teorije ponašanja potrošača i

Teorije ponašanja potrošača I

Teorija granične korisnosti

Teorije ponašanja potrošača Kardinalistički pristup

Teorija granične korisnosti Ordinalistički pristup

Teorija indiferencije Teorija otkrivene preferencije

Teorija granične korisnosti Povijesni razvoj:

Gossenovi zakoni “zakon zasićenosti potreba” i “zakon

opadajuće granične korisnosti” “zakon izravnanja razine granične

korisnosti”

Zakon opadajuće granične korisnosti

Količina TU MU AU

1 6 6 6

2 11 5 5.5

3 15 4 5

4 18 3 4.5

5 20 2 4

6 21 1 3.5

7 21 0 3

8 20 -1 2.5

Zakon opadajuće granične korisnosti Potražnja za nekim dobrom

određena je njegovom

GRANIČNOM KORISNOŠĆU

Potrošačev višak Smisao razmjene:

pozitivna razlika između korisnosti robe i korisnosti novca

Procjena viška korisnosti A) pomoću ukupne korisnostiAko p = 3, potrošač kupuje 4 jedinice(p = MU)Odriče se 4 x 3 = 12 jedinica korisnostiDobiva 18 jedinica ukupne korisnosti

(6+5+4+3=18)CS = 18 – 12 = 6

Procjena viška korisnosti B) pomoću prosječne korisnostikod 4 jedinice: AU = 4.5 (MU = 3) 4.5 > 3 za 1.54 x 1.5 = 6TCS (ukupni potrošačev višak) = 6ACS (prosječni potrošačev višak) =

1.5

Potrošačev višak ... je višak cijene koju bi potrošač

bio spreman platiti iznad one cijene koju stvarno plaća radije nego da ostane bez nekog dobra

Zakon izravnanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača Problem: izbor kombinacije proizvoda kojom

u granicama raspoloživog dohotka i pri datim cijenama potrošač maksimizira korisnost

Dohodak potrošača=13 novčanih jedinica

Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača

Količina A MUA Količina B MUB

1 50 1 40

2 45 2 36

3 40 3 32

4 35 4 28

5 30 5 24

6 25 6 20

7 20 7 16

8 15 8 12

9 10 9 8


1. 50 > 40 (A)2. 45 > 40 (A)3. 40 = 40 (B)4. 40 > 36 (A)

Rješenje: 13 = 7A + 6B


MU1/p1=MU2/p2=...=MUn/pn=MUI/pI ...(1)

MUI = granična korisnost novčanog dohotka

pI = cijena novca (= 1)


Opći princip:MUi = MUI X Pi ............(2)S obzirom da jeMUI = const. i cijena novca pI = 1slijedi da jeMU1/p1=MU2/p2=....=MUn/pn=1


Ravnotežna solucija:svaka novčana jedinica dohotka uložena u kupovinu svakog dobra donosi potrošaču jednaku korisnost

(Do kupovine dolazi ako vrijediMUi > MUI x pi )


Uvodimo cijene:

pA = 2 pB = 1I = 16 novčanih jedinica


Količina A MUA Količina B MUB

1 40 1 30

2 35 2 26

3 30 3 22

4 25 4 18

5 20 5 14

6 15 6 10

7 10 7 6

8 5 8 2


Princip:granična vrijednost mora biti ista u svim upotrebama

MUA/pA = MUB/pB ili 20/2 = 10/1 (npr. 5 kg i 6 l)

Zaključci: Ako su date krivulje potražnje i

cijene svih dobara, potrošačev dohodak odlučuje o strukturi efektivne potrošačeve potražnje

Zaključci: Ako neko dobro za više potreba

(novac), ukupna korisnost (TU) je maksimalna kada je granična korisnost (MU) tog dobra u svim upotrebama izjednačena

Zaključci: Da bi se postigla optimalna solucija za

potrošača (max korisnost) granična korisnost svakog dobra koje se kupuje (korisnost zadnje jedinice) mora biti proporcionalna cijeni te jedinice

(u protivnom bi se ukupna korisnost (TU) moga povećati realokacijom jedinica novčanog dohotka)

Teorije ponašanja potrošača II

Teorija indiferencije

Ponašanje potrošača

Tri pitanja:1) Kako potrošačeve preferencije

određuju potražnju?2) Kako potrošači alociraju dohodak

na kupnju različitih dobara?3) Kako potrošači čiji je dohodak

ograničen odlučuju koju kombinaciju dobara kupiti?

Ponašanje potrošača

Tri koraka:1) Preferencije2) Budžetsko ograničenje3) Ravnoteža potrošača

Preferencije Subjektivna kategorija Definira se kao binarna relacija ≿

U ekonomiji se naziva relacija preferencije (omogućuje usporedbe parova alternativa)

Preferencije

Izraz x ≿ y znači da je x barem jednako tako dobar kao y

Iz njega definiramo druge dvije relacije: Relaciju stroge preferencije x y Relaciju indiferencije x ~ y

Preferencije Pretpostavke:

Uređene (potrošači mogu rangirati sve košare dobara)(kompletnost preferencija)

Tranzitivne (ako potrošač preferira A u odnosu na B i B u odnosu na C, onda on preferira A u odnosu na C)

Uređene + tranzitivne = racionalne Potrošač uvijek preferira više o odnosu

na manje (monotonost preferencija)

Preferencije Pretpostavke:

Potrošač uvijek preferira više o odnosu na manje (monotonost preferencija)

Blaža forma monotonosti: lokalna nezasićenost

Konveksnost

Preferencije Relacija preferencije može se predstaviti

funkcijom korisnosti samo ako je racionalna (kompletnost + tranzitivnost) i neprekidna

Funkcija korisnosti predstavlja relaciju preferencije samo kada za sve parove dobara vrijedi

u(x) ≥ u(y) x ≿ y

x

Primjer raznih parova (košara) dobara

Košara dobara Jedinica hrane Jedinica odjeće

A 20 30

B 10 50

D 40 20

E 30 40

G 10 20

H 10 40

Primjer raznih košara dobara - grafički

Hrana

10

20

30

40

10 20 30 40

Odjeća 50

G

A

EH

B

D

Potrošač preferiraA u odnosu na sve kombinacije u žutoj

kutiji dok su svekombinacije u ljubičastoj

bolje od A.

Primjer raznih košara dobara Točke B i D imaju više od jednog

dobra ali manje od drugog u odnosu na A Treba nam više informacija o

potrošačevim preferencijama Ako potrošač odluči da je indiferentan

između B, A i D, onda kroz te točke možemo ucrtati krivulju indiferencije

Krivulje indiferencije: Primjer

Hrana

10

20

30

40

10 20 30 40

Odjeća50

G

D

A

EH

B

U1

•Indiferentan između B, A, i D•E se preferira u odnosu na U1

•U1 se preferira u odnosu na H i G

Krivulje indiferencije Ali, kako smo do ove krivulje došli? Kakva je veza krivulje indiferencije

i funkcije korisnosti?

Veza između funkcije korisnosti i krivulja indiferencije

Pretpostavimo funkciju korisnosti tipa Cobb-Douglas

( , )U f x y x y

Grafički prikaz Cobb-Douglas funkcije korisnosti u paketu Mathematica 6.0

Plot3D[2*x^0.3*y^0.7,{x,2,40},{y,2,40}]

0.3 0.7( , ) 2U f x y x y

Funkcija korisnosti i krivulja indiferencije

( , )U f x y

I U

Mapa indiferencije – nivo skupovi funkcije korisnosti

1U

1 1I U

2 2I U

3 3I U

2U3U

Krivulje indiferencije Da bi opisali preferencije za sve

kombinacije dobara poslužit će nam skup ili mapa krivulja indiferencije

Mapa krivulja indiferencije

Hrana

Odjeća

DB A

U1

U2

U3

Košara dobara Apreferira se u odnosu na B. Košara dobara Bpreferira se u odnosu na D.

Krivulje indiferencije Svojstva:

Opadajuće su s lijeva na desno Konveksne su prema ishodištu Nikada se ne sijeku

Krivulje indiferencije

Hrana

OdjećaU1

U1

U2

U2

A

B

D

•B se preferira u odnsou na D•A je indiferentno prema B i D•B mora biti indiferentno prema D ali to ne može biti ako se B preferira u odnosu na D

Krivulje indiferencije Oblik krivulje indiferencije opisuje

kako je potrošač spreman supstitutirati jedno dobro drugim

Što više odjeće (a manje hrane) potrošač ima to je više spreman žrtvovati odjeće za dodatnu jedinicu hrane

Krivulje indiferencije

Hrana

Odjeća

2 3 4 51

2

4

6

8

10

12

14

16A

B

D

EG

-1

-6

1

1

-4

-21

1

Broj jedinica odjeće od kojih potrošač odustaje za jednudodatnu jedinicu hrane padasa 6 na 1.

Krivulje indiferencije Kako potrošač zamjenjuje jedno

dobro drugim mjerigranična stopa supstitucije

(MRS)

MRS = nagib krivulje indiferencije u određenoj točci

Granična stopa supstitucije

Hrana2 3 4 51

Odjeća

2

4

6

8

10

12

14

16 A

B

D

EG

-6

1

1

11

-4

-2-1

FCMRS

Granična stopa supstitucije MRS je opadajuća kada se kreće po

krivulji indiferencije od lijeva na desno

Različiti oblici impliciraju različite spremnosti supstitucije

Dva ekstremna slučaja: Savršeni supstituti Savršeni komplementi

Savršeni supstituti Funkcija korisnosti oblika pozitivne

konstante

nagib je konstantan

( , )U x y x y ,

MRS

Preferencije potrošača

Sok od naranče(broj čaša)

Sok od Jabuke

(broj čaša)

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršenisupstituti

Savršeni komplementi Funkcija korisnosti oblika

npr.

8 g of coffee and 1 g of creme provide 8 units of utility 16 g of coffee and 1 g of creme still provide onlyy 8 units of

utility

( , ) min( , )U x y x y

0MRS

( , ) min( ,8 )U x y x y

Preferencije potrošača

Desne cipele

Lijeve cipele

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršenikomplementi

Preferencije potrošača-Primjer U dizajnu automobila, proizvođači

moraju procijeniti koliko vremena i novaca potrošiti na promjene stila a koliko na tehničku performansu

Potrebna analiza preferencija

Preferencije potrošača-Primjer

Stil

Performansa

Ovi potrošači pridaju većuvrijednost

performansi nego stilu

Preferencije potrošača-Primjer

Stil

Performansa

Ovi potrošačipridaju veću

vrijednost stilunego performansi

Preferencije potrošača-Primjer Poznavanje preferencija omogućit

će proizvođaču racionalno ulaganje novca i vremena

Korisnost – praktični primjer Funkcija korisnosti = formula koja

individualnim košarama dobara pridružuje razinu korisnosti

Ako je funkcija korisnostiU(F,C) = F + 2C

tada košara sa 8 jedinica hrane i 3 jedinice odjeće daje korisnost 14 = 8 + 2(3)

Korisnost - Primjer

Košaradobara

Hrana Odjeća Korisnost

A 8 3 8 + 2(3) = 14

B 6 4 6 + 2(4) = 14

C 4 4 4 + 2(4) = 12

Korisnost - Primjer Košare dobara za svaku razinu

korisnosti može se grafički prikazati kako bi se dobile krivulje indiferencije Za pronaći krivulju indiferencije koja

reprezentira razinu korisnosti 14, mijenjamo kombinacije hrane i odjeće koje daju ukupnu korisnost 14

Korisnost - Primjer

Hrana10 155

5

10

15

0

Odjeća

U1 = 25

U2 = 50

U3 = 100A

B

C

Košara U = FC C 25 = 2.5(10) A 25 = 5(5) B 25 = 10(2.5)

Budžetsko ograničenje

Preferencije same ne objašnjavaju ponašanje potrošača

Dohodak ograničava mogućnosti potrošača

Budžetsko ograničenje Budžetski pravac

Pokazuje sve kombinacije kupnje dva dobra za koje su ukupni izdaci jednaki ukupnom dohotku

Pretpostavljamo da se troše samo 2 dobra i da nema štednje (sav dohodak se potroši)

Budžetsko ograničenje Neka je F količina hrane koju

potrošač kupuje a C je količina odjeće

cijena hrane = PF cijena odjeće = PC

PF F je iznos novca koji se troši na hranu a PC C iznos novca koji se troši na odjeću

Budžetsko ograničenje Izraz za budžetski pravac

ICPFP CF

Budžetsko ograničenje Mogu se odrediti različite

kombinacije hrane i odjeće na koje potrošač potroši cijeli dohodak Ovi izbori određuju budžetsko

ograničenje Primjer:

Pretpostavimo dohodak $80/tjedan, PF = $1 i PC = $2

Budžetsko ograničenje

Košara dobara

HranaPF = $1

OdjećaPC = $2

Dohodak

I = PFF + PCC

A 0 40 $80

B 20 30 $80

D 40 20 $80

E 60 10 $80

G 80 0 $80

Budžetski pravac

(I/PC) = 40

Hrana40 60 80 = (I/PF)20

10

20

30

0

Odjeća

A

B

D

E

G

10

20

C

F

P

P

F

C-

2

1- Nagib

Budžetski pravac Nagib budžetskog pravca mjeri

relativni trošak cijene u jedinicama odjeće

Nagib je negativni omjer cijena dva dobra

Nagib je stopa zamjene dva dobra bez da se mijenja iznos dohotka

Općenito,

Budžetski pravac

XP

P

P

IY

XPIYP

YPXPI

Y

X

Y

XY

YX

Budžetski pravac U našem slučaju, X = F i Y = C I/PC ilustrira maksimalnu količinu c

koju potrošač može kupiti sa dohotkom I

I/PF ilustrira maksimalnu količinu F koju potrošač može kupiti sa dohotkom I

Budžetski pravac: Komparativna statika Efekti promjene Dohotka

Porast dohotka pomiče budžetsku liniju paralelno u desno (i obrnuto)

Potrošač može kupiti više od oba dobra

Budžetski pravac: Komparativna statika

Hrana

Odjeća

80 120 16040

20

40

60

80

0

(I = $80)

L1

(I = $160)L2

Povećanje dohotkapomiče budžetski pravac paralelno

u desno.

L3

(I =$40)

Smanjenje dohotkapomiče budžetskipravac paralelno

u lijevo

Budžetski pravac: Komparativna statika Efekt promjene cijene

Ako cijena jednog dobra naraste, budžetski pravac rotira u desno sa središtem u vertikalnom hvatištu

Budžetski pravac:Komparativna statika

40Hrana

Odjeća

80 120 160

40

(PF = 1)

L1

(PF = 1/2)

L2

Smanjenje cijene hranena $.50 mijenja nagibbudžetskog pravca i

rotira ga u desno

L3

(PF = 2)

Povećanje cijene hranena $2.00 mijenja nagibbudžetskog pravca i

rotira ga u lijevo

Budžetski pravac: Komparativna statika Efekti promjena obje cijene

Ako se promijene cijene oba dobra a njihov omjer ostane isti, nagib se neće promijeniti

Ako su cijene pale, budžetski pravac će se pomaknuti paralelno u desno

Ravnoteža potrošača Uz date preferencije i budžetska

ograničenja, kako potrošači odlučuju što kupiti?

Potrošači odabiru kombinaciju dobara koja će maksimizirati njihovu korisnost uz ograničenje dohotka kojim raspolažu

Ravnoteža potrošača Odabrana košara dobara mora

zadovoljiti dva uvjeta:1. Da je locirana na budžetskom

ograničenju (Potrošač troši sav dohodak)

2. Da daje potrošaču najvišu razinu korisnosti

(Više je bolje)

Problem optimizacije uz ograničenje: ravnoteža potrošača

zeleno funkcijakorisnostisvijetloplavo budžet

tamnoplavo razinakorisnosticrveno unutarnjerješenje

Ravnoteža potrošača

Odjeća

20

30

40

0 Hrana40 8020

U1

A

B

U2

C

U3

D

•A, B, C na budžetskom pravcu•D najviša korisnost ali košara nedostupna•C najviša dostupnakorisnost•Potrošač bira C

Ravnoteža potrošača U točci C budžetski pravac je

tangentan na krivulju indiferencije U toj točci nagib budžetskog

pravca jednak je nagibu krivulje indiferencije


Podsjetnik: nagib krivulje

indiferencije

F

CMRS


Nagib budžetskog pravca

Prema tome, u točci optimalnog izbora potrošača vrijedi

C

F

P

PMRS

C

F

P

PNagib

Ravnoteža potrošača Korisnost je maksimalna kada je

granična stopa supstitucije (F za C) jednaka omjeru cijena (PF i PC)

Ovo vijedi SAMO u točci optimalne potrošnje

Ravnoteža potrošača Optimalna potrošnja je tamo gdje

su granične koristi jednake graničnim troškovima

MB = MRS = korist od potrošnje jedne dodatne jedinice hrane

MC = trošak dodatne jedinice hrane 1 jedinice hrane = ½ jedinice odjeće PF/PC

Ravnoteža potrošača Ako je MRS ≠ PF/PC tada potrošač može

realocirati potrošnju i povećati korisnost Ako MRS > PF/PC

Potrošač će kupovati više hrane dok ne postane

MRS = PF/PC

Ako MRS < PF/PC

Potrošač će kupovati više odjeće dok ne postane MRS = PF/PC


Hrana

Odjeća

40 8020

20

30

40

0

U1

B

-10C

+10F

Točka B nemaksimizira korisnost

jerMRS =10/10 = 1

što je veće od omjera cijena = 1/2

Ravnoteža potrošača: Primjer

Stilska

poboljšanja

Performansa$10,000

$10,000

$3,000

$7,000

Ovi potrošači žele performansu za $7000 i stilska poboljšanja

za $3000

Ravnoteža potrošača: Primjer

Stilska

poboljšanja

$10,000

$10,000

Performansa$3,000

$7,000

Ovi potrošači žele stilska poboljšanja za $7000 i

performansuza $3000

Ravnoteža potrošača Ako potrošač uz dati dohodak

može konzumirati samo jedno dobro, ta se solucija naziva kutno rješenje (corner solution) MRS u tom slučaju nije jednaka

omjeru cijena PA/PB

Kutno rješenje

Sladoled (broj kuglica)

Ledeni jogurt(broj kuglica)

U2 U3U1

B

A Kutno rješenje nalazi se u točci B

Kutno rješenje U točci B, MRS sladoleda za ledeni

jogurt veća je nego nagib budžetskog pravca

Kada bi potrošač mogao zamijeniti ledeni jogurt sladoledom, on bi to učinio

Obrnuto bi vrijedilo kada bi se kutno rješenje nalazilo u A

Kutno rješenje Općenito vrijedi da u kutnom

rješenju potrošačeva MRS nije jednaka omjeru cijena, ili

jogurtLed

Sladoled

P

PMRS

.

Granična korisnost i teorija indiferencije Prema zakonu opadajuće granične

korisnosti što više potrošač konzumira neko dobro, dodatna korisnost koju on dobiva od svake dodatne jedinice bit će sve manja

Ukupna korisnost će rasti ali sve sporije

Granična korisnost i teorija indiferencije Kako se potrošnja kreće po krivulji

indiferencije: Dodatna korisnost dobivena od

povećanja potrošnje jednog dobra, hrane (F), mora biti izbalansirana gubitkom korisnosti od smanjenja potrošnje drugog dobra, odjeće (C)

Granična korisnost i teorija indiferencije Formalno:

C)( MUF) (MU CF 0

Nema promjene u ukupnoj korisnosti po krivulji indiferencije

Zamjena jednog dobra drugim daje potrošaču jednaku korisnost

Granična korisnost i teorija indiferencije Preuređenjem dobivamo

CF

CF

/MU MUMRS

MRSFC

MUMUFC

Slijedi

C za F od /

//

Granična korisnost i teorija indiferencije Kada potrošači maksimiziraju

korisnost

CF/P PMRS MRS je također jednaka omjeru graničnih korisnosti F i C

CFC F /P P /MUMU

Granična korisnost i teorija indiferencije Preuređenjem dobivamo

CCFF PMUPMU //

Granična korisnost i teorija indiferencije Ukupna korisnost je maksimalna

kada je dohodak alociran tako da je granična korisnost po jedinici dohotka jednaka za svako dobro koje potrošač kupuje

Ovaj se princip naziva ekvimarginalni princip (drugi Gossenov zakon)

teorije ponašanja potrošača i

Documents