goio-primjeri izvedbenih programa

mr. sc. Sanja Prelogovi, ravanteljica O uro Ester, KoprivnicaIzvedbeni kolski program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja za godinji plan i program rada kolske ustanove, O uro Ester KoprivnicaKoraci u izradi Izvedbenog kolskog programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja1. Upoznati se s Programom meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine br. 104/14 od 28. kolovoza 2014.) Program je dostupan na mrenim stranicama: www.mzos.hr , www.azoo.hr 2. Podijeliti se u struna vijea s ciljem izrade Izvedbenog kolskog programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja GOO-a za godinji plan i program rada kolske ustanove.

Izvedbeni kolski program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja GOO-a integrira se:

- u nastavni plan i program,

- u kolski kurikulum na naelu racionalizacije, integracije i korelacije3. Zajedniki planirati i programirati ishode i teme graanskog odgoja i obrazovanja pronalaenjem i usklaivanjem meupredmetnih poveznica u pojedinim predmetima (nastavnim jedinicama) te izvanuionikim aktivnostima4. Tijekom godine provoditi kratkorono (mjeseno) meupredmetno planiranje i programiranje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja5. Jednom mjeseno na satu razrednika razgovarati s uenicima o njihovim postignuima iz Graanskog odgoja i obrazovanja kroz razne predmete

Plan integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja (ishoda) GOO-a u postojee predmete i izvanuionike aktivnostiMeupredmetno RN (15 sati) - u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika, Priroda i drutvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi strunih suradnika

Meupredmetno PN (20 sati) u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, strani jezik, Matematika, Informatika, Tehnika kultura, Priroda, Biologija, Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Vjeronauk, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, programi strunih suradnika. Navedeni broj sati ne znai poveanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadraja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i graanske kompetencije.

Sat razrednika navedeni broj sati ukljuuje teme predviene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) - izbori za predsjednika razreda i vijee uenika, donoenje razrednih pravila, komunikacijske vjetine i razumijevanje razreda i kole kao zajednice uenika i nastavnika i ureene na naelima potovanja dostojanstva svake osobe i zajednikog rada na dobrobit svih (10/5 sati)Izvanuionike aktivnosti - ostvaruju se suradnjom kole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti ukljueni svi uenici prema njihovim interesima i mogunostima kole. Oblici ukljuivanja mogu biti razliiti: na razini cijele kole, pojedinog razreda ili skupine uenika. Obuhvaaju istraivake aktivnosti (npr. projekt graanin, zatita potroaa), volonterske aktivnosti (npr. pomo starijim mjetanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja ive u siromatvu), organizacijske aktivnosti (npr. obiljeavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zatita okolia, rad u kolskoj zadruzi i/ili zajednici tehnike kulture) i druge srodne projekte i aktivnosti (10 sati)Obrazac za meupredmetno izvedbeno planiranje

KAKO POSTII ELJENI ISHOD UENJA?

kola, razred, vrijeme:

Uitelj/nastavnik:

Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost, projekta i dr. )

Naziv

Svrha

Ishodi

Strukturne dimenzije graanske kompetencije:

Kratki opis aktivnosti

Ciljna grupa

Nain provedbeModelMeupredmetni / Izvanuioniki

Metode i

oblici rada

Resursi

Vremenik

Nain vrednovanja i koritenje rezultata vrednovanja

Trokovnik (npr. za projekt)

Nositelj odgovornosti


III. O akovec, drugi razred (2. A) svibanj/ lipanjUiteljica tefanija Musta, vjerouitelj Nikola BistroviIzvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost, projektI i dr.)Naziv

Osobni i zaviajni identitet i meukulturni dijalog

Svrha

Aktivan i odgovoran lan razreda, kole i lokalne zajednice koji poznaje i potuje vrijednosti osobnog i zaviajnog identiteta te prihvaa razliitosti.

IshodiDimenzije GOO

Ljudsko-pravna dimenzijaPolitika dimenzijaDrutvena dimenzijaKulturoloka dimenzija

1. opisuje znaajke svog i zaviajnog identiteta; navodi koja je uloga gradonaelnika kao elnika lokalne zajednice; prepoznaje i opisuje dobrobiti lokalne zajednice; opisuje svojim rijeima kako o odgovornom ponaanju graana i gradonaelnika ovisi dobrobit lokalne zajednice.

(znanje i razumijevanje)2. uoava, pokree i sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u obitelji, razredu, koli i gradu u kojem ivi; koristi osnovne vjetine komuniciranja; predlae i sudjeluje u aktivnostima vezanima uz obiljeavanje vanih datuma u gradu akovcu. (vjetine i sposobnosti)3. sudjeluje u donoenju i prihvaa zajednika pravila, dogovore i rjeenja; pokazuje interes i odgovornost za ishod zajedniki planiranih aktivnosti; pokazuje privrenost ouvanju zaviajne kulturne, znamenitosti te potuje razliitosti

(vrijednosti i stavovi)


Uenje e se realizirati sljedeim koracima: PRIRODA I DRUTVO: Upoznajmo svoje mjesto (izvanuionika nastava)

= uenik upoznaje sredite grada (gradski trg), znaajne graevine te ui o njihovom znaaju za grad i zaviaj , razvija sposobnost pronalaenja vanih ulica i prati smjer kunih brojeva u ulici i trgu; razvija pravilan stav prema okolini;pomae onima kojima je pomo potrebna pri snalaenju u gradu; izgrauje kulturu ponaanja i komunikacijePRIRODA I DRUTVO: Turistika zajednica grada akovca (izvanuionika nastava)

= uenik pokazuje interes za upoznavanje grada akovca, saznaje o turistikoj ponudi, smjetaju, dogaanjima i manifestacijama koje organizira Turistika zajednica grada akovca; uenik uoava, istrauje, pokree i sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u gradu (Turistika karta grada akovca)PRIRODA I DRUTVO: Kulturne ustanove (izvanuionika nastava)

= uenik upoznaje i razlikuje kulturne ustanove, ui njihovu osnovnu namjenu, navikava se na potrebu za kulturnim sadrajima i posjeivanju kulturnih ustanova radi irenja vlastitih ivotnih obzora, prihvaanja razliitosti, kritikog miljenja i spoznavanja prolosti te bolje razumijevanje sadanjosti i budunosti; izgrauje kulturu pravilnog ponaanja i komunikacije na javnim mjestima

VJERONAUK/SAT RAZREDNIKA: Franjevaki samostan i Crkva svetog Nikole (izvanuionika nastava)

= uenik upoznaje i zna osnovnu namjenu kulturne ustanove; pokazuje interes, otvorenost i potovanje prema kulturno drugaijima u razredu, koli i lokalnoj zajednici

HRVATSKI JEZIK : MOJ GRAD - IZVJETAVANJE O OBAVLJENOME ZADATKU

(nakon obilaska grada) =uenik usmeno i pismeno izvjeuje o obavljenome zadatku, drei se kronolokog slijeda dogaaja upoznavanja grada; ui sluati i potovati sugovornika, jaati samopouzdanje za nastup pred skupinom

LIKOVNA KULTURA: Razglednica moga grada

BOJA, PLOHA

Ritam boja i oblika na plohi Likovni problem: ritam geometrijskih i slobodnih oblika i boja Tehnika: slikanje

Likovno-tehnika sredstva: kola= uenici uoavaju i izraavaju ritam boja i oblika na plohi u izradi razglednice grada akovcaSAT RAZREDNIKA

Obiljeavanje vanih datuma u gradu:

Dan grada ( 29. 5. 2013.) - Knjinica Nikola Zrinski akovec; 1. HRVATSKI JEZIK: Legenda o gradu akovcu

= uenici upoznaju legendu grada akovca koja govori o dalekoj prolosti

2. LIKOVNA KULTURA: CJELINA: BOJA

NASTAVNA TEMA: Modelacija i modulacija

Likovno podruje: slikanje

Likovni problem: modulacija, koloristiko slikanje

Motiv: na temelju proitane legende o gradu akovcu slikanje zmaja

Likovno-tehnika sredstva: pastele

Koji datum bi ti obiljeio u gradu?SAT RAZREDNIKA: Posjet gradonaelniku izvanuionika nastava (Grad akovec)

= uenik navodi najvaniju instituciju lokalne vlasti (gradsko vijee, gradonaelnik) kroz razgovor s gradonaelnikom, saznaje o njegovim pravima i odgovornostima a isto tako i o pravima i potrebi odgovornog ponaanja graana i sudjelovanju u donoenju odlukaSAT RAZREDNIKA: Gost u razredu RAVNATELJICA KOLE

=uenik razumije koja prava i odgovornosti ostvaruju u koli i kako se osigurava njihova zatita; zna da su najvanija pravila kojima se ureuju cjelokupni odnosi u koli sadrani u statutu kole; razumije da se razred i kola razvijaju kao demokratske zajednice ukoliko svi djeluju prema zajednikim pravilimaSAT RAZREDNIKA: Moja prava i odgovornosti (nakon prikupljenih podataka)

Prava i odgovornosti koja ostvarujem u svojoj obitelji, koli i gradu

=uenici raspravljaju o pravima i odgovornostima koja se ostvaruju u razliitim okruenjima - u suradnji s roditeljima, upravom kole te u svom gradu; ue kako prepoznati situacije u kojima su njihova prava i prava drugih ugroena; upoznaju ulogu obitelji, kole, grada u zatiti ljudskih prava, uoavaju razlike izmeu odgovornosti prema sebi i prema drugima (Konvencija o pravima djeteta i Opa deklaracija o ljudskim pravima l. 28.)

SAT RAZREDNIKA: Tko brine o naoj sigurnosti

=uenik ui o emu ili kome ovisi sigurnost u obitelji, koli i zajednici; imenuje zanimanja ljudi koji brinu o njegovoj sigurnosti (policija, vatrogasna sluba, hitna pomo) uenici jaaju osjeaj osobne sigurnosti, uoavaju razlike osjeaja osobne sigurnosti te sigurnost drutva (zajednice)

Ciljna grupaDrugi razred O

Nain provedbeModelMeupredmetno i izvanuioniki

Metode i

oblici rada Oblici : individualni, elni, rad u paru, rad u skupinama

Metode : razgovora, izlaganja, rada na tekstu , kritikog miljenja, suradniko uenje demonstracije, izvjetavanje

ResursiA) ZA UENIKE : prezentacije o gradu akovcu , listii, biljenice, fotografije, udbenici, plakati, knjige o gradu akovcu , razgovor s gradonaelnikom, razgovor s ravnateljicom, razgovor s roditeljima, pribor za likovniB) ZA UITELJE : Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenici, internet, enciklopedije

Vremenik PRIRODA I DRUTVO 4 SATA

SAT RAZREDNIKA 5 SATA

HRVATSKI JEZIK 3 SATA

LIKOVNA KULTURA 2 SATA

VJERONAUK 2 SATA

Nain vrednovanja i koritenje rezultata vrednovanjaOpisno praenje

Trokovnik (npr. za projekt) -----

Nositelj odgovornostiuiteljica, vjerouitelj, uenici 2. razreda


III. O akovec, 3. a razred; svibanj / lipanjUiteljica: Ana Jeud

Izvedbeni plan i program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja/ishoda GOO-a (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost, projekta i dr.)

Naziv

Sloboda izraavanja

Svrha

Uenik koji primjenjuje pravo izraavanja na razliite naine i titi prava drugih

Ishodi

navodi to je sloboda izraavanja (znanje i razumijevanje)

opisuje primjere zlouporabe slobode govora u svojoj neposrednoj okolini (znanje i razumijevanje)

objanjava posljedice koje zlouporaba slobode govora ima po pojedinca i zajednicu, ukljuujui povredu dostojanstva osobe (znanje i razumijevanje)

analizira injenice i izvodi zakljuke na temelju injenica potujui miljenja drugih (vjetine i sposobnosti)

zastupa svoje miljenje, objanjava i navodi argumente za svoje miljenje (vjetine i sposobnosti)

pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, jednakosti, pravde i ukljuenosti svih (vrijednosti i stavovi)

pokazuje samostalnost i samopouzdanje u iznoenju svojih stavova (vrijednosti i stavovi)


HRVATSKI JEZIK JI Rasprava obrada

Raspravljanjem o zadanoj temi uenik usvaja uljudbena pravila raspravljanja i iznosi vlastito miljenje potujui tue.

SAT RAZREDNIKADjeja prava

Upoznavanjem djejih prava (l. 12. i l. 13.) iz Konvencije UN-a o pravima djeteta uenik osvjetava da ima pravo izraavati se govorom, pismom, crteom, kretnjama itd. Odrasli ga trebaju posluati i ozbiljno razmotriti njegovo miljenje. U svom nainu izraavanja nitko ne smije vrijeati drugu osobu. Aktivnosti: 1. Upoznavanje djejih prava (l. 12. i l. 13.)

2. Predstavljanje:

a) Aktivnost Halo, ja sam- simulacijom tri razliita telefonska razgovora uenik uoava razliku

izmeu prihvatljivog i neprihvatljivog predstavljanja i usvaja pravila poeljnog i nepoeljnog komuniciranja

b) Aktivnost Ma, da on/ona prepoznavanjem reenica poeljnog komuniciranja u govoru o treoj osobi, kod uenika se osvjetava da sebe predstavlja i nainom na koji govori o drugomeHRVATSKI JEZIKJI Govorna vjeba-Raspravljanje o zadanoj temi

Putem raspravljanja uenik uvjebava kontrolirati svoje emocije da ne bi krio prava drugih uenika SAT RAZREDNIKAAktivnost Ime koje boliRazgovorom o nadimcima uimo da uvredljivi nadimci kre pravo nekog djeteta. Potpisivanjem ugovora o ponaanju da nee koristiti uvredljive nadimke uenik preuzima odgovornost za uvanje prava svakog djeteta da ga nitko ne zlostavlja verbalno.

Ovo postaje jo jedno razredno pravilo kojim se ureuju demokratski odnosi meu uenicima.HRVATSKI JEZIKJI Stvaranje zajednike prie prema poticaju - Jedan dan na obali rijekeStvaranjem zajednike prie prema poticaju uenik razvija vjetinu rada u timu i razvija samopouzdanje prilikom javnog nastupa pred drugima, uvaava pravo svakog djeteta na slobodu izraavanja. LIKOVNA KULTURAOblikovanje na plohi-slikanje

Nastavna tema: PLOHA - Modelacija i modulacija

Likovni problem: Tonovi boje

Motiv: Jedan dan na obali rijeke Izradom stripa razvija se sposobnost dogovaranja o nainima ostvarivanja konkretnog zadatka. HRVATSKI JEZIKJI Sastavak To nisam ja

Pisanjem sastavka uenik otkriva situacije u kojima je bio povrijeen neijim rijeima ili postupcima i pronalazi rjeenja kako se oduprijeti nepravednim postupcima.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA IgreIgrama Kuice i stanari i Prevedi par na svoju stranu uvjebavaju se neverbalne komunikacijske vjetine.

Ciljna grupa3. a razred

Nain provedbeModelMeupredmetno

Metode i

oblici rada Metode: razgovor, djelatnosti na tekstu, usmenog i pisanog izlaganja, praktini radovi

Oblici rada: skupni, individualni, frontalni, rad u parovima

ResursiNastavna sredstva za uenike: itanka i jezini udbenik Carstvo rijei za 3. razred, listii s napisanim ulogama, listii s reenicama ( govornik, sugovornik), papir iz mape i vodene boje

Nastavna sredstva za uiteljicu: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14) Konvencija UN-a o pravima djeteta

V. Spaji-Vrka: Pouavati prava i slobode

D. Male, I. Strievi: Mi poznajemo i ivimo svoja prava- prirunik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj koli

Plakat s ispisanim djejim pravima (12. i 13.)

Plakat s tekstom: Obvezujemo se da neemo koristiti uvredljive nadimke Nastavna pomagala: igraka mikrofon, mobitel, papir velikih dimenzija, flomasteri, kreda, ploa, fotoaparat

VremenikSvibanj / lipanj 2013. SAT RAZREDNIKA 2 sata

HRVATSKI JEZIK 5 sati

LIKOVNA KULTURA 2 sata

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA - 1 sat


Trokovnik (npr. za projekt)---------------------

Nositelj odgovornostiUiteljica Ana Jeud, uenici 3. a razreda


III. O akovec , etvrti razred ( 4. c) oujak / travanjUiteljica : Zdenka Novak, vjerouitelj Nikola Bistrovi

Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost, projekta i dr. )

Naziv

Pravo na zdrav okoli i njegovo ouvanje

Svrha

Uenik koji odreuje to je zdrav okoli, zato je vaan za ouvanje ivota i sudjeluje u njegovoj zatiti

IshodiStrukturne dimenzije graanske kompetencije:

ljudsko pravna dimenzija

ekoloka dimenzija

politika dimenzija

drutvena dimenzija1. objanjava znaenje i vanost prava na zdrav okoli (graansko znanje i razumijevanje)

2. aktivno sudjeluje u uoavanju i istraivanju stanja okolia, koristi odgovarajue postupke zatite okolia

(graanske vjetine i sposobnosti)

3. pokazuje privrenost ouvanju prirodnog bogatstva u svom zaviaju i domovini (graanske vrijednosti i stavovi)


Uenje e se realizirati sljedeim koracima :

PRIRODA I DRUTVO :

Sunce uvjet ivota Voda uvjet ivota Tlo uvjet ivota Zrak uvjet ivota Istraujemo na okoli terenska nastavaIzvanuionika nastava u AKOM-u (poduzee koje zbrinjava otpad) Zatita vode, zraka i tla Uenik e moi objasniti vanost sunca, vode, zraka i tla za ivot.

Objasnit e potrebu za njihovim ouvanjem od oneienja (voda, zrak i tlo) odnosno zatitom od tetnog djelovanja (sunce) .

Istraivanjem okolia otkriva primjerena/neprimjerena mjesta gdje je smee odloeno i spoznati nain pravilnog zbrinjavanja.

Prati i predlae aktivnosti za obiljeavanje meunarodnih dana u zatiti okolia; Dan uma(21.03. ), Dan voda ( 22. 03.), Dan planeta Zemlje (22. 04.), Svjetski dan ouvanja okolia(5.06.) e i na taj nain primjerom pokazuje zato je vano odgovorno ponaanje prema zajednikoj imovini, tj. okoliu.

SAT RAZREDNIKA : Okoli i mi radionica

U radionici uenici itaju, razgovaraju i zakljuuju o l. 24 Konvencije UN-a o temeljnom ljudskom pravu na zdravu i pitku vodu, na zdrav okoli, ali i o odgovornosti svakog pojedinca u uvanju okolia i racionalnom troenju pitke vode

SAT RAZREDNIKA: Zagaenje pitkih voda - radionica

Kroz Priu o otrovanoj rijeci stjee sliku posljedica koje moe uzrokovati neodgovorno ponaanje ovjeka prema okoliu. Putem rasprave s odreenim ulogama (tvorniari, roditelji, zakonodavci), u kojoj se pridrava pravila uljudbenog razgovora, iznosi svoje stavove o ouvanju okolia.

HRVATSKI JEZIK Dokumentarni film; Ekologija kopnenih voda interpretacija filma

Uenik e nauiti da postoje ljudi odreenih zanimanja koji kontroliraju kvalitetu okolia.

LIKOVNA KULTURA Zdrav i nezdrav okoli

Boja, Kompozicija i nijanse boja

Likovni problem: Kontrast kromatskih i akromatskih tonova boja

Motiv : Zdrav i nezdrav okoli

Uenici e bojom izraziti doivljaj zdravog i nezdravog okolia.

VJERONAUK Zdrav okoli - izvor ivota; radionica

Uenik e itati, razgovarati i zakljuivati o ivotu svetog Franje (zatitnika prirode i ivotinja). Usporeivanjem svojeg ivota sa ivotom svetog Franje razvijat e ljubav prema prirodi.

SAT RAZREDNIKA uvamo okoli skupljamo stari papir

Ukljuivanjem u kolsku proljetnu Akciju skupljanja starog papira uenici e odgovornim djelovanjem i iskustvenim uenjem doprinijeti ouvanju okolia.

IZVANKOLSKA VOLONTERSKA AKTIVNOST (SUBOTA) :

Volonterska akcija Zelena istka Jedan dan za isti okoli, koja je diljem Hrvatske odrana u travnju

Uenik se osobno angaira u ienju okolia grada u okviru akcije Zelena istka.

Ciljna grupa etvrti razred O


Metode i

oblici rada Oblici : individualni, frontalni, rad u paru, rad u skupinama

Metode : razgovora, izlaganja, rada na tekstu, rasprave, prezentacije, kritikog miljenja,

diskusije, demonstracije

Resursi

C) ZA UENIKE : slikovnica o djejim pravima, listii, udbenik, plakatiD) ZA UITELJE: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), Konvencija UNa o pravima djeteta, D. Male, I.Strievi, Mi poznajemo i ivimo ljudska prava, udbenik prirode i drutva, projektor, prijenosno raunalo, dokumentarni film Ekologija kopnenih voda

VremenikOujak / travanj 2013.HRVATSKI JEZIK 3 sata PRIRODA I DRUTVO 7 sati SAT RAZREDNIKA 2 sata LIKOVNA KULTURA - 1 satVJERONAUK 1 sat



Nositelj odgovornostiUiteljica Zdenka Novak, uenici 4. r., vjerouitelj Nikola Bistrovi


III. O akovec , etvrti razred ( 4. c) rujan / listopad Uiteljica : Zdenka Novak Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost, projekta i dr.)

Naziv

Demokratski izbori u razredu i koli

Svrha

Uenik koji aktivno i odgovorno sudjeluje u razvijanju demokratskih odnosa u razredu i koli donoenjem i provoenjem pravila te sudjelovanjem u izborima

Ishodi

Strukturne dimenzije graanske kompetencije :

ljudsko pravna dimenzija

politika dimenzija

drutvena dimenzija

1. opisuje i navodi primjere informiranog, slobodnog i aktivnog sudjelovanja u odluivanju

objanjava hrvatski domovinski identitet (graansko znanje i razumijevanje)

2. aktivno i konstruktivno sudjeluje u utvrivanju kriterija za izbor predstavnika;

koristi vjetine sudjelovanja u izbornim procesima u razredu i koli kao glasa i kandidat

(graanske vjetine i sposobnost)

3. zalae se za izgradnju razreda i kole kao demokratske zajednice

(graanske vrijednosti i stavovi )


Uenje e se realizirati sljedeim koracima: SAT RAZREDNIKA: Razredna pravilaUenik objanjava zato se razred i kola razvijaju kao demokratska zajednica ukoliko svi djeluju prema dogovorenim zajednikim pravilima.

SAT RAZREDNIKA: Izbori za predsjednika i zamjenika razrednog odjela (kandidatura, kampanja, izbori) Izbori za predstavnika u Vijeu uenika kole; (kandidatura, kampanja, izbori)Uenik aktivno sudjeluje u odluivanju u razredu i koli, ue o vanosti odreivanja pravila izbora, o sposobnostima kandidata za izbore te o nainu provoenja izbora, razvija vjetine sudjelovanja u izbornim procesima u razredu i koli kao glasa i kandidat.

Uenik opisuje naine na koje se kola razvija kao demokratska zajednica.

Obrazlae vanost odreivanja pravila izbora i potrebnih obiljeja kandidata za uspjeno obavljanje odreenih dunosti.

Navodi najvanija naela demokratskog izbora i objanjava svojim rijeima zato je sudjelovanje u odluivanju u koli (Vijeu uenika) vaan dio uenja za aktivno i odgovorno demokratsko graanstvo.

HRVATSKI JEZIK : Obavijest i izvjee o izborima - pisana vjebaMATEMATIKA Brojenje glasova i prikaz rezultata izbora, zadaci zadani rijeimaUenik pisanjem obavijesti, izvjea i prikazom rezultata izbora ui da svaki lan zajednice ima pravo biti informiran o odreenoj aktivnosti.

PRIRODA I DRUTVO:Naa domovina RH ; Zagreb glavni grad kao politiko sredite (Markov trg, Vlada, Sabor) Iz prolosti domovine Hrvatske; Samostalna Republika HrvatskaUenik proiruje znanje steeno u 3. razredu o institucijama lokalne vlasti na institucije na nivou drave = Sabor, Vlada, predsjednik RH, Sabora i Vlade .

Uenik e znati da je RH 1991. proglaena samostalnom dravom i imenovati prvog i sadanjeg predsjednika RH. Razvijat e domovinski identitet, navesti najvanije dravne institucije i njihove ovlasti. HRVATSKI JEZIK:Da sam predsjednik/ predsjednica - pisana vjeba Uenici iznoenjem primjera mogueg vlastitog djelovanja pokazuju razumijevanje da o odgovornom ponaanju vlasti ovisi dobrobit zajednice. LIKOVNA KULTURA:CrtanjeToka i crta, Crte prema znaenju

Likovni problem: Kompozicija toaka i crta, omjer

Vrsta poticaja : vizualni - Portret predsjednice razreda/predstavnika u Vijeu uenika

Likovno- tehnika sredstva: olovka

Ciljna grupa

etvrti razred O


Metode i

oblici rada Oblici : individualni, frontalni, rad u paru, rad u skupinama Metode : razgovora, izlaganja, rada na tekstu, kritikog miljenja, suradniko uenje, demonstracije

Resursi

A) ZA UENIKE : udbenik prirode i drutva, biljenica, Intelektualni alat za procjenu poloaja vlasti, novinski lanci, listii sa zadacima , glasaki listii, glasake kutije, plakati kandidature i kampanje, pribor za pisanje, pribor za likovnu kulturuB) ZA UITELJE : Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14); Zakon o provoenju izbora u RH, papiri, flomasteri, prijenosno raunalo, projektor, informativni zaslon u holu kole objava rezultata izbora

VremenikRujan / listopad

SAT RAZREDNIKA 6 sati HRVATSKI JEZIK 3 sata LIKOVNA KULTURA 1 sat

PRIRODA I DRUTVO 2 sata MATEMATIKA 1 sat



Nositelj odgovornostiUiteljica Zdenka Novak, uenici 4. razreda, gradonaelnik, ravnateljica


III. osnovna kola akovec, 5. razred

Uiteljica: Martina Horvat, vjerouiteljica, Tihana Preksavec, uiteljica hrvatskog jezika

Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnost, projekta i dr.)Naziv

Vjerske i druge razliitosti u drutvu

Svrha

Aktivan i odgovoran graanin koji razumije i potuje vjersku, ali i druge razliitosti u drutvu te koristi postupke za suzbijanje drutvene iskljuenosti i diskriminacije.

Ishodi

Strukturne dimenzije graanske kompetencije:

ljudsko pravna

kulturoloka

Uenik: opisuje i usporeuje osnovna obiljeja veinske religije i religijskih manjina u Hrvatskoj.

navodi razliite identitete koji postoje u koli i lokalnoj zajednici prema religijskoj pripadnosti.

objanjava da prava koja uiva u koli jednako pripadaju svakom drugom ueniku bez obzira na vjersku pripadnost(znanje i razumijevanje) koristi postupke za zatitu vjerskih sloboda i drugih razliitosti u drutvu te za suzbijanje drutvene iskljuenosti i diskriminacije po vjerskoj osnovi(vjetine i sposobnosti) pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe

(vrijednosti i stavovi)


Uenje e se realizirati slijedeim koracima:

KATOLIKI VJERONAUK: Velike monoteistike religije: islamVjerski ivot muslimana (izborna tema)

(glavni dogaaji u vjerskom ivotu muslimana, damija)

Uenici e opisati najvanije o velikoj monoteistikoj religiji - islamu (ime, simbol, osniva, sveta knjiga, Bog, rasprostranjenost).

Usvojit e stav potovanja osim prema svojoj katolikoj i prema svim drugim religijama.

Izgraivat e stav potovanja duhovnih vrijednosti razliitih kultura i civilizacija.Razgovarat e o pojavama vjerske diskriminacije u Hrvatskoj i svijetu; razgovarat e u skupinama i donositi zakljuke o tome kakvi su plodovi vjerske iskljuivost i mrnje a kakvi potovanja i uvaavanja.Razvijat e sposobnosti iznoenja vlastitih miljenja i stavova te uvaavanja tuih stajalita i miljenja i razvijati potovanje prema drugim narodima i podnebljima.

Uenici e prepoznati i nabrojiti neke vjerske obiaje muslimana.

U razgovoru s gostom predavaem imamom u nastavi katolikog vjeronauka saznat e najzanimljivije podatke o islamu openito, ali i njegovim osobnim stavovima o islamu i vjeri openito.

HRVATSKI JEZIK:

Subjektivno i objektivno pripovijedanje

Uenici e nauiti razliku izmeu subjektivnog i objektivnog pripovijedanja te e susret s islamskim sveenikom u pisanoj vjebi opisati na objektivan i subjektivan nain.

SAT RAZREDNIKA:

a) saznati podatke koliko uenika/uenica koji nisu katolici pohaa nau kolu.

b) u razgovoru s nekima od njih saznati to vie o njihovim vjerskim obiajima,

slobodnom vremenu te kako se osjeaju u koli u kojoj predstavljaju vjersku manjinu

c) provesti anketu o vjerskoj snoljivosti u koli

Ciljna grupaPeti razred osnovne kole

Nain provedbeModelMeupredmetno vjeronauk, hrvatski jezik, sat razrednika

Metode i

oblici radaOblici rada: individualni, frontalni, rad u paru, rad u skupinama

Metode: razgovor, izlaganje, rad na tekstu, prezentacije, diskusija

Resursia) za uenike: udbenik i radna biljenica Ja sam put, za katoliki vjeronauk petog vjeronaunog godita, biljenica, udbenik Hrvatski ja volim za 5. razred osnovne kole, diktafon, fotoaparat

b) za uitelje: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), Konvencija djeteta o pravima UN-a, udbenik i radna biljenica Ja sam put, za katoliki vjeronauk petog vjeronaunog godita, prijenosno raunalo, projektor, dokumentarni film: Zagrebaka damija (Zagreb Mosque)

Vremeniklistopad

VJERONAUK - 2 sata; HRVATSKI JEZIK - 1 sat; SAT RAZREDNIKA - 1 sat

Nain vrednovanja i koritenje rezultata vrednovanjaopisno praenje i brojano vrednovanje

Trokovnik (npr. za projekt) -------------------

Nositelj odgovornostiMartina Horvat, vjerouiteljica, uenici 5. razreda, Tihana Preksavec, uiteljica hrvatskog jezika, gost predava


III. O akovec, 6. razred rujan / studeni Uiteljica: Sanja Janui (priroda)

Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)

NazivUtjecaj ovjeka na okoli

SvrhaUenik graanin koji odreuje to je odriv razvoj i odgovorno ponaanje prema okoliu te potuje i titi okoli u kojem i od kojega ivi

Ishodi

Gospodarska dimenzija

Ekoloka dimenzija

Drutvena dimenzija Uenik opisuje ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvoja i koristi razliite naine zatite ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia.

(graansko znanje i razumijevanje)

Uenik sudjeluje u dobrovoljnim akcijama koje pridonose dobrobiti pojedinca i grupa na razini kole, a u suradnji s odgovarajuim drutvenim dionicima (graanske vjetine i sposobnosti)

Uenik svojim ponaanjem pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske

(graanske vrijednosti i stavovi)


Uenje e se realizirati sljedeim koracima: PRIRODA: GLJIVE MOGA KRAJA - predavanje i razgovor u grupama, zakljuciTERENSKA NASTAVA - kontinentalna listopadna uma

KORIST OD UMA, ZATITA UMA

ONEIENJE UMA I UTJECAJ OVJEKA

ZATITA PRIRODE U RH

Poveznice s GOO

Uenik uoava, raspravlja i zakljuuje o velikoj bioraznolikosti svoga kraja te o potrebi odgovornog ponaanja prema okoliu.

Uenik u grupama ita,razmatra, iznosi svoje spoznaje, donosi zakljuke u suradnji s drugim uenicima o prirodnim i gospodarskim vrijednostima ume.

Prepoznaje i opisuje tetna djelovanja pretjeranog iskoritavanja uma, posljedice uinka staklenika, kiselih kia i ozonskih rupa te objanjava uzroke nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta

SAT RAZREDNIKA: Ureenje kolskog dvoritaPoveznice s GOO

Uenik se osobno angaira i aktivno ukljuuje u akciju ureenja (ienja i/ili sadnje novih biljaka) u postojeem cvjetnjaku kole.

SAT RAZREDNIKA: Akcija prikupljanja starog papira Poveznice s GOO

Uenik se dobrovoljno ukljuuje u akciju prikupljanja starog papira i tako svojim odgovornim djelovanjem doprinosi ouvanju okolia.

Ciljna grupa6. razred O

Nain provedbe

ModelMeupredmetno, izvanuioniki

Metode i

oblici radaOblici : individualni, frontalni, rad u skupinama

Metode: izlaganje, razgovor, rad na tekstu, praktian rad, demonstracija

Resursi

Za uenike: udbenik, nastavni listii, zidne slike, izvorna stvarnost (gljive, herbarizirani primjerci biljaka)

Za uitelje : Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenik prirode, radna biljenica, pribor za terensku nastavu (termometar, fotoaparat, paga, metar, pastele, papiri) pribor i kemikalije za izvoenje pokusa, videozapis Ozonske rupe, Uinak staklenika, projektor, raunalo, Zakon o zatiti prirode ("Narodne novine", broj 80/13)

Vremenikrujan / studen PRIRODA 7 sati

SAT RAZREDNIKA 3 sata

Nain vrednovanja i koritenje

rezultata vrednovanjaOpisno praenje

Trokovnik (npr. za projekt)-----------------------

Nositelji odgovornostiUiteljca prirode - Sanja Janui , predstavnik GD Smrak g. Vlado Mislovi , uenici estih razreda


III. O akovec, 7. razred svibanj / lipanj Uitelj: Nikola Pongrac (Njemaki jezik) u suradnji s drugim uiteljimaIzvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)NazivZemljopis zemalja njemakog govornog podruja / Landeskunde der deutschsprachigen Lnder

SvrhaUenik koji objanjava i usporeuje kulturne posebnosti zemalja njemakog govornog podruja i Hrvatske, potuje kulturne razliitosti i koristi interkulturni dijalog

Ishodi

Kulturoloka dimenzijaDrutvena dimenzijaUenik:

opisuje narodne obiaje, objanjava to je osobni a to zaviajni identitet, te obrazlae razliku izmeu kulture i identiteta.

opisuje obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskoj

opisuje i dokumentira primjere uspjene suradnje u izgradnji zajednike hrvatske kulture

objanjava u emu se sastoji interkulturni dijalog s graanima zemalja njemakog govornog podruja i zato je vaan za izgradnju demokratske zajednice

pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, potovanju, suradnji i solidarnosti na razini razreda, kole i drutva u cjelini

objanjava to su stereotipi, predrasude i diskriminacija po razliitim osnovama te vanost njihova suzbijanja u svrhu stabilnosti viekulturalne demokratske zajednice Republike Hrvatske.


Uenje e se realizirati sljedeim koracima : Uenici u grupama izrauju mentalne mape sa svojim trenutnim znanjem i asocijacijama vezanim uz zadanu dravu. Po jedna grupa radi mapu na papiru A3 formata o Njemakoj, Austriji i vicarskoj.

Grupe prezentiraju svoje mape, a druge grupe po potrebi dopunjuju sa svojim asocijacijama.

Uenici ue o kulturnim, povijesnim, industrijskim i drutvenim znamenitostima i posebnostima pojedine drave te vanosti nacionalnog identiteta. Uenici po grupama rjeavaju kviz (multiple choice) na temu geografije i kulture zemalja njemakog govornog podruja.

Sljedei sat uenici po grupama prezentiraju neku posebnost, industriju, glazbu, znamenitosti zemlje kuju su obraivali u prethodnom satu. Koriste Powerpoint prezentacije, pjevaju himnu, prezentiraju autohtona jela.

Uenici istrauju o glavnim gradovima zemalja njemakog govornog podruja.

Uenici u grupama pripremaju kviz, po 10 pitanja o kulturi, povijesti, znamenitostima zaviaja, akovcu, Meimurju, Republici Hrvatskoj. Meusobno sueljavanje grupa.

Ciljna grupaSedmi razred osnovne kole

Nain provedbe

ModelMeupredmetno

Metode i

oblici radaOblici: individualni, frontalni, rad u skupinama

Metode: razgovora, izlaganja, rada na tekstu, rasprave, prezentacije, demonstracije, kviz, izrada umne mape

ResursiZA UENIKE: PowerPoint prezentacije, listii, udbenik, plakati

ZA UITELJE: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenik njemakog jezika Wir 4, projektor, prijenosno raunalo

VremenikNJEMAKI JEZIK 6 sati i drugi predmeti


rezultata vrednovanjaOpisno praenje

Trokovnik (npr. za projekt)--------------------

Nositelji odgovornostiUenici sedmih razreda, uitelj Nikola Pongrac i drugi uitelji


III. O akovec, osmi razred (8.a, 8.b) studeni Uiteljica: Tihana Preksavec (hrvatski jezik) Uitelj: Tomica Hlapi (povijest) Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)

NazivDemokracija, prava i odgovornosti pojedinca u drutvu

SvrhaUenik graanin koji objanjava ishodita demokracije, slobodu miljenja, pravnu dravu i jednakost pred zakonom te koristi postupke za suzbijanje ideoloke iskljuivosti prema pojedincu s drugaijim stavovima i miljenjem

Ishodi

Ljudskopravna dimenzija

Politika dimenzija

DrutvenaUenik/ca

opisuje i dokumentira podatcima kako se u demokraciji tite temeljna ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob, spol, rasu, etniku, vjersku, klasnu pripadnost i druge osobine

opisuje ishodita demokracije prema Johnu Locku, objanjava to je drutveni ugovor; kako se formira demokratska vlast; zato je svrha demokratske vlasti pridonositi razvoju zajednikog (javnog) dobra

objanjava odakle pravo i obveza svakoga graanina u demokraciji da sudjeluje u vlasti

odreuje hrvatskoga graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti

objanjava to je ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti

navodi razloge za ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji

objanjava na koje naine graani u demokraciji nadgledaju postupke vlasti i rad demokratski izabranih zastupnika na svim razinama odnosno moe li se dovesti u pitanje opstanak demokracije kada su graani pasivni

razlikuje poloaj graana u demokraciji i nedemokratskim reimima

iznosi i argumentira svoje stavove i miljenja uz potovanje stavova i miljenja drugih

objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije i vladavine prava; da se temelji na jednakosti i jednakopravnosti

objanjava to znai pred zakonima imati ista prava bez obzira na nae vrijednosti, stajalita, fizike i duevne osobine

objanjava da je pravna drava iznad svake ideologije jer ideologije same po sebi znae iskljuivost prema onima koji drukije misle; to povezuje s injenicom ako bi ideologija bila u sri demokracije, svako bi diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo demokratsko ponaanje

primjenjuje drutvene komunikacijske vjetine; timski rad, suradnja, dogovaranje te poticanje i ukljuivanje u dijalog, upravljanje emocijama, javni nastup, prezentacija.


POVIJEST

Uenici u interaktivnim oblicima uenja itaju, razgovaraju, iznose miljenje i argumentiraju ga te donose zakljuke o pojmovima: ishodita demokracije prema Johnu Lockeu, drutveni ugovor, ustav, formiranje demokratske vlasti, demokracija, narod izvor ustavne vlasti, pravo naroda na sudjelovanje u vlasti, trodioba vlasti, podjela i ogranienja vlasti, uloga vlasti, zajedniko dobro, socijalna drava, politika normativni i provedbeni procesi, javne politike, institucije, procjena poloaja vlasti, veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava.

HRVATSKI JEZIK

Steeno znanje primjenjuju u parlaonici na satovima lektire.

Uenici su na satovima lektire podijeljeni u dvije skupine, afirmacijsku i negacijsku, te im je ponuena teza: Izbacivanje galeba Jonatana iz jata demokratski je in. Sluei se argumentima (citatima iz knjige) te znanjem steenim na satovima povijesti, afirmacija e pokuati dokazati da je izbacivanje galeba Jonatana iz jata bilo demokratski in, dok e negacija pokuati dokazati suprotno.

Ciljna grupa8. razred

Nain provedbe

ModelMeupredmetno

Metode i

oblici radaOblici: individualni, elni, rad u skupinama, , parlaonica

Metode: razgovora, izlaganja, suradnikog uenja, rada na tekstu, demonstracije, usmenog izlaganja, zakljuivanja

Resursi

Za uitelja: Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14), udbenik povijesti, roman Galeb Jonatan Livingston, Ustav RH, toperica.

Za uenike: roman Galeb Jonatan Livingston, itanka HJ Iz prie u priu, udbenik povijesti, papiri, olovke.

VremenikStudeni

Povijest: 5 kolskih sati

Hrvatski jezik: 2 kolska sata


rezultata vrednovanjaNain vrednovanja: opisno

Koritenje rezultata vrednovanja

Povijest: Kao poticaj i motivacija za nastavak uenja i promiljanja o odnosu pojedinca i drutva

Hrvatski jezik: Kao dodatna ocjena za razumijevanje lektirnoga djela

Trokovnik (npr. za projekt)-----------

Nositelji odgovornostiUiteljica hrvatskoga jezika, uitelj povijesti, uenici osmog razreda


III. O akovec, 5., 6., 7., i 8. razred Tijekom kolske godine i nacionalne kampanje Stvorimo bolji Internet zajedno

Uitelji: Nataa Boj (informatika) i Zvonko Ljubi (tehnika kultura)

Izvedbeni program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja (nastavne jedinice, izvanuionike aktivnosti, projekta i dr.)

NazivStvorimo bolji internet zajedno

SvrhaUenik graanin koji koristi dobrobiti interneta i drutvenih mrea za razvoj demokratskog drutva te izbjegava i titi se od moguih zlouporaba

Ishodi

Ljudsko pravna dimenzija

Drutvena dimenzijaUenik:

objanjava razloge za potovanje pravila sigurnog koritenja interneta

opisuje ulogu drutvenih mrea na internetu

objanjava i opisuje oblike rizinog ponaanja na internetu

navodi postupke koji prethode i vode u trgovanje ljudima

(graansko znanje i razumijevanje)

aktivno sudjeluje u uoavanju e-nasilja i rizinih ponaanja na internetu prijavljuje ih roditeljima i uiteljima

primjenjuje sigurnosne postavke zatite privatnosti i osobne sigurnosti na drutvenim mreama, koristi drutvene mree za irenje prijateljstva, dijeljenje obrazovnih sadraja, zabavnih sadraja

pokazuje otpornost na e-provokacije te drutveno nepoeljno i rizino ponaanje

koristi Internet za pokretanje i sudjelovanje u akcijama solidarnosti, volontiranja, rjeavanja drutvenih problema te zatite i razvoja zajednike dobrobiti

(graanske vjetine i sposobnosti)

pokazuje privrenost dobrobitima interneta i drutvenih mrea te izbjegava mogue zlouporabe

graanske vrijednosti i stavovi


Najava ukljuenja u nacionalnu kampanju

Stvorimo bolji Internet zajedno

Upute za rad, dogovor o radu

Pregled radova na portalu www.ucitelji.hr koji su objavljeni u prolim kampanjama

Razgovor, rasprava to radimo i kako se ponaamo na internetu?

Ideja-koju vrstu rada odabrati

Pretraivanje informacija na internetu

Prouavanje zakona (Kazneni zakon, lanaka koji se odnose na sankcije vezane uz vrijeanje na internetu)

Izrada uenikih radova - prezentacija, filmova, glogstera, crtea, kvizova, stripova

Ispunjavanje obrasca za prijavu rada

Objava rada na portalu www.ucitelji.hr

Prezentacija rada pred razredom i uiteljima

Praenje broja lajkova pojedinog rada na portalu www.ucitelji.hr

Ciljna grupa

Uenici 5., 6., 7., i 8. razreda

Nain

provedbeModelMeupredmetnoIzborna nastava informatike I redovna nastava tehnike kulture

Metode i oblici radaMetoda usmenog izlaganja, razgovora, rad na tekstu, rasprava, rad na raunalu, frontalni rad, individualni rad, izrada plakata, crtea, stripova, video zapisa i kvizova

Resursi

Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole (Narodne novine 104/14)

Raunala spojena na Internet, Facebook profili uenika i njihovih prijatelja, interesne grupe na Facebook-u, broura Zatitite svoju privatnost na Facebook-u, Kazneni zakon RH, on-line alati, portal:www.ucitelji.hr, e-mail usluga

Vremenik

Tijekom kolske godine i nacionalne kampanje Stvorimo bolji Internet zajedno - Izborna nastava informatike I redovna nastava tehnike kulture

5. razred 2 sata, 6. razred 2 sata po razredu, 7. razred 6 sati po razredu, 8. razred 6 sati po razredu

Nain vrednovanja i koritenje rezultata vrednovanjaAnaliza i evaluacija prezentiranih radova od strane uitelja, uenika i ire drutvene zajednice (radovi su objavljeni na portalu: www.ucitelji.hr. Svaki rad dobio je odreeni broj lajkova (glasova publike).

Trokovnik (npr. za projekt)--------------------

Nositelj odgovornostiNataa Boj, uiteljica informatike, Zvonko Ljubi, uitelj tehnike kulture, uenici petih, estih, sedmih i osmih razreda

Ui izbor nastavnih materijala i izvora uenjaSanja Lonar-Vickovi, Zlata Dolaek-Alduk (2010), Ishodi uenja. Prirunik za sveuiline nastavnike (o formiranju ishoda uenja), Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuMetode prikladne za uenje i pouavanje u Graanskom odgoju i obrazovanju ( 1999, 2011, 2014 ): Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr)

Graanski odgoj i obrazovanje; Intelektualni alati za uitelje/nastavnike i uenike (2014). Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, www.azoo.hrPravedni medvjedii ue o pravednosti, Prirunik o osnovama demokracije (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr).

Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (2010), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hrZakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije (2012), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu ivjeti zajedno jednaki u dostojanstvu (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr)

Alain de Benoist (2014), to je to identitet? Matica hrvatska,Vijenac 526Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava CM/Rec (2010.) 7, Odjel za obrazovanje Vijea Europe, www.coe.int/edc, www.azoo.hrSkoko, Boo (2009), Domoljublje, patriotizam, nacionalizam, ovinizam. Drava kao brend upravljanje nacionalnim identitetom, Matica hrvatska, Zagreb, str. 15-42.

Graanski odgoj i obrazovanje PAMTILICA (2014), Agencija za odgoj i obrazovanje, www.azoo.hrKako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2013), Agencija za odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu ivjeti zajedno jednaki u dostojanstvu (2011). Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb. www

HYPERLINK "http://www.azoo.hr/".

HYPERLINK "http://www.azoo.hr/"azoo

HYPERLINK "http://www.azoo.hr/".

HYPERLINK "http://www.azoo.hr/"hr ai, Lj. (ur.) (2001). Humane vrednote - odgoj za humanost: Prirunik za uitelje i radni materijali za uenike. Hrvatski Crveni kri, Zagreb. www.azoo.hr , www.hck.hr Istraujemo djeja prava (2007): Rolf Golob, Peter Krapf. Knjiga V, Vijee Europe www.azoo.hr Krizmani, M., Kuec, M., Dobranovi, M., Marui, A., Sabol, J. (2012). Bontoni ili kako svima biti prijatelj. Zagreb: Hrvatski savez udruga tjelesnih invalidaLonari Jelai, N. (ur.) (2007). Projekt graanin: Prirunik za nastavnike. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje. www.azoo.hrLonari Jelai, N. (ur.) (2009). Zatita potroaa: Prirunik za uitelje (O i S), udbenik za uenike (O i S). Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb. www.azoo.hr Male, D., Ivanka S. (ur.) ( 2003). Mi poznajemo i ivimo svoja prava : prirunik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj koli. kolska knjiga, Zagreb.Vudri, N., Petri, A., Turk, M. (2008). Neu biti rob(a)2. Hrvatski Crveni kri, Zagreb.Rolf Gollob, Peter Krapf, Wiltrud Weidinger (2010). Odgoj i obrazovanje za demokraciju: Metodiki prirunik za uitelje i nasavnike o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava, Vijee Europe, Knjiga 1 www.azoo.hr Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava (2007). Ur. Rolf Gollob, Peter Krapf, Wiltrud Weidinger; Knjiga V. Vijee Europe. www.azoo.hrPavani, S., Bajt I. (2008). Miica Milica. Zagreb: Hrvatski crveni kri, ZagrebSpaji-Vrka,V., Strievi, I., Male, D., Matijevi, M. (2004). Pouavati prava i slobode: Prirunik za uitelje osnovne kole s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: IOC za ljudska prava, Filozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuUzelac, M. (2008). Za Svemire: Radionica miroljubivog rjeavanja sukoba za osnovnu i srednju kolu. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasiljaivjeti u demokraciji (2010). Odgoj i obrazovanje za demokratsko graanstvo i ljudska prava, izvedbeno planiranje nastavnih cjelina, Knjiga III, Vijee Europe, www.azoo.hrRepublika Hrvatska

Zakoni

Ustav Republike Hrvatske

Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih manjina

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina

Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu i samoupravu

Zakon o volonterstvu i Etiki kodeks volontera Obiteljski zakon

Zakon o ravnopravnosti spolova

Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara

Dopunski materijali

Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovaki statuti, Poljiki statuti, Krki statuti i odredbe o zatiti ena od nasilja i drugi)

Interaktivna karta batinskih ustanova (http://kultura.hr)

Hrvatska kulturna batina zbirke po regijama (http://kultura.hr) Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske batine (http://kultura.hr)

ivotopisi i djela - Ruer Bokovi, Marko Maruli, Marko Polo, Ivan Metrovi, Ladislav Ruika, Eduard S. Penkala, Dragutin Kramberger, Vueti, Nikola Tesla i drugi Natpis iz Kneeva dvora u Dubrovniku Obliti privatorum publica curate

Meunarodni dokumenti

Opa deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), UN, 1948.

Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), UN, 1989.

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms), VE, 1950.

Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education), UNESCO, 1960.

32

goio-primjeri izvedbenih programa

Documents