uspjeŠni primjeri

Download USPJEŠNI PRIMJERI

Post on 29-Jan-2017

240 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine

    USPJENI PRIMJERI

  • Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine

    USPJENI PRIMJERI

    Ova publikacija sadri dvanaest pria o iskustvima uspjenih bh. iseljenika koji su odluili dati svoj doprinos razvoju Bosne i Hercegovine. Prie su pripremljene u okviru projekta Migracije i razvoj - Uvrtavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH, zajednike inicijative Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vlade vicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

    Stajalita u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno i stavove Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vlade vicarske niti UNDP-a.

  • 3Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine

    USPJENI PRIMJERI

    Zvanine statistike procjenjuju da skoro milion i po roenih u Bosni i Hercegovini ivi izvan zemlje, to je skoro etrdeset posto ukupnog stanovnita. Prema procjenama s drugom i treom generacijom migranata ovaj broj dosee dva miliona. Ovi iseljenici su nerijetko visokoobrazovani ljudi, koji su ostvarili znaajan uspjeh u zemlji u koju su imigrirali, a gaje neugaeni interes za povratkom u zemlju porijekla. Takvi uspjeni ljudi predstavljaju ogroman potencijal za razvoj zemlje u razliitim sektorima, poput ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, obrazovanja te drutvenog sektora.

    Migranti iz Bosne i Hercegovine u vicarskoj su veoma prisutni u drutvu u obje drave, navodi Joseph Guntern, direktor za saradnju Ambasade vicarske. Oni uestvuju u socijalnom, ekonomskom i kulturnom ivotu nae zemlje, ali su takoer zainteresirani da aktivno podre razvoj domovine i njen prosperitet na demokratskom putu.

    Naalost, ovaj potencijal je skoro potpuno neiskoriten. Uloga migracija je kljuna za zemlje u razvoju, jer moe utjecati na poveanje ulaganja i uspostavu razvojnih veza kao i stimulirati razmjenu ideja, dobrih praksi, kulturnih, poslovnih i drugih saradnji. Shvaanje iseljenitva kao pokretake snage u velikoj mjeri bi promijenilo sliku Bosne i Hercegovine i pokazalo kako su potencijali za njen razvoj veliki te da glavni klju za taj razvoj lei u rukama njenih ljudi, ma gdje oni bili.

    S tim na umu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ambasada vicarske i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH su sredinom 2013. godine pokrenuli projekat Migracije i razvoj: Uvrtavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u

    Bosni i Hercegovini. Projektom se nastoji doprinijeti stvaranju povoljnog okruenja za migrante koji su voljni da promoviraju i proaktivno podre razvoj zemlje u relevantnim sferama socioekonomskog razvoja na svim institucionalnim i drutvenim nivoima. Projekat potie vertikalnu usklaenost nacionalnih strategija i resursa vezanih za migracije s lokalnim razvojnim strategijama u cilju povezivanja nacionalnih i lokalnih napora i odrivosti razvojnih rezultata.

    U Ministarstvu postoji svijest da migranti iz BiH predstavljaju ogroman razvojni resurs za BiH, a takoer postoji i svijest o njihovoj spremnosti i elji da podre razvoj domovine, istie Ruzmira Tihi-Kadri, pomonica ministra u Sektoru za iseljenitvo pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Ono to je neophodno i na emu se trenutno radi je obezbjeivanje viesektorskog pristupa, ukljuivanje razliitih aktera institucija na razliitim nivoima vlasti, civilnog drutva, privatnog sektora, donatora, akademske zajednice, samih migranata i migrantskih udruenja s ciljem stvaranja odrivih mehanizama kroz koje bi se omoguio vei doprinos migranata razvoju BiH.

    Iz mnogobrojnih postojeih primjera dobre prakse u kojima migranti doprinose lokalnom razvoju unutar BiH odabrano je dvanaest primjera uspjenih iseljenika iz pet razliitih sektora koji svojim radom, angamanom te osobnom realizacijom i napretkom najbolje oslikavaju koliko ovakav pristup moe koristiti individualnom razvoju i poslovnom uspjehu, razvoju zemlje iseljenitva i, napokon, razvoju njihove domovine.

    Uvod

  • 4Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine USPJENI PRIMJERI

    ARIFAGI InvestmentKoncept koji e promijeniti lice bh. poljoprivredeNa podruju Prijedora je u novembru 2013. godine zvanino otvoren uzgojno-selekcijski centar za norveko crveno govee, kao jedini centar takve vrste na zapadnom Balkanu. Rije je o projektu koji realizira roeni Kozaranin, Jusuf Arifagi, koji je kapital odluio uloiti u svoje rodno mjesto i domovinu.

    Jusuf Arifagi roen je u Kozarcu kod Prijedora. S porodicom odlazi 1992. godine u Norveku, gdje uskoro osniva svoju prvu kompaniju, a ubrzo jo nekoliko drugih, uz sve uspjenije poslovanje. Nakon sticanja prvog znaajnog kapitala, Jusuf 2008. godine ostvaruje svoj san vraa se u Kozarac kako bi svoj uspjeh podijelio s domovinom i pomogao joj u napretku.

    Jusuf je svojim povratkom u BiH elio da razbije uobiajeni obrazac razmiljanja naih ljudi da je mogue uspjeti i biti sretan samo ukoliko se zauvijek odseli negdje u inostranstvo. Ono na to je Jusuf elio ukazati je da su i te zemlje prole kroz brojne tekoe, prije nego su postale ekonomski i privredno stabilne i razvijene, a da svoj uspjeh i razvoj imaju zahvaliti upravo svojim vlastitim ljudima, koji bi migrirali u potrazi za poslovnim prilikama te se nakon toga vraali u svoju zemlju kako bi ju unaprijedili. 2008. godine Arifagi je kupio veliko poljoprivredno imanje u selu Trnopolje kod Prijedora i za tri godine poeo s izgradnjom Arifagi Investmenta.

  • 5Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine

    USPJENI PRIMJERI

    Krenulo se sa izgradnjom tale kapaciteta 700 grla i povrine 7.300 m2.

    U tali je instalirana najsavremenija oprema vrijedna 2 miliona KM, dok je do sada u cijeli projekat investirano preko 6 miliona KM.Osim toga, registrirano je pet dodatnih kompanija, meu njima i jedna koja e montirati i odravati svu neophodnu opremu za tale, a planirano je otvaranje i veterinarske stanice i poljoprivredne apoteke.

    Jusuf Arifagi tako je osmislio i zaokruio koncept koji omoguava svu neophodnu podrku poljoprivrednoj proizvodnji u regiji i svim srcem se nada da e prijedorska regija postati primjer Balkanu kada je u pitanju poljoprivreda. Planira se, takoer, osnivanje zadruge koja e proizvoaima pruiti svu neophodnu logistiku i strunu podrku.

    Arifagi, s jednostavnou obinog ovjeka koji je napravio neobino velike stvari, kae kako je u Prijedoru napravio svoje prve korake, a namjerava napraviti i posljednje.

    Iskustvom iz svijeta odvedimo domovinu u svijet.

  • 6Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine USPJENI PRIMJERI

    AUSTRONETOstvarenje sna uz naporan rad

    Kompanija Austronet proizvodi mree za razliite potrebe, odnosno reklamne mree za teniske terene te zatitne mree u graevinarstvu i izvozi 97% ukupne proizvodnje. Kompanija sarauje s velikim graevinskim brendovima u svijetu, kao to su Baumit i Strabag, kao i sa svim brendovima u svijetu tenisa: Nike, Adidas, Fisher, Head, BNP Paribas, itd. Austronet je dobitnik brojnih nagrada u kategoriji malih preduzea.

    Enes Kahrimanovi napustio je BiH 1991. godine s porodicom, a 1994. poinje raditi za firmu Plastipack. Tokom svog rada zapazio je da se odreeni dijelovi koji se koriste u proizvodnji, kao to su dijelovi od nehrajueg elika i aluminijuma uvoze iz eke, Poljske, Maarske, Italije, Turske i drugih zemalja. Tada je odluio da se informira koji bi se od dijelova neophodni za Plastipack mogli proizvoditi u BiH, i put poslovnog uspjeha je zapoeo. Prvi posao ugovoren je s kompanijom Topinox iz Prnjavora iji su uvjeti kada je u pitanju cijena, kvalitet i isporuka bili daleko povoljniji u poreenju s firmama s kojim je Plaspack radio do tada, to je oduevilo austrijske vlasnike. Nakon Topinox-a ostvarena je saradnja i sa firmom Gat iz Sanskog Mosta po jednako povoljnim uvjetima. Nakon to je pronaao jo nekoliko poslovnih partnera u BiH, tokom posjete austrijskih vlasnika, doneena je odluka o otvaranju firmi u Kozarcu, a Enes preuzma svu odgovornost za uspostavljanje i voenje firmi.

    U februaru 2007. godine registrirane su dvije kompanije: Beta Real, graevinska firma, i Austronet, kompanija za proizvodnju zatitnih mrea u poljoprivredi i graevinarstvu, zatitnih mrea na teniskim terenima, zatitnih sunanih jedara marke Soliday te tampanje bilborda na razliitim materijalima i u neogranienim dimenzijama.

    izgRAeN Je CeNtAR UKUPNe POVRiNe 15.000 M2, OD egA Je POVRiNA HAlA 8.000 M2. KROz POSlOVANJA DViJU FiRMi (BetA ReAl i AUStRONet) UKUPNO Je UlOeNO PReKO 10 MiliONA KM.

  • 7Iseljenitvo i razvoj Bosne i Hercegovine

    USPJENI PRIMJERI

    Ono o emu je Enes Kahrimanovi sanjao i naporno radio se i ostvarilo: otvorena su nova radna mjesta, uvedene nove tehnologije, strunjaci za proizvodnju su zadrani u zemlji, a generirani su i dodatni prihodi lokalnoj samoupravi.

    Presudan momenat za Kahrimanovia bila je kupovina parcele u Kozarcu, i upoljavanje tek pet osoba, 2007. godine.

    U narednih sedam godina, izgraen je centar ukupne povrine 15.000 m2, od ega je povrina hala 8.000 m2. Kroz poslovanja dviju firmi (Beta Real i Austronet) ukupno je uloeno preko 10 miliona KM.

    Austronet je doivio ogroman rast i u ovom trenutku upoljava 68 osoba, a u 2013. godini je imao ukupni promet od oko 4 miliona KM. Kompanija realizira 97% izvoza. Sve ovo, po Enesovim rijeima, najbolje pokazuje da je Austronet u BiH doao da ostane. Firma je 2010. godine bila na prvom mjestu meu malim kompanijama u BiH po izvoznim rezultatima, a prvo mjesto joj je pripalo i po ostvarenoj neto dobiti. Krajem 2013. godine Enes i kompanija Austronet osvojili su nagradu za najboljeg menadera i najbolju kompaniju u BiH za 2013. godinu.

    Kroz cjelokupan proces gradnje vie od pola investiranog novca od 10 miliona KM je utroeno u Prijedoru kroz angairanje lokalnih kompanija. Austronet je, izmeu ostalog, uz pomo drug