uloga medicinske sestre u tretmanu pacijenta sa politraumom u vanbolničkim uvjetima

8/16/2019 Uloga Medicinske Sestre u Tretmanu Pacijenta Sa Politraumom u Vanbolničkim Uvjetima

http://slidepdf.com/reader/full/uloga-medicinske-sestre-u-tretmanu-pacijenta-sa-politraumom-u-vanbolnickim 1/46

UNIVERZITET U BIHAĆU

VISOKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA

BIHAĆ

DIPLOMSKI RAD

ULOGA MEDICINSKE SESTRE U TRETMANU PACIJENTA SA

POLITRAUMOM U VANBOLNIČKIM UVJETIMA

VANJA NOVAK PRINC

Bihać, lia!" #$%&'



Novak Princ, Vanja

ULOGA MEDICINSKE SESTRE U TRETMANU PACIJENTA SAPOLITRAUMOM U VANBOLNIČKIM UVJETIMA

SAŽETAK

Važnost i ulogu medicinske sestre kod zbrinjavanja politraumatiziranog bolesnika u

vanbolničkim uvjetima u ovom radu pokušala sam objasniti kroz prve, osnovne, ali i za život

takvog pacijenta esencijalne postupke s kojima se susreće medicinska sestra koja izlazi na

teren u pomoć politraumatiziranom bolesniku sa svojim timom.

Pristup politraumatiziranom ozljeđeniku vrlo je složen zbog ozbiljnosti njihovog stanja jer se

prvo pristupa stabilizaciji njihova stanja tj. održavanju života. akon stabiliziranja stanja

bolesnika, nadolazeći zadaci za sestru nisu ništa manje važni od onih kod dolaska na samo

mjesto događaja.

!a bi mogla biti ravnopravan član tima koji skrbi za bolesnika, medicinska sestra mora biti

dobro educirana za rad na terenu, u izvanbolničkim uvjetima, invazivne i neinvazivne

procedure, poznavati djelovanje i nuspojave lijekova, te biti osposobljena za osnovno inapredno održavanje života, znati re"erentne vrijednosti osnovnih vitalnih "unkcija kao i

laboratorijskih nalaza, pravodobno i pravilno reagirati u slučaju odstupanja, te biti upoznata

s novim tehnološkim dostignućima.

#ljučne riječi$ politrauma, bolesnik, edukacija, izvanbolnički uvjeti

1



ROLE O( NURSE IN THE TREATMENT O( PATIENTS )ITHPOL*TRAUMA OUTSIDE THE HOSPITAL CONDITIONS

ABSTRACT

% tried to e&plain the importance and the role o" pol'traumatised patient care outside hospital

conditions and the "irst, basic, but "or the li"e o" such a patient essential procedures (hich

nurse "aces in the "ield to help pol'traumas patient (ith her team.

Pol'traumas patient access is ver' comple& because o" the severit' o" their condition as the

"irst approach to the stabilization o" their condition and the maintenance o" li"e. )"ter

stabilizing the patient*s condition, upcoming tasks "or the nurse are no less important than

those o" the arrival on the scene.

%n order to be an e+ual member o" the team that takes care o" the patient, the nurse must be

(ell trained to (ork in the "ield, in hospital conditions, invasive and noninvasive

procedures, kno( the e""ects and side e""ects o" medications, and should be trained in basic

and advanced li"e support, kno( re"erence the value o" basic vital "unctions and laborator'

"indings, timel' and properl' react in the cases o" deviation and be a(are o" ne(

technological developments.

#e'(ords $ pol'trauma, patient, education, outside hospital conditions

2



POPIS SLIKA

Slika 1. Prirpemanje vozila _______________________________________________ 17

Slika 2. Anamnestički podaci po SAMP! o"rasc#____________________________ 2$

Slika $. %tvaranje di&no' p#ta "ez za"acivanja 'lave___________________________ 27

Slika (. Pravilan polo)aj r#k# i dlanova prilikom vanjske masa)e srca _____________ 2*

Slika +. Al'oritam kardiop#lmonalne reanimacije _____________________________ $2

Slika . -itan prijem "olesnika ____________________________________________$7

Slika 7. "rinjavanje politra#matizirano' pacijenta # "olničkim #vjetima___________(/

Slika 0. S#vremeni al'oritam kir#r&ko' z"injavanja politra#me___________________ (1

3



SADR+AJ

1.

UVOD_______________________________________________________________________5

2. POLITRAUMA ____________________________________________________________6

2.1. Biomehanika i pojam poli!a"me_____________________________________6

2.2. #la$i%ka&ija poli!a"me ______________________________________________'

2.2.1. (la$)o* &oma $&o!e_____________________________________________'

2.2.2. +k!a,ena $kala po-!ee__________________________________________/

2.2.3. I++0 $kala eine po-!ee_________________________________________/

2.2.. Re-i!ana kla$i%ka&ija !a"me___________________________________1

2.3 Dija)no4a i lijeenje poli!a"me______________________________________12

3. BRI78AVA789 POLITRAUM9 U IVA7BOL7I:IM UV89TIMA ________________1

3.1. P!o&jena mje$a ne$!e,e____________________________________________1

3.2. P!o&jena $anja i poeno 4;!inja-anje o4lje<enika___________________1'

3.3. #a!iop"lmonalna !eanima&ija______________________________________2'

3.. Ol"ka 4a !an$po! " !a"ma &ena! _______________________________33

. A#TIV7O+TI PO PRI89MU U TRAUMA =97TAR_____________________________35

.1. T!a"maolo>ka jeini&a 4a p!ijam hinih o4lje<enika__________________35

.2. ;!inja-anje poli!a"me " ;olnikim "-jeima_______________________3'

.3.#-aliea 4;!inja-anja poli!a"me____________________________________3?

6. A#L8U:A#_____________________________________________________________3

'. LIT9RATURA_____________________________________________________________



%' UVOD

azmjere i #čestalost politra#ma, te rast#i "roj pacijenta koji s# svakodnevno predmet

rada 3itne medicine predstavljaj# način s#vremeno' načina )ivota. Politra#mtizirani pacijenti

s# n#spojava civilizacijsko' napretka i neiz"je)an 4aktor dana&nje kliničke prakse.

%zljede s# danas # razvijenim zemljama vodei #zrok smrtnosti i invalidnosti # do"noj

sk#pini od 1. do ((. 'odine )ivota. ast#pljenost politra#matizirani3 # #k#pnom "roj#

ozlije5eni3 iznosi $6 a stopa smrtnosti visoka je i iznosi od 1 do 226.

tretman# politra#matizirani3 "olesnika, pose"no kod masovno' stradanja, # svijet# s#

ve odavno de4inirani kriteriji, al'oritmi, smjernice i #p#tstva prema kojima se ostvar#je

povoljan rez#ltat liječenja ovi3 pacijenata.

činkovitost zdravstvene sl#)"e # pojedinoj re'iji o'leda se, me5# ostalim, # kvaliteti

z"rinjavanja vi&estr#ko ozlije5eni3, odnosno politra#matizirani3 "olesnika, a rez#ltat

z"rinjavanja ove sk#pine ozlje5enika naj"olji s# pokazatelj kvalitete rada pojedini3

medicinski3 sredi&ta # re'iji ili dr)avi.

dravstveni djelatnici # ep#"lici -rvatskoj imaj#, "ez ikakve s#mnje, respekta"iln#

količin# str#čno' znanja, #sprkos činjenici da se +/6 medicinski3 spoznaja mijenja svaki3

sedam 'odina. Me5#tim, ovo je znanje stečeno na individ#alnoj osnovi i prema oso"nim

a4initetima, a najveim dijelom je 4inancirano o vlastitom tro&k#. Sto'a je ono ne#jednačene

kvalitete i vrlo je često 4ra'mentiran.

Medicinska sestra sastavni je dio tima koji odlazi na teren spa&avati )ivota. Njezina #lo'a

je od iznimne va)nosti jer ona svojim vje&tinama i sposo"nostima sa svojim timom

politra#matizirano' pacijenta z"rinjava na naj"olji mo'#i način. Njezino s#djelovanje #

prvom z"rinjavanj# i proced#re koje provodi tijekom transporta od veliko' s# značaja za

nastavak liječenja i oporavak pacijenta.

5



#' POLITRAUMA

Politra#ma s# takve ozljede koje za3vaaj# najmanje dva različita or'ana ili s#stava.

8ao primjer politra#me mo)emo #zeti ozljed# 'lave i moz'a 9kraniocere"ralna ozljeda: s

istodo"nom ozljedom prsno' ko&a ili ozljed# prsno' ko&a s prijelomom potkoljenice i

ozljedom lica isto' ranjenika. Me5#tim, prijelom 4em#ra i prijelom kosti podlaktice iste oso"e

nije politra#ma.

#'%' Bi-.ha!i/a i "a- li01a2-.

;ijela # kretanj# imaj# "rzin# koja ovisi od karakteristika medija kroz koji prolaze.

!ner'ija tijela # kretanj# 9kinetička ener'ija: pretvara se # me3aničk# ener'ij# # tren#tk#

kolizije sa dr#'im tijelom. 8inetička ener'ija 'leda se kao valovito kretanje sa najveom

količinom svoje potencije na krajnjoj točki, odnosno vr3# vala. kontakt# predmeta kretanja

s tkivom, valovito &irenje ener'ije nailazi na otpor pri čem# se de&ava ener'etski trans4er.

Svaki dio tkiva po'o5en izvorom ener'ije i sam postaje izvor ener'ije sa svojim valovitim

kretanjem. Na'lo kretanje dijelova tkiva radijalno od mjesta inicijalno' kontakta dovodi do

razmicanja 9privremeni ener'etski kav#m: i s#kcesivno' tkivno' o&teenja # zoni djelovanja

ener'etsko' vala. ;o se de&ava sve dok ener'etski trans4er nije # stanj# nar#&iti inte'ritettkiva. Svakako, # o"zir se #zimaj# i razlike e4ekata ener'etsko' trans4era kod pojedini3 tkiva.

Na primjer, kod t#pi3 povreda inte'ritet ko)e ostaje oč#van, ali valovito kretanje i ener'etski

trans4er na dr#'im tkivima ostavlja e4ekte. Veličina privremeno' ener'etsko' kav#ma

odre5ena je ma'nit#dom ener'etsko' trans4era. <to je ma'nit#da vea, vee s# &anse za

razvoj trajne kavitacije vee.

Pod pojmom politra#me najče&e se podraz#mijeva ozlje5ivanje vi&e različiti3

tjelesni3 s#stava 9npr. #dr#)ene ozljede kostij#, krvni3 )ila i )ivaca s ozljedom neko'

tr"#&no' or'ana:. Politra#ma je posljedica poveani3 "rzina # promet# ili ranjavanj# mecima

veliki3 početni3 "rzina. Va)no je napomen#ti da se kod takvi3 ozljeda "itno skra#je )ivot

ozlje5enika i #'ro)avaj# vitalne 4#nkcije or'anizma.

Najva)nije od sve'a je politra#matizirano' &to "r)e pravilno otpremiti do od'ovaraj#e

#stanove # kojoj se mo'# provesti različiti i dija'nostički post#pci i kir#r&ki za3vati prema

odre5enom redoslijed# 3itnosti. Prepor#čljivo je da svako' tra#matizirano' "olesnika prati

liječnik da "i se &to po#zdanije #tvrdila event#alna po"olj&anja ili po'or&anja ope' stanja, te

6



da se timskim radom specijalistički3 različiti3 'rana medicine odl#či o potre"i event#alni3

3itni3 operacija i nji3ov# redoslijed# prema vitalnoj va)nosti. Pre'ledom #očavamo da me5#

simptomima prevladavaj# ozljede 'lave i moz'a, zatim ozljede prsno' ko&a, a od skeletno' s#

s#stava ozljedama naročito izlo)ene ozljede ekstremiteta. Prema za3vaenosti različiti3

or'anski3 s#stava, najče&e s# kom"inacija ozljeda 'lave i moz'a sa ozljedama #dova.

#'#' Kla3i4i/a5i"a li01a2-.

8lasi4ikacija povrede politra#matizirano' pacijenta je neop3odna # procijeni stanja i

pro'noze is3oda post#paka provedeni3 nad pacijentom. Nesistematična i individ#alna

klasi4ikacija ranije je "ila stvar individ#alne procijene zdravstveni3 djelatnika koji pre#zimaj#

"ri'# za politra#matizirano' pacijenta. %d svo' nastanka, tra#matolo'ija kao speci4ična

medicinska disciplina iziskivala je jedinstvene metode o"jektivne klasi4ikacije kako "i se

iz"je'ao svaki o"lik i vid s#"jektivno' prist#pa. Na ovaj način se kompleksni i varija"ilni

podaci o stanj# povrije5eno' red#ciraj# na o"ičan "roj, odnosno stanje ili st#panj povrede se

označava "rojčanom vrijedno&#. =Score> sistemi s# iz#zetno podesivi za "rz# procjen#

stanja i imaj# velik# vrijednost # kom#nikaciji izme5# sl#)"e 3itne medicinske pomoi na

lic# mjesta i tra#matolo&ko' centra kao mjesta konačno' z"rinjavanja. ?n4ormacija o

"olesnik# se iznosi # preciznim "rojčanim vrijednostima, ali se &t#rim "rojevima '#"i

oso"itost koja odlik#je individ##, nje'ove 4iziolo&ke karakteristike i rezerve. ;a činjenica se

ne smije zanemariti kako ne postoji idealni klasi4ikacijski score sistem.

#'#'%' Gla367 5-a 351.

@las'oska skala kome 9en'l. @las'o Boma Scale: je "odovni s#stav koji se koristi kako "i

se vrednovala razina svijesti kod oso"a neposredno nakon ozljede moz'a.

%v# skal# s# prvi p#ta o"javili @ra3am ;easdale i CrDan E. Eennett, pro4esori

ne#rokir#r'ije @las'osko' sve#čili&ta daleke 1*7( 'odine, a danas je # svijet# najče&e

kori&tena ne#rolo&ka skala .

@las'o koma skala 9@8S: mjeri se od $ do 1+, 'dje $ označava naj'ori od'ovor

9d#"oka koma ili smrt:, a 1+ naj"olji 9pacijent pri p#noj svijesti:. Skala se do"iva z"rajanjem

vrijednosti $ parametraF naj"olje' očno' od'ovora s najveom vrijednosti (, naj"olje'

'ovorno' od'ovora s najveom vrijednosti + te naj"olje' motoričko' od'ovora s najveom

vrijednosti .

'

http://hr.wikipedia.org/wiki/Svijest


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ozljeda_mozga&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=University_of_Glasgow&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Neurolo%C5%A1ke_skale&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/Koma_(medicina)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Smrt



http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ozljeda_mozga&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=University_of_Glasgow&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/Koma_(medicina)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Smrt




%d'ovori se vredn#j# na sljedei načinF

Naj"olji očni od'ovor 9%:

1. ne otvara oči

2. oči otvara na "olni podra)aj

$. oči otvara na 'lasovn# nared"#

(. spontano otvara oči

Naj"olji ver"alni 9'ovorni: od'ovor 9V:

1. nema 'lasovno' od'ovora

2. od'ovara neraz#mljivim zv#kovima

$. od'ovara "esmislenim riječima

(. od'ovora kon4#zno

+. od'ovara orijentirano

Naj"olji motorički od'ovor 9M:

1. nema motoričko' od'ovora

2. od'ovara ekstenzijom na "olni podra)aj 9tzv. decere"racijski od'ovor :

$. od'ovara 4leksijom na "olni podra)aj 9tzv. dekortikacijski od'ovor :

(. odmiče se od "olno' podra)aja

+. lokalizira "olni podra)aj

. prati nared"e

%penito, kome mo)emo klasi4icirati kaoF

;e&ke, ako je @8S G 0

?

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Decerebracija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dekortikacija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Decerebracija&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dekortikacija&action=edit&redlink=1



Srednje te&ke, ako je @8S * H 12

Plitke, ako @8S I 1$.

@8S je jednostavna za #potre"#, a rez#ltati mjerenja razine svijesti do"iven ovom skalom

mo'# se relativno po#zdano koristiti za predvi5anje is3oda mo)dane ozljede.

Nedostaci ove skale vide se kod njeno' kori&tenja za mjerenje st#pnja o&teenja moz'a kod

oni3 pacijenata koji osim mo)dane tra#me imaj# i dr#'e poremeaje # or'anizm# koji mo'#

#tjecati na razin# nji3ove svijesti. Pacijenti # &ok#, 3ipoksemiji, ili pod

#tjecajem psi3oaktivni3 dro'a, alko3ola, meta"olički3 poremeaja i slično, mo'# imati lo&ije

vrednovanje # @8S ne'o je stvarna o&teenost moz'a #slijed tra#me. 8od neki3 pacijenata

ov# skal# i ne mo)emo koristiti, na primjer# male djece, pacijenata s o&teenjem kralje)ničke

mo)dine ili pacijenata s tra#mom # podr#čj# očij#.

#'#'#' S/1ać.!a 3/ala 81.9. :A;;1.8i.9 I!"21< S5al.=

%vaj klasi4ikacijski sistem je sistem anatomskoH mor4olo&ko' kvanti4iciranja i

"odovanja oz"iljnosti or'ansko' o&teenja nakon povredeH politra#me. A?S ima velike

sličnosti sa skalom or'anske povrede 9%r'an ?nj#rD ScaleH %?S: 4ormiranoj od AAS;

9Američka asocijacija tra#matolo&ke kir#r'ije:.

Posljednja revizija ovo' sistema #činjena je 1**0. %vaj klasi4ikacijski sistem primjenjiv je zasvak# pojedinačn# povred#. 8vali4iciranje se vr&i prema ta"lici.

#'#'>' ISS? S/ala 0.@i!. 81.9. :I!"21i S.8.10< S51.=

/

AIS 351. K8ali4i/a5i"a 81.9.1 Minorna povreda2 mjereno te&ka povreda$ Srednje te&ka povreda( ;e&ka oz"iljna povreda+ 8ritično te&ka povreda

Smrtonosna povreda

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trauma_mozga&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ok

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hypoksemija&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/Psihoaktivne_droge


http://hr.wikipedia.org/wiki/Etilni_alkohol

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Metaboli%C4%8Dki_poreme%C4%87aji&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trauma&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=O%C5%A1te%C4%87enje_kralje%C5%BEni%C4%8Dke_mo%C5%BEdine&action=edit&redlink=1





http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ok



http://hr.wikipedia.org/wiki/Etilni_alkohol







%vo je sistem "odovanja sve#k#pni3 anatomsko mor4olo&ki3 promjena nastali3 nakon

povrede koji koristi klasi4ikacij# po skraenoj skali povredeH A?S. ?na#'#riran je jos 1*7(.

'odine od strane dr. S#san Caker. Sistem podraz#mijeva opservacij# najoz"iljniji3 povreda #

svi3 &est tjelesni3 re'ija. %d ti3 &est re'ija oda"ir# se tri najoz"iljnije ozlje5ene re'ije i skor

nji3ovi3 povreda se kvadrira i potom z"raja čime se do"ija ?SS.

Primjer ?SS skale mo)e se prikazati iz sljedee ta"lice.

T".l.3!a 1.6i"a Oi3 81.9. AIS K8a91a0 89.ć. >

81.9.@lava i vrat 8ont#zija moz'a $ *ice Cez povrede /@r#dni ko& Jail c3est ( 1

;r"#3 8ont#zija jetre

#pt#ra selzene

2

+

2+

!kstremiteti Jrakt#ra 4em#ra $Vanjske povrede Cez povreda /

%vaj ?SS klasi4ikacijski sistem kvanti4icira vrijednosti # raspon# do / do 7+. Me5#tim,#koliko se "ilo koja povreda po AS? sistem# označi kao A?SH 9smrtonosna povreda:, onda se

?SS skor a#tomatski označi maksimalnim skorom od 7+ poena. Manjkavost ovo' sistema je

&to se # statističkim analizama politra#me javljaj# isti rez#ltati ?SS kod različiti3 povreda.

"o' ovo', a i dr#'i3 razlo'a ovaj sistem je do)ivio revizij# # 4ormi novo' dop#njeno' ?SS

skro sistema 9Ne ?SSH N?SS:.

#'#'' R.8i9i1a!a /la3i4i/a5i"a 01a2-. :R.8i3.9 T1a2-a S51.= RTS

%vaj sistem o"#3vaa tri mjerljiva vitalna parametraF @BS, krvni tlak i 4rekvencij#

disanja. Sva tri parametra se vredn#j# po skali od / do ( i mno)e sa standardnim

koe4icijentom koji je statistički odre5en. Na kraj# se do"ije vrijednost koja mo)e "iti od / do

7,0( poena. ;S sistem je do"ar statistički pokazatelj predvi5eno' pre)ivljavanja. Primjer je

prikazan na ta"lici, a 4orm#la za do"ijanje ;S skora je prikazana ispod ta"lice.

1

St#panj oz"iljnosti povrede prema ?SS score +/



Gla367 GCS Si30l!i 1i0i3a/ B1" 1.3i1a5i"a K9 81i".9!30i1$H1+ K0* 1/H2* (*H12 7H0* K2* $H0 +/H7+ H* 2(H+ 1H(* 1H+ 1

$ / / /

;SL /.*$0 9kod @BS: /.7$2 9kod SP: /.2*/0 9kod "roj respiracija:

Navedeni klasi4ikaciono O kvanti4ikacioni score sistemi s# po'odni za "rz#

orijentacij# i n#meričko si'naliziranje na osnov# koje' se vr&i kom#nikacija izme5# ekipa

-MP na teren# i kir#r&ko' tima # centr# za tra#matolo'ij#. %vi score sistemi se dodatno#potp#nj#j# klasi4ikacijskim ta"elama koje analiziraj# pojedinačne povrede kod

politra#matizirani3.

#'> Di"a6!a i li"..!". li01a2-.

8ako "i se politra#ma "olje dija'nosticirala i liječila podijeljena je # nekoliko stadijaF

a: perak#tni stadij ": ak#tni stadijc: s#"ak#tni stadijd: stadij intenzivno' liječenja

a= P.1a/20!i 30a9i"' perk#tnom stadij# #'ro)eni s# vitalni s#stavi 9di&ni s#stav, krvotok i

mozak:, pa je n#)no &to 3itnije rea'irati reanimacijom, inače "olesnik mo)e #mrijeti za samo

nekoliko min#ta. sl#čaj# poremeaja disanja "olesnika je naj"olje odma3 int#"irati i pod#zeti endotra3ealno či&enje di&ni3 p#tova, a nakon to'a ponekad je potre"no i nastaviti s

asistiranom i kontroliranom respiracijom. Pri 3ematotoraks# ili pne#motoraks#, a oso"ito pri

pne#motraks# sa pozitivnim tlakom 9tzv. tenzijski pne#motoraks:, o"avezatno se napravi

p#nkcija ili, jo& "olje, podvodna drena)a pri&ta C#la#ovom metodom.

a procjen# te)ine tra#matsko' &oka sl#)e krvni tlak i p#ls te pre'led ko)e i vidljivi3

sl#znica. Sto'a je ve za vrijeme dija'nostički3 post#paka potre"no in4#zijom nadoknaditi

11



tek#in#. ;ako5er je o"avezno #vesti #rinarni kateter radi mjerenja satne i dnevne di#reze

kao indikatora prokrvljenosti tkiva.

Vrijednosti p#lsa od 12/min i vi&e, sistoličko' tlaka od 0/ mm -' ili ni)e,

3emo'lo"ina manje' od ,2 mmolal itd. znakovi s# te&ko' krvarenja, pa se sto'a, radi točnedija'noze pod#zimaj# potre"ne p#nkcije prsno' ko&a i tr"#3a.

nesvjesni3 "olesnika najprije tre"a re'istrirati reakcij# zjenica na svjetlo i pratiti

nji3ovo &irenje i event#aln# anazikorij#. Nakon to'a mo)e se promatranjem od'ovora na

'r#"i podra)aj 9&tipanje: event#alno pos#mnjati na postojanje s#"d#ralno' ili epid#ralno'

3ematoma.

Ako se nakon provedeni3 post#paka 4orsirane s#pstit#cije vol#mena, #sporkos do"rojventilaciji, #"rzo ne po"olj&a ope stanje "olesnika, smatra se da je konačna pro'noza vrlo

lo&a.

?s3od liječenja politra#matizirano' "olesnika tako5er ovisi o "roj#, opse'# i lokaciji

ozljeda, te o starosti ozlje5enika. Smrtnost je vrlo visoka, a kree se izme5# $/H*/6 s tim da

je oso"ito velika # ozlje5enika stariji3 od / 'odina. ?stra)ivanja provedena na velikom

statističkom #zork# pokazala s# da oko 2/6 politra#matizirani3 "olesnika #mire na samom

mjest# nesree ili za vrijeme prijevoza, z"o' te&ki3 ozljeda moz'a, r#pt#re aorte itd., a jednak

postotak smrtnosti zadr)i se i tijekom prva 2( sata. Visoka stopa smrtnosti oko 7/6 #

prvom tjedn# neposredno nakon nesree, #p##je na to da se o s#d"ini #nesreenika 'otovo

redovito odl#č#je #pravo # tom vremen#.

;= A/20!i 30a9i"' Po&to perak#tni stadij pro5e i provede se potp#na 4izikalna, rent'enolo&ka i

la"oratorijska o"rada "olesnika, # rok# 1H2 sata pod#zimaj# se ciljane dija'nostičke metode

#smjerene na razrije&enje potre"e o 3itnom kir#r&kom za3vat# i odl#ke o tome na kojem

or'an#.

?stodo"no se #z dija'nostičke sprovode post#pci s#z"ijanja &oka. Nerijetko je 'lavni

#zrok tra#matolo&ko' &oka '#"itak krvi koji, #z smetnje # ventilaciji i per4#ziji pl#a,

poveava opasnost smrtno' is3oda. Sto'a nedostatak tek#ine # cirk#laciji i elektrolitski

poremeaji moraj# "iti pravodo"no #očeni i kori'irani. ;o vrijedi i za 3ipoksij# tkiva jer ona

inače #zrok#je acidoz#. -ipovolemija i "ez znatniji3 ozljeda prsno' ko&a mo)e izazvati

smetnje ventilacija i per4#zije pl#a, z"o' če'a se poveava tzv. mrtvi prostor i otvaraj#

12



arteriovenske anastomoze. Mrtvi prostor 9zapremnine #sne &#pljine, 3ipo4arinska, tra3eje i

veliki3 "ron3a: mo)e "iti "itno smanjen 3itnom tra3eotomijom.

@#"itak cirk#lacijsko' vol#mena do jedne treine, #z 3ematokrit koji jo& nije ni)i od

$/6 mo)e se kompenzirati i "ez trans4#zije krvi. Najva)nije je osi'#rati prijenos kisika i pravilan protok plinova # pl#ima. avnote)# vode i elektrolita tre"a odr)avati in4#zijama

in'erova laktata, a acidoza se tre"a s#z"iti dodatkom natrijH kar"onata. Pre'ledna slika pl#a

je orijentacijska pretra'a koja nekad mo)e razjasniti za&to je ventilacija smanjena

9pne#motoraks, r#pt#ra dija4ra'me:. Pri tome je va)no #očiti &irin# medijastin#ma 9em4izem,

prijetea r#pt#ra aorte: i kon4i'#racija srca 9tamponda perikarda:.

sl#čajevima kad tre"a postaviti torakaln# drena)#, te onda kad se takvim post#pkom

do"ije vi&e od +// ml intratorakalne krvi, tre"a opravdano pos#mnjati na o&teenje

interkostalni3 krvni3 )ila, raskid pl#no' tkiva, r#pt#r# "ron3a ili tra3eje, &to je #jedno

indikacija za 3itn# toraktomij#.

Pri ozljedama tr"#3a #z simptome krvarenja ilii peritonitisa tre"a se odl#čiti za

laparotomij#.

politra#matizirani3 "olesnika s prevladavaj#om slikom kranioHa"dominalne

tra#me, vrlo je te&ko razl#čiti pojedine simptome, pa je prijeko potre"no stalno promatranje #

jedinici intenzivne nje'e, 'dje se svaki3 deset min#ta re'istrira stanje vitalni3 4#nkcija i ostali

parametri.

Stalno mjerenje opse'a tr"#3a, pipanje, a#sk#ltacija, "olna osjetljivost, la"oratorijske

pretra'e 9 eritrocita, 3ematokrita, 3emo'lo"ina, le#kocita, dijastaze, transaminaze i sedimenta

#rina:, kao i peritonejska p#nkcija daj# va)ne podatke o event#alnom krvarenj#, početnoj

#pali potr"#&nice ili retropertionejskoj 4le'moni.

5= S2;a/20!i 30a9i"' Nakon &to "olesnik pre"rodi prve dvije 4aze &oka, postavlja se indikacija

za operacij# i #spostavljanje inte'riteta pojedini3 or'ana 9npr. z"rinjavanje otvorene ozljede

moz'a, 4ronto"azalni3 prijeloma, prijeloma vilice, ozljeda "#"re'a, prijeloma veliki3 kostij#

ekstremiteta i rane meki3 tkiva:.

13



9= S0a9i" i!0.!i8!6 li"..!"a' ;aj stadij o"#3vaa "olesnikov "oravak # jedinici intenzivne

nje'e nakon pod#zimanja svi3 dija'nostički3 i terapijski3 post#paka, te event#alne operacije.

Coravak # toj jedinici mo)e "iti različito d#' i ovisi o opem stanj# "olesnika.

>' ZBRINJAVANJE POLITRAUME U IZVANBOLNIČKIM UVJETIMA

Ve prije pristizanja na mjesto nesree ili stradavanja, tim specijalista za z"rinjavanje

#nesreeni3 mora imati razra5en# koordinacij# i točan raspored aktivnosti. Podraz#mijeva se

dolazak na lice mjesta sa adekvatnom opremom, dovoljnim "rojem o"#čeni3 str#čnjaka kao i

dovoljnim "rojem adekvatni3 transportni3 sredstava.

Mjesto nesree osi'#rava vatro'asna sl#)"a i policija koja, pored o"avljanja #vi5aja,

vr&i pratnj# i aktivno s#djel#je # spa&avanj# #nesreeni3 pod stro'im nap#tcima vo5e tima

3itne medicinske pomoi.

>'%' P15".!a -".30a 96aa"a

Procjena mjesta do'a5aja prvi je korak primarno' ?;S pre'leda. %na predstavlja

klj#čni dio ?;S al'oritma i počinje prije ne'o se prist#pi ozlje5enik#. koliko se prop#ste

prvotne radnje procjene mjesta do'a5aja, #'ro)ava se )ivot oso"e koja pr#)a pomo, ali i

)ivot ozlje5enika. %va procjena #klj#č#je i pod#zimanje standardni3 mjera oso"ne za&tite

kojima se sprečava doticaj sa krvlj# i dr#'im potencijalno in4ektivnim materijalom, procjen#

mo'#i3 opasnosti koje prijete na mjest# do'a5aja, #tvr5ivanje #k#pno' "roja ozlje5enika i

osnovne opreme koja e # konkretnim okolnostima "iti potre"na te prepoznavanje me3anizma

nastanka ozljeda.

Procjena mjesta do'a5aja započinje # tren#tk# kada prijavno H dojavna jedinica

po&alje tim na mjesto nesree, od to' tren#tka stvaraj# se prve pretpostavke kakva sit#acija se

oček#je na teren#. Ve tada medicinska sestra tre"a početi razmi&ljati o potre"noj opremi,

3oe li "iti potre"ni i dr#'i res#rsi. ?ako s# in4ormacije koje se do"ij# od prijavno H dojavne

jedinice mo'# "iti korisne za početak planiranja akcije. ?n4ormacije koje dispečer do"ije često

s# rez#ltat pretjerivanja ili posve krive procjene. ;re"a "iti pripravan na promjen# plana i

nje'ov# prila'od"# s#kladno vlastitoj procjeni mjesta do'a5aja.

1



-tandardne zaštitne mjere

ado"ivanje politra#matski3 ozljeda najče&e se do'odi #slijed prometne nesree.

Sto'a s# mjesta nesree mjesta na kojima se spa&avatelj mo)e lako zaraziti # doticaj# s krvlj#

ili dr#'im potencijalno in4ektivnim materijalom. %zlje5enici ne samo da s# krvavi, ve im ječesto potre"no i z"rin#ti di&ni p#t, i to # nepovoljnim okolnostima. Na takvim mjestima

#vijek je n#)no koristiti oso"n# za&titn# oprem#. Neizostavno tre"a nav#i za&titne r#kavice,

a često je potre"no i za&titi oči. Spa&avatelj koji z"rinjava di&ni p#t ozlje5enika, m#dro e

post#piti #koliko stavi za&titni vizir ili za&titne naočale i za&titn# mask#. Na izrazito

za'a5enim mjestima mo)e se #kazati potre"a za no&enjem neprop#sne za&titne odjee i

stavljanjem za&titne maske i vizira. lo'a medicinske sestre, osim vlastite za&tite je i za&tita

ozlje5enika od doticaja s tjelesnim tek#inama dr#'i3 oso"a, time &to e pri z"rinjavanj#svako' pojedino' ozlje5enika staviti novi par za&titni3 r#kavica.

-igurnost mjesta događaja

Procjen# mjesta do'a5aja medicinska sestra započinje jo& dok prilazi ozlje5enik#

nastojei #očiti mo'#e opasnosti koje na njem# prijete. Prva odl#ka koj# tim, #klj#č#j#i i

medicinsk# sestr#te3ničara mora donijeti to jest #tvrditi 'dje naj"li)e parkirati vozilo 3itne

medicinske pomoi, a da pri tome ne "#d# #'ro)eni. Vozilo tre"a parkirati okren#to od mjestado'a5aja, kako "i se, zaprijeti li kakva opasnost, # nje'a mo'ao #nesti ozlje5enik i "rzo otii.

atim se #tvr5#je mo)e li se prist#piti ozlje5enik#, a da se pritom ne #'rozi vlastita si'#rnost.

Prije ne'o se nap#sti vozilo, potre"no je provjeriti sit#acij# kroz vjetro"ransko staklo.

;ako5er tre"a o"ratiti pozornost predstavlja li mjesto do'a5aja trajn# opasnost po si'#rnost

ozlje5enika. koliko prijeti opasnost od po)ara, voda, #r#&avanja o"jekata, izla'anja

otrovnim tvarima itd. mo)e se #kazati potre"a da se ozlje5enika "ez odla'anja #dalji s mjesta

do'a5aja. ;o me5#tim ne znači da se"e, odnosno svoje s#radnike, tre"a izla'ati opasnosti.

Mo)e se pokazati potre"nim zatra)iti dodatn# dostav# dodatne specijalne opreme ili potpora

policijski3 sna'a, vatro'asni3 postroj"i ili elektrootporne kompanije. koliko mjesto

do'a5aja nije si'#rno, mora 'a se #činiti si'#rnim ili ozlje5enike #daljiti s nje'a ne dovodei

# pitanje vlastit# si'#rnost. Ponekad nema jasno' i ne#pitno' načina kako to izvesti.

Medicinska sestra tre"a s#diti raz"orito, r#kovodei se zdravim raz#mom, imaj#i na #m# da

je tim poslan na mjesto da spasi t#5e )ivote, a ne da )rtv#j# vlastite.

15



kupan broj ozljeđenika

Nakon procjene si'#rnosti mjesta do'a5aja, tre"a #tvrditi #k#pan "roj ozlje5enika.

koliko je taj "roj vei od ono' koji se mo)e #činkovito z"rin#ti, tre"a zatra)iti dodatan "roj

timova 3itne medicinske pomoi. pravil# je za svak# te&ko ozlije5en# oso"# potre"no jednovozilo 3itne medicinske pomoi. koliko je "roj ozlje5enika velik, # zdravstvenom tim# tre"a

#strojit =zapovjedni lanac> i započinje se post#panje po protokol# predvi5enom za

z"rinjavanje veliko' "roja ozlje5eni3. Medicinska sestra tre"a o"ratiti pa)nj# da li s# #očeni

svi ozlje5enici. koliko je ozlje5enik # "esvijesnom stanj#, a nema očevidaca, valja potra)iti

naznake pris#tnosti i dr#'i3 ozlje5enika, koji isprva mo)da nis# #očeni. lo'a medicinske

sestre # ovoj 4azi je pomno pre'ledati mjesto do'a5aja, ne "i li otkrila pris#tnost i dr#'i3

ozlje5enika. ;o je pose"no va)no #očiti no#, odnosno # #vjetima sla"ije vidljivosti.

eophodno potrebna oprema i dodatni resursi

koliko je mo'#e, na mjesto do'a5aja se nosi sva osnovna medicinska oprema. ;ime

se iz"je'ava '#"ljenje vremena potre"no' da se vrati do vozila. Pri z"rinjavanj# svako'

pojedino' ozlje5enika sestra ne smije za"oraviti nav#i novi par za&titni3 r#kavica. Pri

z"rinjavanj# ozlje5enika neizostavno je potre"no raspola'ati sljedeom opremomF

H %so"nom za&titnom opremomH Q#'om spinalnom daskom sa čvrstim remenjem i 4iksatorima

za 'lav#H Primjereno velikim čvrstim ovratnikomH %premom za oksi'enacij# i otvaranje di&no' pita 9# kojoj se

mora nalaziti oprema za s#kcij# di&no' p#ta te samo&irei "alon

s maskom:H 8#tija sa pri"orom za pr#)anje pomoi ozlje5enik# 9zavojni

materijal, tlakomjer, stetoskop:H Qe4i"rilator H ijekoviH Pri"or za postavljanje i.v. p#ta, za primjen# terapije venskim

p#tem

koliko je potre"na dodatna oprema za izvlačenje ozlje5enika, vi&e vozila medicinske pomoi ili dodatno medicinsko oso"lje, #lo'a medicinske sestre je odma3 pozvati dodatn#

16



pomo, iz razlo'a &to kada se započne z"rinjavanje ozlje5enika, manje je vjerojatno da e se

za takav poziv imati vremena.

lo'a medicinske sestrete3ničara je sv# oprem# pre'ledati, #tvrditi njezin#

ispravnost i nadop#niti če'a nema. ?sto tako vozilo 3itne pomoi mora "iti opremljeno sasvom potre"nom opremom koja "i mo'la zatre"ati pri z"rinjavanj# "olesnika sa politra#mom.

Sto'a medicinska sestra ima #lo'# prije svake smijene ispravno se po"rin#ti za neop3odn#

potre"# oprem#. z pripremanje i provjeravanje neop3odne opreme, #lo'a medicinske sestre

je dezin4icirati i očistiti vozilo 3itne pomoi te 'a pripremiti za id## intervencij#.

Slika 1. Pripremanje vozila

/ehanizam nastanka ozljeda

1'



8ada je #tvr5eno da se ozlje5enik# mo)e prii ne dovodei # pitanje vlastit# si'#rnost,

započinje se se procjenom me3anizma nastanka ozljeda. ?sti mo)e jasno proizlaziti iz samo'

popri&ta nesree, ali se mo)e #kazati i potre"a za postavljanjem dodatni3 pitanja koje tre"a

#p#titi "ilo ozlje5enik#, "ilo promatračima. Prijenos ener'ije slijedi 4izikalne zakoneR sto'a se

ozljede očit#j# na predvidive načine. Poznavanje i #va)avanje me3anizma nastanka ozljeda

od velike je pomoi pri procjeni stanja ozlje5enika. %zljede koje tim# promakn# ili i3

predvide, mo'# imati katastro4alne posljedice, pose"no #koliko se očit#j# # tren#tk# kada s#

kompenzacijski me3anizmi iscrpljeni. Medicinska sestra mora poznavati me3anizme nastanka

ozljeda, kako "i znala prepoznati rizike ozljeda ovisno o način# ozlje5ivanja. Va)no je #tvrditi

je li me3anizam ozljeda "io 'eneraliziran 9s#dar motorni3 vozila, pad s visine...: ili

lokaliziran, =ciljan> 9#"odna rana tr"#3a, #darac čekiem po 'lavi:. @eneralizirani me3anizmi

ozlje5ivanja izisk#j# "rzi opi pre'led "olesnika, a ciljani me3anizam pre'leda o'raničen je

na za3vaene anatomske re'ije ili s#stave. im"enici koje tre"a #zeti # o"zir jes# smjer i

"rzina sraza, kinetika i 4izička veličina ozlje5enika te znaci oslo"a5anja ener'ije 9npr.

opse)na &teta na a#tomo"il#:. ?zme5# te)ine ozljede i promjene "rzine kretanja a#tomo"ila,

posredno izmjerene procjenom razmjera nanesene &tete, postoji #ska koleracija. Me3anizam

nastanka ozljeda tako5er predstavlja va)no mjerilo koje se koristi pri trija)i te t# in4ormacij#

tre"a prenijeti liječnik# koji pr#)a 3itn# medicinsk# pomo, odnosno kir#r'# tra#matolo'#.

8ao =ne4iziolo&ko> mjerilo pri trija)i se s#'erira koristiti i te)in# o&teenja vozila. %zljede

nastale pri kretanj# 9me3aničke ozljede: #velike s# od'ovorne za vein# posttra#matski3

smrtni3 is3oda za"ilje)eni3 # Sjedinjenim Qr)avama. %d klj#čno' je značaja "iti svjestan

me3anizma nastanka ozljede i sto'a "iti izrazito s#mnjičav te tra)iti prikrivene, ok#ltne

ozljede. Mo'## ozljed# tre"a smatrati postojeom sve dok se njezino postojanje ne isklj#či

"olničkom o"radom

>'#' P15".!a 30a!"a i .0! ;1i!"a8a!". l"..!i/a

Prioritet # z"rinjavanj# politra#me temelji se na vitalnim pokazateljima, znacima, vrsti

i me3anizm# povrede. a vrijeme početno' z"rinjavanja identi4iciraj# se stanja koja prijete

)ivot# i istovremeno se pod#zimaj# radnje za z"rinjavanje. atečene povrede ne smij# se

promatrati jedna po jedna, ne'o kao sk#p. ;re"a voditi rač#na o nji3ovoj sve#k#pnosti i

komplikacijama koje mo'# kasnije nastati kao posljedica k#m#lativno' djelovanja svi3

pojedinačni3 povreda.

1?



Procjena stanja ozlje5enika s#kladna načelima ?;SHa 9 primarni pre'led, sek#ndarni pre'led,

kontrolni pre'led:, s#kladna je smjernicama Američko' ministarstva prometa.

Primarni %01-

Primarni ?;S pre'led #klj#č#je procjen# mjesta do'a5aja i priprem# za procjen#

stanja i z"rinjavanje ozlje5enika. Nakon procjene mjesta do'a5aja započinje se sa procjenom

ozlje5enika. 8ada se započne z"rinjavanje "olesnika čije je stanje kritično, mo)e se do'oditi

da vi&e ne "#de vremena za vraanje # vozilo po potre"# oprem#, sto'a je #lo'a medicinske

sestre da osnovn# medicinsk# oprem# #vijek ima #za se ve dok se prilazi "olesnik#.

8ada je mjesto do'a5aja si'#rno te m# se mo)e prist#piti "ez #'ro)avanja vlastite

si'#rnosti, vo5a tima se mora #sredotočiti na "rz# procjen# stanja ozlje5enika.

Sve odl#ke o način# z"rinjavanja izisk#j# #očavanje stanja koja mo'# #'roziti )ivot

ozlje5enika. 8ada se krene sa primarnim ?;S pre'ledom, omesti 'a mo'# samo tri stvari, a

to s#F opasnost na mjest# do'a5aja, potre"a za otvaranjem di&no' p#ta i srčani zastoj.

8ada je riječ o ozlje5enicima # kritičnom stanj#, cilj je ne zadr)avati se na mjest#

do'a5aja d#)e od + min#ta. ?ako različiti post#pci izvedeni na =lic# mjesta> mo'# "iti od

značaja, jedino &to zasi'#rno poveava stop# pre)ivljavanja ozlje5enika jest osi'#ravanje

de4initivno' liječenja 9# tra#matolo&kom centr#: # &to kraem vremen#.

Svr3a početne procjene jest razl#čiti ozlje5enike koje tre"a z"rin#ti prve te otkriti koja

stanja neposredno #'ro)avaj# )ivot ozlje5enika. Prik#pljene in4ormacije donose osnov# za

dono&enje odl#ka o kritičnim post#pcima i vremen# # kojem tre"a transport. 8ada se #tvrdi

da se ozlje5enik# mo)e prii "ez #'ro)avanja vlastite si'#rnosti, procjena i pre'led moraj#

"iti kratki i tei ='latko> 9početn# procjen# i "rzi tra#ma pre'led tre"a napravit za manje od

dvije min#te:. 8ada vo5a tima 9liječnik najče&e, ali mo)e "iti i medicinska sestra:, započne

sa procjenom, #lo'a medicinske sestre je da pripremi potre"n# oprem# #z ozlje5enika

9ovratnik, oprema za z"rinjavanje di&no' p#ta, oprema za imo"ilizacij#:, te #koliko je

potre"no r#kama imo"ilizirati vrat kako "i vo5a tima pre#zeo "ri'# o z"rinjavanj# di&no'

p#ta. ;im se sastoji od liječnika i dvije medicinske sestrete3ničara, #koliko je samo jedna

medicinska sestrate3ničar vozač postaje dio tima 9;1 tim: ili dvije medicinske

sestrete3ničara 9;2 tim:. lo'a tree' člana tima je postaviti spinaln# dask# i tor"# sa

potre"nom opremom za z"rinjavanje ozlje5enika pored nje'a. ;imskim prist#pom i znanjem

1/



članova tima raspolo)ivo se vrijeme koristi na naj#činkovitiji mo'#i način, &to omo'##je da

se o"avi primarni ?;S pre'led "rzo i e4ikasno.

Početna procjena sastoji se # stvaranj# ope' dojma o ozlje5enik#, koji se stječe kada

m# se prist#pa, te do #tvr5ivanja nje'ove svijesti, man#alne imo"ilizacije vratne kralje)nice9#koliko za to postoji potre"a: i ocjene pro3odnosti di&no' p#ta, disanja i cirk#lacije

ozlje5enika.

%pi dojam stvara se jo& kod prist#pa ozlje5enik#, pri"li)no se procjenj#je nje'ova

)ivotna do", #tvr5#je se spol te se o"raa pozornost na nje'ov# tjelesn# te)in# i #k#pan

iz'led. %"ratiti pozornost tre"a i na polo)aj tijela ozlje5enika, kako na polo)aj tijela, tako i na

polo)aj tijela # odnos# na okolin#, promotriti &to ozlje5enik radi, ima li očiti3 opse)ni3

ozljeda, krvarenja. lo'a medicinske sestre # ovom moment# da na osnov# zapa)anja o

ozlje5enik# vezana #z mjesto do'a5aja i me3anizam ozlje5ivanja, odredi prioritete daljnje'

post#panja.

Procjena stanja ozlje5enika započinje odma3, čak i ako 'a se pritom izvlači iz ol#pina

ili sl. %zlje5enik# se nastoji prii od naprijed. koliko me3anizam ozlje5ivanja navodi na

pomisao o postojanj# ozljede vratne kralje)nice, #lo'a medicinske sestre je da odma3

o"zirno, ali čvrsto imo"ilizira 'lav# i vrat # ne#tralnom polo)aj#. Pridr)avanje 'lave

ozlje5enika #mjesto vrata čini se tako da r#ke dr#'o' člana tima ne smetaj# treem član# tima

koji postavlja ovratnik. koliko s# 'lava ili vrat na'n#ti pod odre5enim k#tom, a ozlje5enik

se pri pok#&aj# t#)i na "ol, 'lav#, odnosno vrat tre"a imo"ilizirati # zatečenom polo)aj#. ?sto

vrijedi i za ozlje5enika # "esvijesnom stanj# čiji je vrat na'n#t # stran#, a pri o"zirnom

pok#&aj# da 'a se izravna on se ne miče. Medicinska sestrate3ničar mora pridr)avati vrat sve

dok im se ne ka)e s#protno, odnosno dok se ne postavi od'ovaraj#e imo"ilizacijsko

sredstvo.

Sa ozlje5enikom se tre"a #spostaviti kom#nikacija. %d'ovor ozlje5enika neposredno

in4ormira tim o razini svijesti i stanj# di&no' p#ta. koliko ozlje5enik primjereno od'ovara na

pitanja, mo)e se pretpostaviti da je di&ni p#t otvoren i da je pri svijesti. koliko je od'ovor

neprimjeren, ozlje5enik nije pri svijesti ili je smeten, stanje svijesti tre"a odrediti pomo#

AVP ljestvice, zapamtiti taj podatak i ovisno o nje'ovom rez#ltat#, tijekom "rzo' tra#ma

pre'leda tra)iti #zrok takvo' stanja.

koliko ozlje5enik ne mo)e 'ovoriti ili nije pri svijesti, tre"a prei na daljnj# procjen#stanja nje'ovo' di&no' p#ta. lo'a medicinske sestre je da 'ledanjem, sl#&anjem i

2



osjeanjem, vidjelaosjetilač#la 'i"anje zraka. koliko nema znakova disanja, potre"no je

otvoriti di&ni p#t. "o' #vijek pris#tne opasnosti od ozljede vratne kralje)nice, di&ni p#t

ozlje5enika tre"a iz"je'avati otvarati istezanjem vrata 9za"acivanjem 'lave:. koliko je di&ni

p#t začepljen 9apnea, 3rkanje, krkljanje, zvi)danje: tre"a #potrije"iti od'ovaraj## metod#

9repozicij#, "risanje, s#kcij#: kako "i 'a odma3 #činili pro3odnim. koliko se di&ni p#t ne

mo)e otvoriti # kratkom rok#, to je jedan od razlo'a za prekid primarno' ?;S pre'leda.

koliko se jednostavnim pozicioniranjem i s#kcijom ne #spije osi'#rati primjerena

pro3odnost di&no' p#ta ili ako ozlje5enik ima stridor, mo)e se #kazati neposredna potre"a za

primjenom napredni3 te3nika za otvaranje di&no' p#ta.

im je pro3odnost di&no' p#ta osi'#rana i od'ovaraj#a ventilacija, tre"a o"ratiti

pozornost na "rzin# i kvalitet# p#lsa na zape&#H radijalno' p#lsa. koliko je ozlje5enik "#dan i pri svijesti, odnosno #koliko je peri4erni p#ls pipljiv, nije potre"no provjeravati p#ls

na vrat#. ;re"a procijeniti je li ritam srčano' rada prespor ili pre"rz te o"ratiti pozornost na

kvalitet# p#lsa. koliko se p#lsacije na vrat# ne pipaj#, potre"no je odma3 9osim # sl#čaj#

kada postoji opse)na t#pa ozljeda: započeti sa o)ivljavanjem 9kardiop#lmonalnom

reanimacijom: i ozlje5enika pripremiti za 3itan transport. ;o je jo& jedan od trij# razlo'a z"o'

koji3 se prekida primarni ?;S pre'led.

Qok se opipava p#ls pa)nj# tre"a o"ratiti i na "oj#, temperat#r# i stanje ko)e. Clijeda,3ladna, mlo3ava ko)a, 4ili4ormni radijalni p#ls i poremeaj svijesti naj"olji s# rani pokazatelji

smanjenja prokrvljenosti. ;# je #lo'a medicinske sestre za#staviti krvarenje. veini

sl#čajeva krvarenje je mo'#e za#staviti izravnim pritiskom ili kompresivnim zavojem.

B1i 01a2-a 1.6l.9 je pre'led kojem se prist#pa nakon početne procjene, a ovisi o

me3anizm# nastanka ozljede. Crzi tra#ma pre'led je dio primarno' ?;SHa. koliko se #oči

da je ozlje5enik # stanj# # kojem 'a tre"a prioritetno z"rin#ti 9koji je visokorizičan:, #lo'a

čitavo' tima, #klj#č#j#i i medicinsk# sestr# je nai #zroke patolo&ki3 nalaza i prepoznati je li

to jedna od oni3 sit#acija kada tre"a "ez odla'anja kren#ti # transport 9#krcaj i kreni

sit#acija:.

8od ozlje5enika koje' tre"a prioritetno z"rin#ti, #očeno je nekoliko elemenataF

H %pasan me3anizam ozljede

H Anamnestički podaci 9'#"itak svijesti, ote)ano disanje, jaka "ol

# podr#čj# 'lave, vrata ili tr#pa:

21



H Visokorizičn# sk#pin# 9vrlo mlade oso"e, vrlo stare oso"e,

kronični "olesnici:

Crzi tra#ma pre'led je "rzi pre'led #smjeren na pronala)enje po )ivot opasni3 ozljeda.

koliko vrijeme dozvoli nakon "rzo' tra#ma pre'leda slijedi sek#ndarni ?;S pre'led. Crzitra#ma pre'led započinje "rzim 9viz#alnim i palpacijskim: pre'ledom 'lave i vrata kako "i se

provjerilo jes# li ti dijelovi ozlije5eni, zatim tre"a o"ratiti pa)nj# da li s# vratne vene

#o"ičajene &irine ili na"rekle te nalazi li se d#&nik # medijalnoj ravnini. toj 4azi ozlje5enik#

se mo)e postaviti čvrsti ovratnik, &to je #lo'a medicinske sestre.

Nakon to'a slijedi raskopčavanje odjee kako "i se viz#alno mo'ao pre'ledati i

opipati prsni ko& te posl#&ati &#m disanja. Va)no je pratiti jes# li pokreti prsno' ko&a

ozlje5enika asimetrični ili paradoksalni, da li se prilikom disanja odi)# re"ra ili samo o&it.

Potre"no je potra)iti znakove t#pe ozljede, odnosno zatvorene. %pipavati prsni ko& kako "i se

#očila "olna osjetljivost, nesta"ilnost i krepitacije. Sl#&ati &#m disanja, kao i srčane otk#caje,

kao kasniji orijentir prema kojem e se pratiti stanje ozlje5enika.

Potre"no je "rzo oslo"oditi i opipati tr"#3 kako "i se #tvrdila "olna osjetljivost,

odnosno postoji li de4ans ili ri'idnost. atim pre'ledati zdjelic#, postoje li kakve de4ormacije,

"olna osjetljivost, nesta"ilnost i krepitacije. Provjeriti #dove, stanje o"ij# natkoljenica, tra)ei

de4ormacij#, i pipaj#i ne "i li se #tvrdila "olna osjetljivost, nesta"ilnost ili postojanje

krepitacija. ;re"a imati na #m# da prijelomi "edreni3 kostij# mo'# izazvati #n#tarnja

krvarenja. Potra)iti oči'ledne ozljede, odnosno de4ormacije r#k# i potkoljenica. Prije ne'o se

ozlje5enik pre"ac#je na dask# va)no je #tvrditi mo)e li micati prstima na r#kama i no'ama.

Nakon "rzo' tra#ma pre'leda slijedi 4aza kada se ozlje5enika pre"ac#je na d#'#

spinaln# dask#, provjeravaj#i pritom stanje nje'ovi3 le5a. koliko je zdjelica ozlje5enika

nesta"ilna ili je zado"io o"ostrani prijelom "edreni3 kostij#, na d#'# spinaln# dask# potre"no'a je pre"aciti pomo# sveo"#3vatni3 nosila, kako "i se spriječilo daljnje ozlje5ivanje.

Nakon pre"acivanja pacijenta "ilje)e se vitalni znakovi 9visina krvno' tlaka, p#ls,

"rzina disanja: te se prik#pljaj# dr#'i podaci . koliko je ozlje5enik # kritičnom stanj#, "ez

odla'anja kren#ti # transport, a medicinska sestra e tokom transporta re'istrirati vitalne

znakove.

koliko je stanje svijesti ozlje5enika poremeeno, potre"no je napraviti kratkine#rolo&ki pre'led kako "i se #tvrdilo je li do&lo do porasta intrakranijalno' tlaka. očiti i

22



prepoznati stanje je od krajnje va)nosti, jer e se to # značajnoj mjeri odraziti na ritam

potpomo'n#te venitlacije i a'resivno' liječenja &oka. ;aj pre'led mora #klj#čiti stanje

zjenica, "odovanje d#"ine kome po @las'o coma skali i identi4ikacij# mo)dane 3ernijacije.

Potre"no je potra)iti i dr#'e znakove zatečeno' stanja. %zljeda 'lave, &ok i 3ipoksija nis#

jedini #zorci poremeaja svijesti. 8ako je poremeaj svijesti jedan od kriterija za 3itni

transport, ne#rolo&ki pre'led se #'lavnom vr&i za vrijeme transporta.

?stodo"no dok se vr&i primarni ?;S pre'led, va)no je #zeti i anamnestičke podatke po

SAMP! o"rasc#. ;o podraz#mijeva #zimanje podataka o simptomima, aler'ijama,

lijekovima koje ozlje5enik koristi, ranijim "olestima, zadnjoj konz#maciji na #sta, te o

do'a5aj# koji je pret3odio do'a5aj#, odnosno &to je #zrokovalo nesre#.

Slika 2. Anamnestički podaci po SAMP! o"rasc#.

%vo je veoma va)no #koliko se podaci moraj# pok#piti i prik#piti od promatrača, i to

sto'a &to oni kasnije tijekom transporta ozlje5enika vi&e nee moi dati nikakve in4ormacije.%so"e koje ozlje5enika z"rinjavaj# # izvan"olničkim #vjetima jedine s# koje #spijevaj#

vidjeti mjesto do'a5aja, a mo'# "iti i jedine koje s# imale prilik# prik#piti anamnestičke

3eteronamnestičke podatke, jer "rojni ozlje5enici koji s# isprva "ili pri svijesti, prije dolaska #

"olnic# zapadn# # "esvijesno stanje. Sto'a je #lo'a medicinske sestre # z"rinjavanj# pacijenta

sa politra#mom # izvan"olničkim #vjetima od iznimne va)nosti. Njezina #lo'a nije samo

izvesti post#pke potre"ne da se ozlje5enika # "olnic# doveze )ivo', ve mora "iti i istra)itelj

kojem# je zadaa otkriti &to se z"ilo i za&to. Pose"n# pozornost tre"a o"ratiti na te'o"e9simptome: na koje se t#)i ozlje5enik i do'a5aje koji s# pret3odili nesrei. Qetaljniji

23

A!a-!.30i/i 9a5i SAMPLE ;1a352

S O Simptomi

A H Aler'ije

MH ijekovi 9en'. Medication:

PH anije "olesti 9en'. Past medical 3istorD

L H adnja konz#macija na #sta 9en'' Last oral intake:

EH Qo'a5aji koji s# pret3odili #des# 9en'. Events precendin' t3e incident :



anamnestički podaci se #zimaj# kasnije, tijekom sek#ndarno' ?;S pre'leda. Simptomi koje

ozlje5enik ima #p##j# na postojanje i dr#'i3 ozljeda &to e se odrazit na način na koji e se

ozlje5enik dalje pre'ledavati.

-ekundarni %01- pregled

Sek#ndarni ?;S pre'led predstavlja temeljni pre'led #smjeren na #očavanje i dr#'i3

ozljeda koje s# tijekom prilikom kratko' primarno' ?;S pre'leda mo'le promakn#ti.

ez#ltati ovo' pre'leda #jedno predstavljaj# i temelj na kojem# e se # konačnici donositi

odl#ke o način# liječenja. Podatke prik#pljene ovakvim pre'ledom va)no je pri"ilje)iti. Qa li

se sek#ndarni ?;S pre'led vr&i ili ne ovisi o okolnostimaF

H Sek#ndarni ?;S pre'led kritični3 "olesnika tre"a izvr&ititijekom transporta, a ne na mjest# do'a5aja

H koliko se ozlje5enik prevozi na kratk# #daljenost, a pritom se

tijekom transporta moraj# izvoditi odre5eni post#pci, nee "iti

vremena za sek#ndarni ?;S pre'ledH koliko primarni ?;S pre'led otkloni s#mnj# na neko od

kritični3 stanja, sek#ndarni pre'led mo)e se izvr&iti na mjest#

do'a5aja.

8ada se izvodi sek#ndarni ?;S pre'led ozlje5enika, r#tinski se ponavlja početna

procjena. ;o se čini dok se provjeravaj# vitalni znakovi. ak i ako se "olesnik doima

sta"ilnim, #koliko je me3anizam ozlje5ivanja "io opasan ili postoje dr#'e opasnosti, odnosno

rizici pop#t )ivotne do"i, lo&e' ope' zdravstveno' stanja, smrti s#p#tnika # a#tomo"il#,

tre"a razmotriti mo'#nost rano' transporta. =Sta"ilni> ozlje5enici mo'# se poprilično "rzo

desta"ilizirati. Stanje sta"ilni3 "olesnika # čije ozlje5ivanje nije "io #klj#čen neki opasan

me3anizam nije potre"no naknadno procjenjivati sek#ndarnim ?;S pre'ledom

;ijekom primarno' ?;S pre'leda medicinska sestra je prik#pila vein# relevantni3

anamnestički3 podataka, no ovo je prilika da se prik#pe dodatni podaci. Sek#ndarni ?;S

pre'led ozlje5enika vr&i se istodo"no sa prik#pljanjem ostali3 anamnestički3 podataka

predvi5eni3 SAMP! o"rascem 9#koliko je ozlje5enik pri svijesti:.

.

2



#ontrolni %01- pregled

Akt#alni post#pak procjene stanja i z"rinjavanja ozlje5enika #klj#č#j# vitalno va)ne

post#pke koji se izvode na mjest# do'a5aja i tijekom transporta, kao i kom#nikacij# sa

zdravstvenom sl#)"om koja e zaprimiti ozlje5enika. %vaj pre'led je kratki pre'led #smjerenna otkrivanje promjena stanja ozlje5enika. a razlik# od sek#ndarno' ?;S pre'leda koje' se

vr&i samo jedanp#t, kontrolni pre'led se tijekom d#'o' transporta mo)e napraviti vi&e p#ta.

koliko je vrijeme transporta kratko, a ozlje5enik # kritičnom stanj#, mo)da nee "iti

vremena za sek#ndarni pre'led, onda se #mjesto sek#ndarno' vr&i kratki kontrolni pre'led.

koliko je ozlje5enik # kritičnom stanj#, tre"a 'a kontrolirati i nalaze "ilje)iti "arem svaki3 +

min#ta, a #koliko je ozlje5enik sta"ilan, svaki3 1+ min#ta.

8ontrolni pre'led tre"a napraviti i # sljedeim sit#acijamaF

H Svaki p#t kad se ozlje5enik pomakneH Svaki p#t kad se izvede neki post#pak H Svaki p#t kad se stanje ozlje5enika po'or&a

%vaj pre'led ima za cilj otkriti promjene stanja ozlje5enikaR sto'a se # nje'ov# okvir# tre"a

#sredotočiti isklj#čivo na ono &to se mo'lo promjeniti. Primjerice, ako je postavljena

trakcijska #dla'a, #lo'a medicinske sestre je provjeriti je li ekstremitet sada manje "olan,

osjete li se distalne p#lsacije te kakva je motorika i senzorika. S dr#'e strane, #koliko je jedan

od post#paka "io dekomprimiranje prsno' ko&a, # okvir# kontrolno' pre'leda, sestra mora

provjeriti sve komponente na"rojane # al'oritm# početne procjene i "rzo' tra#ma pre'leda

koje se tič# anatomski3 str#kt#ra do razine tr"#3a.

?zvo5enje kontrolno' pre'leda s#kladan načelima ?;SHa tre"a napraviti sljedeim redomF

1. Pitati ozlje5enika osjea li se dr#'ačije ne'o prije

2. Ponovno provjeriti mentalni stat#s 9stanje svijesti i zjenice te # ozlje5enika čija jesvijest "ila poremeena ponovno izvr&iti @BS "odovanje:

$. Ponovno provjeriti vitalne 4#nkcije

a: Provjeriti di&ni p#t

91: Ponovno provjeriti pro3odnost di&no' p#ta

92: koliko je riječ o ozlje5enik# koji je zado"io opekline provjeriti ima li

znakova in3alacijski3 ozljeda ": Ponovno provjeriti disanje i cirk#lacij#

25



91: Provjeriti vitalne znakove

92: %"ratiti pozornost na "oj# ko)e, njezino stanje i temperat#r#

9$: Provjeriti jes# li j#'#larne vene na"rekle i je li d#&nik pomakn#t

9(: Ponovo provjeriti stanje prsno' ko&a. %"ratiti pa)nj# na kvalitet#

disanja.

(. Ponovno provjeriti stanje a"domena 9#koliko me3anizam ozlje5ivanja #p##je na

to da "i tr"#3 mo'ao "iti ozlije5en:. %"ratiti pozornost na to je li stjenka #

me5#vremen# postala "olno osjetljiva, =nap#3n#ta>, odnosno ri'idna.+. Provjeriti stanje svake od pret3odno #očeni3 ozljeda 9krvare li razderotine, kakav

je PMS stat#s ekstremiteta distalno od svi3 ozlije5eni3 mjesta te kakav je stat#snesta"ilni3 se'menata prsno' ko&a, pne#motoraksa, otvoreni3 rana prsno' ko&a

itd.:. Provjeriti ispravnost i #činkovitost post#paka

H Provjeriti je li endotra3ealni t#"#s pro3odan i ispravno

pozicioniran, dotječe li kisik primjerenom "rzinom, jes# li

s#stavi za intravensk# in4#zij# pro3odni te teče li in4#zija

primjerenom "rzinom, provjeriti pokrove na ranama prsno'

ko&a koje =#sisavaj#> zrak, provjeriti pro3odnost

dekompresijske i'le koja je pret3odno #pora"ljena za

dekompresij# tenzijsko' pne#motoraksa, provjeriti #dla'e i

zavoje, jes# li predmeti za"odeni # tijelo čvrsto 4iksirani,

provjeriti polo)aj tijela ozlije5eni3 tr#dnica, provjeriti

ispravnost srčano' monitora, kapno'ra4a i p#lsno' oksimetra.

lo'a medicinske sestre # kontrolnom pre'led# je velika. ;re"a točno za"ilje)iti &to vidi i

radi. a"ilje)iti promjene stanja ozlje5enika #očene tijekom transporta i vrijeme izvo5enja

pojedini3 za3vata. %te)ane okolnosti, odnosno značajni detalji, moraj# "iti #neseni # r#"rik#

pisano' izvje&a predvi5en# za komentare, odnosno opaske.

>'>' Ka19i2l-!al!a 1.a!i-a5i"a

26



8ardiop#lmonalna reanimacija 98PR osim izrazom >reanimacijaT, o)ivljavanje se jo&

označava i kao >res#scitacijaTR riječ je o sinonimnim terminima, od koji3 prvi vi&e na'la&ava

d#3ovno, a dr#'i tjelesno o)ivljavanjeUop. prev.: je or'aniziran, s#sljedan od'ovor na srčani

zastoj, koji #klj#č#je prepoznavanje izostanaka disanja i krvotoka, temeljno podr)avanje

)ivota 9en'l. "asic li4e s#pport L CS:, s komprimiranjem prsno' ko&a i #mjetnim disanjem,

napredno podr)avanje )ivota srca 9en'l. advanced cardiac li4e s#pport L AQS: s de4initivnim

z"rinjavanjem di&ni3 p#tova i srčano' rada, te postreanimacijsk# skr". 8lj#čevi #spje3a le)e

# &to ranijem započinjanj# prsni3 kompresija i ranoj de4i"rilaciji 9ako je indicirana:. #rnost,

#činkovitost i primjerena proved"a 8P izravno osi'#ravaj# #spje&an ne#rolo&ki oporavakR

rijedak iz#zetak predstavlja d#"oka 3ipotermija z"o' #ranjanja # 3ladn# vod#, 'dje se

#spje&na reanimacija mo)e ostvariti čak i nakon d#'otrajno' zastoja 9do / min:.

Nakon &to se #tvrdi izostanak od'ovora na tap&anje, tre&nj# ili povike # oso"e koja ne

di&e, spasilac tre"a zvati # pomo 9#klj#č#j#i de4i"rilator: i odma3 započeti CS po

mnemote3ničkom red# ACB 9en'l. airaD, "reat3in', circ#lationR:. ?za to'a se izvr&i

de4i"rilacija 9Q: s man#alnim ili a#tomatskim de4i"rilatorom, ne "i li se ventrik#lska

4i"rilacija 9VJ: ili ventrik#lska ta3ikardija "ez p#lsa 9V;: o"ratila # ritam dovoljan za

per4#zij#.

!išni put i disanje

Provjera disanja izvodi se tako da se najprije otvori di&ni p#t. ?ako smjernice opis#j#

za"acivanje 'lave i podizanje "rade kao metod# iz"ora, taj način otvaranja di&no' p#ta tre"alo

"i iz"je'avati kod politra#matizirani3 oso"a z"o' s#mnje na ozljed# vratne kralje)nice.

mjesto to'a di&ni p#t otvara se potiskivanjem donje čelj#sti "ez za"acivanja 'lave.

Slika $. %tvaranje di&no' p#ta "ez za"acivanja 'lave

2'



Nakon otvaranja di&no' p#ta disanje se provjerava kroz maksimalno 1/ sek#ndi

osl#&k#j#i zv#k iz #sta pacijenta, 'ledaj#i odi)e li se prsni ko& i osjeaj#i str#janje

izda3n#to' zraka. %so"a sa srčanim zastojem mo)e jo& nekoliko min#ta odr)avati nepravilno,

isprekidano i 3roptavo disanje koje nazivamo a'onalnim. S pacijentom čije disanje je

a'onalno, post#pamo kao da #ope ne di&e.

Provjera p#lsa # novim smjernicama ima o'raničeno značenje kao znak )ivota. ?stra)ivanja

s# pokazala da čak i medicinsko oso"lje ima pote&koa s pronala)enjem p#lsa kod pacijenata

kod koje'a se s#mnja na srčani zastoj, pri čem# se '#"i dra'ocjeno vrijeme. Str#čna oso"a

mo)e provjeriti p#ls kao dodatn# in4ormacij# za #tvr5ivanje srčano' zastoja, ali #koliko ne

#spije pronai p#ls #n#tar 1/ sek#ndi, tre"ala "i nastaviti s reanimacijom kao da p#lsa nema.

Vrlo rijetko s# za"ilje)ene značajne ozljede oso"a kod koji3 je #tvr5eno da je reanimacijaizvo5ena iako nis# "ile # srčanom zastoj#.

2irkulacija

8omprimiranje prsno' ko&aF "esvjesnoj oso"i čiji kolaps nije izravno vi5en, spasilac odma3

otpočinje izvanjsk# kompresij# srca, koja se izmjenj#je s #mjetnim disanjem. 8od

osvjedočeno' zastoja srca de4i"rilacija se provodi prije komprimiranja, ako je #re5aj dost#pan# rok# od $ min.

Qlanovi se postavljaj# na sredin# prsno' ko&a, odnosno na donj# polovic# prsne kosti.

?ntermamilarna linija nije dovoljno po#zdana za odre5ivanje pravilno' polo)aja dlanova

prilikom izvo5enja masa)e. Prstima 'ornje r#ke odi)# se prsti donje kako se pritisak ne "i

vr&io na re"ra. aktovi moraj# "iti ispr#)eni, a r#ke postavljene okomito na prsa kako "i se

oso"a koja izvodi reanimacij# &to manje #marala.

Prepor#čena d#"ina kompresije prsno' ko&a iznosi + do centimetara. Ne postoje jasni

dokazi da je d#"ina kompresije povezana s ozljedama prsno' ko&a prilikom izvo5enja. Eedna

st#dija pokazala je kako je d#"ina kompresije od ( centimetra i manja povezana s lo&ijim

pre)ivljenjem. Nakon svake kompresije potre"no je omo'#iti povratak prsno' ko&a # početni

polo)aj.

2?



Slika 1. Pravilan polo)aj r#k# i dlanova prilikom vanjske masa)e srca

?zvodi se $/ kompresija 4rekvencijom od najmanje 1// min. Stvarni "roj kompresija #

min#ti iznosi oko /, kad se #zm# # o"zir prekidi z"o' #p#3ivanja zraka i provjere ritma.

@ornja prepor#čena 4rekvencija kompresije iznosi 12/ min.

?dealna vanjska masa)a srca sa svakom kompresijom proizvodi palpa"ilan p#ls, premda se

posti)e min#tni vol#men od sve'a $/O(/6 normalno'. Me5#tim, pipanje "ila tijekom

komprimiranja prsno' ko&a te&ko je i nepo#zdano. Colj# procjen# min#tno' vol#mena srcadaje monitoriranje B%2 na kraj# ekspirijaR "olesnici s nedovoljnom per4#zijom do"ivaj#

premalo venske krvi # pl#a pa imaj# i nizak B%2 # izda3#. jenice normalne veličine i

#redno' od'ovora na svjetlo odraz s# primjereno' krvotoka i oksi'enacije moz'a. Pro&irene

zjenice koje se s#)avaj# na svjetlo 'ovore za nedovoljn# oksi'enacij#, premda se jo& ne mora

javiti o&teenje moz'a. ;rajno pro&irene, nereaktivne zjenice ne dokaz#j# me5#tim o&teenje

moz'a ili smrt jer visoke doze kardioaktivni3 i dr#'i3 lijekova ili katarakte mo'# izmijeniti

promjer i reaktivnost zjenica. spostava spontano' disanja ili otvaranje očij# 'ovore ooporavk# krvotoka.

2/



%tvorena masa)a srca je djelotvorna, ali rezervirana samo za "olesnike s penetrantnim

ozljedama prsno' ko&a, tamponadom ili arestom # kir#r&koj sali, kad je prsni ko& ve otvoren.

a izvo5enje torakotomije potre"no je isk#stvo i spretnost pa se ma3om provodi samo # ovim

#skim indikacijama.

8omplikacije komprimiranja prsno' ko&aF najoz"iljnij# i ponekad 4ataln# komplikacij#

predstavlja laceracija jetre, koja je o"ično posljedica pritisaka ispod ksi4oida. #pt#ra )el#ca

je rijetka 9naročito ako nije distendiran zrakom:. %d'o5ene r#pt#re slezene s# vrlo rijetke.

esta je re'#r'itacija s aspiracijom )el#čano' sadr)aja, koja mo)e #zrokovati potencijalno

4ataln# aspiracijsk# pne#monij#.

8ostokondralno razdvajanje i prijelomi re"ara s# često neiz"je)ni jer se prsni ko& tre"a

#tisn#ti dovoljno d#"oko da se posti'ne zadovoljavaj#i protok krvi. djece s# prijelomi vrlo

rijetki z"o' 4leksi"ilnosti nji3ovo' torakalno' zida. Pl#ne em"olije ko&tanom sr)i s# opisane

# nekoliko sl#čajeva, ali nema dokaza da pridonose smrtnosti. %zljede pl#a s# rijetke, ali se

mo)e razviti pne#motoraks nakon 4rakt#re re"ra. ;e&ka o&teenja miokarda nis# opisana, s

mo'#im iz#zetkom ozljede ve postojee ventrik#lske ane#rizme. Stra3 od ovi3 povreda ne

smije kočiti spasitelja # proved"i 8P.

Monitoriranje i parenteralna terapijaF pokree se !8@ praenje srčano' ritma. Postavljase ?V in4#zijaR dva sistema smanj#j# opasnost '#"itka vensko' prist#pa za vrijeme 8P.

Prednost se daje &irokim sistemima #vedenim # antek#"italne vene. Ako to ne #spije,

odraslima se #vodi centraln# linij# preko potklj#čne ili j#'#larne vene. 8o&tani 9intraoesealni:

i 4emoralni prist#p predstavljaj# prve alternative za djec#. 8ateteri # 4emoralnoj veni, po

mo'#nosti d#'ački, plasirani centralno, praktični s# jer ne prekidaj# 8P i manje s# skloni

letalnim komplikacijama, ali i3 se te)e postavlja jer nema jasni3 4emoralni3 p#lsacija koje

inače vode # insercij#.

8oličina i priroda in4#ndirani3 tek#ina i lijekova ovisi o kliničkim okolnostima.

%"ično se ide na spor# in4#zij# 4iziolo&ke otopine, dovoljn# da odr)ava prist#p veni, dok se

opse)ne nadoknade vol#mena 9kristaloidne i koloidne otopine, krv: daj# samo ako je arest

posljedica 3ipovolemije.

3



Ventilacija

Nakon $/ kompresija prsno' ko&a pacijent# se dva p#ta #p#3#je zrak # pl#a. %vaj omjer

vrijedi "ez o"zira kojom metodom se zrak #p#3#je, sve dok se ne proved# napredne mjere

osi'#ravanja di&no' p#ta. Svaki #p#3 tre"ao "i trajati oko jedn# sek#nd#, a vol#men "i tre"ao

"iti dovoljno velik da izazove vidljivo podizanje prsno' ko&a. Prilikom #p#3ivanja tre"a

osi'#rati da di&ni p#t "#de otvoren. koliko je ventilacij# iz "ilo koje' razlo'a nemo'#e

odma3 provesti, valja nastaviti s vanjskom masa)om srca #z &to manje prekida.

Najjednostavnija metoda ventilacije je #p#3ivanje zraka #staHnaH#sta. sklop# politra#me

često s# pris#tne i ozljede 'lave koje rez#ltiraj# krvarenjem # podr#čj# lica, pa se prepor#č#je

#potre"a za&titne "arijere #mjesto izravno' kontakta s #stima #nesreeno'.

8ako je #dio kisika # izda3n#tom zrak# tek 1H176, potre"no je &to prije ventilacij# #staHnaH

#sta zamijeniti metodom koja osi'#rava dotok zraka o"o'aeno' kisikom.

!e"ibrilacija

Najče&i poremeaj ritma kod osvjedočeno' aresta odrasli3 oso"a je VJ pa je

najva)nija )#rna konverzija # ritam koji odr)ava per4#zij#. ?sti je prist#p i za V; "ez p#lsa.

Prekordijalni se #darac savjet#je samo ako nije dost#pan de4i"rilator. Sna)an #darac

# prekordij mo)e ponekad prometn#ti VJ ili V; # djelatan ritam srca, a nema dokaza o

&tetnim #čincima 9npr. pretvaranje V; # VJ: # arest#. ?pak, ne prepor#č#je se kod djece.

Eedan ili dva #darca #p##j# se izme5# srednje i donje treine stern#ma stisn#tom &akom

#daljenom 2/O2+ cm od prsno' ko&a.

-itna kardioverzija istosmjernom str#jom 9QB: #činkovitija je od antiaritmikaR

#spje&nost de4i"rilacije ipak ovisi o vremen# i opada za oko 1/6 sa svakom min#tom trajanja

VJ 9ili V; "ez p#lsa:. A#tomatski eksterni de4i"rilator 9A!Q: omo'#ava i sla"o izvje)"anim

spasiteljima prekidanje V; ili VJ. Nji3ova dost#pnost prvima koji pristi'n# 9policija i

vatro'asci: i na javnim mjestima poveava, čini se, stop# #spje&ni3 reanimacija.

Pedale de4i"rilatora ili A!QOa postavljaj# se izme5# klavik#le i 2. interkostalno' prostora #z desni r#" stern#ma te iznad +. ili . interkostalno' prostora pri vr&k# srca.

31



8onvencionalni de4i"rilatori tre"aj# provodn# past# ili 'el za pedale, dok je # pedale A!Q

ve #'ra5ena provodna tvar. S početka se okida samo jedno pra)njenje 9prije s# se

prepor#čivala $ #zastopna &oka:. Na"oj za "i4azne de4i"rilatore se kree izme5# 12/ i 2//

Eo#la 92 Ek' # djece:R mono4azni de4i"rilatori okidaj# $/ E. %dma3 se nastavlja 8P.

Posti'n#ti se ritam ne provjerava prije 2 min 8POa, a ranije samo kod trajno monitorirani3

oso"a. Naknadni se &okovi okidaj# na istoj ili vi&oj razini ener'ije 9maksimalno $/ ER 2O(

Ek' # djece:. Colesnici koji ostaj# # VJ ili V; do"ivaj# 4armakoterapij#.

Slika +. Al'oritam kardiop#lmonalne reanimacije

32



Posebna stanja

Pri nesrei izazvanoj električnom #dar# spasilac mora "iti si'#ran da )rtva vi&e nije #

kontakt# s izvorom str#je kako sam ne "i zado"io takav #dar. Primjena nemetalni3 3vataljki i

&tapova #z izoliranje spasioca osi'#ravaj# "ezopasno izvlačenje "olesnika prije započinjanja

8P.

Nakon #tapljanja se s #mjetnim disanjem mo)e započeti ve # plitkoj vodi, premdamasa)a srca ne mo)e "iti #činkovita dok "olesnik ne le)i na tvrdoj podlozi. Ponekad se i #

vodi na5e tvrda podlo'a, npr. daska za jedrenje.

Ako se arest javi nakon vee tra#me, # prvom red# valja oslo"oditi di&ne p#tove i

provesti kra# vanjsk# ventilacij#. 8ako "i se &to vi&e smanjilo pomicanje vratne kralje)nice

t# se radi samo istezanje donje vilice, "ez za"acivanja 'lave ili podizanja "rade. Me5#tim,

kako je veina oso"a s tra#matskim arestom # izrazitoj 3ipovolemiji z"o' '#"itka krvi ili ima

te&ke ozljede moz'a, vanjska masa)a srca mo)e "iti nedjelotvorna. 'lavne popravljive

#zroke tra#matsko' srčano' aresta id# tamponada srca i ventilni pne#motoraks, koji tra)e

3itn# dekompresij# i'lomR ako se to ne mo)e provesti ili ne koristi, mjere CS s# #zal#dne.

>'' O9l2/a a 01a!310 2 01a2-a 5.!0a1

8ada se dovr&i početna procjena ozlje5enika, "rzi tra#ma pre'led, raspola)e se

dovoljnom količinom in4ormacija da "i se odl#čilo je li riječ o kritičnoj sit#aciji ili ne.

%zlje5enike # kritičnom stanj# transportira se "ez odla'anja, a veina post#paka #smjereni3na nji3ovo z"rinjavanje o"avit e se tijekom transporta.

#riteriji za transport u trauma centar

1. 8riterijH prema opim znacima i rez#ltatima score klasi4ikacijeH 8rvni tlak manji od */ mm-'H @BS manji od 1(H ;S manji od 11H Croj respiracija manji od 1/min i vei od $/min

2. 8riterijH prema te)ini povredeH Penetratne povrede

33



H Jail c3est 9vi&estr#ka serijska 4rakt#ra re"ara:H Jrakt#ra dvij# ili vi&e dr#'i3 cijevasti3 kostij#H !kstremita paraliza, pelvične 4rakt#reH ;ra#matska amp#tacija iznad nivoa &ake i članakaH 8om"inacija me3aničke i termičke povrede

$. 8riterijH prema me3anizm# povredeH ?spadanje iz a#ta nakon nesree i o"aranje pje&aka vozilomH Smrt s#p#tnikaH A#tomo"ilski s#dar # velikoj "rzini 9sve iznad / km3:H Qe4ormitet karoserije a#tomo"ila 9#d#"ljenje vee od +/cm:H d#"ljenje p#tničke ka"ine K $/ cmH Prevrtanje vozila ili pad s visine vee od $ mH Pad sa motocikla ili "icikla pri "rzini veoj od $/ km3

(. 8riterijH prema starosti "olesnikaH Starost manja od + 'odina i vea od ++ 'odinaH Srčani, respiratorni i inz#lin ovisni "olesnici

H Colesnici sa koa'#lopatijom, jetrenom cirozomH ;r#dnice, pretili ozlje5eniciH %zlje5enici pod im#nos#presivnom terapijom

koliko ozlje5enik spada # nek# od 'ore navedeni3 kriterisjki3 kate'orija, nakon

"rzo' tra#ma pre'leda, odma3 'a se tre"a #krcati # vozilo 3itne pomoi i prevesti do naj"li)e

od'ovaraj#e zdravstvene #stanove # kojoj e m# "iti pr#)ena medicinska pomo.

Na mjest# do'a5aja tre"a izvesti sljedee post#pke, pri čem# se vein# ti3 post#paka

mo)e prep#stiti dr#'im članovima tima, 'dje velik# #lo' ima medicinska sestraF

H "rin#ti di&ni p#tH Potpomoi ventilacij#H Primijeniti kisik H apočeti o)ivljavanje 9kardiop#lmonalna reanimacija:H a#staviti o"ilno vanjsko krvarenjeH atvoriti otvorene rane prsno' ko&a koje =#sisavaj#> zrak H Jiksirati nesta"ilni prsni ko&H Qekomprimirati tenzijski pne#motoraks

H Jiksirati za"odeneza"ijene predmeteH Qovr&iti priprem# "olesnika za transport 9povezivanje na

spinaln# dask#:

Post#pci koji nis# neposredno n#)ni za spa&avanje ozlje5enikova )ivota, pop#t

postavljanja #dla'e ili zavoja, postavljanje intravenske in4#zije pa čak i 3itne endotra3ealne

int#"acije, ne smij# "iti razlo' od'a5anja transporta ozlje5enika # kritičnom stanj#.

#ontaktiranje bolničke hitne službe

3



Colničk# 3itn# sl#)"# o #des# tre"a izvijestiti &to ranije, kako "i spremno dočekali

dolazak ozlje5enika. koliko je ozlje5enik # kritičnom stanj#, 3itno kontaktiranje "olničke

3itne sl#)"e je n#)no kako "i se osi'#ralo raspolo)ivost kir#r'a od'ovaraj#e' pro4ila i

kir#r&ki timR to izisk#je odre5eno vrijeme, a ozlje5enik # kritičnom stanj# nema to vrijeme na

raspola'anj#. dravstven# #stanov# koja e zaprimiti ozlje5enika #vijek tre"a "iti

o"avje&tena o procijenjenom vremen# dolaska, stanj# ozlje5enika i nje'ovim event#alnim

pose"nim potre"ama.

'AKTIVNOSTI PO PRIJEMU U TRAUMA CENTAR

ijetko je koje kliničko stanje # medicini podlo)no različitostima # post#pcima, iz"or#

i vremen# z"rinjavanja kao &to je to politra#ma. azlo'e prepoznajemo # kompleksnosti

ozljeda i # nedovoljno o"ja&njenim od'ovorima or'anizma na sam# tra#m# i na terapijske

post#pke. %snovni princip liječenja politra#me jest da ono počinje na mjest# nez'ode te traje

tijekom transporta i nastavlja se # "olnici #z po&tovanje principa istovremenosti dija'nostike i

liječenja.

'%' T1a2-a0l/a ".9i!i5a a 1i"a- hi0!ih l"..!i/a

;ra#matolo&ka jedinica 9en'l. tra#ma #nit: je jedina prostorija za prijam svi3 3itni3

ozlje5enika # "olnici. Prostorno ona mo)e "iti sastavni dio odjela za centralni 3itni prijam ili

pose"no or'anizirana cjelina # sl#čaj# kada postoji tzv. trosmjerni 3itni prijam . 8oja 'od

varijanta "ila, 'a"ariti tra#matolo&ke jedinice s# točno de4inirani i # njima se z"rinjavaj#

isklj#čivo 3itni ozlje5enici . Smisao rada zdravstveno' oso"lja # tra#matolo&koj jedinici je

rje&avanje neod'odivo 3itni3 stanja # ozlje5enika prema prioritetima sve dok se ne postave

de4initivne dija'noze, odnosno dok se ozlje5enik ne transportira # operacijsk# dvoran#,

jedinic# intenzivno' liječenja ili na "olnički odjel. Prema tome, tra#matolo&ka jedinica nije

prostorija za opservacij#, nema vlastito' operacijsko' pro'rama niti vlastiti3 pacijenata, a cilj je da se &to prije isprazni kako "i se omo'#io prijam dr#'i3 ozlje5enika.

8od opremanja tra#matolo&ke jedinice klj#čni kriteriji moraj# "iti 4#nkcionalnost,

jednostavnost i pre'lednost. "o' 3itnosti ozljeda sva potre"na oprema tre"a "iti na do3vat

r#ke kako se ne "i '#"ilo dra'ocjeno vrijeme # nepotre"nom tra)enj#. So4isticirani, a samim

time i osjetljivi #re5aji ovdje nemaj# mjesta. Popis opreme za tra#matolo&k# jedinic#

de4iniran je A;S protokolom.

35



Stvaranje tra#ma timova je znatno te)a zadaa od opremanja tra#matolo&ke jedinice.

Neka od o"ilje)ja timsko' rada s#F predanost zajedničkom cilj#, komplementarna znanja i

vje&tine, me5#so"no povjerenje i pravovremeno isp#njavanje do'ovoreni3 zadaa.

avr&avanje tečaja A;S je pred#vjet za početak timsko' rada # tra#matolo&koj jedinici.

;ra#ma tim je m#ltidisciplinarna, ed#cirana i or'anizirana sk#pina zdravstveni3

pro4esionalaca koja skr"i o 3itnim ozlje5enicima #n#tar tra#matolo&ke jedinice. Sastoji se odF

kvali4icirani3 liječnika, kvali4icirani3 medicinski3 sestara te dodatno' oso"lja. Svi oni moraj#

na se"e pre#zeti od'ovornost de4initivno' z"rinjavanja ozlje5enika, a to nadilazi #o"ičajene

post#pke pop#t postavljanja dija'noze te inicijalne sta"ilizacije vitalni3 parametara .

Prema A;S protokol# 4#nkcioniranje tra#ma tima nadzire nominirani vo5a koji mo)e

"itiF specijalist 3itne medicine, anesteziolo' ili kir#r' 9opi kir#r', tra#matolo',ne#rokir#r'W:. %n je Xdiri'entY orkestra koji jedini ima p#n# od'ovornost i sve ovlasti.

Nje'ove neposredne zadae s#F prik#pljanje podataka od pre3ospitalne sl#)"e, odre5ivanje

prioriteta # dija'nostici i liječenj# neod'odivo 3itni3 stanja # ozlje5enika, interpretacija svi3

podataka o pacijent#. tom sl#čaj# se odjel za 3itni prijam # "olnici sastoji odF jedinice za

interne "olesti, jedinice za pedijatrijske pacijente i ad#ltne tra#matolo&ke jedinice. Pojam

kvali4ikacije # SAQ označava posjedovanje licence koj# je izdalo od'ovaraj#e str#čno

#dr#)enje 9npr. Američko #dr#)enje specijalista: ili sposo"nost liječnika da adekvatnodok#mentira tra)ene akreditacije pred "olničkim str#čnim tijelom. 8oordinacija

#n#tar"olničko' trans4era ozlje5enika # do'ovor# s konz#ltantima od'ovaraj#i3

specijalnosti te primarna trija)a # sl#čaj# masovni3 nesrea. Prema e#ropskim kriterijima,

vo5a tra#ma tima mora imati ovjereno isk#stvo # z"rinjavanj# +/ te&ki3 ozlje5enika # tra#ma

centrima ?. i ??. kate'orije .

a cjelok#pn# or'anizacij# rada #n#tar tra#matolo&ke jedinice od'ovoran je njezin

pročelnik 9en'l. tra#ma director:. Po svim me5#narodnim spoznajama, to mjesto mora "itirezervirano za kir#r'a koji je potp#no posveen z"rinjavanj# 3itni3 ozlje5enika 9en'l.

dedication Z committment:.

Slika . -itan prijem "olesnika

'#' Z;1i!"a8a!". li01a2-. 2 ;l!i/i- 28".0i-a

kliničkom prist#p# liječenja vrlo s# nam korisni al'oritmi, #z čij# pomo nastojimo

pravovremenim i točnim slijedom dija'nostički3 i terapijski3 post#paka postii "olje rez#ltate

36



#z smanjenje prop#sta i po're&aka na najmanj# mo'## mjer#. ;ijekom posljednji3 desetljea

pro&lo' stoljea postavljen je &iroko i diljem svijeta kori&ten Sc3ei"erov post#pnik

z"rinjavanja politra#me, koji je jo& i danas # primjeni # na&oj sredini. Na prijelaz# stoljea, na

temelj# pro'noza o način# z"rinjavanja politra#me do 2/2/., kristaliziraj# se neki novi

po'ledi od koji3 s# neki pokrijepljeni rez#ltatima eksperimentiranja nad )ivotinjama #kontroliranim #vjetima. Posljedično tim spoznajama izra5en je novi 8rettekov al'oritam koji

e, kako se oček#je, # "#d#em razdo"lj# dominirati # liječenj# ove vrste ozljeda. 8rettekov

al'oritam z"rinjavanja politra#me iz'leda kao # ta"lici.

Ra9;l". V1i".-. S0a!". Zah8a0i

P1i".

1i"a-a 2

;l!i52

Prije prijema

# "olnic#

$/H/

min#ta

eanimacija,

prijevoz

Qija'nosticiranje i post#pci za

spa&avanje )ivota

3'



B1a8a/ 2

;l!i5i

Ak#tno

Primarno

Sek#ndarno

;ercijarno

1H$ sata

1H72 sata

$H0 dana

%d 0. dana

eanimacija

Sta"ilizacija

%poravak

e3a"ilitacija

Post#pci za spa&avanje )ivota

-itne operacije

%d'o5ene operacije,reoperacije

ekonstr#kcijski za3vati

s#vremenom tretman# politra#me postoje ( perioda 94aze: od koji3 svaka ima jednako

va)an značaj za povoljan is3odF

1. Ak#tni ili reanimacijski period 91H$ sata:2. Primarni ili sta"ilizacijski period 91H72 sata:$. Sek#ndarni ili re'eneracijski period 9$H0 dana:(. ;ercijarni ili re3a"ilitacijski period 9poslije 0Ho' dana:

)kutno razdoblje o"#3vaa period od prva tri sata po dolask# # "olnic# i # njem# se

nastavlja sa reanimacijom #z istodo"no o"avljanje daljnji3 dija'nostički3 i la"oratorijski3

pretra'a. navedenom se razdo"lj# o"avljaj# 3itni kir#r&ki za3vati kojima se spa&ava )ivot

"olesnika 9dekompresija &#pljina, za#stavljanje krvarenja i osi'#ravanje pro3odnosti di&ni3

p#teva:. %snovni cilj # reanimacijskoj 4azi je #spostavljanje adekvatne ventilacije, oč#vanje

cirk#lacije 9intravask#larni vol#men i srčana 4#nkcija: i ocijeniti opi ne#rolo&ki stat#s.

adatak medicinske sestreHte3ničara nije samo da "#de pasivni promatrač # proces# liječenja i

nje'e politra#matizirano' "olesnika. Naprotiv, ona ima veoma "itn# #lo'#, i sve je jasnije da

predstavlja st#p svake zdravstvene instit#cije. Medicinske sestreHte3ničari s# neop3odni

članovi svako' tima, a po'otovo tima # 3itnoj medicini. %vaj speci4ičan posao se i ne mo)ezamisliti kao posao koji mo)e raditi pojedinac. ato, medicinska sestra, kao veoma "itan

element, mora za#zeti aktivan stav, izvr&avati odre5ene zadatke i #napre5ivati razvoj tima i

timsko' rada.

Primarno ili stabilizacijsko razdoblje počinje istodo"no sa ak#tnim i traje od 1. do 72.

sata, # kojem se vr&i sta"iliziranje "olesnikova stanja #z staln# provjer# #činjeno'. tom

razdo"lj# izvode se 3itne operacije na moz'#, krvnim )ilama, d#'im kostima donji3 #dova,

nesta"ilnoj zdjelici i nesta"ilnoj kralje&nici. Primarni period tretmana počinje kada sve vitalne

3?



4#nkcije "#d# sta"ilne. %"avezna je adekvatna ventilacija, 3emodinamska sta"ilnost, kontrola

intrakranijalne 3emora'ije ili #n#tarnje' krvarenja.

ovoj 4azi "olesnik se nalazi # jedinici intenzivno' liječenja. jedinici intenzivne skr"i rade

medicinske sestre koje s# pose"no ed#cirane za rad # njoj. Colesnici imaj#dvadesetčetverosatn# skr". Medicinska oprema koja se koristi je de4i"rilator, respirator,

monitori, in4#zijske p#mpe, aspiratori, !8@ aparati. ?ntervencije medicinske sestre # rad# s

politra#matiziranim "olesnikom #smjerene s# na vitalno z"rinjavanje "olesnika, asistiranje i

s#djelovanje # kradiop#lmonalnoj reanimaciji, te psi3ičkoj i 4izičkoj pripremi "olesnika za

daljnje liječenje. Nakon sta"ilizacije stanja "olesnika prist#pa se #zimanj# sestrinske

anamneze, #tvr5ivanj# "olesnikovi3 potre"a za zdravstvenom nje'om i planiranj#

intervencija za realizacij# ciljeva.

-ekundarno razdoblje je vrijeme do $. do 0. dana i # njem# se prati opravak "olesnika,

odstranj#j# se preostali 3ematomi, kir#r&ki #zroci in4ekcije, zatvaraj# se preostale rane,

izvode potre"ne amp#tacije te z"irni prijelomi 'ornji3 #dova, naročito nadlaktica. Sek#ndarni

period je 4aza re'eneracije. -emodinamska i respiratorna sta"ilnost je esencijalna prije "ilo

kakvo' operativno' za3vata. Sek#ndarno po'or&anje or'anski3 4#nkcija mora "iti

prevenirano evak#acijom 3ematoma, intenzivnim de"ridmanom nekroze meko' tkiva i

eliminacijom septični3 )ari&ta. ;okom ove 4aze rekonstr#tivni tretman #klj#č#je de4initivni

tretman 4ronto"azalni3 i 4acijalni3 4rakt#ra, osteosinteza 'ornji3 ekstremiteta, pose"no

podlaktice i kompleksni3 rekonstr#kcija z'lo"ova.

Sestra ima zadatak # ovoj 4azi "olesnikova liječenja #smjeriti se na oporavak,

prevencij# i zapa)anje mo'#i3 komplikacija "olesti, primjen# lijekova koji sprečavaj#

z'r#&avanje krvi, ed#kacij# "olesnika, #svajanje pozitivno' zdravstveno' pona&anja i

pripremi za otp#st iz "olnice. Sve počinje od osi'#ravanja povoljne 4izičke okoline, praenj#

3emodinamske sta"ilnosti "olesnika, prvi dan kontin#irano, a potom prema liječničkoj

odred"i, odr)avati oso"n# 3i'ijen#, post#pno poveavati optereenje, osi'#rati odmor,

#zimati #zorke krvi za pretra'e, primjena ordinirane terapije i #očavanje ne)eljeni3

post#paka, provoditi pasivne i aktivne vje)"e disanja pratiti izl#čine "olesnika, pratiti i

kontrolirati "ol prema "olesnikovoj procjeni, #"ilje)avanje provedeni3 post#paka na list#,

motivirati i ed#cirati "olesnika, pripremiti "olesnika za otp#st i osi'#rati m# socijaln#

podr&k#.

3/



tercijarnom razdoblju, koje počinje od 0. dana, čine se svi rekonstr#kcijski za3vati

te se provodi re3a"ilitacija. Nakon osmo' dana do"ra pro'noza politra#matizirano' pacijenta

normalno raste, ali # nekim sl#čajevima or'anska dis4#nkcija mo)e se po'or&ati i izazvati

izolirani AQS. 8od takvi3 pacijenata daljnje operativno liječenje ne "i tre"alo "iti

razmatrano.

Medicinska sestra # ovoj 4azi, ako je "olesnik spreman za re3a"ilitacij# pr#)a m#

psi3ičk# i 4izičk# potpor#. Njezina #lo'a je motivirati pacijenta ka nje'ovom "r)em

oporavk#.

Slika 7. "rinjavanje politra#matizirano' pacijenta # "olničkim #vjetima

natoč ovako koncipiranom prist#p# liječenja politra#matizirani3 "olesnika, #n#tar

svako' razdo"lja do'a5aj# se promjene # reakciji or'anizma koje često #zrok#j#

komplikacije i konačno ne)eljen is3od. Neke od ti3 promjena mo'#e je pred#3itriti i

predvidjeti pravovremenim dija'nostičkim i terapijskim post#pcima. azlo'e tome valja

potra)iti prvenstveno # prirodi te)ine same ozljede, nerealnoj procjeni sta"ilnosti "olesnika ili

# prekoračenj# o"ima kir#r&ki3 operacija.



1



8ir#r' koji je osposo"ljen za voditelja tima mora kod dono&enja odl#ke o vremen#,

kao i o količini i vrsti operacijski3 za3vata 9 iz#zete s# operacije koje imaj# cilj spasiti )ivot:

do"ro procijeniti kada e i koliko dodatno' o&teenja tkiva moi podnijeti politra#matizirani

pacijent i na osnovi o"jektivne procjene i isk#stva donijeti odl#k# # korist "olesnika. Qanas se

# recentnim radovima mo'# nai prepor#ke da trajanje kir#r&ko' za3vata mora "iti

o'raničeno na sati, je # protivnom d#)e trajanje za3vata povezano s lo&ijim is3odom

liječenja. %vakav princip kir#r&ko' liječenja je okarakteriziran terminom =kontrola &tete>.

Slika 0. S#vremeni al'oritam kir#r&ko' z"rinjavanja politra#me

'>' K8ali0.0a ;1i!"a8a!"a li01a2-.

cilj# po"olj&anja kvalitete z"rinjavanja politra#matizirani3 "olesnika rez#ltate tre"a

stalno #spore5ivati sa prija&njima, kao i s rez#ltatima dr#'i3 centrala, za &to tre"a # vlastitoj

2



sredini imati re'istar politra#me koji mora "iti "aziran na primjeni ocjenski3 ljestvica. Cez

takvi3 je parametara nemo'#e #sporediti rez#ltate i kvalitet# z"rinjavanja

politra#matizirani3 "olesnika # na&oj sredini s "ilo kojom dr#'om sredinom.

ep#"lici -rvatskoj nema s#stavno razra5ene strate'ije z"rinjavanja ozljeda, a ne postoje čak ni elementarni protokli 3itni3 dija'nostičkoHterapijski3 post#paka sa te&kim

ozlje5enicima. ;e)in# ozljede mo'#e je #spore5ivati samo kori&tenjem ocjenski3 ljestvica #

tra#matolo'iji. %cjenske ljestvice s# # svijet# # #opra"i ve d#)e od 2/ 'odina. ep#"lici

-rvatskoj ne postoji o"aveza za #vo5enjem ocjenski3 ljestvica # tra#matolo'iji. Eedan od

najpoznatiji3 str#čnjaka # ovom podr#čj# -. B3ampion dokazao je da je statistika mona

zamjena za kliničko prepričavanje

dravstveno oso"lje koje s#djel#je # z"rinjavanj# ozlje5enika # ep#"lici -rvatskoj

nema zakonsk# o"vez# pose"ne ed#kacije koja osi'#rava kvalitet# cjelovito' z"rinjavanja

te&ki3 ozlje5enika, kao &to je standard # zapadnim zemljama.

Cez prave spoznaje o sada&njem stanj# # na&oj tra#matolo'iji nije mo'#e dati

projekcije kako e po"olj&anje izvan"olničke skr"i kao i "olničko z"rinjavanje istinski dovesti

do napretka.

&'ZAKLJUČAK

Prist#p politra#matiziranom ozlje5enik# vrlo je slo)en z"o' oz"iljnosti nji3ovo'stanja jer se prvo prist#pa sta"ilizaciji nje'ova stanja tj. odr)avanj# )ivota. Nakon

3



sta"iliziranja stanja "olesnika, nadolazei zadaci za medicinsk# sestr# nis# ni&ta manje va)ni

od oni3 kod dolaska na samo mjesto do'a5aja.

?zvan"olnička 3itna medicinska pomo or'anizira se # cilj# neprekidno' 3itno'

medicinsko' z"rinjavanja oso"a kojima je z"o' "olesti, stradanja ili ozljede neposredno#'ro)en )ivot, pojedini or'an ili dijelovi tijela, odnosno kod koji3 "i # kratkom vremen#

mo'lo doi do )ivotne #'ro)enosti, a # svr3# maksimalno' skraenja vremena od nastanka

3itno' stanja do početka post#pka zavr&no'a liječenja.

? # izvan"olničkim #vjetima medicinska sestra ostvar#je prvi kontakt, pa time pacijenti

#'lavnom misle da ona ima "itn# #lo'# # dono&enj# odl#ka koje "i m# mo'le spasit )ivot.

Medicinska sestrate3ničar tre"a promatrati pacijenta i sak#piti &to vi&e in4ormacija, mora

analizirati i interpretirati prik#pljene podatke, te predvidjeti #naprijed alternativna rje&enja #

postavljanj# dija'noze, #z sve post#pke koje provodi pri spa&avanj# politra#matizirano'

"olesnika.

Medicinska sestrate3ničar koja radi # izvan"olničkim #vjetima mora imati isk#stvo

koje joj #velike poma)e. ?sk#sne medicinske sestre omo'#avaj# tim# da "rzo prepozna

mo'#e dija'noze i komplikacije.

van"olničkim #vjetima va)an je timski rad na relaciji liječnik O medicinska sestra,

kako "i se &to prije do&lo do prave dija'noze i na vrijeme interveniralo.

%snovna ed#kacija medicinski3 sestaramedicinski3 te3ničara za rad # izvan"olničkoj

3itnoj medicinskoj pomoi provodi se p#tem tečaja prema plan# i pro'ram#. Medicinske

sestremedicinski te3ničari o"vezni s# zavr&iti osnovn# ed#kacij# prije početka rada # tim#

3itno'a prijevoza. 8ontin#irana ed#kacija medicinski3 sestaramedicinski3 te3ničara za rad #

izvan"olničkoj 3itnoj medicinskoj pomoi provodi se p#tem tečajeva trajne izo"raz"e prema

plan# i pro'ram#. Sto'a medicinska sestra tre"a te)iti do)ivotnoj ed#kaciji.

F' LITERATURA



1. B3amp"ell E.!., "rinjavanje ozlje5enika # izvan"olničkim #vjetima, Qenona, a're",

2/1/.2. Qr#&tvo nastavnika opeo"iteljske medicine, -itna stanjaH pravodo"no i pravilno,

Al4a, a're", 2/11.$. Pripi ? i s#radnici, 8ir#r'ija za medicinare, <kolska knji'a, a're", 2//2.(. -rlecH Easprica i s#radnici, -itna medicinska pomo # izvan"olničkim #vjetima,

Easpra, a're", 2//$.+. <o&a ;. i s#radnici, 8ir#'ija, Naklada jevak, a're", 2//7.. @r)alja N., Marinovi M., Sa4ti ?., Primc Q., %&tri M., @r'#rev M., Martinovi @.,

ali S., Bicvari ;., "rinjavanje politra#me, Medicina 4l#minensis, Vol (*., No. (, p.

((7H(+$7. 3ttpF.msdHprir#cnici.place"o.3rmsdHprir#cnikkriticnaHstanjakardiorespiratorniH

zastojkardiop#lmonalnaHreanimacija 9$/./(.2/1+.:0. 3ttpF.poslovni4or#m.3rzakoni3itna_medicinska_pomoc.asp 9/2./+.2/1+.:*. 3ttpFmz.ks.'ov."asitesmz.ks.'ov."a4ilesM_vodicHpolitra#ma62/opci.pd4

9./+./+.2/1+.:1/. 3ttpF.ra#c3e.netizdanja"rojH(HdodatakHizdanja#lo'aHmedicinskeH

sestrete3nicaraH#HjediniciHintenzivno'Hlijecenja 9/+./+.2/1+.:11. 3ttpsF.'oo'le.3re"3p[so#rceidLc3romeHinstantZionL1ZespvL2ZieL;JH

0\]Ltra#matolo6B+6A1ka62/jedinica 91/./+.2/1+.:

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kriticna-stanja/kardiorespiratorni-zastoj/kardiopulmonalna-reanimacija


http://www.poslovniforum.hr/zakoni/hitna_medicinska_pomoc.asp

http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba/files/MZ_vodic-politrauma%20opci.pdf

http://www.rauche.net/izdanja/broj-4-dodatak-izdanja/uloga-medicinske-sestretehnicara-u-jedinici-intenzivnog-lijecenja/


https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=traumatolo%C5%A1ka%20jedinica




http://www.poslovniforum.hr/zakoni/hitna_medicinska_pomoc.asp

http://mz.ks.gov.ba/sites/mz.ks.gov.ba/files/MZ_vodic-politrauma%20opci.pdf





uloga medicinske sestre u tretmanu pacijenta sa politraumom u vanbolničkim uvjetima

Documents