani za dete1. Vezani za dete -Nizak IQ – kod teških mentalnih retardacija rizik je za 40% veći
-Težak temperament
-Somatsko oboljenje, posebno CNS-a
-- kod epilepsije rizik je za 20% veći
-Specifični poremećaj razvoja
-Teškoće u komunikaciji
-Školski neuspeh
-Nisko samopoštovanje
Činioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvuČinioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvu
2. Vezani za porodicu2. Vezani za porodicu
- Slom porodice- Duševna bolest majke- Kriminalitet (alkohlizam, psihopatija oca)- Nasilje u porodici- Nedosledna, nejasna ili kruta disciplina- Siromaštvo – bez obzira na uzrok- Smrt i gubitak bliskih srodnika- Neprijateljski ili odbacujući stav prema detetu- Neprilagođavanje potrebama deteta
Činioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvuČinioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvu
3. Vezani za socijalno okruženje 3. Vezani za socijalno okruženje detetadeteta
ŠkolaŠkola- loša organizacija, nejasna disciplina- nepoštovanje individualnosti deteta- česte promene, nizak moral
nastavnika
Sociokulturalni činiociSociokulturalni činioci- pritisak vršnjaka- ismevanje- socijalna deprivacija
Činioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvuČinioci rizika za poremećaj ment. zdravlja u detinjstvu
Rizici za poremećaj mentalnog zdravlja na ranom uzrastu
Loša materinska briga u detinjstvu majke Maloletnička trudnoća Loši odnosi među roditeljima Odsutnost ili slaba uključenost oca Niske intelektualne sposobnosti (IQ ispod
70) Depresija majke Uporno neprihvatanje deteta i posle tri
meseca Samohrani roditelj bez podrške
Zaštitni činioci koji štite dete od Zaštitni činioci koji štite dete od poremećaja mentalnog zdravlja (Garmezy, poremećaja mentalnog zdravlja (Garmezy,
1987)1987)
1. Činioci vezani za dete1. Činioci vezani za dete- lak temperament- Iznad prosečni IQ- ženski pol pre adolescencije, muški pol nakon adolescencije- pozitivna slika o sebi, visoko samopoštovanje
2. Činioci vezani za porodicu2. Činioci vezani za porodicu- visok stepen kohezije u porodici- dobar odnos bar sa jednim roditeljem
3. Činioci vezani sa okruženje deteta3. Činioci vezani sa okruženje deteta- dobra škola- dobro strukturisana sredina
Rezilijentnost
“Rezilijentna osoba je ona koja, uprkos stresovima, pronalazi ubeđenje da je
unutrašnje i spoljnje okruženje predvidivo, da život ima smisla i da se stvari mogu razrešiti na najbolji mogući način.”
E. WERNER, 1982
Klasifikacija mentalnih poremećaja
dece i mladih
Etiološka klasifikacija neprimerena/nemoguća zbog multifaktorske uzročnost mentalnih poremećaja
Deskriptivna ili fenomenska (simptomska ) klasifikacija: Poremećaji emocija (Emocionalni poremećaji) Poremećaji ponašanja Razvojni poremećaji Poremećaji u odnosima
Većina pacijenata ima simptome iz više oblasti
Multiaksijalne klasifikacije mentalnih poremećaja dece i
mladih
Međunarodna klasifikacija bolesti MKB-10 (International Classification of Diseases – ICD 10, Svetska zdravstvena organizacija, 1992):
V poglavlje: Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja
Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders -DSM IV i DSM V (Američko udruženje psihijatara, APA, 1994, 2013 )
Glavne grupe poremećaja mentalnog zdravlja dece i
mladih -1.
Emocionalni poremećaji: Poremećaji sa anksioznošću Fobije Depresija Opsesivno-kompulzivni poremećaj Neke somatizacije Nazivaju se i “internalizujući” poremećaji
Glavne grupe poremećaja mentalnog zdravlja dece i
mladih -2.
Poremećaji ponašanja(Disruptive= razbijački, razvaljujući): Poremećaji ponašanja Izazivačko drsko ponašanje
(Oppositional Defiant Disorder - ODD) Hiperaktivnost Nazivaju se i “eksternalizujući”
poremećaji
Glavne grupe psihijatrijskih poremećaja dece i mladih -3.
Razvojni poremećaji:
Zaostajanje u govorno-jezičkom razvoju Zaostajanje/ teškoće u čitanju Mentalna retardacija Autistični spektar poremećaja (ubtraja se i u
poremećaje odnosa) Enureza i enkopreza
Glavne grupe poremećaja mentalnog zdravlja dece i
mladih -4.
Poremećaji u odnosima Poremećaji privrženosti Poremećaj odnosa sa vršnjacima Poremećaji odnosa sa članovima poprodice,
bratom i sestrom (npr. ljubomora itd) Autistični spektar poremećaja (ubraja se i razvojne
poremećaje)
Preklapanje između četiri grupe.Mnogi poremećaji se ne mogu uklopiti u ove četiri glavne
grupe ( npr. Shizofrenija sa ranim početkom, Anorexia nervosa itd).
Poremećaji mentalnog zdravlja dece i mladih u ICD-10, V
poglavlje
F80-89 Poremećaji psihičkog razvoja
F90-98 Poremećaji ponašanja i emocija sa početkom obično u detinjstvu i adolescenciji
F70-79 Mentalna retardacija
F80-F89 Poremećaji psihičkog F80-F89 Poremećaji psihičkog razvojarazvoja
F80 Specifični razvojni poremećaji govora i jezika
F81 Specifični razvojni poremećaji školskih veština
F82 Specifični razvojni poremećaji motorne funkcije
F83 Mešoviti specifični razvojni poremećaj
F84 Pervazivni razvojni poremećaji
F88 Drugi poremećaji psihičkog razvoja
ICD- 10
F90-F98 Poremećaji ponašanja i emocija sa F90-F98 Poremećaji ponašanja i emocija sa početkom obično u detinjstvu i adolescencijipočetkom obično u detinjstvu i adolescenciji
F90 F90 Hiperkinetički poremećajiHiperkinetički poremećaji
F91 Poremećaji ponašanja
F92 Mešoviti poremećaji ponašanja i emocija
F93 Emocionalni poremećaji sa početkom specifičnim za detinjstvo
F94 Poremećaji socijalnog funkcionisanja sa početkom specifičnim za detinjstvo i adolescenciju
F95 F95 Tik poremećajiTik poremećaji
F98 Drugi poremećaji ponašanja i emocionalni poremećaji sa početkom obično u detinjstvu i adolescenciji
ICD-10
F70-79 Mentalna retardacija F70-79 Mentalna retardacija
F70 F70 Laka mentalna retardacijaLaka mentalna retardacija
F71 Umerena mentalna retardacija
F72 Teška mentalna retardacija
F73 Duboka mentalna retardacija
F 79 Nespecifikovana mentalna retardacija
Četvrti znak šifre se može koristiti za označavanje stepena udruženog poremećaja ponašanja:
Bez, ili minimalan poremećaj ponašanja
Značajan poremećaj ponašanja koji zahteva pažnju ili tretman
Drugi poremećaji ponašanja
Bez napomene o poremećaju ponašanja
ICD-10
Epidemiologija mentalnih poremećaja dece i mladih
Epidemiologija – izučavanje distribucije poremećaja i povezanih činilaca u određenoj populaciji (reprezentativni, visoko rizični ili neki poseban uzorak)
Prevalenca – ukupan broj/udeo posmatranog
poremećaja u populaciji (učestalost, najčešće izražena u %)
Incidenca – broj novo otkrivenih slučajeva u
posmatranom periodu (npr. u toku jedne godine)
Istraživanja prevalenca psihijatrijskih poremećaja dece i mladih -1.
Studije Ratera (Rutter) i saradnika na ostrvu Vajt (Isle of Wight, 1979-75):
7% kod dece uzrasta 10-11 g. Deca sa hroničnim bolestima ili hendikepom značajno više
poremećaja: Deca sa astmom ili dijabetom 2x više poremećaja, Deca sa epilepsijom ili cerebralnom paralizom 5x više
poremećaja
U Londonu (1975): 14% kod dece uzrasta 10 g. Veza sa većom učestalošću predisponirajućih faktora (nesloga u
porodici, psihijatrijski poremećaj roditelja, nepovoljne socijalne okolnosti, loš kvalitet škole)
Istraživanja prevalenca psihijatrijskih poremećaja dece i mladih -2.
Studije na predškolskoj deci (N. Richman, 1975-82):
20% dece ispoljavalo značajne probleme ponašanja Kod 7% su poremećaji bili teški 80% poremećaja su činili emocionalni poremećaji, poremećaji
ponašanja i mešane kategorije. Kod 60% problemi perzistirali i na školskom uzrastu, najčešće
kod hiperaktivnih dečaka sa niskim intelektualnim sposobnostima
Značajna veza između zaostajanja u govorno-jezičkom razvoju i poremećenog ponašanja
Velike epidemiološke studije:Ontario (Kanada), Dunedin i Christchurch (Novi Zeland), Great
Smoky Mountains (USA), Porto Ricco.
Okvir za unapređenje Okvir za unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja i zaštitu mentalnog zdravlja
decedece
Zdrava decaZdrava deca
Jačanje otpornostiJačanje otpornostii zdravih stilova i zdravih stilova
životaživota
Unapređenje Unapređenje zdravljazdravlja
Deca izložena Deca izložena rizikuriziku
Smanjenje Smanjenje faktora rizikafaktora rizika
Prevencija Prevencija poremećajaporemećajamentalnog mentalnog zdravljazdravlja
Deca sa Deca sa simptomimasimptomima
Rana dijagnoza Rana dijagnoza i intervencijai intervencija
Otkrivanje i Otkrivanje i identifikacijaidentifikacija
Deca sa Deca sa mentalnimmentalnimporemećajimaporemećajima
Lečenje i Lečenje i oporavakoporavak
Optimalno Optimalno lečenje lečenje i brigai briga
Zaštita mentalnog zdravlja Zaštita mentalnog zdravlja decedece
Tipovi i efekti preventivnih Tipovi i efekti preventivnih intervencijaintervencija
1. Poboljšanje socioekonomskog standarda (SES) 1. Poboljšanje socioekonomskog standarda (SES) celokupne populacije celokupne populacije
značaj praga deprivacijeznačaj praga deprivacije- SES i dečiji psihijatrijski poremećaji = slaba korelacija- SES i intelektualne sposobnosti = jaka korelacija- Kvalitet porodičnih odnosa jak činilac, nezavisan od SES
2. Psihosocijalne intervencije sa određenim uzrasnim 2. Psihosocijalne intervencije sa određenim uzrasnim grupama u opštoj populacijigrupama u opštoj populaciji- retke studije, nejasni efekti
3. Psihosocijalne intervencije sa rizičnim grupama3. Psihosocijalne intervencije sa rizičnim grupama- Brojne studije, dobri efekti- Samohrane, maloletne majke, nizak SES- Prematurusi, nizak SES- Hospitalizovana deca- Hronično obolela deca- Deca duševno bolesnih roditelja- Deca iz konfliktnih i razvedenih brakova- Deca izložena akutnom stresu- Deca lišena roditeljske brige