primjeri dobre prakse web

BIOLOGIJA

Izdavač:UWC-IB Inicijativa u BiH

Za izdavača:Ivan Lorenčič

Autorice: Aida HercegAleksanda Tubić Derviša SikiraMirsada BegovićMensura NovoStanislava Marjanović

Recenzenti: Anka Zupan (biologija)Miroslav Cvahte (fizika)Zdenka Keuc (hemija)

Urednice:Lidija PiskerElmaja Bavčić

Lektor: Rašid Krupalija

Dizajn: Shift Kreativna agencija, Mostar

Štampa: SUTON d.o.o.

Godina:2010.

Inicijativa Koledža ujedinjenog svijeta iOrganizacije za međunarodnu maturu u BiH (UWC-IB Initiative in BiH)Ured za razvojSkenderija 33, SarajevoTel: 033 212 083, 557 995Fax: 033 557 996E-mail: [email protected]

BIOLOGIJA

PRIMJERI DOBRE NASTAVNE PRAKSE | 5

Centar za profesionalni razvoj profesora UWC-IB Inicijative u BiH u posljednje četiri godine organizirao je više od 20 seminara na kojima je učestvovalo preko 500 profesora iz cijele BiH. Predmeti na seminarima bili su sljedeći: maternji jezik, engleski jezik, njemački jezik, geografija, fizika, kemija, biologija i matematika. Osnovni cilj svih seminara bio je pred-stavljanje suvremenih metoda nastave koje se upotrebljavaju u Programu međunarodne mature i mogu se prenijeti u programe koji se izvode u BiH.

Na seminarima se pokazalo da profesorima trebaju različiti materijali - od priprema za na-stavu, do primjera eksperimenata, testova, radnih materijala za učenike. Zato smo odlučili da pozovemo profesore koji su sudjelovali na seminarima iz kemije, biologije i fizike da pripreme različita rješenja iz njihove prakse koja mogu biti korisna i za druge učitelje.

Ovaj priručnik je primjer primjene rješenja iz prakse, koji je poznat u svim modernim škol-skim sistemima. Posebna zahvala ide svim autorima za njihov rad. Nadamo se da će priruč-nik biti koristan za profesore širom BiH.

Ivan LorenčičDirektor Centra za profesionalni razvoj profesoraUWC-IB Inicijativa u BiH

sAdržAJ

Profesori hemije, fizike i biologije na radnom sastanku u Sarajevu

sAdržAJ


FizikaAleksandra TubićRadioaktivnost - Zakon radioaktivnog raspada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Aleksandra Tubić Elektromagnetna indukcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Mensura NovoDifrakcija svjetlosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

HemijaAida HercegNitro-spojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Aida HercegDerivati karbonskih kiselina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Stanislava MarjanovićGrađa atoma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Stanislava MarjanovićOdređivanje i upoređivanje kalorične vrijednosti uzoraka hrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

BiologijaDerviša Sikira Fotosinteza hrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49Derviša Sikira Klasifikacija skrivenosjemenjača: dikotile i monokotile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63Mirsada BegovićBiotehnologija i njena primjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Mirsada BegovićFotosinteza i fotosintetički pigmenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

Fizika

FIZIKA

PRIMJERI DOBRE NASTAVNE PRAKSE | 1 1

Predmet: Fizika

Nastavna jedinica: Radioaktivnost - Zakon radioaktivnog raspada

Autorica: Aleksandra Tubić

Priprema za čas fizikeŠkola: Srednjoškolski centar SrebrenicaOdjeljenje: IV razred gimnazijeNastavna cjelina: Nuklearna fizika

Potrebno vrijeme: dva školska časa (najbolje dvočas)Ciljevi:

- shvatanje pojma slučajne veličine i eksponencijalne zavisnosti N/N0(t)- objedinjavanje prethodno stečenih znanja i povezivanje

Vježba 1. Uvod:

Poznato je da se ne može sa sigurnošću pogoditi koji od šest brojeva će se dobiti ba-canjem kockice za jamb. Može se samo sa određenom vjerovatnoćom, koja iznosi 1/6, pretpostaviti koji broj će izaći. Za ovakve događaje koji se mogu predvidjeti samo sa određenim stepenom sigurnosti kažemo da su slučajni.

Pretpostavimo sada da imamo stotinu kockica za jamb. Da li su šanse da se na jednoj određenoj kockici pojavi neki od brojeva npr. broj 3, sada veće?

Očekivani odgovor: Naravno da nisu. I dalje je vjerovatnoća ista, tj. 1/6.

Ako sada posmatramo sve kockice, da li će vjerovatnoća da se na bar jednoj od njih pojavi broj 3 biti veća?

Očekivani odgovor: Hoće, bar 1/6 od svih kockica će pokazati broj tri, a vjerovatnoća predviđanja se povećava što je veći broj upotrebljenih kockica.

Radioaktivni raspad je proces sličan bacanju kockica tj. slučajan proces. Nikada ne mo-žemo sa sigurnošću znati da li će se neko jezgro u određenom trenutku raspasti ili ne.

Međutim, ako imamo dovoljno veliki broj jezgara u nekom uzorku radioaktivnog mate-rijala, možemo, čak veoma tačno, predvidjeti ponašanje čitavog uzorka, iako o ponaša-nju svakog pojedinačnog uzorka ne možemo reći ništa.

Zbog toga što se i bacanje kockica za jamb i radioaktivni raspad pokoravaju istim zako-nima slučajnih događaja, za simulaciju radioaktivnog raspada tokom ove vježbe ćemo se koristiti kockicama za jamb.

FIZIKA

1 2 | PRIMJERI DOBRE NASTAVNE PRAKSE

FIZIKA

Zadatak 1.

Određivanje aktivnosti uzorka (radioaktivnog izotopa) A

Potreban material:

- 100-200 kockica za jamb (učenicima je prethodni čas rečeno da svako od njih done-se koliko može (bar 3 kockice)

- Kartonska kutija

- Milimetarski papir ili već pripremljeni od strane profesora radni list sa tabelom i gra-fičkim osama

Svaka kockica predstavlja jedno radioaktivno jezgro nekog izotopa koji ćemo označiti sa A. Pretpostavimo da se naš izotop raspao ako se kockica pri bacanju okrene na broj 3.

Promućkajmo kutiju i iz nje izvadimo samo kockice na kojima je bio okrenut broj 3. Zabilježimo taj broj kockica i unesimo u tabelu. Taj broj predstavlja broj „raspadnutih jezgara”. Upišimo i broj kockica koje su ostale u kutiji. To je broj “neraspadnutih jezgara”. Postupak ponoviti sve dok ima jezgara (kockica) ili bar 15-20 puta.

Svaki put u tabeli izračunati odnos N/N0 (gdje je N broj neraspadnutih jezgara, a N0 početni broj jezgara).

Postupak provodi čitavo odjeljenje zajedno ako ima manje učenika (do 20 ) ili se dijeli u dvije grupe.

Tabela 1. Izotop A

Broj bacanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Broj “raspadnutih” jezgara

Broj jezgara koji je ostao N

N/N0

Zadatak 2.

Određivanje aktivnosti uzorka radioaktivnog izotopa B:

Pitanje: Šta predstavlja aktivnost nekog uzorka?

Očekivani odgovor: Broj raspada jezgara u jedinici vremena. Jedinica za aktivnost je beke-rel Bq i jednak je aktivnosti uzorka u kojem se dešava jedan raspad u jednoj sekundi.

Pretpostavimo da imamo drugi radioaktivni izotop B čija je aktivnost dva puta veća od aktivnosti izotopa A. Veća aktivnost znači više raspada u jedinici vremena a mi pretpo-stavimo da su raspadnuta jezgra ona kod kojih se kockica okrenula ili na 3 ili na 5.

FIZIKA FIZIKA


Ponovimo proceduru sa kockicama i kutijom kao u prvom zadatku, s tim što događaje sa pojavljivanjem 3 ili 5 smatramo raspadom jezgra izotopa B. Unesimo podatke u ta-belu.

Tabela 2. Izotop B

Broj bacanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Broj “raspadnutih” jezgara

Broj jezgara koji je ostao N

N/N0

Zadatak 3.

Grafičko predstavljanje rezultata. Eksponencijalni zakon radioaktivnog raspada.

Podatke iz tabele 1. unijeti u već pripremljenu mrežu (ili učenicima zadati da sami kod kuće nacrtaju grafik ako se radi samo jedan čas). Na X osu nanijeti vrijednosti koje pred-stavljaju redni broj bacanja (u pravom eksperimentu određivanja aktivnosti uzorka pri radioaktivnom raspadu, na X osu se nanosi vrijeme tj. to je vremenska osa). Na Y osu se nanosi odnos broja preostalih kockica i ukupnog broja kockica tj. N/N0.

Kroz unešene tačke provući glatku krivu (ne spajati tačke) tako da se dobije eksponen-cijalana zavisnost ovih veličina.

Postupak provesti na istom grafiku i za uzorak B, samo drugom bojom da se mogu upoređivati.

N/N0

Redni broj bacanja/vrijeme

FIZIKA

14 | PRIMJERI DOBRE NASTAVNE PRAKSE

FIZIKA

Pitanja:

1. Napiši zakon radioaktivnog raspada: __________________________________________

2. Po čemu se, osim po aktivnosti razlikuju izotopi A i B, tj. njihovi grafici?

_________________________________________________________________________

Zadatak 4.

Određivanje vremena poluraspada

Šta je vrijeme poluraspada?

Očekivani odgovor: To je vrijeme za koje se raspadne polovina od ukupnog broja jezga-ra nekog radioaktivnog izotopa.

Koji bi bio najjednostavniji način da se sa grafika koje smo dobili očitamo (procijenimo) vrijeme poluraspada uzoraka A i B?

Očekivani odgovor: Da se na X osi očita podatak koji odgovara tački za koju je N/N0 jednako ½.

Pretpostavimo da jednom podioku na X osi odgovara vrijeme od 10 dana. Koliko je vrijeme poluraspada datih uzoraka?

Uzorak A: Uzorak B:

T1/2 = ______________________ T1/2 =________________________

Pitanja i zadaci:

1. Koji od ovih izotopa ima duže vrijeme poluraspada i zašto?

_______________________________________________________________________

2. Hemijski elementi sa istim atomskim brojem ali različitim brojem neutrona nazivaju se

_______________________________________________________________________

3. Alfa čestice su ___________________________, beta čestice su ________________,

gama zraci su ___________________________________________________________

FIZIKA FIZIKA


4. Neki radioaktivni izotop sadrži 1000 jezgara. Poslije vremena koje je jednako vreme-nu poluraspada tog izotopa u uzorku će ostati ____________________ jezgara, a posle dva vremena poluraspada ostaće ___________________ jezgara.

5. Ni 63 ima vrijeme poluraspada od 92 godine. Odredite njegovu konstantu raspada.

6. Aktivnost nekog preparata je 25 MBq. Koliko se jezgara raspadne u jedinici vremena? Koliko se jezgara raspadne za 30 minuta?

7. Odrediti nepoznatu česticu kod sljedećih radioaktivnih raspada:

6C14 + 2α4 = 8O17 + _____________

13Al27 + __________ = 12Mg26 + 1p1

28Ni60 + 2α4 = 30Zn62 + __________

7N14 + _____________ = 8O15 + γ

8. Dopunite sljedeće radioaktivne procese dodajući oznaku za odgovarajuću česticu koja nedostaje (α, β ili γ):

7N13 = 6C13 + ________

15P32 = 16S32 + _______

94Pu240 = 92Pb236 + ____

6C14* = 6C14 + _______

FIZIKA

Fizika

FIZIKA


Predmet: Fizika

Nastavna jedinica: Elektromagnetna indukcija

Autorica: Aleksandra Tubić

Priprema za čas fizikeŠkola: Srednjoškolski centar SrebrenicaRazred: treći razred gimnazije ili 1. razred elektrotehničke školeNastavna oblast: Vrtložna fizička polja. Vremenski promjenljivo električno i magnetno polje.

Elektromagnetna indukcija je pojava nastanka električne struje usljed promjena ma-gnetnog polja. Na njenoj primjeni se zasniva rad generatora naizmjenične struje.

Napomena:

Samo definisanje elektromagnetne indukcije nije dovoljno da bi učenici shvatili ovu po-javu. Da bi je lakše zapamtili i bolje shvatili, potrebno je da se pomoću demonstracije ili eksperimenta uvjere da kretanje provodnika u magnetnom polju ili sama promjena magnetnog polja može dovesti do pojave elektromotorne sile tj. pojave struje. Povezaću ovu pojavu i sa principom rada generatora naizmjenične struje. Prikazivanje slika na gra-foskopu ili primjena Power Point prezentacije olakšava učenicima praćenje predavanja.

Planiranje i organizacija časa

Tip časa: Obrada novog gradiva

Ciljevi časa:

Učenici treba da shvate pojam elektromagnetne indukcije, kako nastaje i kako se manifestuje.Učenici treba da upoznaju dijelove električnog kola kao što su: izvor jednosmjerne stru-je, galvanometar, induktivni kalem, reostat-otpornik promjenljive otpornosti, kako se vezuju u strujno kolo, te da shvate kako promjena magnetnog polja ili kretanje provod-nika izazivaju pojavu struje. Takođe, treba da nauče kako da jednostavno izvedu izraz za Faradejev zakon elektromagnetne indukcije.

Metode i oblici rada:

Pri realizaciji koristiti metodu usmenog izlaganja, metodu razgovora i demonstracije. Oblik rada je frontalan i individualan.

Usaglašenost sa nastavnim planom i veza sa drugim predmetima

Nastavna jedinica se uklapa u program predmeta Fizika. Ova tema povezuje električno i magnetno polje, te uvodi u upotrebu novi pojam - elektromagnetno polje, koji se dalje može povezati sa električnim oscilacijama i elektromagnetnim talasima. Koriste se zna-

FIZIKA


FIZIKA

nja o Kulonovoj i Lorencovoj sili koja su prethodno stečena pri izvođenju formule za Fa-radejev zakon elektromagnetne indukcije, pojam magnetnog fluksa. Može se naći veza sa elektro grupom predmeta i vidjeti kako su ovi pojmovi definisani u elektrotehnici.

Nastavna sredstva:

Za realizaciju ovog časa, pored table, grafoskopa (platno) ili računara – za prezentaci-ju slika potrebna su i sljedeća nastavna sredstva: šipkasti magnet, izvor jednosmjerne struje – ispravljač, dva induktivna kalema, reostat, galvanometar (po mogućnosti de-monstracioni), prekidač strujnog kola i provodnici za povezivanje elemenata u strujno kolo. Potreban prostor je učionica sa bijelom tablom ili platnom, a sva potrebna apara-tura treba da je na katedri već pripremljena prije časa.

Vrijeme za realizaciju: 45 minuta (jedan školski čas)

Tok časa

Planirani sadržaj

radaAktivnost profesora

Aktivnostučenika

Planirano vrijeme u

minutamaMetode i

oblik radaNačin praćenja

od strane učenika

Očekivani efekti

Uvod: Ko je i kako otkrio elektromagnet-nu indukciju.

Izlaganje(istorijat i zani-mljivosti iz biografije Faradeja).

Slušanje izapisivanje.Mogu i samisaopštiti nešto u vezi sa temom ako im je po-znato.

5 Usmenoizlaganje,frontalni oblik.

- Da se učenici zainteresuju za datu temu.

Demonstracija. Izvođenjedemonstracije.

Posmatranje i zaključivanjei samostalno izvođenje poje-dinihučenika.

15 Razgovor i de-monstracija.Individualan rad učenika dobrovoljaca.

Posmatranje i šta zaključujuizdemonstracije.

Da shvate i opišu nastalu pojavu pri demonstra-ciji.

Definisanje elek-tromagnetne indukcije i izvo-đenje izraza za Faradejev zakon elektromagnet-ne indukcije.

Izlaganje, objaš-njavanje, prika-zivanje slajdova ili grafofolija.

Slušanje, zapisivanje, odgovaranje na postavljena pitanja.

10 Usmeno izlaga-nje, razgovor, prikazivanje.

Prethodno znanje izraza za Kulonovu i Lorencovu silu.

Primjena znanja iz matematike.

Primjeri zaprimjenu.

Izlaganje, prika-zivanje slajdova.

Slušanje,zapisivanje,zaključivanje.

5 Usmenoizlaganje, prikazivanje.

- Shvatanjepraktičneprimjene ovog zakona i pojave.

Zaključak. Šta smo naučili na ovom času?Praćenje ivrednovanje.

Postavljanje pitanja ilipetominutni test sapostavljenim pitanjima.

Odgovaranje na pitanja.

10 Razgovor ili individualan rad (pismeno).

Kroz odgovore na pitanja i postavljanje novih.

Da su shvatili opisanu pojavu.

FIZIKA FIZIKA


Zadatak za učenike:

Od učenika se očekuje da aktivno učestvuju u opisivanju i definisanju nove pojave, da traže odgovore na postavljena pitanja, pokušaju da objasne i sami izvedu uz prisustvo profesora demonstraciju, kao i da nauče da izvedu matematički izraz za elektromagnet-nu indukciju - Faradejev zakon. Takođe bi trebali da mogu rješavati jednostavnije ra-čunske zadatke. Učenici željni znanja moći će sami da izvrše demonstraciju, a svi ostali kroz razgovor i odgovore na pitanja u testu moći će da se dokažu.

Nastavni materijali:

Pored aparature za demonstraciju, koriste se i crteži na grafofolijama ili Power Point prezentacija u vidu slajdova.

Literatura:

1. Grupa autora (М. Raspopović, D. Ivanović, D. Krpić i drugi), “Fizika sa zbirkom zada taka i priručnikom za laboratorijske vježbe za 2 razred srednje stručne škole“, ZUNS, Beograd

2. Dr. G. Dimić i dr. Gojko Savanović : Fizika za III razred Gimnazije

3. Internet

Praćenje i vrednovanje Postignuća učenika

PITANJA ZA KRATKI TEST (učenicima će biti podjeljena na početku časa)

Šta se dešava kada se magnet pomjera gore-dole?•

Šta se dešava pri kretanju primara ili sekundara?•

Kako promjena otpora na reostatu utiče na pojavu struje u sekundaru?•

Ako se prekidač uključuje i isključuje, šta se dešava?•

Kako se definiše Faradejev zakon elektromagnetne indukcije?•

Riješi zadatak: Kolika je indukovana elektromotorna sila, ako se početni fluks od •2 Wb smanji na 0,5 Wb za vrijeme od 1s?

Planiranje daljih aktivnosti

Znanje stečeno izučavanjem ove nastavne jedinice učenici treba da primjene pri izu-čavanju narednih lekcija: pri određivanju smjera indukovane struje pomoću Lencovog pravila, da bi lakše shvatili pojam samoindukcije i uzajamne indukcije. Učenici će tako-đe moći da razumiju princip rada generatora naizmenične struje.

FIZIKA

Fizika

FIZIKA


Predmet: Fizika

Nastavna jedinica: Difrakcija svjetlosti

Autorica: Mensura Novo

Priprema za čas iz fizikeŠkola: Treća gimnazija, SarajevoRazred: Četvrti (IV) – izborna nastava, prirodni smjer

Tip časa: Izlaganje novog gradiva i eksperimentalna vježba

Metode rada: Metoda usmenog izlaganja, metoda eksperimenta, metoda razgovora

Oblik rada: Frontalni

Ciljevi profesora:

- da se učenici zainteresuju za novu nastavnu jedinicu;

- da na osnovu eksperimenta shvate pojavu difrakcije svjetlosti i ulogu difrakcione rešetke;

- da aktivno učestvuju u opisivanju i dobijanju difrakcionog spektra;

- da na osnovu eksperimenta dođu do zaključka da položaj difrakcionih maksimuma zavisi od talasne dužine;

- da shvate praktičnu primjenu difrakcije svjetlosti.

Nastavna sredstva:

grafoskop, grafofolije, zastor (zid ili tabla), difrakciona rešetka, laser poenter (crvena svjetlost), sočivo, pregrada sa malom pukotinom

Literatura:

S. Devišbegović, Z.Šalaka, D. Milošević: Fizika za treći razred gimnazije; I. Botonjić: Fizika za III razred gimnazije

1. Eksperiment — Difrakcija svjetlosti na difrakcionoj rešetki

2. Eksparimentalna vježba — određivanje talasne dužine laserske svjetlosti

FIZIKA


FIZIKA

Planiranovrijeme

Planiranisadržaj časa

Aktivnostprofesora

Aktivnostučenika

Metode ioblik rada

Očekivanirezultati

Uvod5 min.

Kratak osvrt (Hajgensov princip, iinterferencija svjetlosti)

Kroz razgovor sa učenicima rezimira prethodnoizloženo gradivo

Učeniciodgovarajuna pitanja

Razgovor Da se učenicizainteresujuza temu

Glavni dio časa30 min.

Eksperiment (pojava difrak-cije svjetlosti na 2 pukotine pomoću optič-ke rešetke)

Izvođenjeeksperimenta uz pomoćučenika imatematičkih obrazaca za talasnu dužinu

Učeniciposmatraju, donosezaključke i učestvuju u izvođenjueksperimenta

UsmenoizlaganjeRazgovorMetodaeksperimenta

Da na osnovu eksparimenta sami definišu pojavudifrakcije

Kako nastajedifrakcioni spektar?

Navodi učenike da sami dođu do zaključka koju svjetlost trebaju koristiti

Slušaju i dajuodgovore

Razgovor Da aktivno učestvuju u opisivanju i dobijanju difrakcionog spektra

Razlika izmeđuFraunhoferove i Frenelove difrakcije

Grafofolija(slike)

Slušaju izapisuju

UsmenoizlaganjeFrontalan oblik

Da uoče razliku između ove dvije vrstedifrakcije

Izvođenjeeksperimentalne vježbe pomoću “laser poentera”

“Upozorenje učenicima pri radu salaserom”Navodi učenike da sami osmisle vježbu sa lase-rom i difrakcio-nom rešetkom i da precizno odrede talasnu dužinu laserske svjetlosti

Izvode vježbu i računskim pu-tem dolaze do rezultata, kojiupoređuju sapodatkom na laseru.Računskim pu-tem određuju srednju vrijed-nost apsolutne greške i relativ-nu grešku.

Metoda ekspe-rimenta

Razgovor

Da dođu do zaključka da položajdifrakcionih maksimuma zavisi odtalasne dužine.Da razmisle opreciznosti mjerenja i tačnosti dobijenihpodataka

Primjenadifrakcijesvjetlosti

Primjerholografija(grafofolija)

Slušaju izaključuju

Usmeno izlaganje

Da shvate praktičnuprimjenuove pojave

Zaključak 5 min

Analiza izložene teme

Postavljanje pitanja

Odgovaraju na pitanja Razgovor

Da su shvatili i razumjeli opisanu pojavu

FIZIKA FIZIKA


DIFRAKCIJA SVJETLOSTIPojava difrakcije uočena je kod svih talasnih kretanja i povezana je sa skretanjem zraka nekog talasa od pravolinijskog prostiranja.

Susrećemo je i kod prostiranja zvučnih talasa kada naiđu na rubove neke pregrade, koju zaobilaze i dolaze do nas.

Difrakcija je savijanje ili ogib.

Javlja se i kod svjetlosti. Kada?

Ako na put svjetlosnih zraka postavimo predmet kao prepreku na zaklonu ćemo dobiti sjenku toga predmeta, a oko sjenke polusjenku. Polusjenku čine zraci koji su na svom putu skrenuli. (slika 1. i slika 2.)

Slika 1. Difrakcija svjetlosti pri prolasku

kroz usku pukotinu

Slika 2.Difrakcija svjetlosti na

kružnoj prepreci (mali novčić)

Na osnovu ovoga zaključujemo da je difrakcija ili savijanje svjetlosti pojava odstupa-nja svjetlosti od pravolinijskog prostiranja, koja nastaje kada svjetlost nailazi na prepreku čije su dimenzije usporedive sa talasnom dužinom upotrebljene svjetlo-sti. Zahvaljujući difrakciji, svjetlost dolazi i u područje GEOMETRIJSK SJENKE, obla-sti koja je zabranjena po zakonima geometrijske optike.

Difrakciju svjetlosti možemo proučavati pomoću DIFRAKCIONE ILI OPTIČKE REŠETKE, koja daje jasan difrakcioni spektar. Difrakciona rešetka je pravilan niz otvora na neprozir-nom materijalu. Dobijaju se preciznim urezivanjem paralelnih linija. Ako su one urezane na staklu onda predstavljaju neprozirni dio, jer njima dolazi do rasipanja svjetlosti. Otvori su dijelovi stakla bez linija. Gustina linija kod savremenih rešetki kreće se ido 6000 po mi-limetru, što omogućava njihovu primjenu za analizu svih dijelova spektra, od infracrvene do rendgenske oblasti.

Rastojanje središta dva susjedna otvora ili zareza na optičkoj rešetki naziva se kon-stanta optičke rešetke i označava se sa c.

FIZIKA


FIZIKA

DIFRAKCIJA NA OPTIČKOJ REŠETKINa difrakcionu rešetku (2 otvora) usmjerimo snop paralelnih zraka neke monohromadske svjetlosti, koja nakon prolaza kroz optičku rešetku pada na zaklon.

I zbog savijanja na zaklonu će se pojaviti difrakciona slika sa nizom naizmjenično raspore-đenih svijetlih i tamnih pruga. (slika 3.)

Slika 3. Difrakcija na optičkoj rešetki. Prolazak svjetlosti kroz 2 otvora

Kada se javljaju svjetle, a kada tamne pruge?

Svjetle pruge se javljaju na mjestima gdje je putna razlika upadajućih svjetlosnih zraka jednaka cijelom broju talasnih dužina ili parnom broju polovna talasnih duži-na date svjetlosti.

, n = 0, 1, 2, 3, ........ ∆ = putna razlika

Tamne pruge se javljaju kada je putnarazlika svjetlosnih zraka jednaka neparnom broju polovina talasnih dužina date svjetlosti.

, n = 0, 1, 2, 3, ........ ∆ = putna razlika

Putna razlika zraka je: (slika 3.)

∆ = c sinα , a za male vrijednosti ugla sinα= α

FIZIKA FIZIKA


Koristeći optičku rešetku i difrakciju svjetlosti na optičkoj rešetki možemo izračuna-ti i talasnu dužinu upotrebljene svjetlosti. Za svjetle pruge imaćemo:

, n = 1

Ako monohromadsku svjetlost (svjetlost jedne talasne dužine, slika 4. i slika 5.) zamijeni-mo sa bijelom ili složenom na zastoru ćemo dobiti spektar boja na jednu i drugu stranu od centralne bijele pruge ili zone. (slika 6.) Dobijeni spektar naziva se difrakcioni spektar.

Slika 4.Difrakcija crvene, zelene i

plave svjetlosti na pukotini. Širina difrakcionih pruga

zavisi od valne dužine svjetlosti

Slika 5.Difrakciona slika crvene i plave

svjetlosti prolaskom kroz optičku rešetku

Slika 6.Difrakciona slika bijele svjetlosti

dobivena pomoću optičke rešetke

Kada govorimo o difrakciji svjetlosti onda moramo znati da postoje dvije vrste difrakcije, što zavisi od položaja izvora svjetlosti i mjesta na kome se posmatraju difrakcioni efekti u odnosu na prepreku (otvor ili zaklon).

Fresnelova difrakcija i Fraunhoferova difrakcija.

Kakva je razlika?

Kod Fresnelove difrakcije svjetlosni talasi (ili bar jedan od njih) nisu ravni talasi (sli-ka 7.)

Slika 7. Fresnelova difrakcija i Fresnelove zone

FIZIKA


FIZIKA

Kod Fraunhoferove difrakcije zraci koji se prostiru od izvora do pukotine su među-sobno paralelni, ali su međusobno paralelni i zraci koji se prostiru od pukotine do mjesta posmatranja. (slika 8.)

Slika 8. Fraunhoferova difrakcija na jednoj pukotini

Primjena difrakcije svjetlosti:

- difrakcija rendgenskih zraka (kristalografija, gdje se određuje struktura kristala i ra-stojanje atoma (jona) u kristalnoj rešetki, pri čemu se koriste rendgenski zraci čija je talasna dužina vrlo mala (od 0,001 nm do 10 nm)

- holografija (metod zapisa i rekonstrukcije strukture svjetlosnog talasa koji se zasniva na interferenciji i difrakciji koherentnih svjetlosnih snopova - dobijanje trodimenzio-nalne slike)

EKSPERIMENT Difrakcija svjetlosti na difrakcionoj rešetki

Potrebna nastavna sredstva: Projekcioni aparat, simetrična pukotina, sabirno sočivo, difrakciona rešetka sa 50 do 100 zareza po 1mm dužine, optički filter, mjerilo u milime-trima i zastor.

Opis eksperimenta (prema zadanoj šemi)

Slika 9. Difrakcija svjetlosti na difrakcionoj rešetki

FIZIKA FIZIKA


1. Svjetlost iz projekcionog aparata propuštamo kroz simetričnu pukotinu P iza koje je postavljeno sabirno sočivo S i zastor Z. Na zastoru ćemo dobiti lik pukotine, koji prd-stavlja difrakcionu prugu nultog reda. Pukotina se nalazi u žiži sočiva.

2. Između pukotine i sočiva postavimo optički filter, a iza sočiva difrakcionu rešetku R čiji zarezi moraju biti paralelni sa pukotinom. Rastojanje između rešetke i zastora mora biti veće odo 50 cm, kako bi dobili jasne difrakcione pruge prvog, drugog itd. reda, koje su simetrične u odnosu na difrakciou prugu nultog reda.

EKSPERIMENTALNA VJEŽBA Određivanje talasne dužine laserske svjetlosti pomoću difrakcione rešetke

Demonstraciju difrakcije svjetlosti možemo izvesti pomoću “laser poentera” i računskim putem odrediti talasnu dužinu laserske svjetlosti.

Nastavna sredstva potrebna za demonstraciju: “laser poenter” crvene svjetlosti (λ = 630 - 680 nm i snage P < od 5 mW ), difrakciona rešetka sa 50 do 100 zareza p 1 mm dužine, mjerilo sa milimetarskom podjelom i zastor.

Priprema vježbe

Slika 10. Šema za izvođenje ogleda

Difrakciona rešetka se postavi između lasera i zastora prema zadanoj šem. Svjetlost iz lasera pada na difrakcionu rešetku i na zastoru se javljaju difrakcioni maksimumi sa obje strane nultog maksimuma.

UPOZORENJE ZA UČENIKE: pri korištenju lasera učenici moraju biti veoma opre-zni (moraju ga pravilno koristiti i imati u vidu njegove neželjene efekte)

Talasnu dužinu ćem odrediti posmatrajući difrakcione pruge prvog reda, tj za k=1.

kλ=c sinα ili

gdje je:

FIZIKA


c — konstanta difrakcione rešetke, koja je poznata

l — rastojanje od difrakcione rešetke do zastora

d — rastojanje između difrakcionih pruga nultog i prvog reda na zastoru

Mjerenje treba ponoviti za nekoliko različitih vrijednosti rastojanja od difrakcione rešet-ke i zastora. Sve izmjerene i izračunate vrijednosti treba unijeti u tabelu i naći srednju vrijednost, a zatim izračunati apsolutnu i relativnu grešku.

TABELA:

Broj mjerenja l (cm) d (cm) λ (cm)

1.

2.

3.

4.

5.

Srednja vrijednost = ?

Dobijenu srednju vrijednost talasne dužine uporediti sa talasnom dužinom " laser po-entera " koja piše na laseru.

Izračunati srednju vrijednost apsolutne greške.

Izračunati relativnu grešku.

Domaća zadaća Zadatak 1.

Na optičku rešetku pada paralelan snop monohromatske svjetlosti talasne dužine λ = 625 nm. Lik drugog reda uzanog proreza vidi se pod uglom α = 30º. Koliko zareza po-stoji na 1 cm širine upotrebljene rešetke?

Zadatak 2.

Normalno na optičku rešetku pada paralelan snop natrijumove svjetlosti

(λ = 589 nm). Lik uzanog proreza trećeg reda vidi se pod uglom α = 10º 11´.

a) Kolika je konstanta upotrebljene optičke rešetke?

b) Koliko likova proreza može da se vidi na ekranu?

Eksperimentalni zadatak.

Razmisliti i osmisliti kako i kojom metodom odrediti granice vidljivog dijela spektra do-bivenog pomoću difrakcione rešetke.

FIZIKA

Hemija

HEMIJA


Predmet: Hemija

Nastavna jedinica: Nitro–spojevi

Autorica: Aida Herceg

Priprema za čas hemijeŠKOLA: SMŠ “Žepče”, ŽepčeRAZRED: II razred gimnazijeNASTAVNO PODRUČJE: ORGANSKI SPOJEVI SA NITROGENOM

CILJEVI ČASA:

a) OBRAZOVNI: učenici će u toku obrade ove nastavne jedinice usvojiti osnovna znanja o novoj funkcionalnoj grupi kao identifikacijskoj karakteristici ove grupe or-ganskih spojeva,upoznati se sa osnovnim predstavnicima nitro-spojeva i njihovim najvažnijim fizičkim i hemijskim svojstvima;

b) FUNKCIONALNI: osposobljavanje učenika za samostalan rad i donošenje zaključa-ka na osnovu prethodno usvojenih znanja i novih interpretiranih činjenica;

c) ODGOJNI: pobuđivanje interesa kod učenka za proučavanjem važnosti ovih organ-skih spojeva u razvoju tehnike i nauke, razvijanje slobodnog dijaloga: učenik-učenik i učenik-nastavnik.

OBLIK RADA: individualni i frontalni.

METODE RADA: učenje rješavanjem problema i razgovor.

VRIJEMETRAJANJA

ČASA

A K T I V N O S T ISREDSTVA

PROFESORA UČENIKA

ŠKO

LSKI

ČA

S (4

5 m

in.)

UVO

DN

I DIO

ČA

SA (8

-10

min

.)

U ovom dijelu časa profesor svoju aktivnost usmjerava na aktiviranje učenika i po-stepeno uvođenje u temu koja će se obrađivati na času kroz ponavljanje prethodno usvojenih znanja, zadajući određeni broj zadataka.

Učenici u grupama rješavaju zadane probleme i zajedno sa profesorom i me-đusobno dolaze do rješenja.

NASTAVNILISTOVI

GRAFO-FOLIJA

HEMIJA


HEMIJA

VRIJEME TRAJANJA

ČASA

A K T I V N O S T ISREDSTVA

PROFESORA UČENIKA

ŠKO

LSKI

ČA

S (4

5 m

in.)

GLA

VNI D

IO Č

ASA

( 25

min

.)

U toku ovog dijela časa profesor postepeno daje primjere nitro-spojeva kroz koje učenici samostalno donose zaključke o ovim spojevima.

Učenici prate ispisane formule nitro-spojeva na grafo-foliji i razvijajući dijalog učenik-učenik i učenik-nastavnik daju:

- pravila o imenovanju nitro-spojeva,

- podjeli nitro-spojeva,- zaključuju o mehaniz-

mu reakcije nitrovanja- definišu izomere ni-

tro- spojeva.

GRAFO-FOLIJA

MOLEKULARNIMODELI

UDŽBENIK

ZAVR

ŠNI D

IO Č

ASA

(10-

12 m

in.) Profesor objašnjava učeni-

cima upotrebu nitro-spoje-va kao eksploziva, odnosno prisustvo NO₂ grupe u glicerolskom trinitratu iz kojeg je Alfred Nobel dobio dinamit.

Grupa učenika iz razre-da ima zadatak “Značaj otkrića dinamita i ostva-rivanje fondacije “Nobe-love nagrade”.

ZIDNI PANO

MAKROARTIKULACIJA ČASA:

1. UVODNI DIO: Držeći se koncepcije metode – učenje rješavanjem postavljenog pro-blema, u ovom dijelu časa učenici će na nastavnim listićima dobiti zadatke koje u grupi trebaju riješiti. (Grupu čine četiri učenika iz susjednih klupa). Zadaci obuhvataju nastav-no gradivo koje je obrađeno na prethodnim časovima, a koje će učenike polako uvesti u temu novog predavanja.

Zadatke koje učenici dobijaju na radnim listovima profesor pri analizi dobijenih rezulta-ta pokazuje putem grafoskopa. Predstavnici grupa na grafo-foliji flomasterom ispisuju tražena rješenja (zamjena za “pametnu tablu”).

Ovaj praktično–genetički pristup, uz prethodno ponavljanje o oksigenovim i nitroge-novim derivatima ugljikovodika, osigurava uspješno prilaženje shvatanju karakteristika i značaja nitro-spojeva.

HEMIJA HEMIJA


RADNI LIST SA ZADACIMA ZA UČENIKE

ZADATAK BR.1:

Povezati parove :”HEMIJSKA FORMULA – NAZIV ORGANSKOG SPOJA”

Etanamin A – CH₃COOC₂H₅

Karbamid B – C₆H₅-NH₂

Etil-acetat C – CO(NH₂)₂

Anilin D – CH₃COCH₃

Propanon E – C₂H₅-NH₂

ZADATAK BR. 2:

Amini se nazivaju organske baze. Znači u njihovim vodenim rastvorima lakmus papir se boji ___________ bojom. Na primjeru etil–amina objasniti ovu hemij-sku osobinu amina.

ZADATAK BR. 3:

Povezati parove “ORGANSKI SPOJ – NAČIN NJEGOVE UPOTREBE”:

C₆H₅-NH₂ A – čuvanje fizioloških preparata

CO(NH₂)₂ B – konzerviranje hrane

CH₃COOH C – boje

HCHO D – vještačka gnojiva

C₂H₅OH E – pića, goriva

Svaka grupa učenika dobija po jedan primjerak nastavnog listića sa zadacima.

Tražena rješenja su:

Zadatak 1.

1-E; 2-C; 3-A; 4-B; 5-D;

Zadatak 2:

plavom, CH₃-CH₂-NH₂ + HOH → Y (CH₃-CH₂-NH₃)+OH → Y-CH₃-CH₂-NH₃+ + OH-

Zadatak 3.

1-C; 2-D; 3-B; 4-A; 5-E;

HEMIJA


HEMIJA

2. GLAVNI DIO ČASA

U obradi ove nastavne jedinice akcenat je na metodi posmatranja i analizi prikazanih formula spojeva. Učenici sami otkrivaju funkcionalnu grupu, definišu je i zaključuju ko-jim mehanizmom bi mogao nastati nitro-spoj.

GRAFO-FOLIJA BR. 1

CH₃-NO₂ CH₃-CH₂-NO₂ C₆H₅-NO₂

___________ ___________ ___________

CH₃-CH₂-CH₂-CH₂-NO₂ CH₃-CH₂-CH-CH₃ | ___________________ NO₂

________________

CH₃ | CH3 - C – CH₃ | NO₂

______________________

Učenici posmatraju ispisane formule a zatim odgovaraju na postavljena pitanja:

1. Koji dio molekule u ovim spojevima možete okarakterisati kao funkcionalnu gru-pu?

(Odgovor: NO2-grupu. Nastavnik: Ova grupa se naziva nitro-grupa!)

2. Na koju vrstu radikala je vezana nitro-grupa?

(Odgovor: Alifatski i aromatski radikal)

3. Kako se onda mogu podijeliti nitro-spojevi prema tom kriteriju?

(Odgovor: Nitro- spojeve dijelimo na aromatske i alifatske.)

4. Imenovati navedene spojeve koristeći IUPAC-ovu nomenklaturu.

Učenici će dati veći broj različitih (najlešće pogrešnih) odgovora, ali će na kraju za-jednički doći do pravilnog rješenja. Po jedan učenik ispisuje na prazne linije floma-sterom nazive navedenih nitro-spojeva (nitro-metan, nitro-etan, nitro-benzen).

HEMIJA HEMIJA


5. Slijedeće formule pokazuju jednu od najvažnijih karakteristika organskih spojeva – izomeriju. O kojoj vrsti izomerije se radi u ovim primjerima?

(Odgovor: O pozicionoj izomeriji.)

6. U ovim primjerima obilježiti primarni, sekundarni i tercijarni “C” atom!

(Jedan učenik flomasterom druge boje može označiti tražene “C” atome.)

Potvrdu dobijenih odgovora učenici mogu dobiti i putem molekularnih modela (mogu ih napraviti sami učenici, a mogu biti i unaprijed pripremljeni).

7. Koristeći stečena znanja o pozicionoj izomeriji, učenici mogu sami imenovati preo-stale nitro-spojeve na foliji i ispisati im imena (1-nitro-butan, 2-nitro-butan,2-metil-2-nitro-propan)

GRAFO-FOLIJA BR. 2

NITRO-GRUPA JE SASTAVNI DIO NITRATNE KISELINE!

HNO₃ ___________ HO-NO₂

RIJEŠITI JEDNAČINE HEMIJSKIH REAKCIJA:

1. CH₃ – CH₃ + HO – NO₂ → _____________ + H₂O

2. __________ + HO – NO₂ → C₆H₅-NO₂ + H₂O

Svoje rezultate učenici ispisuju na grafo-foliji. Profesor može objasniti da se reakcija naziva “NITROVANJE” organskih spojeva, a izvodi se “SMJESOM ZA NITROVANJE”, te da se detaljan mehanizam ovih reakcija izučava u višim razredima i da nije ovako jednosta-van kako je navedeno u primjerima na foliji. Pojašnjenje o navedenim pojmovima uče-nici traže u udžbeniku, a zatim zajedno sa profesorom komentarišu naučeno gradivo.

Odgovore na postavljena pitanja:

Šta se podrazumijeva pod pojmom “smjesa za nitrovanje”?1.

Kako u hemijskom laboratoriju treba rukovati ovim hemikalijama?2.

Pod kojim se uvjetima izvodi nitrovanje alifatskih, a pod kojim aromatskih ugljiko-3. vodika?

Zašto se lakše nitriraju aromatski nitro-spojevi? 4.

učenici će uz pomoć udžbenika iIi svojih bilješki dati kod kuće, a komentar se može uraditi na nekom od narednih časova.

HEMIJA


HEMIJA

GRAFO-FOLIJA BR. 3

C6H5-CH3 + 3HO-NO₂ → 2,4,6 –trinitro-toluen + 3H₂O

Toluen

C6H5-OH + 3HO-NO₂ → 2,4,6 trinitro–fenol (pikrinska kiselina) + 3H₂O

Fenol

CH₂-OH HO-NO₂ CH₂-O-NO₂| CH – OH + HO-NO₂ → CH –O-NO₂ + 3H₂O| | CH₂-OH HO –NO₂ CH₂-O-NO₂

2C₃H₅ (NO₃)₃ → 6CO₂ + 5H₂O + 3N₂ + O + 2760 kJ

Jednačina eksplozije nitroglicerina.

U sljedećoj fazi časa, profesor može nekoliko trenutaka učenicima ostaviti da posmatra-ju ispisane jednačine i prateći gradivo u udžbeniku potaknuti razvijanje diskusije izme-đu njih. Vrlo brzo učenici zaključuju da se radi o:

- reakcijama nitrovanja derivata benzena i glicerola;

- da su produkti ovih reakcija poznati eksplozivi;

- da je uvođenje –NO2 grupe kod derivata benzena uvjetovano tačno određenim položajem (ponavljanje uticaja supstituenata I i II reda pri nastajanju polisupstitu-cionih derivate benzena) itd.

Kako je glicerolski-trinitrat učenicima poznat kroz obradu estera, kroz ovakvu diskusiju se može napraviti prijelaz ka završnom dijelu časa.

3. ZAVRŠNI DIO ČASA

Umjesto klasičnog načina izvođenja završnog dijela časa kada se radi rekapitulacija obrađene nastavne jedinice, ovaj dio časa može voditi grupa učenika ili pojedinac, koji imaju zadatak da ostale učenike upoznaju sa biografijom Alfreda Nobela, poznatog švedskog hemičara. Na ovaj način učenici saznaju više pojedinosti oko osnivanja fonda-cije “Nobelova nagrada” (od kada se dodjeluje, koje oblasti ljudskog djelovanja obuhva-ta, šta znači za naučnika koji je dobije, ko su dobitnici ove nagrade iz naše zemlje i sl.)

Najčešći način prezentacije učenika o ovoj temi jeste izrada zidnog panoa sa slikama. Ovim putem se ostvaruje međupredmetna korelacija sa historijom, fizikom i drugim nau-kama, a posebno se ističe značaj hemije i hemičara za razvoj ukupne svjetske nauke.

HEMIJA HEMIJA


Predmet: Hemija

Nastavna jedinica: Derivati karbonskih kiselina

Autorica: Aida Herceg

LABORATORIJSKA VJEŽBA

ŠKOLA: SMŠ “Žepče”, Žepče

RAZRED: IV razred gimnazije

DOBIJANJE SOLI VIŠIH MASNIH KISELINA – SAPUNA

CILJ VJEŽBE:

Učenici putem eksperimenta treba da provjere stečena znanja iz hemijskih reakcija neutralizacije i saponifikacije organskih kiselina. Na ovakav način mogu da produ-be svoja shvatanja o značaju hemije u svakodnevnom životu i njenoj direktnoj primjeni u praksi.

Izvođenjem eksperimenta učenici:

- uvježbavaju vještine rukovanja laboratorijskim priborom i posuđem;

- shvataju značaj posmatranja pojava na osnovu kojih donose zaključke;

- razvijaju i produbljuju međusobne odnose pri radu u grupi;

- uvažavaju mišljenja drugih i sl.

MJESTO IZVOĐENJA VJEŽBE: školski priručni laboratorij;

(Zbog loše opremljene “laboratorije”, u školi je moguće izvoditi samo ovakve i slične jednostavne vježbe).

TRAJANJE VJEŽBE: jedan školski čas (45 min.)

PRIPREMA VJEŽBE

(aktivnost nastavnika se odnosi na pripremu nastavnih listova koji će učenike pripremi-ti za vježbu i omogućiti lakše izvođenje eksperimenta, te praćenje toka vježbe i davanje neophodnih uputa učenicima).

U fazi pripreme za izvođenje eksperimenta, učenicima se mogu podijeliti nastavni li-stovi dole navedenog ili sličnog sadržaja koji učenicima olakšavaju izvođenje vježbe i donošenje zaključaka. Navedenoj vježbi prethode časovi obrade, tako da su učenici teoretski pripremljeni da uspješno odgovore na postavljene zadatke u vježbi.

HEMIJA


HEMIJA

SAPUNISapuni su soli viših masnih kiselina, i to natrija, kalija, aluminija i dr. Masne kiseline nalazimo u mastima i uljima. One se sastoje od dugog lanca ugljikovodika (u čiji sastav ulazi od 16 do18 atoma ugljika) na čijem kraju se nalazi karakteristična karboksilna grupa: -COOH.U vodenom rastvoru masne kiseline disociraju na jone, i to karboksilna grupa (-COOH) otpušta pozitivan jon hidrogena, a ostali dio lanca postaje negativan jon. Na primjer:

C₁₅H₃₁COOH → H+ + C₁₅H₃₁COO- palmitinska hidrogen palmitat kiselina jon jon

Ovaj negativan jon spaja se s jonom natrija i tako nastaje MOLEKULA SAPUNA.Razvoj proizvodnje sapuna kočila je nestašica lužine (NaOH) i sode (Na₂CO₃). Iz sode se industrijski proizvodi živa soda (NaOH), koja se koristi u proizvodnji sapuna.1787. godine pronađen je postupak dobijanja sode iz kuhinjske soli, sulfatne kiseline, uglja i krečnjaka (Leblankov postupak), a 1879. godine pronađen je amonijačni postupak dobijanja sode. Na taj način je krenula industrijska proizvodnja sapuna.Sirovine za proizvodnju sapuna su:

PRIRODNE I VJEŠTAČKE MASNE TVARI, a to su:1. biljne masti (kokosova, palmina),- životinjske masti (svinjska, goveđi loj, ovčiji loj, koziji loj),- biljna ulja (repino, laneno,suncokretovo, ricinusovo, maslinovo),- životinjska ulja (kitovo, bakalarevo),- vještačke masti (margarini).-

BAZE ILI LUŽINE2. NaOH, KOH, Ca(OH)₂, sodaNa₂CO₃, K₂CO₃;- pomoćne sirovine: H₂O , NaCl;-

POMOĆNA SREDSTVA - PUNILA:3. vodeno staklo, talk, kaolin, kreda.-

OSTALA SREDSTVA:4. dezinfekciona sredstva, boje, mirisi, glycerol;-

Razlikujemo više vrsta sapuna. Najpoznatiji su obični sapuni. To su natrijumovi i kalijumovi sapuni – soli stearinske, palmitinske i oleinske kiseline. Pored ovih običnih sapuna na tržišu postoje još veliki broj drugih: fini ili toaletni spuni, sapuni za brijanje, dječiji sapuni, medicinski sapuni, tekstilni sapuni, tekući sapuni za pranje kose – šamponi i dr.Od davnina do danas princip proizvodnje sapuna ostao je isti, bar što se hemijskih procesa tiče.

HEMIJA HEMIJA


Sa učenicima se prije izvođenja vježbe može prodiskutovati tekst i potaknuti ih na razmi-šljanje o načinima pripreme sapuna.

Laboratorijska vježba je podijeljena u četiri dijela a tako se mogu napraviti i grupe učenika.

Zadatak svake grupe je da nakon završenog eksperimenta ostalim učenicima prezentuju:

- zadatak eksperimenta,

- zapažanja tokom eksperimenta i

- rezultate.

1. GRUPA – ZADATAK: Dobijanje sapuna iz masnih kiselina

HEMIKALIJE PRIBOR UPUTSTVO ZA RAD

- 20 ml 10% Na₂CO₃

- 5 g stearinske ili palmitinske ili oleinske kiseline,

- CaCl₂;

- plamenik,

- stakleni štapić,

- stalak,

- azbestna mreža,

- epruveta,

- menzira od 10 ml;

- čaša.

Uliti u čašu oko 20 ml 10% Na₂CO₃. Zagrijati do ključanja! U ključali rastvor dodati 5 g stearinske ili palmitinske kiseline. Kuhati smjesu nekoliko minuta. Dio smjese izliti u epruvetu u kojoj se nalazi topla voda. Nakon završene reakcije, dobije se bistar rastvor Na-soli stearinske (palmitinske) kiseline, tj. Na-stearat ili Na-palmitat. Ovom rastvoru dodati rastvor CaCl₂!

Šta zapažate?

ZAPAŽANJA:

ZAKLJUČAK:

JEDNAČINE HEMIJSKIH REAKCIJA: a) Stearinska kiselina + soda → Y Na – sapun + voda + ugljik(IV)-oksidb) Palmitinska kiselina + soda → Y Na – sapun + voda + ugljik(IV) –oksid

PITANJA UZ VJEŽBU:1. Šta su sapuni po hemijskom sastavu?2. U sastav kojih biološki važnih spojeva ulaze više masne kiseline?3. Kako se dobijaju sapuni?

HEMIJA


HEMIJA

2. GRUPA – ZADATAK: Dobijanje sapuna iz ulja


- ulje,

- etanol,

- otopina CaCl₂

- 20%NaOH

- čaša,

- porculanska šolja,

- stakleni štapić,

- epruveta,

- menzura od 10 ml,

- tronožac,

- plamenik,

- azbestna mreža.

U porculansku šolju staviti 3 kašike ulja i15 ml etanola.Lagano zagrijavati na vodenoj kupelji miješajući staklenim štapićem sve dok se više ne bude osjećao miris etanola (oprez). Dodati 8 ml 20% rastvora NaOH i nastaviti zagrijavati. Po završetku reakcije malo smjese staviti u epruvetu sa vrućom destilovanom vodom.

Šta primjećujete? Rastvoru dodati CaCl2!

ZAPAŽANJA:

ZAKLJUČAK:

JEDNAČINA HEMIJSKE REAKCIJE:Ulje + kaustična soda → Y Na-sapun + glycerol

PITANJA UZ VJEŽBU:Zašto se sapuni mogu dobiti iz ulja?1. Zašto se reakcija izvodi uz zagrijavanje?2. Koja je uloga etanola u navedenom postupku?3.

HEMIJA HEMIJA


3. GRUPA – ZADATAK: Dobijanje sapuna iz masti


- 5 g margarina

- 1 g NaOH

- 10 ml H₂O

- porculanska šolja

- plamenik

- stakleni štapić

- epruveta

U porculanskoj šolji zagrijavati 5g margarina sa 1g izmrvljenog NaOH I 10 ml vode uz miješanje.Nakon završene reakcije malo smjese se prenese u epruvetu s vrućom destilovanom vodom.

Šta primjećujete?Zatim ovom rastvoru dodati CaCl₂!

ZAPAŽANJA

ZAKLJUČAK:

JEDNAČINE HEMIJSKIH REAKCIJA:

a) Margarin + kaustična soda → Y Na – sapun + glycerol

b) Na – spun + CaCl₂ → Y Ca – sapun + NaCl

PITANJA UZ VJEŽBU:

1. Zašto sirovina za proizvodnju sapuna može biti mast?

2. Navesti razliku između Na -sapuna i Ca – sapuna?

HEMIJA


HEMIJA

4. GRUPA – ZADATAK: Djelovanje sapuna u procesu pranja


- Ulje,

- MgCl₂

- CaSO4

- NaCl,

- Rastvor sapuna

- Četiri epruvete- Stalak za epruvete

U svaku epruvetu uliti malo ra-stvora sapuna i par kapi ulja. U tri epruvete redom dodati MgCl₂, CaSO4 i NaCl.

Šta primjećujete?

ZAPAŽANJA

ZAKLJUČAK:

ŠEMATSKI PREDSTAVITI :a) Anionski dio molekule sapuna:b) Djelovanje sapuna prilikom pranja:

PITANJA UZ VJEŽBU:

1. Kako se sapuni razlažu u vodi?2. Iz kojih dijelova se sastoji anionski dio molekule sapuna ?3. Na čemu se zasniva “čudesno” djelovanje sapuna prilikom pranja?4. Šta su površinski aktivne supstance?

NAPOMENA: U školama u kojima postoje bolji uvjeti za izvođenje laboratorijskih vježbi može se po jednostavnoj recepturi prirediti veća količina toaletnog sapuna koja se može upotrijebiti u školskim toaletima.

HEMIJA HEMIJA


Predmet: Hemija

Nastavna jedinica: Građa atoma

Autorica: Stanislava Marjanović

Priprema za čas hemije

ŠKOLA: Druga gimnazija, Sarajevo

RAZRED: I razred gimnazije

Nastavni ciljevi:

- Ponoviti znanja o položaju subatomskih čestica unutar atoma i njihovom naboju (gradivo iz osnovne škole).

- Usvojiti znanja vezana za dimenzione odnose unutar atoma (jezgro i ljuske među-sobno).

- Shvatanje odnosa među subatomskim česticama, kako bi se naknadno lako shvatili odnosi među atomima u molekuli, kao i međumolekularne sile.

- Potaknuti razmišljanja i shvatanje ograničenja u interpretaciji i prikazu naučnih činje-nica uopšte, jer učenici rijetko o tome razmišljaju i predstavljene činjenice uzimaju kao apsolutnu istinu. Ovo je važno na početku srednje škole, tokom koje učenici tre-baju dublje promišljati o nastavnom gradivu i oblikovati afinitete za dalje obrazova-nje, profesiju i interesovanja.

- Potaknuti učenike da povezuju na smisleniji način različite oblike komuniciranja lite-rature i svih ostalih izvora podataka.

- Razviti sposobnosti (dugoročni cilj) smislenog, u krajnjem smislu - naučnog načina argumentiranja teza.

- Razviti sposobnosti sintetiziranja znanja iz manjeg broja relevantnih činjenica, dakle sposobnosti kritičkog razmišljanja - ne pamćenja, nego obrade činjenica.

Razrada časa:

- Sa učenicima ponoviti definiciju atoma, definiciju subatomskih čestica, definiciju energetskih nivoa i podnivoa.

- Dati učenicima zadatak da nacrtaju model atoma na listu papira. Ovaj model učenici pamte iz osnovne škole.

- Nekoliko učenika treba nacrtati svoj model na tabli (obično se sve svodi na 3-4 tipa modela, tako da svaki tip treba imati po jednog „predstavnika“ na tabli).

- Profesor postavlja pitanje: šta je pogrešno u svim predstavljenim modelima atoma?

HEMIJA


HEMIJA

- Sa učenicima razgovarati o tome koliko su pojedini modeli logični i koliko oslikavaju stvarne odnose unutar atoma. Ovdje je potrebno da se profesor više angažuje nego učenici i da ih navodi na zaključke.

- Do kraja časa, učenici dođu do zaključka da su naučeni modeli prihvatljivi samo za vrlo grub prikaz odnosa unutar atoma, i da je atom dimenziono vrlo teško predstaviti na papiru.

- Kada su učenici došli do zaključaka o stvarnim i danas prihvaćenim modelima (pro-fesor mora voditi diskusiju, jer svi učenici nisu sposobni sami dolaziti do ovakvih spo-znaja), profesor prikazuje grafofolije sa slikovitim prikazom dimenzionih odnosa u atomu (npr. jezgro i vanjska ljuska se odnose po veličini kao stadion i zrno graška). Prikazati (na grafofolijama ili na drugi način) zanimljivosti vezane za temu časa, npr. 2 milijarde atoma mogu stati u tačku na kraju rečenice, razvoj teorije atomske građe u slikama (Thompsonov, Raderfordov, Bohrov i Schrodingerov model).

- Interdisciplinarni pristup, prvenstveno sa fizikom, zbog obrade atomske teorije kao dijela nastavnog plana, ima široke mogućnosti. Da bi čas imao puni smisao, treba potaći učenike da nađu i obrade slične primjere u drugim nastavnim predmetima. Ukoliko se tema ne obrađuje interdisciplinarno (moguće je napraviti i projekat vezan za temu uz angažiranje profesora drugih predmeta), može se dio posla ostaviti za zadaću.

- Zadaća 1: Za naredni čas (u grupama po npr. 4) pripremiti materijal za poster koji će prikazati sažetak teme časa. Učenicima koji su zaineresirani i imaju izražen talenat, može se dati zadaća da pripreme materijal za poster o kvarkovima, antimateriji, crnim rupama i sl. Učenici obično vole ovakve „neobične“ teme i bude uvijek barem jedna grupa zainteresirana za ovu aktivnost. Posteri će biti izloženi u školskom holu.

- Zadaća 2: Učenici mogu potražiti i prezentirati još neki primjer „pogrešne“ ili površne percepcije naučne činjenice, u hemiji i drugim predmetima. Ovdje se mogu uključiti profesori drugih predmeta, zbog univerzalnosti dugoročnih ciljeva.

- Dobro je dati učenicima izbor koji zadatak (zadaću) žele. Treba im dati dovoljno vre-mena da urade zadatke, a neki od narednih časova se može iskoristiti za prezentaciju zadataka i razgovor o obrađenim temama.

HEMIJA HEMIJA


Čas

Aktivnosti profesora Aktivnosti učenika Sredstva Materijali

1. - dati učenicima zadatak da nacrtaju model atoma na listu papira

- pitanje: šta je pogrešno u svim predstavljenim mo-delima

- voditi razgovor o tome koliko su pojedini modeli logični i koliko oslikavaju stvarne odnose unutar atoma, zatim o prihvaće-nim stvarnim odnosima unutar atoma

- ponoviti definiciju atoma, subatomskih čestica i energetskih nivoa

- nacrtati model građe atoma na listu papira

- neki učenici crtaju model atoma na tabli

- razgovor o tome koli-ko su pojedini modeli logični i koliko oslika-vaju stvarne odnose unutar atoma

tabla i kreda

grafoskop

grafofolije

radni listovi

2. - prikazati grafofolije sa slikovitim prikazom di-menzionih odnosa u ato-mu i zanimljivosti vezane za temu

- prodiskutovati razloge za nerealan prikaz

- prodiskutovati druge slič-ne primjere

- zadati zadatke za zadaću

- razgovor o razlozima nerealnog prikaza

- razgovor o sličnim primjerima

- formiranje grupa (u zavisnosti od intereso-vanja učenika) u ko-jima će se pripremati materijali za zadaću

plan rada grupa

HEMIJA

Hemija

HEMIJA


Predmet: Hemija

Nastavna jedinica: Određivanje i upoređivanje kalorične vrijednosti uzoraka hrane

Autorica: Stanislava Marjanović

Priprema za čas hemijeŠKOLA: Druga gimnazija, SarajevoRAZRED: IV razred gimnazije

Nastavni ciljevi: - Razviti sposobnost korištenja teoretskog znanja i sintetiziranja novog znanja u svrhu

stvaranja pretpostavki (hipoteza) i zaključaka na osnovu eksperimantalnih podataka.- Razviti sposobnosti planiranja optimalnih eksperimentalnih procedura.- Razviti vještine manuelnog rada u laboratoriji.- Razumijevanje ograničenja u nauci, u smislu mogućnosti eksperimenata da daju želje-

ne podatke.- Prepoznavanje važnosti uticaja uslova reakcije na odvijanje te reakcije. - Razumijevanje različitog načina funkcioniranja živih sistema i bitne uloge enzima. - Razviti sposobnost argumentiranja i kritičkog zaključivanja na osnovu eksperimental-

nih podataka i pogreški.- Razviti sposobnost efektnog interpretiranja eksperimentalnih podataka.

Razrada časa: - Profesor učenicima da kratku uputu: izmjeri i uporedi kaloričnu vrijednost nekoli-

ko uzoraka hrane, koji sadrže različite biohemijski (i nutritivno) značajne molekule. Učenicima treba reći prethodni čas da donesu različite uzorke hrane (ali bolje da i profesor donese neke, jer će učenici često donijeti dio onog što su jeli na odmoru, s obzirom da ne znaju šta će raditi sa uzorcima tokom časa).

- Učenici sami postavljaju hipotezu i biraju polazni materijal za ispitivanje. Sami pla-niraju proceduru za izvođenje eksperimenta, potrebne hemikalije i aparaturu. Ovaj zadatak se može izvesti nakon usvojene građe o lipidima, karbohidratima i proteini-ma. Termodinamika je obrađena u prethodnoj školskoj godini, tako da se od učenika očekuje da pravilno rade kalorimentrijska mjerenja. Obično će učenici doći do ideje da jednostavno usitne uzorke (iste mase uzoraka treba ispitivati) i simuliraju njihovu hidrolizu u želucu hloridnom kiselinom (0,5- 0,6 % HCl je prisutna u želucu), i da mjere porast temperature prilikom te kiselinske hidrolize u kalorimetru.

- Prije izvođenja eksperimenta, profesor kratko pogleda kakve su planirane aktivnosti uče-nika, tako da može eventualno usmjeriti učenika ako primjeti nedostatke ili greške.

- Blok časova je potreban da bi se sve aktivnosti dobro uradile. Učenici mogu raditi u parovima (ako razred nema puno učenika i ima dovoljno laboratorijske opreme).

- Učenici sami rade eksperimente po recepturi koju su pripremili.

HEMIJA


FIZIKA

- Učenici sumiraju i prezentiraju rezultate, uključujući svoje zaključke, greške mjerenja i odstupanja od utvrđenih vrijednosti. Ova odstupanja su uvijek velika, ali najinte-resantnije je što se često dobije da, npr. lipidi daju manje energije (treba izračunati promjenu entalpije za svaki uzorak) od proteina i slični „neobični“ rezultati.

- Profesor postavlja pitanje zbog čega dobijeni rezultati toliko odstupaju?- Napisati vrijednosti promjene entalpije eksperimentalno dobijene za različite uzorke

na tabli. Otvoriti diskusiju koja će odgovoriti na gornje pitanje.- Za hranu u ambalaži obično je navedena energetska vrijednost. Profesor, međutim,

treba donijeti na čas listu sa energetskim vrijednostima nekih uzoraka hrane bez am-balaže (npr. crni i bijeli hljeb, banana i sl.) da bi se mogle uporediti vrijednosti sa ek-sperimentalnim na času.

- Svima bude lako doći do zaključka da su uzroci odstupanja gubljenje toplote unu-tar kalorimetra (na njegove stjenke i termometar) i nejednaka usitnjenost uzoraka. Međutim, samo ovo ne može uzrokovati tako velika odstupanja. Treba insistirati na uporedbi različitih uslova reakcije u kalorimetru i digestivnom sistemu.

- Do kraja bloka časova, učenici sami, kroz diskusiju, trebaju zaključiti kako su odstu-panja posljedica prvenstveno odsustva enzima koji vrše razlaganje hrane u digestiv-nom sistemu, zatim nejednake rastvorljivosti u razblaženoj kiselini, i niže početne temperature nego u digestivnom sistemu.

- Zadaća: Uraditi laboratorijski izvještaj sa uključenom hipotezom, procedurom, rezul-tatima eksperimenta, izračunavanjima, greškama i zaključkom.

Čas

Aktivnosti profesora Aktivnosti učenika Sredstva Materijali

1. - dati zadatak (uputu) za rad

- provjeriti da li su ekspe-rimenti planirani tako da je njihovo izvođenje sigurno i primjenjivo za dati zadatak

- donijeti različite uzorke hrane

- postaviti hipotezu i isplanirati eksperi-ment

- uraditi eksperiment

- uzorci hrane- kalorimetri- termometri (do 50˚C)- HCl (aq), 0,5 –

0,6 % - satna stakla- nožići- avani

2. - povesti i usmjeriti dis-kusiju vezanu za odstu-panja eksperimentalnih rezultata u odnosu na literaturne vrijednosti

- zadati zadaću

- izračunati energet-sku vrijednost uzora-ka i napisati rezultate na tabli

- ocijeniti i komenti-rati eksperiment i dobivene rezultate

- donijeti zaključke o eksperimentalnim odstupanjima u od-nosu na literaturne vrijednosti

- kreda i tabla- lista energet-

skih vrijed-nosti nekih uzoraka hrane i ambalažna pakovanja

laboratorijskiizvještaj

HEMIJA FIZIKA


Biologija

BIOLOGIJA


Predmet: Biologija

Nastavna jedinica: Fotosinteza hrane

Autorica: Derviša Sikira

Priprema za čas biologijeŠKOLA: Gimnazija „Muhsin Rizvić”, KakanjRAZRED: III razred gimnazije

Model pripreme orijentirane prema razumijevanju(radni list za nastavnike)

Na jednom od seminara „Obrazovanje za mir“ prezentiran nam je dizajn lekcija označen kao „dizajn pripreme orijentiran prema razumijevanju“ i nakon toga smo imali obavezu da taj model primjenimo u proučavanju predmeta koji predajemo. Cilj ovog projekta bio je integrisati principe mira u različite predmete i kreirati kulturu mira u učionici.

Kao rezultat mog učešća u projektu „Obrazovanje za mir“ nastala je priprema za obradu vrlo složenog procesa u prirodi, a to je fotosinteza.

Ovom prilikom, radi lakšeg razumijevanja, prilažem originalni obrazac „Dizajna pripreme orijentirane prema razumijevanju“ koji nam je ustupljen u toku realizacije projekta „Obra-zovanje za mir“ i koji se nalazi u Vodiču za obrazovnu metodologiju EFP - Svijet, kao i objašnjenje ovog modela.

>>„Pristup koji je usvojen u programu Obrazovanje za mir je utemeljen na metodu “Dizajn unazad”(Wiggins, Grant and Jay McTighe. (1998). “Understanding by Design”, u izdanju Association for Supervision and Curriculum Development. Alexandria, Virginia.).

Kako funkcioniše pristup orjentisan prema razumijevanju

Pristup dizajnu lekcije koji je orjentisan prema razumijevanju počinje utvrđivanjem traj-nih razumijevanja koja učenici trebaju steći i radi se unazad sa te tačke.

Standardna tema lekcije

Kojim se standardima teme/nastavnog plana i programa lekcija bavi?

Korak I (A) Utvrđivanje željenih rezultata/trajnih razumijevanja

Koje su velike ideje i principi Obrazovanja za mir koji su u podlozi i/ili su povezani sa ovom lekcijom?

Korak II (B) Utvrđivanje suštinskih pitanja/aktivnosti

Koja suštinska pitanja/aktivnosti vode ovu cjelinu i fokusiraju proces nastave/učenja? Koja pitanja povezuju ovaj predmet sa ostalim krovnim temama i idejama?

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Korak III (C) Utvrđivanje znanja i vještina koja se trebaju stećiKoja ključna znanja i vještine će učenici steći kao rezultat ove cjeline?Većina pristupa dizajnu pripreme časa počinje sa tačkom C, pa ide na B, a ako ima vreme-na, ide se na A. Pristup “orjentisan prema razumijevanju” ima za cilj da uradi potpuno suprotno: da na-pravi prioritet autentičnih i doživotnih razumijevanja kod učenika.

RADNI LIST ZA «RAZUMIJEVANJU ORIJENTISAN» DIZAJN LEKCIJE

Razred/Tema:

Faza 1: Željeni rezultati

Trajno razumijevanje

Koje trajno razumijevanje se želi? Koje koncepte Obrazovanja za mir bi učenici trebali razumjeti?Koje su “velike ideje”?

Znanje i vještine Suštinska pitanja

Koja će ključna znanja i vještine učenicisteći tokom ove lekcije?Koje će vještine kulture mira učenicisteći?

Koja suštinska pitanja vode ovu lekciju ifokusiraju se i na nastavu i na učenje?Koje izazove sadašnjim mišljenjimapostavlja mirovno orjentisani pogled nasvijet?

Faza 2: Vjerodostojno ocjenjivanje

Kroz koje zadatke vjerodostojnog ocjenjivanja će učenici pokazati svoje razumijevanje,znanje i vještine?Koje blic-provjere znanja i testovi će im pomoći da pokažu pojedinačno različito znanje?Koje vrste primjera rada ili ponašanja će pokazati razumijevanje, znanje i vještine učenika?Kako će učenici dati osvrt na svoje učenje i sami ga ocijeniti?

Faza 3: Aktivnosti učenja

Kako će cjelina:- Pomoći učenicima da znaju u kom pravcu ona ide?- Privući interes učenika?- Pomoći učenicima da istraže pitanja i ključne ideje?- Pružiti prilike učenicima da ponovo razmisle o svojim razumijevanjima i revidiraju ih?- Pomoći učenicima da primjene svoje razumijevanje na pitanja u savremenom svijetu?- Dopustiti učenicima da procijene svoj rad i njegove implikacije? Aktivnosti učenja mogu obuhvatati umjetničke/dramske/kreativne projekte, istraživanje, prezen-tacije i/ili pismene zadatke na temu. Vi možete uključiti predavačke pristupe profesor u centru, pomoć profesora, pomoć učenika i učenik u centru. Upućujemo vas na “Šest aspekata razumi-jevanja” i “Glagole postupanja” radi ideja. Pokušajte da uključite vježbe sa učešćem, istraživa-njem i/ili konsultacijama!

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


Šest aspekata razumijevanja:Objašnjenje - Sposobnost da se ponude objašnjenja ili teorije koje pružaju upućene i odbranjive prikaze događaja, radnji i ideja. ( Zašto je to tako? Šta objašnjava ovakve doga-đaje? Kako se to može dokazati? Sa čime je ovo povezano? Kako ovo funkcioniše?)

Tumačenje - Sposobnost da se odgonetnu značenja, metafore, slike i umjetnički prikazi koji sadrže značenja. (Šta ovo znači? Zašto je to bitno? Kako se to odnosi na mene?)

Primjena - Sposobnost da se efikasno iskoristi znanje u novim situacijama i različitim kon-tekstima. (Kako i gdje možemo iskoristiti ovo znanje, vještinu ili proces? Kako bi se moje razmišljanje i postupanje trebalo modifikovati da ispunim zahtjeve konkretne situacije?)

Perspektiva - Sposobnost da se vide kritičke i pronicljive tačke gledišta. (Sa čije tačke gledišta? Sa koje povoljne pozicije? Šta se pretpostavlja, a šta treba da bude jasno? Ima li dovoljno dokaza?)

Uživljavanje - Sposobnost da se uđe “unutar” osjećaja druge osobe, da se usvoji druga perspektiva ili pogled na svijet. (Kako to izgleda iz njihove perspektive? Šta oni vide, a ja ne vidim? Šta treba da doživim ako hoću da razumijem?)

Znanje o sebi - Sposobnost da se prizna svoje neznanje i kako vlastiti obrasci mišljenja i postupaka jednako kao i predrasuda prožimaju razumijevanje. (Kako to šta sam ja oblikuje moje poglede? Koje su granice mog razumijevanja? Koje su moje “slijepe tačke”? Čemu sam sklon da pogrešno razumijem zbog predrasude, navike ili načina?)

Glagoli postupanjaZasnovano na “Šest aspekata razumijevanja”

Kada planirate vjerodostojno ocjenjivanje ili nastavnu aktivnost, način razumijevanja na koji usmjeravate aktivnost je u vezi sa onim što zahtijevate da učenici urade; prema tome glagol je indikator. Dolje navedeni glagoli najbolje odgovaraju različitim načinima razu-mijevanja.

Objasniti (demonstrirati; opisati; kreirati; izložiti; opravdati; prevesti; pokazati.)

Protumačiti (napraviti analogiju; kritikovati; dokumentovati; procijeniti; ilustrirati; riješiti.)

Primjeniti (prilagoditi; izgraditi; napraviti; igrati ulogu.)

Perspektiva (analizirati; raspraviti; uporediti; zaključiti; dokazati.)

Uživljavanje (preuzeti ulogu; biti kao... zamisliti; povezati; ispričati priču.)

Znanje o sebi (biti svjestan; shvatiti; prepoznati; odraziti; procijeniti sebe; predvidjeti; test.)

Ovaj spisak ni u kom slučaju nije potpun, nego radije daje primjere na koji način postu-pak određuje način razumijevanja kojem nastavnik teži. U svakoj nastavnoj cjelini bi se

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

trebalo koristiti nekoliko načina, s obzirom na to da svaki učenik prirodno varira u svojim omiljenim načinima i trebalo bi se dopustiti učenicima da pristupe materijalu na nekoliko načina.

Bloomova klasifikacija učenja podrazumijeva šest kategorija intelektualnih vještina: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza, ocjena.

Bloom ne uključuje afektivno učenje u svoju klasifikaciju. Afektivno učenje se pokazuje ponašanjima koja naznačuju stavove svjesnosti, interesa, pažnje, zabrinutosti i odgovor-nosti, te sposobnosti da se sluša i reaguje u interakciji sa drugima, kao i sposobnosti da se demonstriraju karakteristike ili vrijednosti stavova koje su odgovarajuće za situaciju i dato polje proučavanja. Ova oblast se odnosi na emocije, stavove, uvažavanja, te na vrijedno-sti kao što su uživanje, očuvanje, poštovanje i podržavanje. Glagoli koji su primjenjivi na afektivnu oblast obuhvataju prihvatanja, pokušavanja, izazove, odbrane, spajanja, prosu-đivanja, pohvale, pitanja, razmjenu i podršku.>>

(preuzeto iz: Vodič za obrazovnu metodologiju EFP - Svijet program elektronskog učenja)

Postupak pripreme lekcije I faza: ŽELJENI REZULTATI

Funkcija ovog dijela jeste da se jasno istakne kakvo trajno razumijevanje se želi postići. Jasno definisati osnovna pitanja koja će voditi nastavnu jedinicu i fokusirati predavanje i učenje i kreirati atmosferu dijaloga. Istaći koja znanja i vještine će rezultirati realizaci-jom nastavne jedinice.

II faza: VJERODOSTOJNO OCJENJIVANJE

U ovoj fazi učenicima ponuditi različite mogućnosti prezentacije razumijevanja nasta-vnog sadržaja (izrada panoa, primjena pokreta, glume, dramatizacije, simulacije pro-cesa na računaru, a sve u cilju pokazivanja razumijevanja novog nastavnog sadržaja). Gluma i ples su kao aktivnosti učenja lako provodljive. Daju dobre rezultate, jer je u ljudskoj prirodi da se čovjek u igri osjeća slobodnim, a kada je slobodan njegova mašta i kreativnost mogu u potpunosti doći do izražaja. Ova faza ima za cilj da pokaže bit-no svojstvo ovog modela, a to je da pojmove i predstave koje smo razumjeli možemo objasniti. Ova faza pokazuje razliku između učiti i razumjeti. Ovaj model uvažava indi-vidualne specifičnosti koje dozvoljavaju svakom pojedincu da na sebi svojstven način prezentira razumijevanje naučenog.

III faza: AKTIVNOSTI UČENJA

U ovoj fazi se realiziraju aktivnosti učenja. Učenike podijeliti u grupe, ili još bolje ponu-diti im mogućnost da samostalno formiraju grupe. Tačno definisati zadatke pojedinih grupa i uputiti ih na osnovnu literaturu uz sugestije da što više primjene ranije stečeno znanje iz ovog, ali i iz drugih srodnih predmeta. Na ovaj način, osim što učenici primjen-juju ranije stečeno znanje u istom predmetu, sada su u prilici i da praktično realiziraju

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


transfer znanja. Učenicima pružiti mogućnost da samostalno istraže problem, analizi-raju ga, sagledaju uzročno-posljedične veze i formulišu samostalno zaključke. U ovoj fazi se postavljaju konkretni zahtjevi učenicima: posmatraj, analiziraj, uporedi, zaključi, koristi, pokaži, dokaži, ilustriraj, opiši, riješi, izgradi, razmisli, zamisli, poveži…

U ovom modelu nastavnik ima zadatak da planira aktivnosti, prati realizaciju i koordi-nira rad unutar grupe i između grupa i da vodi računa o realizaciji svih planiranih obra-zovnih, funkcionalnih i vaspitnih ciljeva.

Primjer nastavne jedinice Fotosinteza OBRAZOVNI CILJEVI za nastavnu jedinicu - Fotosinteza:

Formiranje predstava o:

- vrlo složenim procesima sinteze složenih organskih materija;

- transformaciji energije Sunca u potencijalnu hemijsku energiju složenih spojeva;

- značaju hloroplasta kao ćelijskih struktura u kojima se dešava fotosinteza;

- značaju pigmenata (posebno hlorofila) za proces fotosinteze;

- značaju biljaka i procesa fotosinteze za održavanje života na Zemlji;

- položaju biljaka u kružnom toku materije i energije u prirodi;

Usvajane i razumijevanje pojmova: ekscitacija hlorofila; svijetla faza; pigmentni siste-mi; ciklična fosforilacija; neciklična fosforilacija; fotoliza vode; tamna faza: karboksilaci-ja, redukcija, regeneracija, produkcija.

FUNKCIONALNI CILJEVI:

1. Rješavanje problema primjenom naučne metode.

2. Primjena ranije stečenih znanja iz biologije.

3. Razvijanje kreativnog mišljenja i organizacijskih sposobnosti.

4. Primjena ranije stečenih znanja iz drugih predmeta (hemija i fizika), čime se ostvaruje međupredmetna saradnja i transfer znanja i ukazuje na jedinstvo prirodnih pojava koje su predmet njihovog izučavanja, a samim tim i na jedinstvo različitosti u prirodi.

5. Pravilno korištenje literature.

6. Sagledavanje uzročno-posljedičnih veza, razumijevanje i objašnjenje procesa u fo-tosintezi i izvođenje zaključaka o značaju fotosinteze za život na Zemlji.

7. Primjena: pokreta, glume, izrade panoa i simulacije procesa na računaru, a sve sa ci-ljem pokazivanja razumijevanja fotosinteze kao dijela općeg metabolizma u kojem se ogleda jedinstvo različitosti (jedan od osnovnih principa mira).

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

ODGOJNI CILJEVI:

1. Kruženje materije i proticanje energije omogućava život na Zemlji.

2. Svaka pojedina komponenta dobija svoj pravi značaj tek onda kada je dio sistema.

3. Međusobnom saradnjom lakše se rješavaju problemi.

4. Međusobno uvažavanje i stvaranje takve atmosfere u kojoj svaki pojedinac može iznijeti svoje mišljenje i pogled na problem.

5. Svjesnost da je samospoznaja jedan od puteva savladavanja neznanja i da je to je-dan od načina promjene pogleda na svijet.

6. Pronalaženje i isticanje pozitivnih kvaliteta učenika.

7. Razvijanje: istinoljubivosti, jednakosti, jedinstva i pravdoljubivosti.

8. Isticane važnosti svakog pojedinca za uspješan rad grupe.

9. Učeniku dati šansu da iskaže svoju individualnost i kreativnost.

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


RADNI LIST ZA «RAZUMIJEVANJU ORIJENTISAN» DIZAJN LEKCIJE

Razred/Tema: Fotosinteza – III razred

Faza 1: Željeni rezultati

Trajno razumijevanje

1. Značaj biljaka i procesa fotosinteze za održavanje života na Zemlji. 2. Položaj biljaka u metabolizmu prirode.3. Funkcionalana povezanost različitih komponenata - ono u čemu se ogleda jedan od osnovnih principa

mira: jedinstvo u različitosti.

Znanje i vještine Suštinska pitanja

1. Pronalaženje odgovora na postavljena pitanja.2. Sagledavanje uzročno-posljedičnih veza, razu-

mijevanje i objašnjenje procesa u fotosintezi i njihov značaj za život na Zemlji.

3. Primjena znanja iz drugih predmeta, a posebno iz hemije i fizike.

4. Vještina primjene pokreta, glume, dramatizacije, izrade panoa i simulacije procesa na računaru, a sve sa ciljem pokazivanja razumijevanja procesa u fotosintezi.

5. Razvijanje organizacijskih sposobnosti kod uče-nika.

6. Međusobna saradnja u rješavanju problema.7. Međusobno uvažavanje i stvaranje atmosfere

dijaloga u kojoj svi učesnici mogu izložiti svoje mišljenje i pogled na problem.

8. Samospoznajom savladati neznanje i stvoriti pretpostavke za proširivanje vidika i promjene pogleda na svijet.

9. Pravilno korištenje literature.

1. Kakav je značaj fotoekscitacije?2. Šta se dešava sa ekscitiranim elektronom u toku

ciklične fotofosforilacije?3. Šta je neciklična fotofosforilacija? 4. Koji procesi se dešavaju u toku tamne faze fo-

tosinteze?5. Koji faktori utiču na fotosintezu?6. Šta se dešava sa sirovinama u toku fotosinteze ?

Fokus: 1. Transformacija energije Sunčeve svjetlosti u po-

tencijalnu hemijsku energiju.2. Odgovor na pitanje o porijeklu kiseonika koji na-

staje u fotosintezi.

Faza 2: Vjerodostojno ocjenjivanje

1. Test pitanja iz nastavne jedinice fotosinteza2. Prihvatljivi dokazi iz literature3. Pojave i procesi u prirodi koje je moguće pratiti4. Prezentacija razumijevanja naučenog gradiva

Faza 3: Aktivnosti učenja

1. Definisati problem i radnu hipotezu2. Podjela učenika u grupe prema osnovnim pitanjima3. Proučavanje literature i kreacija prezentacije razumijevanja4. Prezentacija rada grupa uz sagledavanje međusobnih veza5. Lični interes učenici će pronaći u mogućnosti aktivnog učešća u rješavanju problema, ocjenjivanju

znanja, aktivnosti i vještina u toku prezentacije

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Realizacija nastavne jedinice (za realizaciju potrebna tri časa)

Uvod

Nakon kratkog izlaganja o fotosintezi i podsjećanja na pojmove koji su učenicima od ranije poznati, napisana je sumarna jednačina fotosinteze i istaknuto je kakvo trajno razumijevanje se želi i koje su to „velike” ideje.

a) Definisana su osnovna pitanja koja će voditi ovu nastavnu jedinicu i fokusirati pre-davanje i učenje.

b) Definisana su ključna znanja i vještine koje će učenici steći kao rezultat ove nastavne jedinice.

Pojmovi poznati od ranije: fotosinteza (pojmovno-osnovna škola) kao primjer metabo-ličkog procesa, hloroplasti - organele eukariotske biljne ćelije, hlorofil - hromoproteid-organski sastojak protoplazme, ATP - izvor energije kojeg živi sistemi mogu koristiti (biologija), vidljivi dio sunčevog spektra (fizika), procesi oksido-redukcije (hemija).

Definisanje problema

Na osnovu poznatih činjenica definisan je problem:

ŠTA SE DEŠAVA SA SIROVINAMA U FOTOSINTEZI? Na osnovu poznatih činjenica definisan je podproblem:

Da li kiseonik, kao uslov života za aerobne organizme, vodi porijeklo iz H2O ili CO2?

(Pošto u proces fotosinteze ulazi CO2, a kao produkt nastaje O2, većina učenika se odlu-čila za odgovor da O2 vodi porijeklo iz CO2.)

Na taj način je definisana radna hipoteza:

Kiseonik vodi porijeklo iz CO2!

Rješavanje problema

Nakon definisanja problema i radne hipoteze učenici su podijeljeni u grupe prema una-prijed određenim pitanjima u fazi AKTIVNOSTI UČENJA i pristupilo se narednoj fazi u naučnoj metodologiji rješavanja problema, a to je:

Provjera hipoteze: proučavanje literature i sticanje znanja iz različitih izvora informaci-ja za osnovna pitanja koja su jasno definisana :

I grupa: Kakav je značaj fotoekscitacije?•

II grupa: Šta se dešava sa ekscitiranim elektronom u toku ciklične fotofosforilacije?•

III grupa: Šta je neciklična fotofosforilacija? •

IV grupa: Koji procesi se dešavaju u toku tamne faze fotosinteze?•

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


Nakon sticanja znanja učenicima su ponuđene različite mogućnosti za prezentaciju ra-zumijevanja procesa.

U jednom odjeljenju sa učenicima sam napravila dramatizaciju procesa fotosinte-ze i taj scenario ovom prilikom prilažem.

(Napravljen video zapis učeničke prezentacije)

DRAMATIZACIJA PROCESA FOTOSINTEZE I grupa - FOTOEKSCITACIJA PIGMENTNIH SISTEMA

Materijal: dvije baterijske lampe, dvije svijetleće loptice, komadići aluminijumske folije, zeleni ogrtači za P-680 i za P-700, žuti ogrtač za Sunce, šareni ogrtači za antenske pi-gmente.

Scena: (lijevo - P-680, desno - P700, u sredini pet antenskih pigmenata, desno iza - Sun-ce) (P-680 i P-700 čuče prebacujući lopticu iz ruke u ruku - nalaze se u nepobuđenom stanju i njihovi elektroni kruže u zadnjoj orbiti.)

Uvodničar: Proces koji omogućava pokretanje složenih hemijskih reakcija u toku fotosinteze jeste pobuđivanje molekule hlorofila pod uticajem energije Sunca.

Sunce: (kruži oko pigmenata) Da bi fotosinteza započela, potrebna je energija Sunca, moj vidljivi dio spektra. Dio u kojem ja dajem energiju naziva se SVIJETLA FAZA, u toku koje će se moja energija pretvoriti u energiju ATP-a. Energiju ću dati hlorofilu (pokazuje rukama na P-680 i P-700) i antenskim pigmentima.

Antenski pigment: Nakon što uhvatimo kvante svjetlosti, sve ih predajemo hlorofilu izazivajući njegovu ekscitaciju - pobuđivanje, zbog izbacivanja njihovog elektrona na viši energetski nivo (prave kretnje hvatanja).

(Sunce je došlo na sredinu - usmjerava dvije baterije prema PS, a ostali bacaju sitne ko-madiće folije na njih) PS-680 i P-700 izbace po jednu lopticu (elektron) i ostaju u „bud-nom” stanju, sa ispruženim rukama prema „loptici”.

P-700: Ako ne dobijem elektron nazad neću moći primiti novu količinu energije i pro-ces će stati i zato neka mi neko pomogne!

(Sa scene odlaze svi osim Sunca i P-700)

Uvodničar: Rezultat ovog procesa je hlorofil koji je u pobuđenom stanju jer je izbacio elektron na viši energetski nivo. Da vidimo kako će mu pomoći sistem akceptora?

II grupa - CIKLIČNA FOTOFOSFORILACIJA

Materijal: dvije baterijske lampe, loptica, 2 svijetleće loptice, papiri sa ispisanim nazivi-ma akceptora zalijepljeni na odjeću.

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Scena: Na sredini P-700, oko njega polukružno raspoređeni akceptori (6) i 2 ADP-a, Sunce.

Akceptor A: MI ćemo ti pomoći! Elektron sa viškom energije samo ti smeta. Nakon što se malo poigramo OKSIDOREDUKCIJE vratit ćemo ti ga i opet ćeš biti miran i stabilan. Evo kako izgleda igra: Kada uzmem elektron glasno kažem redukcija a kada ga izgubim - oksidacija.

(Loptica se prenosi od A-B, na putu od B-C, dio energije se pretvara u ATP - podiže se svijetleća loptica).

ATP: Dok se vi svađate, ko je oksidovan, a ko redukovan, ja ću vam olakšati uzimajući dio energije tog elektrona koji mi je potreban da povežem ADP+P=ATP.

(ATP će poslužiti kao izvor energije u TAMNOJ FAZI).

CITOHROM: Ja i moj rođak (pokazuje na citohrom f ) smo uvijek tu da pomognemo tebi da nastaneš, pa da te svi živi sistemi mogu koristiti kao izvor energije. (Tekst govori okrenut prema ATP).

(Na prelazu između plastokinona i citohroma nastaje još jedna molekula ATP.)

PLASTOCIJANIN: Sada opet možeš biti miran i stabilan (obraća se P-700). Višak energi-je koji te je uznemirio iskoristili smo, pametno, za nastanak ATP koji ćemo kao poklon dati tamnoj fazi.

Uvodničar: Prebacivanjem elektrona preko niza akceptora, on je oslobođen viška ener-gije, koja je iskorištena za sintezu 2 ATP-a, i ponovo je vraćen u istu molekulu hlorofila. Ovaj kružni tok elektrona iz hlorofila preko akceptora ponovo do hlorofila naziva se ciklična fosforilizacija. U sljedećem procesu koji je mnogo komplikovaniji, elektron iz hlorofila koji se nalazi u fotosistemu I će se nadoknaditi iz vode.

III grupa - NECIKLIČNA FOTOFOSFORILACIJA

Materijal: Baterijske lampe (2), loptice- elektroni (4), loptice bijele- vodonik (2), loptice crvene- kiseonik (2), svijetleće loptice- ATP (2).

Scena: PS-680 postavljen lijevo, oko njega: voda, čovjek i pripadajući akceptori. PS-700 postavljen desno, oko njega: Sunce, pripadajući akceptori.

(PS-I i PS-II čuče prebacujući lopticu iz ruke u ruku.) Svjetlost prvo izaziva pobuđivanje PS-I koji izbacuje elektron prema akceptoru - A (FeS).

Akceptor A: Elektron je sada naš i nećemo ti ga vratiti ma koliko da budeš molio. (Elek-tron se prebacuje na feredoksin i na NADP.)

NADP: Tvoje elektrone ću zadržati, njihovu energiju ću prenijeti u tamnu fazu (pokazu-je svijetleću lopticu), njima više treba nego tebi, ti ćeš se već nekako snaći (odlazi prema PS-II i staje sa njene desne strane blizu vode).

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


NADP (se obraća PS-II - hlorofilu 680): Nadam se da ćeš mi pomoći da pokupim jone vodonika i do sledećeg ciklusa me nećeš vidjeti, obećavam.

(Za to vrijeme Sunce je došlo do PS-II koji je nepobuđen i usmjerava svjetlost prema njemu. PS-II izbacuje elektron prema molekuli vode.)

VODA: Zaista sam zbunjena. Svi govore da bez mene nema života, da trebam biljkama, ljudima, životinjama, da zahvatam 2/3 planete Zemlje, da je život nastao u vodi. A ti me sada gađaš i želiš da me razložiš. ZAŠTO? Šta ćeš učiniti sa mojim kiseonikom (crvena loptica), sa mojim jonima vodonika (bijele loptice)?

NADP: (NADP - uzima jone H = NADPHH) Hvala. (Pridružuje se molekulama ATP) Od svake od vas sam tri puta jača, tri puta imam više energije.

Čovjek (Uzima crvenu lopticu, kiseonik, kao da se guši) Znaš da za mene treba moleku-larni kiseonik, samo jedan atom kisonika za mene ne znači ništa.

Voda: Ti si mi uzela jone H (pokazuje na NADPHH), ti hoćeš još kiseonika, a ova dva elektrona, šta da radim sa njima? ( Drži dvije loptice u ruci) Daću ih tebi (PS-II). Jedan za-drži za sebe, a drugi uputi prema PS-II i oba se možete vratiti u stabilno stanje. Ponovite ovo još jedanput da živim bićima mogu dati kisik u onom obliku koji im treba. (Pruža čovjeku još jedan kisik i on počinje normalno da diše.)

PS-II jednu lopticu predaje akceptoru a drugu prebacuje iz ruke u ruku i čučne.

Loptica se prebacuje uz igru oksidoredukcija, na citohromu nastaje još jedna molekula ATP. (Ppridružuje se ostalim produktima svijetle faze.)

Zadnji akceptor (predajući lopticu PS-I) Dobra voda ti je poslala elektron umjesto onog kojeg su ti zarobili. (PS-I vraća se u nepobuđeno stanje.)

Uvodničar: Ovaj proces se naziva neciklična fosforilacija. Voda je u procesu fotolize ra-zložena na O2 koji odlazi u atmosferu, jone H koje će NADP prenijeti u tamnu fazu gdje će biti iskorišteni za fazu redukcije, a elektroni su iskorišteni za vraćanje molekula hloro-fila u stabilno stanje. Na taj način je završena SVIJETLA FAZA i može započeti TAMNA u kojoj će kao zvor energije poslužiti ATP.

IV grupa: TAMNA FAZA - KALVINOV CIKLUS

Materijal: 1 crna loptica, 2 crvene loptice, crni ogrtač, papiri sa ispisanim međuproduk-tima, 6 crnih loptica, 6 crvenih loptica, 12 bijelih loptica, 4 svijetleće loptice, prozirna kutija.

Scena: Ugljen dioksid postavljen lijevo, na sredini ribulozo di fosfat, iza nje dvije fosfo-glicerinske kiseline, NADPHH, 3 ATP, fosfoglicerinski aldehid, dioksiaceton fosfat, fruk-tozo 1,6 di fosfat.

CO2: Ima me malo u vazduhu i mnogi misle da od mene potiče kiseonik potreban za disanje.

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Ima li smisla da od 0,03% koliko me ima u atmosferi, nastaje i stalnim se održava oko 21% O2? Nema. Moji elementi: 1C (crna loptica - podiže je) i 2O (crvene loptice - podiže ih) zajedno sa H iz vode i energijom iz svijetle faze omogućit će nastanak FRUKTOZO 1,6 DI-P u kojoj se nalazi potencijalna hemijska energija. (Upućuje se prema ribulozo di-P) Proces u toku kojeg me prima ribulozo di-P naziva se KARBOKSILACIJA.

RIBULOZA: Kada primim CO2 postaću nestabilna heksoza i raspast ću se u dvije trioze (iz ogrtača izlaze dvije trioze - na papiru ispisana fosfoglicerinska kiselina).

PRODUKTI SVIJETLE FAZE: Vrijeme je da uručimo naše poklone, jone H, potrebne za REDUKCIJU fosfoglicerinske kiseline i energiju potrebnu za sintezu FRUKTOZO 1,6 di P (zatvara se krug u kojem „pakuju” šećer).

ŠEĆER: Evo rezultata našeg zajedničkog rada, evo šećera u kojem se nalazi 6C, 12H i 6O i 675 kalorija energije. Biljka proizvodi više nego što su njene trenutne potrebe za energijom. Višak će se deponovati u sjemenu, plodovima, korijenu i stablu.

Svi učenici koji se nalaze na sceni zajedno izgovaraju: U SVAKOJ KAPI ULJA, U SVA-KOJ MRVICI HLJEBA, U SVAKOM SLATKOM PLODU U KOJEM UŽIVATE, PROBAJTE DA OSJETITE OKUS SUNČEVE ENERGIJE!

Uvodničar: Monosaharidi kao primarni produkti fotosinteze u biljnoj ćeliji se koriste za sintezu složenih organskih materija: polisaharida, masti, bjelančevina, a te materije heterotrofi koriste kao svoju hranu.

Danas smo naučili neke važne stvari:

Fotosinteza je temeljni metabolički proces koji transformacijom energije Sunčeve 1. svjetlosti u potencijalnu hemijsku energiju stvara uvjete za opstanak živih bića.

Kiseonik koji nastaje u procesu fotosinteze vodi porijeklo iz vode, a ne iz CO2. 2 kako smo na početku mislili.

U toku rješavanja bilo kojeg problema ne smijemo biti brzopleti i ishitreno donositi 3. odluke.

Učenjem i spoznajom naučnih činjenica možemo promijeniti pogled na svijet.4.

Svako od nas je dobio šansu da pokaže kreativnost i pokazali smo da udruženi mo-5. žemo riješiti problem koji je bio pred nama.

NAPOMENA:

Ovaj model pripreme sata orijentiranog prema razumijevanju smatram vrlo interesant-nim i lako izvodljivim. Pored dramatizacije, ova nastavna jedinica je realizirana i kao kviz.

Ovdje moram napomenuti da učenici potpunu sliku o dešavanjima u toku procesa fo-tosinteze stiču kroz nastavne sate koji se realiziraju uz pripremu kreativne prezentacije,

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


a to su: osnovni oblici ishrane kod biljaka i energetski odnosi među oblicima ishrane; fotosinteza i fotosintetski pigmenti; i laboratorijske vježbe: eksperimenti kojima se do-kazuje izdvajanje biljnih pigmenata (hlorofil, karotin, ksantofil...) i dokazivanje procesa fotosinteze - Saksov ogled.

Literatura:

EFP - Svijet program elektronskog učenja - Vodič za obrazovnu metodologiju (poglavlje 2: Nastava u cilju razumijevanja i poglavlje 3: Priprema „razumijevanju orijentisanih“ lekcija); 2005. g. International Education for Peace Institute

Biologija za 3. razred gimnazije – Međedović S.; Hadžiselimović R.; Maslić E.; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva „Svjetlost“ Sarajevo, 2006. godine

BIOLOGIJA

Biologija

BIOLOGIJA


Predmet: Biologija

Nastavna jedinica: Klasifikacija skrivenosjemenjača: dikotile i monokotile

Autorica: Derviša Sikira

Priprema za čas biologijeŠKOLA: Gimnazija „Muhsin Rizvić”, KakanjRAZRED: I razred gimnazije

Ciljevi:Učenici će usvojiti znanja koja se odnose na kriterije za klasifikaciju skrivenosjemenjača na jednosupnice i dvosupnice. Učenici će uvježbati tehniku izrade privremenih prepa-rata i mikroskopiranje. Razvijanje spremnosti i sposobnosti za međusobnu saradnju, ra-zvijanje komunikativnosti, kreativnosti, samostalnosti i prilagodljivosti timskom radu. Kod učenika razviti svijest da eksperimentalnim radom potvrđuju stečena teorijska znanja, te razvijaju smisao i sposobnost za organizaciju samostalnog i kolektivnog rje-šavanja problema.

Potrebni materijal i sredstva:Prirodni biljni materijal i dodatni materijal (navedeno u uputama za laboratorijske vjež-be), pribor za izradu privremenih mikroskopskih preparata (žilet/skalpel, anatomska igla, kapaljka za vodu), predmetna i pokrovna stakla, pamučna krpa, mikroskop, lupa.

Pripremne radnje:Učenicima dati zadatak četiri sedmice prije da zasiju po deset sjemenki graha i kuku-ruza. Zamolite ih da redovno zalijevaju mlade biljke i prate promjene koje se dešavaju (koliko biljaka je niklo, kada su se pojavili prvi listovi, koje biljke rastu brže - te podatke moguće je iskoristiti za obradu nastavne jedinice: Rast i razvoj biljnog organizma).Zamolite učenike da uzgojene biljke donesu na čas prije obrade nastavne jedinice. Formirajte timove i tamo gdje je potrebno postavite jednostavne oglede (za korijen i stablo) prema uputama za eksperimentalne postupke.Zamolite učenike da vam pomognu u pripremi učionice za taj čas: klupe rasporedi-ti tako da učenici budu podijeljeni u četiri tima (na stolove postavite oznake: korijen, stablo, list i tim za koordinaciju, a na stolice zalijepite papire sa brojevima), rasporedite mikroskope i pribor za izradu privremenih preparata. Ukoliko imate projektor i računar ili grafoskop, pripremite ih za rad i projekciju ppt (grafofolija) sa pripremljenim šemat-skim prikazima: biljni organizam, korijen, stablo i list.

Prikaz slika koje možete iskoristiti za izradu ppt:

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

ČAS AKTIVNOSTI PROFESORA AKTIVNOSTI UČENIKA Očekivani rezultati

„Zag

rijav

anje

“

Profesor započinje razgo-vor o biljnom materijalu koji su učenici uzgajali.Da li su imali nekih poteš-koća u toku uzgoja biljaka? Koje biljke su uzgajali? Kako se nazivaju sve biljke koje se razvijaju iz sjeme-na? Koji procesi su pretho-dili nastanku sjemenke? Gdje nastaje sjemenka kod ovih biljaka? Od čega se sa-stoji sjemenka graha, a od čega sjemenka kukuruza?Profesor demonstrira i na-stavlja razgovor:Pažljivo iz zemlje izvadite jednu biljku (kukuruza ili graha) i pokažite mi biljne dijelove i imenujte ih.Od čega su građeni organi?Da li postoje neke razlike između ovih biljaka?

Svi učenici se uključuju u razgovor iznoseći iskustva u toku praćenja razvoja biljaka. Daju odgovore na postavljena pitanja.Uzgajali su grah i kukuruz i te biljke spadaju u sjeme-njače.Procesi koji su prethodili nastanku sjemenke su oprašivanje i oplodnja.Sjemenka nastaje u plod-nici tučka kod skrivenosje-menjača.Sjemenka se sastoji od sje-menjače, klice i kotiledona (supki). Prate demonstraciju profe-sora, pokazuju biljne orga-ne i imenuju ih: korijen, sta-blo i list. Razlike uočavaju u obliku i građi vegetativnih biljnih organa.

Aktivno uključivanje učeni-ka u dijalog.Da primijene znanje steče-no u toku uzgoja biljaka. Učenici će povezati teoriju i praksu.Da prepoznaju uzroke zbog kojih se kod nekih učenika nisu biljke razvile i da iz toga izvuku odgo-varajuće zaključke: (niska temperatura, staro sjeme, malo vlage...).Učenici će primijeniti ranije stečeno znanje o: biljnim tkivima, biljnim organima, njihovoj građi i funkciji, dvojnoj oplodnji kod skri-venosjemenjača.

Reka

pitu

laci

ja

Da li uzgojene biljke imaju sve biljne organe karakteri-stične za skrivenosjemenja-če? Koji su dijelovi cvijeta? Kako možemo predstaviti građu cvijeta? Šta je pe-rigon, a šta perijant i kod kojih biljaka se sreće? Pošto „naše“ biljke nemaju cvijet, nismo u mogućnosti da odredimo: Gdje spadaju grah i kukuruz? Koje razlike u građi vegetativnih biljnih organa su bitne kao kriteriji za klasifikaciju skrivenosje-menjača pokušaćemo da saznamo u toku ovog časa.Profesor na tabli ispisuje naslov: Klasifikacija skrivenosje-menjača : dikotile i mono-kotile

Učenici odgovaraju na po-stavljena pitanja.Uzgojene biljke nemaju razvijene cvjetove.Dijelovi cvijeta su ocvijeće, prašnici i tučak.Perijant je ocvijeće u kojem se jasno razlikuju čaška i vjenčić i karakterističan je za dvosupnice.Perigon je ocvijeće u kojem se ne razlikuju čaška i vjen-čić i karakterističan je za jednosupnice.

Svi učenici upisuju naslov u svoje sveske.

Razvijanje vještina: po-smatranja, upoređivanja, primjene ranije stečenih znanja.

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


Rješ

avan

je p

robl

ema

Profesor najavljuje timski rad na rješavanju problema koji je definisan na radnom listu za učenike i zajedno formulišu radnu hipotezu.Pomaže učenicima u rješa-vanju problema, koordinira rad unutar tima i između timova unutar razreda.

Članovi tima za koordina-ciju dijele radne listove sa formulisanim problemima i zadacima za članove tima. Učenici učestvuju u formu-laciji radne hipoteze i rješa-vaju probleme uz primjenu metodologije istraživačkih i eksperimentalnih proje-kata.

Razvijanje organizacijskih sposobnosti, kreativnog i kritičkog mišljenja. Razvi-janje vještine izrade privre-menih preparata i savlada-vanje tehnike mikroskopi-ranja. Razvijanje preciznos-ti, tačnosti, radnih navika. Primjena naučne metode rješavanja problema. Svaki član tima preuzima odgo-vornost za svoju ulogu u timu i za zadatak koji treba obaviti.

Prez

enta

cija

tim

skog

rada

Profesor najavljuje učenič-ke prezentacije, a članovi tima za koordinaciju dijele tabele. Prati izlaganja uče-nika i pomaže u toku izla-ganja, ako se za tim pojavi potreba.Pomaže učenicima da tvrdnje koje prezentiraju potkrijepe dokazima.

Predstavnici timova iznose podatke do kojih su došli u toku rješavanja timskog problema. Ostali učenici pažljivo slušaju i ako osjete potrebu mogu se uključiti u razgovor.Popunjavaju tabelu koju su dobili.

Povezivanje teorije i prak-se.Razvijanje samostalnosti i istraživačkog duha, to-lerantnog odnosa prema ostalim članovima tima, ozbiljnosti i odgovornosti prema postavljenim zada-cima.Razvijanje komunikacijskih vještina i oslobađanje od treme zbog javnog nastu-pa.

Izvo

đenj

e za

klju

čaka

Profesor učenicima nudi mogućnost da samostalno analiziraju i upoređuju podatke do kojih su došli proučavanjem literature i primjenom eksperimental-nih postupaka.

Učenici aktivno učestvuju u dijalogu iznoseći svoja mi-šljenja i saznanja do kojih su došli u toku ovog časa.Učenici samostalno izvode zaključke kojim je njihova hipoteza dokazana.

Učenici će nakon primjene pojedinih faza naučne metode rješavanja pro-blema moći analizom i upoređivanjem dobije-nih podataka sagledati uzročno-posljedične veza i izvesti odgovarajuće za-ključke.

Eval

uaci

ja

Vrjednuje aktivnost, znanje i vještine učenika.Najavljuje plan za sljedeći čas. Profesor se zahvaljuje na saradnji u toku časa.

Učenici pomažu da se pribor i materijal vrate na odgovarajuća mjesta.

Razvijanje radnih navika, odgovornosti prema škol-skoj opremi.

Prilog: Radni listovi za učenike koji su podijeljeni u četiri tima

Na svim radnim listovima nalaze se upute za laboratorijske vježbe i pojedinačni zadaci za sve članove tima.

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Zajednički tekst na radnim listovima glasi: Na vašim stolicama se nalaze zalijepljeni brojevi koji vas određuju kao članove tima (I; II...). Molim vas da pažljivo pročitate sadržaj radnog lista.

Primjenom ranije stečenog znanja, korištenjem udžbenika i izvođenjem jednostavnih eksperimentalnih postupaka, pokušajte zajednički da odgovorite na postavljena pi-tanja. Ti odgovori će nam pomoći da riješimo problem koji smo definisali na današnjem času. Ako vam bude bila potrebna pomoć, potražite je od nastavnika.

I Radni list za tim : „Korijen“

PROBLEM: Da li se korijen graha razlikuje od korijena kukuruza?

Hipoteza: ____________ (upišite mogući odgovor na ovo pitanje)

Zadaci za članove tima:

I Član: Dati odgovor na 1. pitanje

II Član: Uraditi zadatak 2

III Član: Uraditi zadatak 3

IV Član i V Član: Odgovoriti na pitanja u zadatku 4

VI Član: Prikupiti odgovore na ostala postavljena pitanja, usaglasite moguće odgovore i prezentirati ostalim timovima unutar razreda do kakvih ste podataka došli.

1. Koje su osnovne uloge korijena

____________________________________________________________________

2. Posmatraj korijen graha, nacrtaj i obilježi njegove dijelove. Kako se naziva taj oblik korijena?

____________________________________________________________________

3. Posmatraj korijen kukuruza, nacrtaj i obilježi njegove dijelove. Kako se naziva taj oblik korijena?

____________________________________________________________________

4. Na osnovu postavljenog eksperimenta pokušajte da odgovorite na sledeća pitanja:

Kakve promjene su se desile kod biljke čiji je korijen potpuno potopljen u ulju? •Zašto?

__________________________________________________________________

Kakve promjene su se desile kod biljke čiji je korijen pola u ulju pola u vodi ? •Zašto?

__________________________________________________________________

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


Kakve promjene su se desile kod biljke čiji je korijen pod vodom? Zašto? •

__________________________________________________________________

5. Da li je odgovor (hipoteza) na postavljeni problem potvrdan ___________

Laboratorijski rad:

Spoljašnja građa korijena

Potrebni pribor i materijal: prirodni materijal (uzgojene biljke graha i kukuruza), lupe

Postupak:

Izvaditi, pažljivo, jednu biljku graha i kukuruza. Pod blagim mlazom vode isperite pažlji-vo korijen i posmatrajte njegove dijelove. Nacrtajte korijen graha i kukuruza i obilježite njegove dijelove.

Uloga korijenskih dlačica

Potrebni pribor i materijal: prirodni materijal (uzgojene biljke graha i kukuruza), tri čaše, kartonski poklopci, parafin (svijeća), voda i ulje (jestivo).

Postupak:

Pažljivo iščupati 3 biljke graha, korijen isprati pod slabim mlazom vode. Čaše obilježite markerom.

U čašu I sipajte 150 ml vode, u čašu II 75 ml vode i 75 ml ulja i u čašu III sipajte 150 ml ulja.

Prvu biljku staviti u čašu tako da joj je korijen skroz pod vodom.

Drugu biljku staviti u čašu tako da joj je korijen jednim dijelom u vodi, a drugim u ulju.

Treću biljku staviti u čašu u kojoj je samo ulje.

Od kartona napraviti poklopce pomoću kojih ćete učvrstiti biljke i time spriječiti ispara-vanje. Sve otvore zaliti kapajućim parafinom (svijeća). Pratiti promjene koje će se desiti nakon 24 h, 48 h i 72 h. (sve promjene detaljno zapisati)

II Radni list za tim“ Stablo“

PROBLEM: Da li se po građi razlikuje stablo graha od stabla kukuruza?



I Član: Dati odgovor na prvo pitanje

II Član: Napraviti presjek stabla graha, mikroskopirati, nacrtati i opisati crtež

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

III Član: Napraviti presjek stabla kukuruza, mikroskopirati, nacrtati i opisati crtež

IV Član: Dati odgovor na peto pitanje

V Član: Prikupiti odgovore na ostala postavljena pitanja, usaglasite moguće odgovore i prezentirati ostalim timovima unutar razreda do kakvih ste podataka došli

1. Koje su osnovne uloge stabla______________________________________________

2. Prema uputi napravi presjek stabla graha i kukuruza, mikroskopiraj i nacrtaj

3. Opiši raspored provodnih snopića na presjeku stabla__________________________

_______________________________________________________________________

4. Zašto smo dodali boju u vodu? ___________________________________________

5. Zašto smo biljku izložili djelovanju sunca? __________________________________

6. Da li se po osnovnim ulogama razlikuju stablo graha i kukuruza?________________

7. Da li postoji razlika u anatomskoj (unutrašnjoj) građi stabla graha i kukuruza?

_______________________________________________________________________

Da li je odgovor (hipoteza) na postavljeni problem potvrdan _____________________

Laboratorijski rad za tim: „Stablo“

Mikroskopiranje poprečnog presjeka stabla graha i kukuruza

Potrebni pribor i materijal: veća tegla, voda, tuš, skalpel/žilet, eksperimentalne biljke, predmetna i pokrovna stakla, lupa, anatomska iglica i mikroskop.

Postupak: Pažljivo iščupajte po jednu biljku graha i kukuruza. Njihovo korijenje isperite pod blagim mlazom vode, tako da odstranite zemlju. U teglu nalijte vodu i obojite je sa nekoliko kapi tuša. Uzmite biljke graha i kukuruza i podsijecite ih skalpelom (to mo-rate uraditi pod vodom koja se nalazi u tegli). Ogled izložite djelovanju sunca i pratite promjene u naredna tri dana. Napravite tanke poprečne presjeke stabla i prvo ih po-smatrajte pod lupom, a zatim ih mikroskopirajte. Nacrtajte presjeke i pokušajte da date odgovore na postavljena pitanja.

III Radni list za tim „List“

PROBLEM: Da li se po obliku i građi razlikuju listovi graha i kukuruza?



I Član: Dati odgovor na 1 i 8 pitanje

II Član: Uraditi zadatke broj 2 i 3

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


III Član: Uraditi zadatak broj 4

IV Član: Uraditi zadatke broj 5 i 6

V Član: Uraditi zadatak broj 7

VI Član: Prikupiti odgovore na ostala postavljena pitanja, usaglasite moguće odgovore i prezentirati ostalim timovima unutar razreda do kakvih ste podataka došli.

1. Koje su osnovne uloge lista?______________________________________________

2. Posmatraj list graha, nacrtaj i obilježi njegove dijelove.

3. Posmatraj naličje lista graha i odredi koji tip nervature posjeduje. _______________

4. Napravi privremeni preparat donje epiderme lista graha, mikroskopiraj i nacrtaj.

5. Posmatraj list kukuruza, nacrtaj i obilježi dijelove.

6. Posmatraj naličje lista kukuruza i odredi koji tip nervature posjeduje? ____________

7. Napravi privremeni preparat donje epiderme lista kukuruza, mikroskopiraj i nacrtaj.

8. Koje razlike postoje u obliku i građi lista graha i kukuruza?

Laboratorijski rad za tim: „List“

Uočavanje razlika u spoljašnjoj građi lista

Pribor i materijal: listovi kukuruza i graha, sveska i olovka

Postupak:

Uzmite jedan list i na njemu utvrdite osnovne djelove (lisna osnova, lisna drška, lisna plojka, lisni nervi).

Da li list graha i kukuruza imaju iste dijelove?

Uporedite raspored lisne nervature kod graha i kukuruza (nacrtajte).

Postoje li razlike izmedju njih?

Posmatranje donje pokožice lista graha i kukuruza

Pribor i materijal: mikroskop, anatomska igla, žilet/skalpel, pamučna krpa, kapaljka, listovi graha i kukuruza.

Postupak: Sa naličja lista skinuti donju pokožicu. List savijte oko kažiprsta lijeve ruke i pridržite ga palcom i kažiprstom. Naličje lista malo (PAŽLJIVO!) poprečno zasijecite žiletom, pincetom uhvatite kraj i povucite. Skinuti komadić pokožice stavite u kap vode na predmetnom staklu, pokrijte pokrovnicom i mikroskopirajte. Posmatrajte i nacrtajte izgled ćelija epiderme. Obratiti pažnju na ćelije koje formiraju stome.

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

IV Radni list za tim za koordinaciju

Vaš zadatak je da komunicirate sa članovima ostalih timova.

Član I : Prikupi neophodne podatke o korijenu graha i kukuruza.

Član II: Prikupi neophodne podatke o stablu graha i kukuruza.

Član III: Prikupi neophodne podatke o listu graha i kukuruza.

Svi članovi: potražite u udžbeniku ostale podatke za kompletiranje tabele ili potražite pomoć od nastavnika.

Klasifikacija skrivenosjemenjača :

Biljni organi Dvosupnice Jednosupnice

Korijen Dobro razvijen korijenov sistem

Žiličasti (adventivni) korijen

Građa stabla Provodni snopići raspoređeni u krug

Provodni snopići nepravilno razbacani

Nervatura lista Mrežasta Paralelna Ocvijeće Perijantsko Perigonsko

Broj supki 2 1

Biljka koja ima ove osobine ______________________ ____________________

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


Predmet: Biologija

Nastavna jedinica: Biotehnologija i njena primjena

Autorica: Mirsada Begović

Priprema za čas biologijeŠKOLA: Gimnazija „Ismet Mujezinović”, TuzlaRAZRED: III razred gimnazije Nastavna jedinica: Biotehnologija, aktivni agensi, enzimsko inžinjerstvoTip nastave: projektna nastava

Uvod:

U našem obrazovnom sistemu veliki je problem to što nema adekvatne veze između teorije i prakse. Vrlo ćesto učenici uče neke sadržaje u školi, a kasnije i na fakultetu, a da uopće ne znaju primjenu tih sadržaja.

Nedostaje prostora za profesionalnu orjentaciju.Vrlo površno ili nikako se ne govori o budućem zanimanju. Učenici ili studenti se susretnu sa zanimanjem u većini slučajeva tek po završetku školovanja, kad uđu u preduzeće. Tek tada počinju da upoznaju ono čime će se baviti do kraja života. Tada je kasno da se nešto mijenja.

Moje iskustvo koje sam stekla sa svojim učenicima na izradi različitih projekata je po-zitivno i pokazuje koliko oni dobiju saznanja o profesiji, stiču nova iskustva, uče timski raditi, biti odgovorni, sposobni ispoštovati vrijeme, uvažavati se međusobno, biti tole-rantni.

Zbog toga predlažem da svaki učitelj (profesor) nađe vremena i u toku četverogodiš-njeg obrazovanja učenika provede kroz bar jedan projekat, i u tom smislu dajem svoj doprinos kako učitelj (nastavnik) može to da postigne. Naravno, ovo treba da posluži za stvaranje novih ideja u ovom području.

Tema koju sam ja odabrala u svom primjeru je nastavnim planom i programom predvi-đena da se realizira jednim časom, a inače biologija se izvodi u trećim razredima jednim časom sedmično. Tako su učenici radili na prikupljanju podataka, informacija i njiho-ve obrade, u vremenu između dva časa (rad izvan učionice). U učionici su učenici na prvom času napravili strategiju izrade projekta, dok su na drugom času prezentirani proizvodi istraživanja, izvršeno podučavanje drugih o onome sto su sami naučili, kao i vrjednovanje i ocjenjivanje postignuća.

Razlozi zbog kojih sam se odlučila da ovu nastavnu jedinicu obradim metodom pro-jektne nastave su:

1. Inkluzija – Dati svakom učeniku jednaku šansu da pokaže svoje sposobnosti i vještine. U odjeljenju u kojem je urađen projekat nalazili su se i učenici koji su na neki

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

način ostali po strani u nastavnom procesu, iz određenih razloga bili su nezainteresirani za rad, neredovno su pohađali nastavu, bilo im je svejedno za sve što se dešavalo na nastavi (učenici koji su imali disciplinske prekršaje). Sve ovo je u meni podstaklo ideju da ih kroz projektnu nastavu «uključim» i dam priliku da pokažu da i oni mogu i znaju dosta toga dobrog uraditi.

Naravno, učenicima je rečeno da će prezentaciji projekta prisustvovati njihov razredni starješina, pedagog škole i direktor, a ocjena projekta će uticati na zaključnu ocjenu iz biologije. To je bila posebna motivacija za učenike koji su ostali »vani» jer su željeli da pokažu da znaju i da mogu uraditi dobre stvari, a ne samo da prave prekršaje.

Rezultati su bili, na moje iznenađenje, iznad očekivanog. Svaki učenik je uradio svoj zadatak i sve je ukomponovano u jednu cjelinu sa dosta kreativnosti i dobrih ideja.

Postignut je cilj. Svi učenici su dali svoj doprinos, zadovoljni su svojim proizvodom a iskustvo koje su stekli imat će velikog uticaja kod izbora profesije u budućnosti. Po-red toga što su se učenici upoznali sa tokom biotehnološke prerade određene sirovine, učenici su se upoznali i sa dobrim i lošim stranama proizvodnje, upoznali su odgovo-nosti koje nosi jedno zanimanje, npr. inžinjer tehnologije, rukovodilac. Da je je to tako, vidi se sa izlaznih kartica, gdje su učenici sami napravili evaluaciju projekta. Pored toga, učenici su stekli samopouzdanje i ponašali su se kao partneri u nastavnom procesu.

2. Primjena naučenog – povezivanje teorije sa praksom. Vrlo je poželjno u toku obrazovnog ciklusa učenike provesti kroz projektnu nastavu. Projektna nastava učeni-cima daje slobodu u istraživanju, upoznavanje sa različitim naukama i naučnim disci-plinama. U toku istraživačkog rada, učenici prema svojim sposobnostima biraju radne zadatke; njihove ideje kao i kreativnost mnogo bolje dolaze do izražaja nego u bilo kojem drugom obliku učenja.

Kroz projektnu nastavu, u učenje mogu da se uključe i oni učenici koji su «ostali po strani«, naročito u klasičnoj nastavi koja ima već unaprijed određen put, a to je put usmjeren prema srednjem učeniku.

U klasičnoj nastavi nema mjesta učenicima koji mogu više od srednjeg, a isto tako nema mjesta niti vremena za učenika koji ima problema sa usvajanjem znanja. Prema tome, projektna nastava pruža veliku mogućnost primjene inkluzije, gdje svaki učenik može da da svoj doprinos u njegovoj realizaciji i da se osjeća uspješnim u izvršavanju svog zadatka.

3. Profesionalna orijentacija. Osim toga što projektna nastava «uključuje» sve, ona je vrlo dobar primjer da učenici upoznaju različita zanimanja, pozitivne i negativne strane nekih zanimanja što uveliko može da utiče na njihov izbor profesije. U evaluaciji na izlaznim karticama se to moglo pročitati: uloga učenika koju je imao u grupi koju sam nazvala TV ekipa razvila je interes za to zanimanje, iako do tada učenik nije niti razmi-šljao o nečemu sličnom.

Prema tome, kroz primjer nastavnog sata iz moje prakse se može vidjeti kako se jedna nastavna jedinica može upotrijebiti za postizanje više ciljeva, kao što su:

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


socijalizacija učenika,•

podučavanje timskom radu,•

kooperativno učenje, •

profesionalna orjentacija,•

jačanje samopouzdanja kod učenika,•

razvijanje svijesti o odgovornosti i samoodgovornost,•

sticanje vještina korištenja literature,•

sticanje vještine prikupljanja podataka,•

razvijanje sposobnosti komunikacije.•

Odluka o izboru ove teme «Biotehnologija, aktivni agensi i genetičko inženjerstvo« za projektnu nastavu se temelji na činjenici da se škola nalazi u Tuzli, u sredini u kojoj već postoji pivara, mljekara, mesare, pekare, a i uzgoj duhana i djelimična prerada, dok je fabrika duhana u Sarajevu (150 km udaljena od škole).

Nakon evaluacije ovakvog nastavnog sata moglo se vidjeti da su učenici u toku izrade projekta nailazili na određene probleme, kao naprimjer: u svaku pekaru nije bilo mo-guće ući i pogledati proces pravljanja hljeba. U gradu ima dosta privatnih pekara ali samo jedan vlasnik je dozvolio da učenici pogledaju proces. Učenici su tražili odgovor na pitanje zašto im drugi pekari nisu dozvolili ulazak u pekaru?

Kad je riječ o biotehnologiji prerade mlijeka, takođe su učenici naišli na problem pri ula-sku u proizvodnju, s obzirom na to da su tu higijenske mjere vrlo stroge. U gradu postoji mljekara u društvenom sektoru, tako da učenici nisu imali pristup, ali kao alternativu koristili su privatne mljekare i preradu mlijeka u kućnoj radinosti, jer škola egzistira u sredini u kojoj je razvijena poljoprivreda.

Učenici koji su imali zadatak da istraže biotehnologiju proizvodnje piva su takođe na-ilazili na probleme kod prikupljanja podataka iz same proizvodnje. Prije svega, bilo je teško dobiti dozvolu menandžmenta za ulazak u pivaru, a potom su učenici morali na-baviti bijele mantile i maske i tek tada uz strogi nadzor radnika obići postrojenja i sale za proizvodnju piva. U ovom slučaju učenici su imali kontakt osobu (roditelj jednog učenika radi u pivari) koja je pomogla kod dobijanja dozvole za ulazak u pivaru.

Metode koje su korištene u izradi projekta su:

Metoda istraživanja ili projektne nastave - radi sticanja iskustva u praksi, radi razvoja vještina prikupljanja podataka i obrade podataka.

Metoda intervjua – radi sticanja iskustva u komunikaciji, radi sticanja iskustva u pro-fesiji novinarstva.

Tekst metoda - radi sticanja vještine korištenja teksta i njegove upotrebe prilagođene zahtjevima postavljenih zadataka.

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Metoda prezentacije i interpretacije – radi sticanja iskustva u prenošenju znanja i podučavanja drugih, razvoj vještine govora i izražavanja.

Ilustrativno-demonstrativna metoda – radi razvijanja sposobnosti slikovitog pred-stavljanja problema, sposobnosti izražavanja naučenog putem slike ili crteža ili skica, kao što su učenici napravili panoe (zidne slike).

Informatička metoda – radi povezivanja biologije sa informatikom, korištenje informa-tičkih metoda radi proširivanja znanja i vještinja u korištenju kompjutera i interneta.

Metoda vrjednovanja postignuća - vrjednovanje učešća na času, ocjenjivanje prisut-nog rada, rješavanje praktičnog problema.

Metode kooperativnog učenja kao što su :

Metoda grozda – radi razvijanja sposobnosti povezivanja pojmova.

Metoda izrade mapa uma – radi razvijanja koncepta pamćenja naučenog, gdje se sim-bolima i slikama stvaraju predožbe o nekom problemu.

Metoda brainastorminga – radi razvijanja sposobnosti logičkog promišljanja.

Metode igre riječi (esej) – radi povezivanja biologije sa maternjim jezikom, radi ra-zumijevanja osnovnih pojmova, kao npr. riječ biotehnologija učenik treba opisati kao imenicu, pridjev, glagol i sinonim.

Oblici rada koji su korišteni u toku izrade projekta:

- frontalni oblik rada – kako bi bilo moguće porediti rezultate i postignuća u radu unutar grupa,

- individualni rad – kako bi svaki učenik ponaosob stekao vlastito iskustvo, znao primjeniti naučeno iz različitih aspekata,

- rad u paru – radi lakšeg prikupljanja podataka i obrade istih,

- grupni ili timski rad – radi socijalizacije, razmjene iskustava, izgradnje kritičkog mišljenja, razvijanja tolerancije, sticanja iskustva u timskom radu.

Nakon evaluacije uvidjelo se da se ovaj projekat mogao dopuniti praktičnim radom učenika na samom početku. To bi u najjednostavnijem slučaju moglo da se odnosi na:

1. proizvodnju hleba - da učenici sami umjese tijesto i naprave pecivo (ako nema uvje-ta u školi, to izvesti kod kuće) ili

2. biotehnologiju prerade mlijeka – gdje bi učenici opet ili u školi ili u kućnom am-bijentu mogli sami da naprave proizvode od mlijeka (kiselo mlijeko, pavlaku, sir svježi i sušeni).

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


TOK ČASA

čas Aktivnosti profesora Aktivnosti učenika sredstvaI – čas

Evokacija -10´- uvodni dio

- Profesor učenike dijeli u VI grupa za kooperativno učenje na osnovu izvučenih sličica nekog proizvoda:

I gr.- sir i mlijeko, II gr. - pivo, III gr. hljeb,IV gr. duhan, V gr. Meso, VI grupa je TV ekipa - sličica mikrofona

- Profesor postavlja pitanja i tako podstiče učenike na razmišljanje sve dok se ne iscrpe asocijacije

- Profesor zapisuje asocijacije

- Učenici rade grupni brainstorming na zadani pojam «biotehnologija»

- Učenici daju asocijacije - Učenici povezuju srodne pojmove i tako

prave grozd.

- sveska učenika

Sličica za grupisanje

Razumijevanje značenja - 15´- glavni dio časa

I - korak

- Profesor obilazi grupe i prati rad- Profesor priprema pitanja

- Učenici čitaju tekst iz udžbenika; biotehnologija, aktivni agensi tehnikom «INSERT». To znači da će učenici dok čitaju na marginama teksta stavljati oznake +novo,√ znao/la, ? nejasno.

- Učenici odgovaraju na pitanja

- udžbenik za III razred- radni list sa zadacima

II-korak - Profesor obilazi grupe i prati rad - Učenici sada razgovaraju u grupi i određuju šta je u njihovom slučaju supstrat, a šta aktivni agens npr.

- Učenička bilježnica

Refleksija - 20´ - završni dio časa

- Profesor obilazi grupe i prati rad

- Profesor usmjerava učenike, pomaže učenicima, organizaciji, riješava dileme

- Učenici se dogovaraju o metodama istraživanja, određuju lokaciju na kojoj će se istraživanje obaviti, sredstva koja će koristiti za izradu panoa, pribor , izvor informacija.

Takođe dogovaraju radne zadatke u grupi. Učenici biraju radne zadatke prema svojim sposobnostima bez utjecaja nastavnika, dogovaraju koje će proizvode donijeti na čas.

TV ekipa – dogovor o izboru zadataka, (učenici i ovdje biraju zadatke prema sposobnostima), dogovaraju pitanja koja će postavljati, razgovaraju o sredstvima koja su im potrebna.

- Učenička bilježnica

U pauzi od jedne sedmice učenici sarađuju sa nastavnikom i tv ekipom koja ih prati u toku istraživanja

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

čas Aktivnosti profesora Aktivnosti učenika sredstvaII čas (nakon jedne sedmice)

Evokacija - 5´ - uvodni dio časa

- Mini lekcija - nastavnik daje kratka upustva za prezentaciju projekta.

- Učenici su u grupama- Svaka grupa je uredila svoj

prostor na kome su istakli naziv projekta, izložili pano i proizvode.

- panoi - proizvodi,- slike,- fotografije.

Razumjevanje značenja - 35´ - glavni dio

- Profesor prati prezentaciju- Profesor pravi zabilješke o

uspješnoj prezentaciji

- Grupe prezentuju svoj projekat tako što TV ekipa intervjuiše učesnike u projektu postavljajući im ključna pitanja,

- Učenici prestavljaju video zapise.prezentuju fotografije koje su napravili u toku istraživanja

- Učenici drugih grupa postavljaju pitanja, o procesu , diskutuju.

- Prezentacijom projekta učenici ističu obrazovne, funkcionalne i odgojne ciljeve.

- Završno pitanje TV ekipe je; Koju poruku imaju za učenike u odnosu na saznanja o dobrom i lošem utjecaju određenog proizvoda na zdravlje čovjeka ?

- panoi, proizvodi koje su učenici donijeli, računar, projektor, fotoaparat-mikrofon,

Refleksija -5´- završni dio časa

Evaluacija

- Profesor na tabli ispisuje stablo- Profesor procjenjuje postignuča- Profesor vrednuje postignuča

ućenika kao pojedinca i cijele grupe

- Profesor priprema izlazne kartice(stik lepljivi papirići) za vrednovanje ovakve metode rada

- Učenik iz TV ekipe postavlja završno pitanje:

Sa kojim naukama je povezana biotehnologija?

- Učenici izvode zaključak i prave stablo biotehnologije

- Učenici učestvuju u vrednovanju postignuča

- Učenici pišu na izlazne kartice svoje mišljenje o ovakvom tipu nastave,daju prijedloge šta promjeniti da se usavrši ovakav način rada.

- sva sredstva koja su korištena u glavnom dijelu časa

- ljeljivi papirići

Nakon obrade nastavne jedinice

- Profesor daje upute za izradu mapa uma

Učenici će napraviti mapu uma na temu biotehnologija

- bojice, hamer papir, flomasteri

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


III –čas Aktivnosti profesora Aktivnosti učenika sredstva

Refleksija projekta

- Profesor pravi analizu projekta- Profesor priprema pitanja za

diskusiju : Šta će se promijeniti u njihovom životu nakon ovog projekta?

Šta im se najviše dopalo?Na kakve su probleme naišli?

- Učenici iznose njihovo mišljenje o ovakvom tipu

- Učenici aktivno učestvuju u diskusiji

- Učenici iznose svoja iskustva

- Učenici pišu izlazne kartice

-izlazne kartice

Materijali (proizvodi časa)

Radni materijal za učenikeNakon pročitanog teksta učenici trebaju da odgovore na pitanja :

Šta je biotehnologija?•Šta je supstrat?•Šta je aktivni agens?•Kakvo je to enzimsko inženjerstvo?•Šta je bioreaktor i zašto služi?•

Radni materijal za učenikeI - grupa – (sličica mliječnih proizvoda) – zadatak:

Odredi supsrtrat i aktivni agens u biotehnologiji prerade mlijeka,•Prezentacija procesa prerade mlijeka,•donijeti proizvode•

Radni materijal za učenikeII - grupa – (sličica hljeba i peciva) zadatak:

Odrediti supstrat i aktivni agens priproizvodnji hljeba,•Prezentacija procesa proizvodnje hljeba,•Donijeti proizvode•

Radni materijal za učenike III - grupa (sličica piva) zadatak:

Odrediti supstrat i aktivni agens u biotehnologiji piva,•prezentacija procesa prozvodnje piva.•napraviti pano i donijeti proizvode•

Radni materijal za učenikeIV - grupa (sličica cigareta) zadatak:

Odrediti supstrat i aktivni agens u biotehnologiji prerade duhana,•prezentacija procesa prerade duhana,•donijeti proizvode•

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

Radni materijal za učenikeV- grupa (sličica mesa i mesnih proizvoda) zadatak:

Odrediti supstrat i aktivni agens pri biotehnologiji prerade mesa,•prezentacija prerade mesa.•donijeti proizvode•

Radni materijal za učenikeVI - grupa (sličica mikrofon) TV ekipa1. zadatak

Napraviti listu svih pet biotehnologija,•pravi popis aktivnih agenasa, •pravi popis novih pojmova,•

2. zadatak da intervjuiraju ostale grupe, •da zapisuju odgovore, •da snimaju grupe dok prezentiraju.•da pripreme u elekronskoj formi prezentacije svih grupa.•

Radni materijal za učenike (svi učenici rade)Povezivanje maternjeg jezika sa biologijomZadatak: uvrstiti riječ biotehnologija u šemuImenica - biotehnologijaDva pridjeva - raznovrsna, korisnaTri glagolske imenice - prerađuje, fermentira, proizvodiRečenica od četiri riječi - biotehnologija je prerada sirovinaRiječ sinonim - inžinjering

izlazna kartica «Realizacija ovakvog tipa nastave je dosta učinkovita kod nas učenika. Ovakvim tipom nastave više ulažemo svog truda, više saznajemo, ne učimo napamet ,više moramo razmišljati, zaključivati. Da je to opet tačno pokazuje da mi brže učimo. Mene lično je najviše privuklo novinarstvo i voljela bih ovakav tip nastave više.» N.N

izlazna kartica« Na ovaj način saznajemo mnogo više slušajući jedni od drugih. Mnogo više sebe angažujemo na više polja i mnogo se bolje osjećamo znajući da smo prenijeli nekom drugom to znanje koje smo stekli radeći ovo.»N.N

Napomena: Tekst originalno preuzet sa izlazne kartice.

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


ZAKLJUČAK

Prednosti projektne nastave u odnosu na klasičnu nastavu su mnogobrojne. Istra-živačka ili projektna nastava omogućuju učenicima da budu aktivni u procesu učenja, a time im se daje prilika da uče sa razumjevanjem.

Kod učenika se razvija sposobnost za timski rad i kooperativni rad. Učenici su aktivni učesnici u procesu saznavanja. Učenik i nastavnik komuniciraju kao partneri u nastavi. U projektnoj nastavi se javlja interaktivni oblik učenja, tako da nastavnik ima i ulogu regulatora socijalnih odnosa, partner u afektnoj interakciji. Projektna nastava daje mo-gućnost ali i potrebu za timskim radom kako kod učenika tako i kod nastavnika.

Uloga učenika se mijenjaju u projektnoj nastavi, gdje učenik postaje subjekat nastav-nog procesa, za razliku od klasične nastave, u kojoj je učenik objekat koji samo prima informacije.

Takođe, i uloga nastavnika se mijenja. Nastavnik u klasičnoj nastavi je izričito predavač, osnovni izvor informacija, dok u projektnoj nastavi on postaje organizator, koordinator nastave i partner u obrazovnom procesu.

Ciljevi projektne nastave:

- osposobljavanje učenika za samoobrazovanje,

- osposobljavanje učenika za samostalno prikupljanje informacija,

- razvijanje kritičkog mišljenja,

- razvijanje stvaralačkih i kreativnih sposobnosti,

- sposobnost prezentovanja ideja i informacija,

- sposobnost slušati drugog, diskutovati, argumentovati svoje stavove, biti toleran-tan i uvažavati tuđe mišljenje i ideje,

- razvijanje sposobnosti za timski rad,

- sposobnost korištenja informacija sa interneta,

- sposonost kreiranja prezentacije u Power Pointu i izrada panoa,

- razvijanje sposobnosti komunikacije sa strukturama u mjesnoj zajednici i općini.

Primjena projektne metode daje mogućnost korelacije sa predmetom informatike kroz nastavnu temu „Operativni sistem Windows“, “Rad sa tekstom (Word)“ i „Power Point“, sa predmetom likovne kulture kroz izradi panoa, kao i sa drugim predmetima, zavisno od toga koja je tema projekta.

BIOLOGIJA

Biologija

BIOLOGIJA


Predmet: Biologija

Nastavna oblast: Fotosinteza i fotosintetički pigmenti

Autorica: Mirsada Begović

Priprema za čas biologijeŠKOLA: Gimnazija „Ismet Mujezinović”, TuzlaRAZRED: II razred gimnazije Laboratorijska vježba: Ekstrakcija smjese pigmenata iz lista i njihovo razdvajanje

MOGUĆI PRISTUPI NASTAVI

1. pristup - istraživački Očekivani rezultati 2. pristup - klasični Očekivani rezultatiUvod

- Profesor, koristeći učeničko predznanje, ističe: “u hloroplastima se nalaze različiti pigmenti“.

- Učenici znaju vrste fotosintetičkih pigmenata

- Znaju da se pigmenti nalaze u hloroplastima

Uvod- Profesor postavlja pitanja

(radi ponavljanja): Koje su vrste fotosintetičkih pig-menata? Gdje se nalaze pigmenti u listu?

- Da učenici znaju nabrojati fotosintetičke pigmente

- Znaju da se pigmenti nalaze u organelama -hloroplastima

Ekstrakcija pigmenata- Profesor navodi učenike

da osmisle način na koji će izolovati pigmente iz lista radi njihovog posmatranja u prolaznoj i odbijenoj svjetlosti (povezujući znanje o organskim rastvaračima iz hemije).

- Svi učenici neće razumjeti kako izolovati pigmente iz lista

- Neće svi učenici razum-jeti ulogu organskih rastvarača – alkohola

- Učenici neće moći napra-viti korelaciju sa hemijom jer im profesor samo daje natuknice a ne precizne informacije

Ekstrakcija pigmenata- Profesor daje precizna

upustva za izvođenje eksperimenta: ekstrakcija pigmenata i razdvajanje pigmenata samo pomoću benzina

- Učenici precizno zapisuju upustva za izvođenje eksperimenta

- Učenici postavljaju pitanja radi otklanjanja nejasnoća u postupku

- Učenici imaju mogućnost da sami kod kuće osmisle kako će izvršiti ekstrakciju pigmenata na osnovu sredstava koja imaju kući (ovdje se misli na pribor za tarenje listova, cijeđenje i filtriranje, izbor posude u koju će se ekstrakt spre-miti, pošto učenici nemaju epruvete)

- Očekuju se različiti pristupi u ovoj fazi, a samim tim i različiti rezultati

- Neko od učenika će dobiti očekivani rezultat, a kod većine učenika će se razlikovati

- Profesor daje primjer kako improvizovanim sredstvima kod kuće izvesi eksperiment, koja sredst-va mogu koristiti

- Učenici razumiju upute profesora

- Učenici imaju potrebna sredstva i pribor kojim mogu izolovati pigmente

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

- Učenici sami biraju biljku iz koje će se izdvajati pigmente

Očekivani rezultati- Učenicima se predlaže

da koriste samo listove koprive

Očekivani rezultati- Učenici će koristiti različite

biljke, malo njih će se odlučiti za koprivu, zbog toga što se mogu opeći

- Većinom će učenici koristiti spanać, tako da će rezultati biti drugačiji nego kao kad se radi sa koprivom (parenhim je bogatiji hlorofilom)

- Učenici znaju prepoznati koprivu u prirodi

- Učenici sami odlučuju koji rastvarač će kori stiti za ekstrakciju (aklohol ili aceton ili nešto drugo) i razdvajanje pigmenata (benzin, benzol, aceton)

- Pošto alkohol treba naba-viti u apoteci, neće to svi uraditi, neko će koristiti rakiju, pa će i zbog toga rezultat biti drugačiji

- Kao materijal za ekstrakciju, učenicima se saopštava da koriste medicinski alkohol

- Učenici će nabaviti 75% alkohol

Profesor saopštava da učenici mogu sami odlučivati kako će filtrirati izgnjećenu masu

Učenici koriste sve što im može poslužiti u ovu svrhu (najlon čarapa, filter papir iz aparata za kafu, cjediljke iz kuhinje i slično)

- Učenicima se saopštava kako će filtrirati i šta mogu koristiti kao filter

- Učenici će nabaviti filter papir

Profesor učenicima ne saopštava kakav filtrat treba da izgleda

Očekivani rezultati- Profesor učenicima

saopštava kako treba da izgleda filtrat - alkoholni ekstrakt pigmenata

Očekivani rezultati- Učenici će dobiti različito

obojene ekstakcije- Učenici će dobiti bistar

filtrat odnosno alkoholni ekstrakt pigmenata sma-ragdno zelene boje, ali ne kod svih

Profesor učenicima saopštava da ekstrakt pigmenata donesu u školu u prozirnim staklenkama koje su dobro zatvorene

- Učenici će donijeti ekstrakt u staklenim bocama, neko u epruveti, a neki u staklenkama (teglice) sa kojih nisu odstranjene naljepnice

- Profesor učenike upozorava da boce ne smiju imati nikakve naljepnice, kako bi svjetlost mogla prolaziti

- Učenici će donijeti ek-strakt u školu

- Svi učenici su donijeli ekstrakt u prozirnim bočicama, zatvorenim i bez naljepnica

- Dobijni ekstrakt pigmenata učenici posmatranju u prolaznoj i odbijenoj svjetlosti.

- Učenici sami zaključuju o tome kako se smjesa pigmenata ponaša u prolaznoj i odbijenoj svjetlosti (bez sugeriranja profesora) - uočavaju promjenu boje

- Neki učenici imaju pro-blem kod posmatranja jer im se na bočici nalazi naljepnica koja sprječava prolaz svjetlosti

- Učenici koji su dobili čist alkoholni ekstrakt pigmenata vidjet će da je smjesa u prolaznoj svjet-losti zelena, a u odbijenoj tamno crvena

- Učenici zapisuju promjene u svesku

- Dobijeni ekstrakt učenici posmatraju u prolaznoj i odbijenoj svjetlosti.

- Profesor saopštava da je smjesa u prolaznoj svjetlosti zelene boje, a u odbijenoj svjetlosti tamno crvene boje

- Učenici uočavaju zelenu boju u prolaznom svjetlu i tamno crvenu boju u odbijenom svjetlu

- Učenici zapisuju promjene u svesku

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


RazdvajanjepigmenataHromatografija

- Učenici sami biraju hromatografiju na filter papiru, upijajućem papiru ili školskoj kredi

- Učenici sami odlučuju kako će nanositi ekstrakt pigmenata na papir (štapićem ili kapaljkom)

- Učenici su u literaturi pronašli da trebaju da se izdvoje dvije frakcije

- Učenici bilježe zapažanja o razdvajanju pigmenata u svesku i odgovaraju na pitanje: zašto je jedna frakcija otišla ka periferiji kruga a druga ostala u centru?

Očekivani rezultati

- Za hromatografiju će koristiti papirne maramice- Učenici će se odlučiti za

kapaljku, zato što je lakše a mogu je u domaćinstvu naći

- Učenici će zapaziti izdva-janje dviju frakcija iako nisu karakterističnih boja

- Učenici će znati napraviti korelaciju sa hemijom i dati odgovor da su molekule hlofofila teže od ksantofila i zato se on udaljio od centra

RazdvajanjepigmenataHromatografija

- Za hromatografiju učenicima se saopštava da mogu donijeti filter papir ili papirne maramice

- Kapaljkom će učenici staviti nekoliko kapi ekstrakta na filter papir i opažati promjene –izdvajanje dviju frakcija: zelene i žute u vidu krugova.

- Profesor postavlja pitanje: kako objašnjavate da se kasntofil udaljio više od centra kruga nego hlorofil?


- Većina učenika će koristi papirne maramice

- Učenici će zapaziti jasno odvajanje dvije frakcije pigmenata: zelana koja ostaje u sredini i žuta koja se kreće prema periferiji

- Učenici će znati da su molekule ksantofila lakše od molekula hlorofila i da zato brže putuju kroz papir

Razdvajanjepigmenatapomoću rastvarača -benzinaU kabinetu učenici pomoću benzina vrše razdvajanje pigmenata. Učenici trebaju dodati u ekstrakt pigmenata benzin, promućkati i opažati.Učenici trebaju da zabilježe zapažanja u razdvajanju pigmenata.

Očekivani rezultati- Učenici će pomješati

smjesu pigmenata sa benzinom

- učenici će zabilježiti rezul-tate posmatranja kako si ih oni dobili(dobijeni su razlićiti rezultati)

Razdvajanjepigmenatapomoću rastvarača -benzina

- Profesor pomoću benzina demonstrira razdvajanje pigmenata uz jasna uputstva

- Profesor pokazuje učenicima dva sloja tečnosti različite boje koji su se izdvojili nakon djelovanja benzina

Očekivani rezultati- Učenici bilježe upustva za

razdvajanje pigmenata- Učenici bilježe rezultate i

jasno uočavaju rezultate razdvajanja pigmenata

BIOLOGIJA


BIOLOGIJA

- Dobijene rezultate upoređuju sa rezultatima opisanim u literaturi.

- Na osnovu opažanja i dobijenih rezultata učenici izvode zaključke.

Učenicima su podijeljeni radni listovi na kojima su pitanja na koja trebaju dati odgovore.

Evaluacija - Učenici na izlaznim

karticama pišu: šta je to što ih je ometalo u radu i kako bi se ova metoda mogla poboljšati.

Evaluacija Učenici pišu kako su se osjećali dok su radili na eksperimentu, kako im se dopada ovakav način i kakvu korist su imali od ovakvog načina rada

- Učenici uočavaju razliku u dobijenim rezultatima i onim opisanim u literaturi

- Uučenici izvode zaključak zašto se rezultati razlikuju i traže uzroke

- Učenici će znati odgovoriti na postavljena pitanja i zabilježiti ih u svesku


- Učenici dolaze do zaključka da metoda koju su oni koristili nije dala dobar ishod eksperimenta

- Učenici nalaze uzroke loših rezultata: neprecizna upustva za rad, da je to nepoznavanje strukture lista pojedinih biljaka kao npr. koprive (ona je najpogodnija za ovu vrstu eksperimenta), da prije eksperimenta treba na-praviti detaljnu pripremu kako teorijskog znanja i korelacije sa hemijom i fizikom, tako i pripremiti odgovarajući pribor

Očekivani rezultati- Dolaze do zaključka da

metoda koju su oni kori-stili nije dala dobar ishod eksperimenta

- Učenici dolaze do zaključka da je bolje koristiti metode koje je dao profesor u klasičnom pristupu

- Učenici odgovaraju na postavljena pitanja vezana za eksperiment kao npr.:1. Koji pigmenti se

nalaze u listu?2. U kojem se dijelu

spektra najjače upija svjetlost?

3. Zašto je smjesa pigmenata zelene boje u prolaznom svjetlu?

4. Zašto je smjesa pigmenata tamo crvene boje u odbijenom svjetlu?

5. Koji pigmenti se vežu za alkohol a koji za benzin?

Zašto?

EvaluacijaProfesor daje učenicima zadatak da u sveske napišu

1. Šta im se posebno svidjelo u toku eksperimenta?

2. Na koje probleme su naišli u toku eksperimenta?

3. Kako bi se ti problemi mogli riješiti?

Evaluacija

4. Šta su učenici dobili eksperimentalnom metodom rada?

- Očekuje se da će učenici znati tačno odgovoriti na postavljena pitanja:1. U listu se nalaze hlorofili

a i b, karotenoidi i ksantofili2. Hlorofil najjače upija

svjetlost u plavom i crve-nom dijelu spektra

3. Smjesa pigmenata u prolaznom svjetlu je zelena zbog jake apsorpcione sposobnosti hlorofila

4. Smjesa pigmenata u odbijenom svjetlu je tamno crvene boje zato što hloro-fil apsorbuje plavi i crveni dio spektra a odzračuje samo crveni

5. Nakon dodavanja benzina smjesi pigmenata, izdvojili su se žućkastozeleni sloj koji prestavlja vezu alko-hola sa ksantofilom i zeleni koji prestavlja vezu benzina sa hlorofilom i karotenom.- Učenici će znati od-

govoriti da se ova dva rastvarača ne mješaju, te je zbog toga došlo do razdvajanja

Očekivani rezultati1. Učenici su se mogli

približiti prirodnim pro-cesima

2. Učenici razgovaraju i razmjenjuju iskustva koja su stakli u toku

izvođenja eksperimenta i ističu probleme koje su imali

3. Učenici predlažu kako da se problemi riješe kako bi se ova metoda unaprijedila

Očekivani rezultati4. Učenici zauzimaju ispravan

stav prema prirodnim proce-sima, kritički misle o pro-blemu, riješavaju praktični zadatak

BIOLOGIJA BIOLOGIJA


Zaključak

Na osnovu učeničkih zapažanja i evaluacije može se izvući generalni zaključak koji se odnosi na konstataciju:

1. Kod izvođenja eksperimenta na klasičan način, vide se dobre strane takvog pristu pa u tome što su:

a) učenici tačno usmjereni šta i kako treba nešto uraditi i zbog čega,

b) manji je rizik od nauspjeha.

Slaba strana ovakvog pristupa je:

a) učenici imaju manje šanse da kritički razmišljaju,

b) nemaju samostalnosti u izboru metoda rada,

c) svoje zaključke izvode na osnovu unaprijed postavljenih informacija.

2. Kod istraživačkog pristupa mogu se zapaziti i dobre i loše strane. Pozitivno je:

a) što učenici sami prolaze kroz sve faze eksperimenta i tako stiču iskustva,

b) učenici zauzimaju svoj stav prema određenim procesima.

c) Učenici na ovakav način razvijaju sposobnost samostalnog rada,

d) razvijaju samopouzdanje,

e) sposobnost snalaženja u laboratorijskom radu,

f ) sposobnost opažanja, kritičkog mišljenja i izvođenja zaključaka.

Slabe strane ovakvog pristupa su:

a) što će učenici utrošiti mnogo više vremena u istraživanju,

b) što nisu sigurni kakav rezultat trebaju dobiti.

U svakom slučaju, stečena iskustva će za učenike biti od velikog značaja.

primjeri dobre prakse web

Documents