tehnicke informacije

Author: hadrijanmeis

Post on 11-Oct-2015

162 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

twhnika informacije

TRANSCRIPT

  • 6 Tehnike informacije o staklu i graevinskoj fizici

    6.1 Boja stakla

    6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama

    6.3 Toplinski mostovi

    6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade

    6.5 aluzine u izolacijskim staklima

    6.6 Prozori budunosti6.6.1 Vrste sustava

    6.7 Zimski vrtovi

    6.8 Rast biljaka iza stakla

    6.9 Statika stakla i smjernice6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja TRLV6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG6.9.3 Sigurnosna ostakljenja TRAV6.9.4 Tokasto uvrena ostakljenja - TRPV6.9.5 Staklo i sigurnost6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u graevinarstvu6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla6.9.8 ienje stakla6.9.8 ienje stekla

    228

    6

  • U poglavlju 3 "Staklo, prozor i fasada" dani su zahtjevi za prozore kao cjelovite graevinske element, ukljuujui staklo.

    U poglavlju 5 "Proizvodni program" opi-sani su pojedini proizvodi od stakla i na-vedeni su njihovi tehniki podaci.

    Tim "tehnikim informacijama o staklu i graevinskoj fizici" daju se inicijative, pre-poruke i primjeri iz prakse koji nam olak-avaju konstruktivan prijenos zahtjeva u svakodnevnu upotrebu.

    Uz to su opirno predstavljeni i opremljeni komentarima i razni pravilnici i smjernice.

    Razlike u bojama pri pogledu na izolacij-ska stakla s toplinskom zatitom koja sa-stavljena od stakala s nanosom

    Ta izolacijska stakla odlikuje nizak koefi-cijent prolaza topline, visoka propusnost za svjetlost i visoka propusnost sunevog zraenja. Tako kvalitativne, kao i tehnike znaajke postiu se nanoenjem iznimno tankih slojeva koji spreavaju nastanak toplinskih gubitaka zbog zraenja. U strunoj terminologiji takvi se nanosi na-zivaju i lowe nanosi (slojevi). Taj pojam, koji potjee iz engleskog i znai nisku sposobnost emisije, oznaava injenicu da spomenuta stakla emisijom ne odaju praktino nikakvu toplinu.

    Poznate su razliite vrste nanosa koji se razlikuju po sastavu, tehnikim vrijedno-stima i optikim znaajkama. Ugrubo se dijele na meke i tvrde nanose.

    Stakla s tvrdim nanosom (hard coating) su stakla na koja se pirolitikim postupkom nanosi sloj kositra. Ispod njega moe biti, kao i kod stakla Planibel G, i sloj koji se temelji na silicijevom dioksidu.

    Stakla s mekim nanosima (soft coated) su ona stakla pri kojima se na jednu od po-vrina vakuumskom tehnikom naparuje vie (i do 5) slojeva razliitih materijala. Pojedini slojevi namijenjeni su boljem pri-anjanju na staklo, blokiranju odreenih valnih duljina, vanjskoj zatiti i, naravno, osnovnoj funkciji stakla. Ta vieslojni na-nos stvara sustav interferencijskih slojeva ija je zadaa oduzimanje odbojnosti koju bi staklo zbog nanosa inae imalo.

    Stakla odreenih proizvoaa zbog ra-zliito sastavljenih slojeva imaju razliite boje koje bi, meutim, trebale biti to ne-utralnije. Proizvoai moraju specificirati boju i navesti i doputena odstupanja.

    U nastavku navodimo nekoliko razmilja-nja i prijedloga uz spomenutu tematiku.

    6.1 Boja stakla

    229

    6.1

  • Neki predmet ima odreenu boju zato to njegova povrina odbija ili apsorbira samo odreeni dio suneve svjetlosti. Iz toga proizlazi da za obojenost predmeta moraju biti ispunjena dva uvjeta: predmet mora osvjetljivati neutralna bijela sune-va svjetlost, a njegova sposobnost apsor-pcije i refleksije mora biti tipina po boji. Samo uz ta dva uvjeta predmet moe po-kazati svoju boju (inae bi i danju vrijedila izreka: "Nou je sve crno").

    Boja u brojkama indeks reprodukcije boja

    Za ocjenjivanje boja, naravno, elimo ima-ti brojane vrijednosti, do kojih se iznimno teko dolazi. Boja ima neogranien broj pojavnih oblika, a njihovo spoznavanje je vrlo subjektivno. Pa ipak se boja moe barem djelomino procijeniti s nekoliko brojeva.

    Najjednostavniji nain je upotreba indek-sa reproduktivnosti boje Ra, koji obuhva-a vrijednosti od 0 do 100. Vrijednost 100 znai idealno neutralno, a vrijednosti koje su nie od 90 predstavljaju arenilo. to je nii indeks, to je arolikija reprodukcija boja.

    Iz tog procjenjivanja vrijednosti iskljue-na je osvijetljenost: crna, siva i bijela boja imaju indeks reprodukcije boja 100, dakle bezbojne su. Indeksom reprodukcije boja opisuje se samo spektar boja. To moda zvui jednostavno, ali metoda u stvar-nosti nudi vie nego to bi se oekivalo. Opisivanje se, naime, moe odnositi na razliite uvjete koritenja: na promatra-nje u odbojnoj svjetlosti i na gledanje kroz staklo (vidi slike).

    Boja vie nego samo prvi dojam o zgradi

    Boja uvijek odluujue utjee na prvi do-jam, to vrijedi i u zgradarstvu. Meutim, u ovom sluaju boja ima i dublji znaaj: svjetlost i boja, naime, utjeu i na ener-getsku bilancu, to posebno dolazi do izraaja i pri suvremenim fasadama osta-kljenim neutralnim staklima i staklima ni-ske odbojnosti vidljive svjetlosti.

    U tim sluajevima vrlo se teko istovre-meno osigurava i neutralnost po boji i ho-mogenost nanosa. Proizvoai tih staka-la zato posveuju iznimnu panju mjernim tehnikama kojima bi mogli osigurati rav-nomjernost pri pogledu na staklo izvana.

    Boja to je to

    Boja i svjetlost imaju mnogo zajednikog. Svjetlost je samo manji dio sunevog zraenja. Ako uspije u cjelini i bez ikakvih ogranienja prodrijeti u ljudsko oko, na-staje neutralan dojam boje, slian onome pri promatranju svijetlo bijelih oblaka na jasnom ljetnom nebu.

    Bijelo je neutralno, a sivo isto tako. Me-utim, duga na nebu nam pokazuje da je suneva svjetlost arena po boji. Kine kapljice razbijaju bijelu, neutralnu svje-tlost na komponente boje, to dokazu-je da bijela suneva svjetlost sadri sve boje.

    230

    6.1

  • Naravno, postoji i vrlo precizna metoda vrednovanja dojma boje. Svaka nijansa boja ima tono odreeno mjesto u tro-dimenzionalnom koordinatnom sustavu i definirana je s tri broja: prva vrijednost odreuje mjesto na osi plavo-uta boja; druga mjesto na osi zeleno-crvena boja, a trea vrijednost odreuje svjetlost (os crno-bijela boja).

    Ta metoda mjerenja koristi se pri proi-zvodnji stakala s nanosima. Izmjerene vrijednosti za svaku staklenu plou arhi-viraju se zajedno s mjerenjima propusno-sti i odbojnosti svjetlosti. Detaljniji opis te mjerne tehnike premaio bi predvieni okvir ovog prirunika.

    Nain promatranja

    Ostakljenje na zgradi moe se optiki procijeniti s dva aspekta: gledanjem na staklo izvana gledanjem kroz staklo

    Pri gledanju izvana ocjenjuje se svjetlost koja se odbija od vanjske povrine sta-kla. To odbijanje odreuje vanjski dojam i estetiku boje. Ako indeks Ra,Ra iznosi vie od 90, pri gledanju na fasadu imamo neutralan dojam boje. Pri gledanju kroz staklo odluujuu ulogu igra sposobnost spektralne transmisije. U tom se sluaju ocjenjuje u koliko mjeri bijela suneva svjetlost nesmetano prolazi kroz staklo, odnosno vide li se predmeti u prirodnim bojama. Prirodno osvjetljenje unutra-njosti prostora istovremeno je i vaan imbenik dobrog osjeanja u prostoru. Indeks reprodukcije boja gledanja kroz staklo Ra,D u tom bi sluaju morao biti vei od 90.

    Pogled krozstakloRa, RdIndeks reprodukceboje pri promatranjuslike u transmisi

    Indeks reprodukceboje pri promatranjuslike u reeksi

    Pogled na staklo Ra, Ra

    231

    6.1

  • Utorak, 30. rujna 2008. Ministar za okoli i prostor Janez Podobnik na tiskovnoj je konferenciji predstavio pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama, poticanju uinkovite potronje energije te potronji obnovljivih izvora energije. Radi se o pravil-nicima kojima se zaokruuje prijenos europske Direktive o energetskoj uinkovitosti zgrada u pravni poredak.Direktiva 2002/91/ES o energetskoj uinkovitosti zgrada u slovensko zakonodavstvo prenesena je: Zakonom o promjenama i dopunama Energetskog zakona, koji je stupio na snagu

    krajem 2006. Njime se ureuju obveze za: izradu studija izvedivosti alternativnih su-stava veih zgrada, izdavanje energetskih iskaznica za zgrade i redovite preglede klimatskih sustava.

    Zakonom o gradnji objekata u pravni smo poredak prenijeli onaj dio direktive koji se odnosi na metodologiju izraunavanja i minimalne zahtjeve za energetsku uinkovi-tost zgrada.

    Zakonom o zatiti okolia zahtjeve direktive o redovitim pregledima kotlova (vidi do-datak br. 1. stranica 6)

    Zahtjevi direktive da prije izgradnje novih zgrada ukupne korisne povrine iznad 1000 m2 treba provjeriti tehniku, ekoloku i ekonomsku izvedivost alternativnih sustava (uporaba OVE, kogeneracije, daljinski ili blok- sustavi grijanja i hlaenja, toplinske crpke) ureeni su Pravilnikom o izradi studije izvedivosti alternativnih sustava opskr-be zgrade energijom.

    Pravilnik o metodologiji izrade i izdavanju energetskih iskaznica pripremljen je i tre-nutno je u meuresornom usklaivanju.

    Taj pravilnik odreuje tehnike zahtjeve, koji moraju biti ispunjeni s obzirom na toplin-sku zatitu i uinkovitu potronju energije za grijanje zgrada, namijenjenih za boravak i rad ljudi. Primjena pravilnika je obvezna za novogradnje i rekonstrukcije zgrada ako su pri rekonstrukcijama daju tehnike mogunosti za izvedbu zahtjeva i potuju uvjeti ouvanja kulturne batine. U nastavku emo rekapitulirati nekoliko vanijih zahtjeva vezanih za prozore, odnosno ostakljenja.

    lanak 1.(sadraj pravilnika)

    (1) Ovaj pravilnik odreuje tehnike zahtjeve koji moraju biti ispunjeni za uinkovitu potronju energije u zgradama na podruju toplinske zatite, grijanja, ventilacije, hla-enja, klimatizacije, pripreme tople pitke vode i rasvjete u zgradama te nain izrauna projektnih energetskih karakteristika zgrade u skladu s Direktivom 2002/91 Europ-skog parlamenta i Komisije od dana 16. Prosinca 2002. o energetskoj uinkovitosti zgrada (Sl. list br. 1, od dana 4. 1. 2003., stranica 65).(2) Ovaj pravilnik koristi se za projektiranje i izgradnju novih zgrada te obnavljanje po-stojeih zgrada.(3) Pri obnavljaju dijelova zgrade ovaj se pravilnik koristi prema smislu, uzimajui u obzir vanjske klimatske i lokalne okolnosti te unutarnje klimatske zahtjeve i trokovnu uinkovi-tost, i to za sve sustave, podsustave i elemente koji utjeu na uinkovitu potronju ener-gije u zgradama i koji se obnavljaju. Pri obnovi postojeih zgrada i investicijskim radovima

    6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama

    232

    6.2

  • odravanja kod kojih je troak cjelokupnog obnavljanja, povezan s ovojnicom zgrade, odnosno energetskim instalacijama, poput grijanja, pripreme pitke tople vode, ventilaci-je, klimatizacije zraka i rasvjete, vei od 25 % vrijednosti zgrade bez vrijednosti zemljita na kojem zgrada stoji ili kada obnova obuhvaa vie od 25 % povrine ovojnice zgrade, ovaj se pravilnik uzima u obzir prema smislu za pojedine elemente koji se obnavljaju.

    lanak 8.(koritenje obnovljivih izvora energije)

    (1) U zgradama se mora osigurati najmanje 25 % snage za grijanje, ventilaciju, hlae-nje i toplu pitku vodu, odreene u osmom i devetom stavku lanka 7. ovog pravilnika, obnovljivim izvorima energije i to aktivnim koritenjem jednoga ili vie izvora u vlastitim ureajima koje predstavljaju: toplina okolia, sunevo zraenje, biomasa, geotermal-na energija i energija vjetra ili predvieni prikljuak na ureaje za stvaranje topline ili hladnoe iz obnovljivih izvora energije izvan zgrade.(2) Zahtjev iz prethodnog stavka ovog lanka ispunjena je i:a) ako se ugradi najmanje A(SSE) = 4 + 0,02 Au (m2) svijetle povrine primatelja suneve energije (SSE) s godinjim prinosom SSE najmanje 500 kWh/m2 po svakom kvadratnom metru korisne povrine stambene zgrade Au, ali ne manje od 6 m2 po stambenoj jedinici s pripadajuim spremnikom topline volumena iznad 25 l/m2 SSE. U sluaju centralnih sustava, sustav se izvodi u skladu s posljednjim stanjem graevinske tehnike;b) ako se ugrauju suneve elije (PV) nazivne snage najmanje 5 W na svaki kvadratni metar korisne povrine zgrade (~ 0,04 m2 PV/m2 Au pri nazivnom elektrinom iskorite-nju sustava ~12,5 %);c) ako se izrauje spremnik za prirodni led ili sustav za aktivno prirodno hlaenje koji osigurava vie od 25 % potrebne topline za hlaenje zgrade godinje.

    lanak 10.(toplinski mostovi)

    (1) Zgrade moraju biti izgraene tako da utjecaj toplinskih mostova na godinje po-trebe za toplinom bude to manji, a pri tome se primjenjuju mjere u skladu sa zadnjim stanjem graevinske tehnike.(2) Toplinski mostovi s vanjskim linijskim prolazom topline PSI(e)> 0,2 W/mK prema standardu SIST EN ISO 14683 iztablice 2 Priloga 1 nisu doputeni, osim ako se ne dokae da se vodena para pri pro-jektnim unutarnjim uvjetima na mjestima toplinskih mostova ne kondenzira.

    lanak 11.(zahtjevi za prozore)

    (1) U grijanim stambenim i poslovnim prostorima zgrade smiju se koristiti prozori s toplinskim prolazom ostakljenja od najvie 1,1 W/m2K. Prolaz topline sustava cijelog prozora (stakla i nosivog okvira) smije biti najvie 1,3 W/m2K, osim u poslovnim objek-tima pri upotrebi prozora s metalnim okvirom pri kojima je doputena vrijednost pro-laza topline najvie 1,6 W/m2K Za industrijske zgrade vrijede vrijednosti odreene u tablici 1 Priloga 1 ovog pravilnika.(2) Prolaz topline vanjskih vrata ne smije biti vei od 1,8 W/m2K.(3) U negrijanim prostorima s temperaturom ispod 15 C na ovojnici zgrade doputeno je koritenje staklenih prizmi, ali samo do 30 % povrine zida.

    233

    6.2

  • (4) Prolaz topline dijela ovojnice zgrade na mjestu na kojemu je ugraena kutija za rolete ili neka druga sjenila, ukljuujui pogone i ureaje za upravljanje, ne smije biti vei od 0,6 W/m2K.(5) Zahtjevi tog lanka ne vrijede za zatvorene izlobene prostore koji ograniavaju zatvoreni izlobeni prostor i za staklena vrata koja sudio vjetrolova.

    lanak 12.(ugradnja graevinske stolarije)

    (1) Smiju se ugraivati samo prozori i vrata za koje se na temelju izjave proizvoaa o klasifikaciji moe utvrditiklasa prema standardu SIST EN 12207.(2) Kod prozora i vrata njihova propusnost za zrak mora biti: barem u klasi 2 prema standardu SIST EN 12207, to vrijedi za prozore i balkonska vrata, ugraena u jedno ili dvoetane zgrade te za ulazna vrata; barem u klasi 3 prema standardu SIST EN 12207, to vrijedi za prozore i balkonska vrata, ugraena u tri ili vieetane zgrade te za ulazna vrata;

    lanak 13.(zrana propusnost ovojnice)

    (1) U zgradama bez mehanike ventilacije zrana propusnost zgrade ili njezinog dijela ne smije premaivati 3,5 izmjenezraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.(2) Zabrtvljenost ovojnice pri zgradama korisne povrine vee od 5000 m2, koje su potpuno ili djelomino klimatizirane, provjerava ispitivanjem prema standardu SIST EN 13829 (Q(50)/S(T) ukljuujui povrinu poda prizemlja) ili se mjeri indeks propu-snosti za zrak (Q(50)/S).(3) U zgradama s ugraenim sustavom mehanike ventilacije s vie od 0,7x izmjene zraka, raunano s V(e,), zrana propusnost ne smije premaivati 2 izmjene zraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.

    lanak 14.(zatita od sunevog zraenja i suneva toplina)

    (1) Sve ostakljene povrine na ovojnici zgrade s povrinom stakla iznad 0,5 m2 osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lip-nju izmeu 9 i 17 sati zasjenjene prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogu-avati zatitu od sunevog zraenja i blijetanja, kod kojih je, uzimajui u obzir poloaj ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja stakla i sjenila g < 0,5.(2) AKo se u prostor izmeu stakala ugrauju sjenila, faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja sjenila odreuje se prema sljedeem:

    g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s))gdje su:g(s) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja sjenila,g(s,m) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja u meuprostoru.(3) Sjenila, ugraena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zatitom od sunevog zraenja.

    234

    6.2

  • PRILOG 11. Tablica s podacimaTablica 1: Najvei doputeni toplinski prolazi, Umax

    Br. Graevinska konstrukcija

    Umax (W/m2K) za zgrade s temperaturom

    unutarnjeg zraka zimi iznad 19 oC ili ljeti hlaene na 26 oC

    Umax (W/m2K) za zgrade s temperaturom unutarnjeg zraka zimi izmeu 12 oC i

    19 oC i nestambene zgrade prema CC-SI

    1.Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima, podovi nad negrijanim podrumom ili nad negrijanim prostorom i podovi nad vanjskim zrakom

    0,28 0,35

    1.a Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima manje povrine ispod 10 % povrine neprozirnog dijela0,60 0,60

    2.Zidovi izmeu grijanih prostora razliitih jedinica, razliitih korisnika ili vlasnikaZidovi koji granie na susjedne zgrade

    0,90

    0,50

    1,0

    0,60

    3.Dvostruke fasade:propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla gpropusnost za svjetlost stakla D65

    1,40,480,72

    1,90,600,78

    4. Vanjski zid prema terenu i strop prema terenu 0,30 0,35

    5. Stropna konstrukcija izmeu grijanih prostora 1,35 1,35

    6. Strop prema negrijanom prostoru, ravni i kosi krov iznad negrijanog prostora 0,20 0,35

    7. Pod na terenu (ne vrijedi za industrijske zgrade) 0,30 0,35

    8. Pod na terenu i pod iznad terena kod plonog grijanja 0,30 0,30

    9. Lake graevinske konstrukcije (ispod 150 kg/m2), osim krovova 0,20 0,30

    10.Prozori i prozorska vrata u grijanim prostorima:propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla gpropusnost za svjetlost stakla D65

    1,30,600,78

    1,90,600,78

    11.Stakleni krovovi, svjetlarnici, zimski vrtovi:najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla D65

    2,40,690,72

    2,40,690,72

    12.Svjetlosne kupole:najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla D65

    2,70,640,59

    2,70,640,59

    13.

    Zatita od sunca. Pri upotrebi refleksijskih stakala vijede sljedee vrijednosti:za dvostruke fasade:najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla D65za prozore i prozorska vrata:najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla gnajmanja propusnost za svjetlost stakla D65

    0,350,58

    0,350,62

    0,350,58

    0,350,62

    14. Dodatak uz Um zbog manjih toplinskih mostova Um 0,05 0,10

    15.

    Srednje vrijednosti doputenih prolaza topline Upov za skupine konstrukcija jada se zahtjevi iz toaka 1 do 15 iz tehnolokih razloga ne mogu upotrijebiti zapojedine dijelove konstrukcije:a) neprozirne graevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako nisu obuhvaene s c) i d))a) prozirne graevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako nisu obuhvaene s c) i d))c) dvostruke fasaded) stakleni krovovi, svjetlarnici, svjetlosne kupole

    0,35

    1,90

    1,903,10

    Tablica 2: Projektne unutarnje temperature

    Vrsta zgrade Projektna unutarnja temperatura zraka, grijanje Ti (C)Projektna unutarnja temperatura

    zraka, hlaenje Ti (C)

    Zgrade s n < 0,7 h-1 20 26

    Zgrade s n < 0,7 h-1 22 26

    Industrijske zgrade 19 26*

    * Pri klimatizaciji ili hlaenju.

    235

    6.2

  • - aluminij 200,00 W/mK- elik 60,00 W/mK- plemeniti elik 15,00 W/mK- PVC 0,19 W/mK- brtvila 0,23 W/mK- zrani sloj u IZO 0,057 W/mK

    Iz tih podataka vidljivo je da kroz spoj sta-klo aluminij staklo protjee mnogo vei toplinski tok nego kroz spoj staklo zrak (plin) staklo. Na tom mjestu zato nastaju toplinski mostovi. Mjerenjima je dokazano da utjecaj aluminijskog distan-cera see od oboda stakla prema sredini 15 cm u dubinu.

    U poglavlju 3.3 naveli smo da nazivna vri-jednost toplinskog koeficijenta predstav-lja onu vrijednost koja je bila izmjerena u sredini stakla. Meutim, stvarna se vri-jednost moe bitno razlikovati od nazivne zbog dimenzija, prvenstveno u sluaju manjih stakala. Kao to se vidi u gornjoj tablici, pri staklu veliine 1 m2 utjecaj distancera dosee gotovo do polovice njegove povrine. Izraun pokazuje da toplinski gubici preko aluminijskog dis-tancera mogu predstavljati i do 10 % svih gubitaka kroz prozor.

    to je bolja toplinska zatita zgrade, to vei je znaaj udjela toplinskih gubitaka koji nastaju zbog toplinskih mostova.

    Toplinski mostovi mogu nastati na mje-stima gdje graevinski element mijenja oblik (uglovi, rubovi) ili tamo gdje dolaze u dodir razliiti materijali (staklo s prozor-skim okvirom, prozorski okvir sa zidom i slino). Dostupna je opirna literatura u kojoj su vrednovani energetski utjecaji razliitih toplinskih mostova.

    Razvoj novih tehnologija, u prvom redu magnetronski nain nanoenja niskoemi-sijskih nanosa na staklo, imao je odluu-jui utjecaj na oito smanjenje toplinskih gubitaka kroz staklo (Ug). Budui da je konana vrijednost toplinske zatite u slu-aju prozora (Uw) vezana prvenstveno na vrijednost sposobnosti toplinske izolacije stakla, snano su se poboljale toplinsko-zatitne znaajke cijelog prozora.

    Niskoemisijski nanos na staklu nema ni-kakav utjecaj na sposobnosti toplinske izolacije u rubnoj zoni. Pri suvremenom izolacijskom staklu rubno se brtvljenje izvodi od aluminijskog distancera i brtvila. Kao to je poznato, toplinska provodljivost aluminija bitno se razlikuje od ostalih ma-terijala koji sudjeluju u izolacijskom staklu:

    6.3 Toplinski mostovi

    Dimenzija stakla(cm)

    Povrina stakla(m2)

    Robna zona(m2)

    Udio rubne zone u cijeloj povrini (%)

    200 x 200 4,00 1,11 28

    150 x 150 2,25 0,81 36

    100 x 100 1,00 0,51 51

    60 x 60 0,36 0,27 75

    40 x 40 0,16 0,15 94

    30 x 30 0,09 0,09 100

    236

    6.3

  • Za toplinski poboljano rubno brtvljenje (pojednostavljeno) vrijede svi profili ije karakteristike zadovoljavaju sljedei za-htjev:

    (d) 0,007 W/K

    d debljina stijene profila (mm)

    toplinska provodljivost materijala od kojega je distancer (W/mK)

    Taj zahtjev zadovoljavaju distanceri od svih vrsta materijala, osim od aluminija. REFLEX za izradu izolacijskih stakala s to-plim rubom koristi distancere tvrtke TGI iz Njemake. Profil ima jednaku geometriju kao i obini aluminijski distanceri. Izraen je od je postojane umjetne mase i na bo-kovima i na poleini presvuen je tankom folijom od plemenitog elika. Zbog niske toplinske provodljivosti umjetne mase ovim se distancerom spreava nastanak toplinskih mostova. Uloga metalnog filma je dvostruka: osigurava dobru adheziju brtvila izmeu profila i stakla te spreava izlazak plemenitih plinova iz meuprosto-ra.

    Toplinski mostovi ne utjeu negativnu samo na toplinske gubitke, nego ima-ju i druge slabosti. Zbog veeg toplin-skog toka kroz rubnu zonu temperature uz staklene rubove bitno su nie nego u sredini stakla. Budui da je i profil prozor-skog krila na tom mjestu ui, pri posebno nepovoljnim uvjetima, kao to su niska temperatura i visoka relativna vlanost, na rubnoj zoni stakla moe doi ak i do kondenzacije vodene pare. Pojavljivanje kondenzata nije samo estetski problem, ve moe izazvati i nastanak plijesni, a time i tetu na prozorima.

    Kako bismo u praksi mogli ostvariti za-htjevno postavljene ciljeve, povezane sa smanjenjem toplinskih gubitaka, ve u fazi energetskog planiranja treba uzeti u obzir gubitke zbog toplinskih mostova. Meutim, to nije potrebno pri projektira-nju prozora jer novo europsko zakono-davstvo obuhvaa problematiku toplin-skih mostova ve u formuli za izraun koeficijenta prolaza topline kroz prozor.

    Uw = UgAg + UfAf + l Aw

    Iz formule je vidljivo da se za opis toplin-skih tokova u sustavu prozorski okvir- rubno brtvljenje staklo kao toplinski-tehnika karakteristika koristi linearni koeficijent prolaza topline (psi). Inten-zitet utjecaja toplinskih mostova, koji na-staju u zoni rubnog brtvljenja (warm edge efekt), predstavlja izraz lg.

    Koeficijent , istina, uzima u obzir pro-laz topline, koji proizlazi iz kombiniranog utjecaja okvira, stakla i distancera, ali u najveoj mjeri ovisi o toplinskoj provodlji-vosti materijala od kojega je izraen dis-tancer.

    TGI distancer

    237

    6.3

  • Prednosti su sljedee: mala toplinska provodljivost osjetno poboljanje Uw vrijednosti povienje temperature na unutarnjoj

    povrini staklenog ruba (topli rub) snano snienje nastanka kondenzata

    na rubovima smanjenje kruenja zraka u blizini pro-

    zora dobro prianjanje butila i sekundarnog

    brtvila zahvaljujui anorganskoj povri-ni eline folije

    uteda topline i trokova grijanja

    Linearni koeficijent prolaza topline nije mogue dati samo za izolacijsko staklo. Njegova veliina ovisi o materijalima od kojih su izraeni prozorsko krilo i distan-cer u izolacijskom staklu.

    Vrijednosti za sve vrste distancera mogu se izraunati pomou standarda EN ISO 10077-2.

    Tijek temperature u izolacijskom staklu s TGI dis-tancerom.

    Vani 0 C Unutra 20 C

    Kritinaizoterma 10 C

    TGI distancer

    Primarno brtviloPrimarno brtvilo

    Sekundarno brtvilo

    Sredstvo za suenje

    Staklo

    238

    6.3

  • Izraun cijelog prozora pokazuje nam da se upotrebom poboljanog rubnog brtv-ljenja poboljava U vrijednosti prozora za 0,1 W/m2K. Najvei utjecaj ima veliina prozora. To znai jo jedan razlog vie za vee prozore, a ne vie manjih.

    Dublje postavljanje izolacijskog stakla u utor

    Postavljanje izolacijskog stakla u pro-zorski okvir u prvom je redu namijenjeno zatiti rubnog brtvljenja od suneve svje-tlosti.

    U pravilu dubina postavljanja iznosi 2/3 dubine utora h, a to je priblino 18 mm.

    Kako bi se izbjegli toplinski mostovi u pri-laznom podruju stakla i okvira mora se izvesti dublji utor, odnosno dublje umet-nuti izolacijsko staklo u utor.

    Izrauni su pokazali da aluminijski dis-tancer dubine umetanja 30 mm dostie vrijednost koja je usporediva s toplinski poboljanim rubnim brtvljenjem (TGI) pri normalnoj dubini umetanja.

    Bojazan da dublje postavljeno izolacijsko staklo moe znaiti via toplinska opte-reenja na rubu stakla nije se potvrdila prema posljednjim znanstvenim istrai-vanjima.

    Linearni koeficijent prolaza topline (W/mK), ovisno o materijalu okvira, U vrijednosti stakla Ug i razliita rjeenja rubnog brtvljenja pri normiranom umetanju stakla u utor.

    Materijal okviraStruktura izolacijskog stakla

    UgRubno brtvljenje, odnosno distancer

    Aluminij Nirotec 017* TGI TPS

    W/m2K W/mK W/mK W/mK W/mK

    Metal s toplinskim odvajanjem

    Dvoslojno 1,1 0,108 0,068 0,056 0,047

    Troslojno 0,7 0,111 0,063 0,051 0,042

    Umjetni materijalDvoslojno 1,1 0,067 0,051 0,044 0,039

    Troslojno 0,7 0,070 0,048 0,041 0,037

    Drvo Dvoslojno 1,1 0,068 0,053 0,044 0,038

    Troslojno 0,7 0,074 0,053 0,043 0,037

    Drvo / metalDvoslojno 1,1 0,073 0,058 0,049 0,042

    Troslojno 0,7 0,079 0,058 0,047 0,040

    * distancer od nehrajueg elikaIzvor: Bundesverband Flachglas, Trisdorf, Radna skupina "Topli rub"

    Komparativna tablica prikazana u nastav-ku pokazuje nam utjecaj razliitih materi-jala od kojih je izraen okvir, strukture izolacijskog stakla i sustava rubnog brtv-

    ljenja, kao i tehnika ostakljenja, na linearni koeficijent prolaza topline , a time i cijeli graevinski proizvod, prozor (Uw).

    239

    6.3

  • Koliko se manjom potronjom energije moe rasteretiti okoli vidljivo je iz tabli-ce u nastavku koja prikazuje koliko CO2 emitiraju razliiti energetski izvori tijekom sagorijevanja.

    Iz podatka da 1 kg loivog ulja ima loivu vrijednost od 12 kWh, moe se brzo izra-unati da se pri gorenju 1 litre toga goriva u atmosferu oslobaa 3 kg CO2. Ako se vra-timo malo unatrag, utvrdit emo da obina zgrada godinje u okoli emitira 13.350 kg CO2, a niskoenergetska samo 1.410 kg.

    Vea briga za okoli, strah od preranog konanog iskoritenja fosilnih goriva i, ne najmanje vano, ekonominost boravka u prostorima iziskuju osjetno poboljanje toplinske zatite zgrada.

    Danas odreenu zgradu oznaavamo kao niskoenergetsku ako je potronja energi-je za njenu stambenu, odnosno korisnu povrinu manja od 50 kWh/m2a. Tablica u nastavku prikazuje razliku izmeu takve i konvencionalne zgrade.

    Gornji podaci pokazuju da obina zgrada s 200 m2 korisne povrine godinje po-troi priblino 44.500 kWh energije, a za to je potrebno priblino 4.450 litara loi-vog ulja. Jednako velika niskoenergetska kua potroi jedva 4.770 kWh godinje, to znai samo jo oko 470 litara loivog ulja. Tu iznimno nisku potronju energije u velikoj mjeri moemo pokriti potronjom suneve energije i energijom koju odaju razliiti unutarnji izvori topline (primjerice elektrini aparati, rasvjeta, ljudi, ...).

    6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade

    Razina toplinske zatiteStara gradnja Do 1993. godine* Od 1995* Niskoenergetska zgradaGraevinski element

    koeficijent toplinskog prijelaza U (W/m2 K)

    Prozor 5,2 2,6 1,4 0,7

    Zid 1,8 0,6 0,3 0,15

    Krov 0,9 0,3 0,3 0,12

    Podrumska ploa 0,8 0,55 0,55 0,25

    ZraenjeSlabo zabrtvljeni

    prozoriUglavnom

    otvaranje na nagib

    Odgovarajue mehaniko

    zraenje

    Zraenje toplinskim

    izmjenjivaemGodinja potronja energije grijanja(kWh/m2 a)

    460 do 615 185 do 260 54 do 100 12 do 35

    * Podaci u ova dva stupca vrijede za Njemaku.

    Vir energije kg CO2/kWh

    Loivo ulje 0,29

    Smei ugljen 0,40

    Crni ugljen 0,33

    Zemni plin 0,19

    Regenerativna energija 0,00

    240

    6.4

  • Pasivne zgradeNapori za to niom potronjom energi-je razvoj su pomaknuli u smjeru pasivnih kua. Pasivna kua je zgrada u kojoj se postie udobna stambena atmosfera bez upotrebe aktivnih sustava za grijanje i kli-matizaciju kua se pasivno grije i hladi.

    Preduvjet da se neka zgrada moe uvrsti-ti u pasivne kue jest godinja potronja energije grijanja koja ne smije biti vea od 15 kWh/m2a. Tako niska potronja ne smije biti ni popraena veom potro-njom drugih energenata (npr. elektrine struje). I jo vie od toga: ukupna po-tronja primarne energije u pasivnoj kui mora biti manja od 120 kWh/m2a.

    Visokom toplinskom izolacijom cijele ovojnice zgrade, uinkovitom upotrebom svih dostupnih izolacijskih i tehnikih mo-gunosti te aktivnom potronjom sune-ve energije godinja se potronja energi-je moe smanjiti na minimum. Tako se pri pasivnim zgradama tim mjerama moe postii razina kada za grijanje vie nije potrebna primarna energija.

    Za postizanje tako visokog stupnja spo-sobnosti izolacije pojedine komponente ovojnice zgrade imaju ograniene vri-jednosti koeficijenta prolaza topline. Za prozor (okvir i staklo zajedno) propisan je koeficijent:

    UW 0,80 W/m2K

    Za dostizanje tako niske vrijednosti to-plinskih gubitaka staklo mora imati slje-dei koeficijent prolaza:

    Ug 0,60 W/m2K

    Izolacijsko staklo RX Warm 0,5 C, s ko-eficijentom Ug = 0,49 W/m2K, prikladan je proizvod za ostakljivanje prozora u pa-sivnim kuama (vie o proizvodima vidi u poglavlju 5.4.6).

    Niskoenergetska zgrada osim energet-skih ima i druge prednosti: osigurava bitno ugodniji boravak, a istovremeno snano smanjuje mogunosti nastanka kondenzata.

    Dobro osjeanje u prostorima:Zahvaljujui toplinsko-zatitnim mjerama boravak u prostorima ugodniji je i ljeti i zimi. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna to-plinska zatita), a zimi su temperature na svim unutarnjim povrinama bitno vie.

    Visokokvalitetna stakla s toplinskom za-titom, koja smanjuju potronju energije, zimi zadravaju toplinu na unutarnjoj stra-ni prozora, a ljeti smanjuju prodor sune-ve emisije u prostore.

    Trajno ouvanje vrijednosti zgrade:Pri gradnji s toplinskom zatitom vjero-jatnost da na bilo kojem graevinskom elementu doe do kondenziranja vodene pare osjetno je nia nego pri tradicional-noj gradnji. Time se jako smanjuje i rizik da zbog plijesni na zgradi nastanu ote-enja ili da vanjski ili podrumski zidovi i krov budu previe toplinski optereeni.

    Konstrukcijski kriteriji: kompaktni oblik zgrade; posebno visoka toplinska zatita; toplinski zatieni prozori s optimizira-

    nom energetskom bilancom; paljivo izvoenje prikljuaka (manji

    gubici zbog toplinskih mostova); brtvljenje ovojnice titi zgradu od vje-

    tra; ureaji za ventilaciju koji iskoritavaju

    otpadnu energiju; vrlo uinkoviti ureaji za grijanje sa

    sposobnou brze prilagodbe; aktivna potronja energije vjetra i sunca

    (na primjer za grijanje vode).

    241

    6.4

  • (2) AKo se u prostor izmeu stakala ugra-uju sjenila, faktor propusnosti komplet-nog sunevog zraenja sjenila odreuje se prema sljedeem:

    g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s))

    gdje su:

    g(s) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja sjenila,

    g(s,m) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja u meupro-storu.

    (3) Sjenila, ugraena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zatitom od sunevog zraenja.

    Cijela propusnost suneve energije kroz ostakljenje ukljuuje i sjenila i izraunava se prema:

    gtotal = gST Fc

    Koeficijent "Fc" (DIN 4108-2) ovisi o uin-kovitosti sjenila: ako je prozor bez sjenila, vrijednost koeficijenta "Fc" jednaka je 1, a vrlo uinkovita sjenila imaju vrijednost 0,1.

    Sjenila nisu samo zatita od suneve topli-ne i prejake svjetlosti, s njima se svjetlost moe usmjeriti i duboko u unutranjost prostora. Osim toga ona predstavljaju i ugodnu dopunu vizualnog izgleda fasade objekta. Sjenila se ugrubo dijele na role-te, aluzine i lamelne aluzine, markize i zatitne stijene. U tablici su prikazane vri-jednosti koeficijenta "Fc" za razliite vrste sjenila.

    Ve u poglavlju 3.6 Fasada i zatita od sunca objasnili smo da u unutranjosti zgrada koje nemaju odgovarajuu zatitu od sunca, moe doi do velikog pregri-javanja. Zbog toga se moraju ugraivati predimenzionirani klimatski ureaji, to investiciju najprije osjetno poskupljuje, a i kasnije, tijekom rada ti ureaji troe mnogo energije. Ta energija moe biti i nekoliko puta vea od energije koja je zimi potrebna za grijanje. Razumljivo je da se zbog toga propisima o racionalnoj potronji energije razliitim zahtjevima posvuda pokuava ograniiti takav nain gradnje objekata.

    Slino je postupila i Slovenija. U Pravilni-ku o uinkovitoj potronji energije u zgra-dama navedeni su sljedei zahtjevi:

    lanak 14.(zatita od sunevog zraenja i suneva

    toplina)

    (1) Sve ostakljene povrine na ovojnici zgrade s povrinom stakla iznad 0,5 m2 osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju izmeu 9 i 17 sati zasjenje-ne prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omoguavati zatitu od sunevog zraenja i blijetanja, kod kojih je, uzima-jui u obzir poloaj ugradnje, faktor pro-pusnosti kompletnog sunevog zraenja stakla i sjenila g < 0,5.

    6.5 aluzine u izolacijskim staklima

    243

    6.5

  • Vrsta sjenilaa Fc

    1 bez sjenila 1,0

    2 sjenilo u prostoru ili meuprostorub

    2.1 s bijelom ili reflektirajuom povrinom male propusnosti svjetlosti 0,75

    2.2 u svijetlim bojama ili niske transparentnostic 0,8

    2.3 u tamnim bojama ili visoke transparentnosti 0,9

    3 vanjska sjenila

    3.1 okretne, ventilacijske lamele 0,25

    3.2 ventilacijske aluzine i materijali niske transparentnosti, 0,25

    3.3 aluzine openito 0,4

    3.4 rolete, grilje 0,3

    3.5 nadstrenice, loe, slobodnostojee lameled 0,5

    3.6 markized, zraene odozgo i bono 0,4

    3.7 markize openito 0,5a sjenilo je fiksno, obine dekorativne zavjese ne ubrajaju se u sjenilab za sjenila u prostoru i u meuprostoru preporuljivo je tonije odreivanje jer mogu postii bitno bolje

    vrijednostic transparentnost sjenila ispod 15 % ocjenjuje se kao malad mora se osigurati da suneve zrake ne sjaje direktno u prozore

    Visina paketa sloenih lamela ovisi o visini stakla:

    Dimenzije aluzina mogu biti:

    Visina staklamm

    Visina paketamm

    500 55

    1000 75

    1500 95

    2000 115

    2500 130

    irina aluzinemm

    Visina aluzinemm

    Najmanja 450 100

    Najvea 3000 5000

    244

    6.5

  • Lamele su bojane prakastim premazom ili eloksirane. Postoji devet standardnih boja, a kupci po dogovoru mogu birati iz-meu svih boja iz ljestvice RAL.

    Po nainu djelovanja ugraene aluzine mogu biti fiksne ili podizne, a u oba slua-ja moe im se mijenjati nagib. Podizanje i sputanje te promjena nagiba lamela izvodi se runo ili pomou ugraenog elektromotora. Elementi sa aluzinama na elektrini pogon mogu se povezati u sklopove koji djeluju potpuno autono-mno.

    Ostali tehniki podaci: elektromotor treba napon od 24 V. Kuite na vrhu izolacij-skog stakla u kojem se nalazi rotor, visoko je 32 ili 42 milimetra.

    Ako je odreeni objekt odabrano staklo koje ne osigurava dovoljno uinkovitu zatitu od sunca, a pri tome ni ugradnja vanjskih sjenila nije prihvatljivo rjeenje, REFLEX nudi izolacijska stakla koja u meuprostoru imaju ugraene aluzine. Njihova prednost nije samo u zatiti od sunca, nego i u mogunosti usmjerava-nja svjetlosti. Budui da su aluzine po-stavljene u hermetiki zatvoren meu-prostor, neovisne su o vremenu, zato nije potrebno ni odravanje i ienje. aluzi-ne su sastavljene od aluminijskih lamela razliite irine i ugraene su meu stakla izolacijskog stakla. Moe se birati izmeu razliitih stakala, obino su debljine 6 mm i kaljena. U izolacijskim staklima za pre-gradne stijene lamele imaju irinu 20 mm, a u staklima za fasadu su, ovisno o veliini elementa, irine 24 ili 27 mm.

    245

    6.5

  • Nanosi na povrinama stakala sa zatitom od sunca omoguavaju prolaz velikog di-jela vidljive svjetlosti i malog dijela sun-eve energije (selektivnost). Ta funkcija u svim godinjim dobima ostaje nepromije-njena, to znai da zimi ne omoguavaju koritenje pasivne suneve energije.

    Ve vie godina znanstvenici se tru-de izraditi sustav s kojim bi ostvarili ve dugo prisutnu elju za izradom univer-zalnog ljetno-zimskog prozora. Rjeenja uglavnom trae meu razliitim vrstama kromatskih stakala. To su stakla koja omoguavaju dinaminu kontrolu dotoka svjetlosti i topline. Drugim rijeima, njiho-va reflektivnost i sposobnost apsorpcije suneve energije reverzibilno se mijenja-ju ovisno o rubnim uvjetima.

    Neki od tih sustava u razvoju su ve po-stigli stupanj pilotske proizvodnje, a ve-ina ih je jo u fazi laboratorijskog ispiti-vanja. Svima njima, meutim, zajedniko je da se zbog visoke cijene, u usporedbi s cijenom energije, njihova upotreba jo ne moe opravdati direktnom utedom energije.

    U ovoj smo brouri ve vie puta ponovili koliko je vaan utjecaj prozora na ener-getsku bilancu zgrade i dobro osjeanje ljudi koji u njoj rade ili borave. Rasvjeta prirodnim svjetlom poveava vizualnu udobnost: prozori omoguavaju, to je vrlo vano s psiholokog aspekta, pogled kroz staklo, a istovremeno smanjuju po-tronju energije za rasvjetu. Ako istovre-meno imaju i funkciju koritenja pasivne suneve energije, time manjuju i troak potronje energije za grijanje. Meutim, velike prozorske povrine, koje se nalaze u prvom redu na poslovnim objektima, moraju pruati i zatitu od sunca. Pri tome se ne smije bitno smanjivati mogunost koritenja prirodnog svjetla i gledanja kroz ostakljenje.

    Te, u mnogoemu protuslovne, zahtjeve na zadovoljavajui nain mogu ispuniti samo tzv. pametni prozori ("smart win-dow"). U njima se nalaze preklopna sta-kla kojima se (uglavnom) moe po elji upravljati. Ovisno o trenutnoj situaciji, njima se na dinamian nain moe pode-avati veliina prolaza suneve energije i svjetlosti. protivno veini konvencionalnih sustava, preklopna stakla uz dobru zati-tu od sunca pruaju i zadovoljavajue ko-ritenje dnevne svjetlosti i gledanje kroz staklo. Vano je napomenuti i da njihovim koritenjem nestaje potreba za dodatnim sjenilima.

    6.6 Prozori budunosti

    246

    6.6

  • a time i propusnost sustava za sunevu svjetlost i toplinu. Pri tim promjenama po-gled kroz staklo ostaje nesmetan. Elek-trina energija potrebna je za aktiviranje promjene, ali ne i za ouvanje postignu-tog stanja. Suprotno od foto i termokro-matskih stakala, elektrokromatska stakla omoguavaju visok stupanj nadzora nad promjenom optikih znaajki.

    Plinokromatska stakla

    Jednak nain djelovanja i zato i jednake karakteristike imaju i plinokromatska sta-kla. Ona se od elektrokromatskih razlikuju samo po tome da na elektroprovodljivom sloju imaju i dodatne metalne slojeve, a ulogu elektrolita izmeu oba stakla igra plin.

    Termotropna stakla

    Ta stakla vrlo su prikladna za zatitu od sunca. Termotropni sloj izmeu dva sta-kla pri odreenoj se temperaturi automat-ski aktivira. Pri niskoj temperaturi materi-jal je homogen i bez boje, zato je staklo prozirno. Kada okolina dostigne dovoljno visoku temperaturu (ta temperatura se manipulacijom materijala moe tvorniki postaviti), u termotropnom sloju nastaju promjene zbog kojih dolazi do snanog rasprivanja svjetlosti, a staklo postaje prozirno bijelo. Promjene nastaju zato to se termotropna masa u fazama raslojava na osnovi i djelie koji snano raspruju svjetlost. Time se postie uinkovita za-tita od sunca, a gledanje kroz staklo nije mogue.

    Fotokromatska stakla

    Ta stakla na jednoj od povrina imaju or-ganske nanose ili nanose s halogenidima srebra. Pod utjecajem sunevog zrae-nja mijenjaju propusnost vidljive svjetlosti (potamne). Time se poveava apsorpcij-ska sposobnost nanosa i staklo apsorbi-ra veu koliinu topline. Prednost tog su-stava je da se automatski aktivira, ali ima i veliku manu: zbog sunevih zraka aktivira se i zimi, kada je poeljno koritenje pa-sivne suneve energije. Zato se ti sustavi samo uvjetno mogu uvrstiti meu sustav sa zatitom od sunca.

    Termokromatska stakla

    Ta stakla mijenjaju svoje optike znaaj-ke ovisno o promjenama temperature. Termokromatski materijal (primjerice vanadijev oksid) namjeten je izmeu dva stakla. Pri odreenoj temperaturi se zagrijava i prelazi iz transparetnog u tran-slucentno stanje. Njegova je prednost u spreavanju, odnosno smanjenju dotoka topline u zgradu, a mana je smanjenje propusnosti za svjetlost i onemogueno gledanje kroz staklo. Zbog tih znaajki prikladno je samo za ostakljivanje nad-svjetla, svjetlarnika ili krovova.

    Elektrokromatska stakla

    Izmeu dva stakla, koja na unutarnjoj povrini imaju proziran elektroprovodljivi sloj, kao funkcionalni sloj umeu se ra-zliiti elektroliti. Elektrina struja mijenja transmisivnost elektrokromatskog sloja,

    6.6.1 Vrste sustava

    247

    6.6.1

  • SPD-stakla

    Nain djelovanja SPD (Suspended Partic-le Devices) stakala vrlo je slian djelova-nju stakala s tekuim kristalima. Umjesto LC-filma meu provodljiva stakla umee se SPD-film koji sadri lebdee djelie. Kada je film pod elektrinim naponom, usmjereni su tako da su nevidljivi i staklo je prozirno. Kada nema elektrine ener-gije, zbog svoje usmjerenosti, dobivaju apsorpcijska svojstva i zato staklo jako potamni.

    PDLC-stakla

    Slino kao kod termotropnih stakala, i u ovom sluaju sitni djelii, koji imaju drugaiji lomni kolinik nego okolica, izazivaju rasprivanje svjetlosti. Izmeu dva kaljena stakla, koja s unutarnje stra-ne imaju nevidljiv elektroprovodljiv sloj, umee se sloj PDLC (Polymerdispersed liquid crystal). On sadri tekue kristale iji lomni kolinik ovisi o usmjerenju (ani-zotropija). Bez elektrinog napona tekui su kristali usmjereni kaotino i staklo je prozirno bijelo. Nakon aktiviranja napona lomni kolinici tekuih kristala i medija se usklauju i staklo postaje prozirno.

    U donjoj tablici prikazana su neka svojstva gore navedenih stakala.

    Vrsta funkcionalnog sloja

    Boja Propusnost za svjetloPropusnost

    energije Specifine znaajkesvijetla tamna svijetlo tamno svijetlo tamno

    Fotoktrokromna neznatnoda -

    plavo0,64 0,10 0,47 0,05

    - Odrava prozirnost, visok tijek prolaza

    - Prolaz se aktivira apsorpcijom, brzina preklopa vrlo ovisi o temperaturi

    Termokromna da da 0,33 0,30 0,33 0,23

    - Automatski preklop- Mala propusnost svjetlosti

    u svijetlom stanju, mali tijek preklopa; blijetanje

    Elektrokromna neznatnoda -

    plavo0,50 0,15 0,29 0,07

    - odrava prozirnost- preklop se aktivira apsorpcijom,

    opasnost od odbljeska

    Plinokromna neznatnoda -

    plavo0,60 0,15 0,50 0,15

    - odrava prozirnost- preklop se aktivira apsorpcijom,

    opasnost od odbljeska

    Termotropna ne da 0,73 0,21 0,44 0,13

    - Automatski preklop- Gubi prozirnost; i u svijetlom

    stanju postoje smetnje u funkcionalnom sloju

    PDLC neda -

    bijela0,77 0,76 0,63 0,64

    - Proizvod za zatitu od pogleda; ve je prisutan na tritu

    - Ne osigurava zatitu od sunca; i u svijetlom stanju smetnje u funkcionalnom sloju

    SPD neznatnoda - crna

    0,50 0,10

    - odrava prozirnost- i u svijetlom stanju postoje

    smetnje u funkcionalnom sloju, opasnost od odbljeska

    248

    6.6.1

  • prostora ija vrijednost i kvaliteta poje-dinano mogu biti vrlo razliite;

    poveana vrijednost stambene jedini-ce, odnosno zgrade;

    mogunost utede energije.

    Idejno projektiranje zimskih vrtova

    Zimski vrtovi iskoritavaju sunevu ener-giju koju primaju svojim velikim staklenim povrinama. Staklena ovojnica stvara sloj izmeu prostora i vanjskog ozraja koji se naziva i tamponskim slojem (ili pufer zo-nom). Uteda energije proizlazi iz tempe-raturnih razlika izmeu prostora i tampon-skog sloja koje su dosta manje od razlika izmeu prostora i vanjskog ozraja.

    Tamponski sloj je, dakle, nekakav meu-sloj s odreenom energijom, neovisno o tome sja li sunce ili je no. Taj uinak vrijedi i u sluaju odsutnosti sunevog zraenja. Budui da se ventilacija zgrade provodi kroz tamponski sloj, smanjuju se i toplinski gubici koji nastaju pri transmisiji i ventilaciji.

    Zimski vrtovi i stakleno nadzie, odnosno dogradnje, predstavljaju kompleksan sustav iskoritavanja pasivne suneve energije. Takve gradnje predstavljaju ambijentalnu arhitekturu, a istovremeno nude mogunost iskoritavanja suneve energije te time smanjenja potronje to-pline za grijanje u zgradama.

    Odgovarajuim odabirom materijala za ovojnicu zgrade i optimiziranjem izgleda, odnosno oblika graevinske jedinice, moe se uspjeno udruiti oblik i funkcionalnost. Graevinske jedinice moraju biti oblikovane tako da povrine, koje mogu primiti najvie suneve energije a to je staklo budu okrenute prema suncu. Na drugim povri-nama putem poboljane toplinske izolacije moraju se to vie smanjiti gubici topline.

    Tako se dobiva kompaktan nain grad-nje s visokom razinom toplinske izolacije. Motivi za gradnju zimskog vrta: ostvarivanje privlanog arhitektonskog

    elementa gradnje; mogunost oblikovanja upotrebljivog

    6.7 Zimski vrtovi

    Zimatoplo

    umjereno toplo hladno

    umjereno toplo

    Ljetitoplo vrue

    249

    6.7

  • Problem ljetnog pregrijavanja

    Uinkovito iskoritavanje suneve ener-gije, o kojoj mnogo razmiljamo prven-stveno zimi, ljeti, kada je intenzitet sune-vog zraenja bitno vei, ima i loe strane: u zimskom vrtu nastaju neugodno visoke temperature. Da bi se zimski vrt mogao koristiti i tijekom tog godinjeg doba, mora se uiniti sljedee: sjenilima ili sadnjom lisnatog drvea tre-

    ba smanjiti upadno sunevo zraenje; odabirom ostakljenja sa sunevom za-

    titom ekstremno niske g-vrijednosti treba smanjiti pregrijavanje (u tu svrhu prikladna su i stakla RX SUN);

    uinkovitim ureajem za ventilaciju tre-ba odvoditi suvinu toplinu.

    Mjere za zatitu od sunca

    Zbog nalog nagiba krova esto se koriste sjenila od platna za jedra ili markize kojima automatski upravljaju temperaturni sen-zori , odnosno senzori zraenja. Njihova uinkovitost ocjenjuje se koeficijentom smanjenja propusnosti prolaza topline "z", koji po mogunosti treba biti to manji.

    U sluaju zimskih vrtova posebno dobro rjeenje jest sadnja listopadnog drvea, koje ljeti ometa prolazak sunevih zraka, a u jesen, kada lie otpadne, ponovo ih proputa.

    Poloaj zgrade

    tednja energije pomou zimskog vrta ovisi prvenstveno o: ukljuivanju vrta u volumen zgrade; nainu zraenja prostora koji lee iza

    njega; odabiru specifine vrste ostakljenja.

    Sam poloaj zimskog vrta ima sekundar-no znaenje.

    Sposobnost akumuliranja topline

    Sposobnost zimskog vrta da akumulira toplinu openito se ocjenjuje kao pozi-tivna. Podovi i zidovi akumuliraju upadno kratkovalno sunevo zraenje i mijenjaju ga u toplinu. Ta toplina moe se iskori-stiti za grijanje samog zimskog vrta ili se moe, u obliku grijanog zraka, odvesti u susjedne prostore. Zbog bolje akumula-cijske sposobnosti preporuujemo upo-trebu podnih obloga tamne boje.

    Nasadi u zimskom vrtu

    Odabirom primjerene sadnje moe se stvoriti "zeleni okoli", odnosno ljeto koje traje cijelu godinu. Za zatitu biljaka od niskih temperatura obino je dovoljno ve da u ekstremno hladnim danima osi-guramo dovod topline do korijenja.

    I

    Z

    J

    S

    Za sjenu ljeti brine listopadno drvee.

    Zimi sunce moe nesmetano odavati toplinu.

    250

    6.7

  • Ekonominost poveanje vrijednosti stambene jedinice

    Odluka o gradnji zimskog vrta individualna je i temelji se na razliitim mogunostima koritenja: vrt, naime, moemo koristiti kao dodatni prostor za boravak, zelenu oazu ili vrt s biljkama. Eventualna uteda na grijanju, koja bi bila posljedica postav-ljanja takve jedinice, pri tom odluivanju treba biti od sekundarnog znaenja.

    Svakako, meutim, treba uzeti u obzir da grijan, ali loe toplinski izoliran zimski vrt energetski mnogo troi. Uz to treba znati i da zimski vrt izvanredno poveava vrijed-nost stambene jedinice.

    Saetak

    Zimski vrtovi mogu biti vrlo vaan, ali ne jedini element za potronju pasivne sun-eve energije. Zimski vrt ne smije se tre-tirati kao odvojena jedinica jer se radi o sustavu koji je usklaen s cijelim koncep-tom zgrade zbog arhitekture, mogu-nosti koritenja i utede energije.

    Odvodnja topline ventilacijom

    Ako se toplina eli odvoditi ventilacijom, ve pri projektiranju mora se predvidjeti dovoljan broj otvora za dovod i odvodnju zraka. Otvori trebaju biti toliko veliki da se omogui to vei broj zamjena cijelog vo-lumena zraka u jednom satu (do pedeset puta). Otvori se moraju namjestiti tako da bude mogue krina ventilacija.

    Konstrukcije i materijali

    Konstrukcija zimskog vrta mora se prila-goditi eljama naruitelja; njegova je od-luka hoe li vrt imati funkciju biljnog vrta ili dnevne sobe. Na tritu su danas dostu-pni konstrukcijski elementi od aluminija, drveta, plastike ili kombinacije aluminij-drvo, koje se po tehnikoj izvedbi i cijeni meusobno dosta razlikuju. Isto tako je dostupna iscrpna literatura o zimskim vr-tovima.

    Odvod zraka

    Dovodzraka

    Mehanika zatita od sunca

    251

    6.7

  • ste biljaka pokazuje da one koriste i zele-no podruje zraenja. Snana apsorpcija stakala za tamnocrveno zraenje djeluje pozitivno na morfologiju biljaka. Rastui omjer SR:TR i fitokromatska ravnotea dovodi do smanjenja rasta u duinu, a biljke postaju kompaktnije. Smanjena transmisija za UV zraenje (UVA) nema nikakvog utjecaja na uinak fotosinteze, a time ni na rast biljaka.

    Izrauni raspoloivosti PAR-a ovisno o ostakljenju, poloaju sunca, oblanosti i odmaku od stakla predstavili su primarni znaaj kvantitete zraenja za rast biljaka. Stakla s toplinskom i sunevom zatitom, s izmjerenom PAR transmisijom < 45 % (Tv < 5055 %), nisu prikladna za kori-tenje radi ozeljenjavanja unutranjosti, a sva ostala stakla primjerena su za upotre-bu ako se uzme u obzir to manji odmak od stakla i odabir prikladnih biljaka.

    Osim toga, pri ugradnji odabranog stakla za kompletnu transmisiju vani su i nagib stakla i svakodnevni poloaj sunca, dakle, upadni kut globalnog zraenja na staklo i usmjerenost prema odreenoj strani svi-jeta. I konstrukcijski dijelovi i drugi ele-menti, koji izazivaju sjenanje (primjerice vee biljke), utjeu na raspoloivu kolii-nu svjetlosti za biljke na veoj udaljenosti od stakla.

    Ostali imbenici, koji utjeu na rast, po-sebice ventilacija i vlaenje, imaju vanu ulogu za razvoj ozelenjavanja unutranjo-sti i moraju se optimizirati.

    esto postoji pogreno miljenje da stakla s nanosom negativno utjeu na rast biljaka. Da se u principu nanosi ne ponaaju tako, govori nam studija Silke Hoffman iz instituta za tehniku vrtlarstva i poljoprivrede sveuilita u Hannoveru ("Institut fr Technik im Gartenbau und Landwirtschaft der Universitt Hanno-ver") iz 1998. godine.

    Ta studija na 45 stranica preopsena je da bi se u cjelini predstavila u ovom pri-runiku. Zbog toga emo se ovdje ogra-niiti samo na saetak u kojem su pred-stavljene osnovne tvrdnje.

    Saetak

    Istraivanja nekoliko uzoraka stakala sa zatitom od topline i sunca razliitih pro-izvoaa, pokazala su razlike u njihovim optikim znaajkama. Prije svega razli-kuju se po transmisiji za PAR (Photosyn-thetically active radiation PAR: 400700 nm). Pri tome je PAR propusnost nekih stakala sa sunevom zatitom potpuno usporediva s propusnou stakala s to-plinskom zatitom.

    Smanjenje transmisije za plavo i svijetlo-crveno zraenje, u odnosu na transmisi-ju za zeleno zraenje, za rast biljaka od sekundarnog je znaenja. S obzirom na PAR-podruje udjeli po postocima za oba podruja usporedivi su sa sastavom zraenja dosadanjih, odnosno uobia-jenih ostakljenja biljnih vrtova. Osim toga akcijski spektar fotosinteze za razliite vr-

    6.8 Rast biljaka iza stakla

    252

    6.8

  • odluci hoe li se u pojedinom sluaju upo-trijebiti sigurnosno ili obino staklo, ve i o ispravnom odabiru debljine stakla.

    Statikim izraunima osigurava se sigur-nosna razina ostakljenja. S obzirom na nain upotrebe razliita optereenja mo-raju se prenositi na podkonstrukciju.

    Osim sigurnosne razine pri primjeni treba na odgovarajui nain osigurati i ostatak nosivosti nakon loma stakla. Za odre-enu vrstu upotrebe na raspolaganju su tehniki pravilnici.

    U osnovi Reflex pri izvedbi nadglavnih ostakljenja preporuuje lijepljeno sigur-nosno staklo debljine 8 mm s dvostrukom folijom od 0,76 mm. Uz potivanje pravil-nika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki pojedinani sluaj.

    Zbog dodatnog potivanja klimatskih op-tereenja pri izolacijskom staklu (vidi po-glavlje 4.12), izraunavanje je vrlo sloeno i u praksi se vrlo teko izvodi runo pa je nuna pomo odgovarajueg programa. Na tritu postoji nekoliko programa koji dosljedno potuju sve zahtjeve iz ovih smjernica, zato ovlatene institucije do-putaju njihovo koritenje. Jedan od tih programa koristi se i tvrtki REFLEX.

    Staklo se danas ne pojavljuje samo u pro-zorima, vratima ili pregradnim stijenama, ve sve ee i na fasadama: u obliku dru-ge ovojnice, parapeta, staklenih stijena ili razliitih sigurnosnih ograda. Staklo se iroko primjenjuje i pri ureivanju unutra-njosti zgrada: ostakljeni hodnici, pregradne stijene u trgovinama, uredima ili bazenima, zatitne stijene u sportskim objektima i sli-no. Meutim, zbog specifinih karakteristi-ka stakla male vrstoe na savijanje i krh-kosti u svim oblicima primjene uvijek se mora uzeti u obzir i aspekt sigurnosti. Stu-panj dostignute sigurnosti ne ovisi samo o

    Od kolovoza 2006. na raspolaganju je konana verzija "Tehnikog pravilnika za primjenu linijski uvrenih ostaklje-nja" TRLV (Technischen Regeln fr die Verwendung von linienfrmig gelagerten Verglasungen TRLV). U njemu se ne re-gulira samo dimenzioniranje stakla, ve i odabir staklenih proizvoda za konkretne primjere. Iz toga se mogu preuzeti i kon-strukcijski uvjeti primjene. Iznova su pre-uzeti i zahtjevi ostakljenja za hodanje.

    Budui da ovaj pravilnik sadri pojedno-stavljeno dokazivanje nosivosti, odnosno ispravnog odabira ostakljenja i time odre-enog ogranienog zahtjeva iz javno-pravnog miljenja, taj je pravilnik u gra-ansko-pravnom smislu "priznato pravilo tehnike, odnosno stanje tehnike".

    6.9 Statika stakla i smjernice

    6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja - TRLV

    253

    6.9

  • Tehniki pravilnik za upotrebu linijski uvrenih ostakljenja (TRLV)Zavrno izdanje, kolovoz 2006.

    1 Podruje primjene1.1 Tehniki pravilnik vrijedi za ostakljenja koja su na najmanje dvije suprotno leee

    strane uvrena linijski neprekinuto1. S obzirom na njihov nagib prema vertikali po-dijeljena su na:

    - nadglavna ostakljenja: nagib > 10 - vertikalna ostakljenja: nagib 10

    1.2 Ovaj se pravilnik ne odnosi na zahtjeve graevinskih pravila vezanih za poarnu za-titu, zatitu od buke i toplinsku zatitu te se isto tako ne odnosi na zahtjeve drugih podruja.

    1.3 Tehniki pravilnik ne vrijedi za: - nalijepljene fasadne elemente (konstrukcijska ostakljenja), - ostakljenja koja su namijenjena podupiranju (stabilizatori), - zakrivljena nadglavna ostakljenja.

    1.4 Za ostakljenja za hodanje i djelomina ostakljenja za hodanje (primjerice u svrhu ienja), koja ne odgovaraju stavku 3.4 ovog pravilnika i za ostakljenja koja tite od pada u dubinu, moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.

    1.5 Odredbe za nadglavna ostakljenja vrijede i za vertikalna ostakljenja ako ona nisu izloena kratkotrajnim promjenjivim utjecajima, primjerice: utjecaju vjetra. Tu spa-daju npr. Shed ostakljenja kod kojih postoji opasnost optereenja zbog nakupljanja snijega.

    2 Graevinski proizvodi2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti: a) Zrcalno staklo (SPG) prema popisu graevinskih pravila A (BRL A), dio 1, red. br. 11.1, b) Liveno staklo (iano staklo, ornamentno staklo, iano ornamentno staklo) pre-

    ma BRL A, dio 1, red. br. 11.2, c) Kaljeno sigurnosno staklo (ESG) prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.1 od stakla

    prema a) ili b), d) Kaljeno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem (ESG-H) prema BRL A, dio 1,

    red. br. 11.4.2 od ESG prema c), izraeno od SPG prema a), e) Djelomino kaljeno staklo (TVG) prema opim graevinsko-inspekcijskim dozvo-

    lama, f) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) od stakala prema a) do d) s meufolijama od

    polivinil-butirala (PVB) prema popisu graevinskih pravila A, dio 1, red. br. 11.8 ili od drugih stakala i/ili s drugim meuslojevima ija upotreba je dokazana2,

    g) Lijepljeno staklo (VG) od stakala prema a) do e) s drugim meuslojevima. Pri upotrebi staklenih graevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklaenim nor-

    mama, ako se uzmu u obzir, eventualno dane, odreene aktualne nadzorne odred-be iz popisa graevinskih odredaba i popisa graevinskih pravila.

    254

    6.9.1

  • 2.2 Za staklo prema stavcima 2.1 a) do 2.1 d) koristi se modul elastinosti E = 70.000 N/mm2, koeficijent poprenog rastezanja = 0,23 i koeficijent linearnog termikog rastezanja = 9 10-6 K-1.

    2.3 Pri staklima ESG i ESG-H treba provjeriti oteenja rubova. Stakla ESG s oteenim rubovima koji se proteu dublje od 15 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugraivati. Stakla ESG-H s oteenim rubovima koji se proteu dublje od 5 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugraivati.

    3 Uvjeti upotrebe3.1 Ope informacije 3.1.1 Dubina uvrenja stakla mora se odabrati tako da sigurnost poloaja ostakljenja

    bude dugorono osigurana. Kao osnova za to koristi se DIN 18545-1:1992-02 ili DIN 18516-4:1990-02, vezano za stavke 3.3.2 i 3.3.3.

    3.1.2 Savijanje profila privrenja, odnosno konstrukcije ne smije iznositi vie od 1/200 du-ine uvrenja stakla, odnosno moe iznositi najvie 15 mm. Pri odreivanju veliine presjeka stakala moe se poi od pribline kontinuirane krute potpore.

    3.1.3 Linijsko uvrenje mora djelovati s obje strane normalno na ravninu stakla. To se osigu-rava dovoljno krutim pokrivnim profilima ili odgovarajuim mehanikim privrenjem.

    3.1.4 Pod optereenjem i uinkom temperature ne smije dolaziti ni do kakvog kontakta iz-meu stakla i vrstih materijala (npr.: metal, staklo).

    3.1.5 Pomak, odnosno klizanje stakla spreava se pomou distancne podloke. Udaljenost izmeu dna utora i ruba stakla mora biti tolika da je mogue izjednaenje tlaka pare, uzimajui u obzir granine mjere podkonstrukcije i ostakljenja.

    3.1.6 Rubovi ianog stakla ne smiju biti stalno izloeni vlazi. Slobodni rubovi mogu biti izlo-eni atmosferi ako nema prepreka za suenje.

    3.2 Dodatna pravila za nadglavna ostakljenja3.2.1 Za jednostruka ostakljenja i za donje staklo izolacijskih ostakljenja koristi se samo i-

    ano staklo ili VSG od float ili VSG od djelomino kaljenog stakla (TVG) prema opoj graevinsko-inspekcijskoj dozvoli.

    3.2.2 Stakla VSG od floata i/ili TVG stakla s jednom potpornom irinom veom od 1,20 m, uvrenje je linijsko sa svih strana. Pri tome omjer stranica ne smije biti vei od 3:1.

    3.2.3 Pri VSG od jednostrukog ostakljenja ili kao donje staklo izolacijskog ostakljenja na-zivna debljina PVB folije mora iznositi najmanje 0,76 mm. Doputeno odstupanje od toga je debljina PVB folije 0,38 mm pri linijskom uvrivanju sa svih strana i pri pot-pornoj irini u glavnom nosivom smjeru najvie 0,80 m.

    1 Za hladne ventilirane obloge vanjskih zidova od kaljenog sigurnosnog stakla vrijedi DIN 18516-4:1990-02.2 Npr. putem ope graevinsko-inspekcijske dozvole.

    255

    6.9.1

  • 3.2.4 Pri dvostranim linijski uvrenim ostakljenjima sputeni su iskljuivo brtveni ma-terijali prema DIN 18545-2, skupine E, te za privijene pritisne profile (pritisne letvi-ce) i brtveni profili, kao poluproizvodi, prema DIN 7863, skupine A do D.

    3.2.5 iano staklo doputeno je samo pri potpornoj irini u smjeru glavne nosivosti do najvie 0,7 m. Dubina uvrenja ianog stakla mora biti najmanje 15 mm.

    3.2.6 Nadglavna ostakljenja koja odstupaju od uvjeta upotrebe u stavcima 3.1 i 3.2.1 do 3.2.5 mogu se koristiti ako se odgovarajuim mjerama moe sprijeiti otpadanje veih staklenih dijelova na radnu povrinu. To se moe postii, npr. dovoljnim no-sivim i trajnim mreama irine otvora < 40 mm.

    3.2.7 Buotine i izrezi u staklima nisu dozvoljeni. Odstupanje od toga doputeno je za ostakljenja koja koriste VSG od TVG stakla, za privrivanje neprekinutih pokriv-nih letvica. Udaljenost izmeu ruba stakla i otvora te izmeu dva otvora mora izno-siti najmanje 80 mm.

    3.2.8 Slobodni rub VSG-a moe - paralelno i pravokutno ma privrenje strati pre-ma van maksimalno 30% duine privrenja, a najvie 300 mm od linijski uvr-enog privrsnog podruja. Pomak stakla u VSG moe biti maksimalno 30 mm (npr.: okapni rubovi pri nadglavnom ostakljenju).

    3.2.9 To, linijsko uvrenje ostakljenja zahtijevano u stavku 3.1.3, moe se nadoknadi-ti u smjeru podizanja (optereenje usisavanja) i tokastim privrivanjem ruba. Udaljenost izmeu draa na rubu ne smije biti vea od 300 mm, povrina privr-enja ne smije biti manja od 1000 mm2, a dubina uvrenja stakla ne smije biti manja od 25 mm.

    3.3 Dodatna pravila za vertikalna ostakljenja3.3.1 Jednostruko ostakljenje od SPG stakla, ornamentnog stakla ili VG mora biti linijski

    uvreno sa svih strana.

    3.3.2 Upotreba (bez toplinskog ispitivanja ESG-H) jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) doputena je samo u situacijama ugradnje ispod 4 metra ugradne visine pri kojima ljudi ne mogu stajati direktno ispod ostakljenja. U svim drugim situacijama ugradnje, i za vanjsko staklo pri izolacijskom ostakljenju, umje-sto jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) mora se upotrijebiti (toplinsko ispitivanje) jednostruko kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema stavku 2.1 d).

    3.3.3 Otvori i izrezi doputeni su samo u toplinski obraenim staklima (dakle ESG, ESG-H, TVG) ili VSG.

    3.4 Dodatna pravila za ostakljenja za hodanje3.4.1 Pravila vrijede za ostakljenja za hodanje s linijskim uvrenjem sa svih strana na-

    mijenjena za stepenice ili elemente podesta. Opisi slijede u nastavku. Po njima je

    256

    6.9.1

  • zabranjena vonja, izlaganje visokom trajnom optereenju ili veoj opasnosti od udarca zbog uvjeta upotrebe.

    3.4.2 Stabilnost i primjerenost upotrebe ostakljenja za hodanje i njihovih potpornih konstrukcija mora se raunski dokazati prema uvjetima koji se odreuju iz nad-zora graenja prema poznatim tehnikim graevinskim odredbama. Uz to treba istraiti i sluaj optereenja "vlastita teina + pojedinano optereenje" (povrini za hodanje 100 mm x 100 mm) u najnepovoljnijem poloaju optereenja. Veliina pojedinog optereenja iznosi 1,5 kN u podrujima u kojima djeluje ravnomjerno rasporeenim okomitim prometnim optereenjem od maksimalno 3,5 kN/m2. U podrujima s viim prometnim optereenjem pojedinano optereenje iznosi 2,0 kN. Prometna optereenja iznad 5,0 kN/m2 nisu doputena.

    3.4.3 Moe se upotrijebiti VSG od najmanje tri stakla. Gornje staklo mora biti od ESG ili TVG debljine najmanje 10 mm. Oba donja stakla moraju biti od SPG ili TVG i deblji-ne najmanje 12 mm. Maksimalna duina iznosi 1500 mm, a maksimalna irina 400 mm. Dubina uvrenja stakala mora iznositi najmanje 30 mm. Najmanja nazivna debljina PVB folije pri svakom meusloju je 1,52 mm. Ostakljenja se osiguravaju, u ravnini sa staklom, pomou odgovarajuih mehanikih draa kako bi ostala na mjestu. Rubovi ostakljenja moraju biti zatieni pomou potpornih konstrukcija ili graninih stakala. Za ostakljenja koja odstupaju od pravokutnog oblika vrijede di-menzije ocrtanog pravokutnika. Otvori ili izrezi nisu dozvoljeni. Povrine ostaklje-nja moraju biti dovoljno sigurne od klizanja.

    3.4.4 Dokazi za napon ostakljenja vode se pod pretpostavkom da gornje staklo VSG ne nosi.

    3.4.5 Naponi koji nastupaju u ostakljenjima, i oni koji su posljedica optereenja opisanih u stavku 3.4.2, ne smiju premaivati doputene napone navedene u tablici 2. Za TVG vrijede vrijednosti iz odgovarajue ope graevinsko-inspekcijske dozvole.

    3.4.6 Savijanje potpuno intaktnog ostakljenja ne smije premaivati optereenja primije-njena u 3.4.2, 1/200 potporne duine.

    3.4.7 Pri dokazima o naponima i savijanju VSG ne smije se uzeti u obzir pozitivno djelu-jui sloj lijepljenja koji se nalazi izmeu pojedinih stakala.

    4 Optereenja4.1 Uzimaju se u obzir optereenja koja slijede iz inspekcijskog nadzora gradnje te

    tehnikih graevinskih odredaba.

    4.2 Pri izolacijskom ostakljenju dodatno se uzima u obzir uinak promjena tla-ka p0, koji proizlaze iz temperaturnih promjena T i promjena meteorolo-kog tlaka zraka pmet, kao i iz razlike H visine mjesta proizvodnje i mje-sta ugradnje. Za mjesto izrade vrijedi mjesto krajnjeg brtvljenja stakala.Uzimaju se u obzir obje kombinacije optereenja navedene u tablici 1.

    257

    6.9.1

  • Ako je razlika visina mjesta H poznata, umjesto izraunatih vrijednosti prema tablici 1 uzima se stvarna vrijednost.

    Polazite za upotrebu izraunatih vrijednosti za temperaturnu razliku T prema tablici 1 jest upotreba izolacijskog stakla s ukupnim stupnjem apsorpcije ma-njim od 30 % i zahtjev da se ne zagrijava pomou drugih graevinskih dijelova ili sjenila.

    Ako, zbog neuobiajenih uvjeta ugradnje, uzmemo u obzir nepovoljne tempe-raturne uvjete, u tom sluaju se mora dodatno upotrijebiti vrijednosti T ili p0 prema tablici B1 iz priloga B.

    4.3 Za ravna izolacijska ostakljenja s uvrenjem sa svih strana, pravokutnih sta-kala, u prilogu A dan je postupak izrauna za dokaz optereenja prema stavci-ma 4.1 i 4.2. Doputena je upotreba usporedivih postupaka.

    5 Dokaz o stabilnosti i dokaz o savijanju5.1 Ope informacije 5.1.1 Stakla se moraju dimenzionirati s obzirom na optereenja iz stavka 4.1 i 4.2,

    uzimajui u obzir sve utjecaje koji poveavaju optereenja (otvori, izrezi). Pri izolacijskim ostakljenjima treba uzeti u obzir povezanost pojedinih stakala s ukljuenim volumenom plina. Isto tako se mora uzeti u obzir i posebno nosivo ponaanje savijenih stakala (uinak ljuske).

    5.1.2 Pri dokazivanju stabilnosti i savijanja jednostrukih VSG ili ostaklje-nja, ne smije se uzimati u obzir pozitivno djelujui sloj lijepljenja staka-la. Isto vrijedi i za vezu izolacijskih ostakljenja putem rubnog brtvljenja.Kod vertikalnih ostakljenja iz izolacijskih stakala s VSG ili VG kod tih dokaza za promjenjiva optereenja dodatno se uzima u obzir granino stanje potpunog spoja lijepljenja.

    5.2 Dokaz napona5.2.1 Pri dimenzioniranju na optereenja po stavku 4.1 vrijede dozvoljeni naponi na

    savijanje i vlak prema tablici 2. Pri dimenzioniranju za prekrivanje optereenja prema stavcima 4.1 i 4.2 doputeno je povisiti doputene napone savijanja pre-ma tablici 2 openito za 15 % i pri vertikalnim ostakljenjima staklima od SPG-a i staklenim povrinama do 1,6 m2, iznimno za 25 %.

    * Dopune vidi u prilogu B1.U tablici 1 jeT Razlika temperature izmeu izrade i upotrebe,pmet Razlika meteorolokog zranog tlaka u mjestu ugradnje i pri izradi,H Razlika visine izmeu mjesta ugradnje i mjesta izrade,p0 iz izohornog tlaka koji proizlazi iz T, pmet i H (vidi jednadbu A5 u prilogu A).

    Tablica 1: Izraunate vrijednosti klimatskih optereenja* i posljedini izohorni tlak p0

    Kombinacija optereenja T u K pmet u kN/m

    2 H u m po u kN/m2

    Ljeti + 20 - 2 + 600 + 16

    Zimi - 25 + 4 - 300 - 16

    258

    6.9.1

  • 5.2.2 Donje staklo nadglavnog ostakljenja od izolacijskog stakla dimenzionira se, osim u sluaju planiranih optereenja prema stavcima 4.1 i 4.2, i za sluaj loma gornjeg stakla vlastitim optereenjem.

    5.3 Dokaz savijanja5.3.1 Savijanje stakla na najnepovoljnijem mjestu ne smije biti vee od vrijednosti na-

    vedenih u tablici 3.

    5.3.2 Pri dimenzioniranju donjeg stakla nadglavnog ostakljenja iz izolacijskog stakla prema stavku 5.2.2 dokaz o savijanju nije potreban.

    5.4 Olakanja za dokaze za vertikalna ostakljenja Izolacijska ostakljenja uvrena sa svih strana kod kojih vrijede sljedei uvjeti

    - Staklen proizvod: SPG, TVG ili ESG - Povrina: 1,6 m2

    - Debljina stakla: 4 mm - Razlika debljina stakla: 4 mm - Meuprostor: 16 mm - Optereenja vjetra w: 0,8 kN/m2

    mogu se koristiti bez daljnjih dokaza pri ugradnji do visine 20 m iznad terena pri normalnim uvjetima proizvodnje i ugradnje (upotreba izraunatih vrijednosti prema tablici 1).

    Ako je dubina kraeg ruba manja od 500 mm, na staklima od SPG-a poveava se opasnost od loma kao posljedica klimatskih optereenja.

    Tablica 2: Doputeni naponi savijanja i vlaka u N/mm2

    Vrsta stakla Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenjeESG od SPG 50 50

    ESG od livenog stakla 37 37

    Emajlirani ESG od SPG* 30 30

    SPG 12 18

    Liveno staklo 8 10

    VSG od SPG 15 (25**) 22,5

    * Emajli na vlanoj strani ** Doputeno samo za donja stakla nadglavnog ostakljenja izolacijskog stakla u sluaju optereenja "Lom

    gornjeg stakla".

    Tablica 3: Ogranienja savijanja

    Uvrenje Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenjeetverostrano 1/100 potporne irine stakla u glavnom smjeru nosivosti Ne zahtijeva se**

    Dvostrano iTrostrano

    Jednostruko ostakljenje:1/100 potporne irine stakla u glavnom smjeru nosivosti

    1/100 slobodnog ruba*

    Stakla u izolacijskom ostakljenju: 1/200 slobodnog ruba 1/100 slobodnog ruba*

    * Ova ogranienja ne moraju se uzimati u obzir ako se moe dokazati da pod optereenjem minimalna dubi-na uvrenja nee biti manja od 5 mm.

    ** Treba uzeti u obzir ogranienja doputenog savijanja proizvoaa izolacijskog stakla.

    259

    6.9.1

  • Prilog A: Postupak izrauna za izolacijsko staklo

    Za izolacijska ostakljenja s uvrenjem pravokutnih stakala sa svih strana, prijenos dijela optereenja na vanjska i unutarnja stakla i optereenja zbog klimatskih promje-na kod manjih deformacija moe se uzeti kao:- Izraun udjela a i i pojedinanih stakala na krutost ukupnog savijanja

    (A1)

    (A2)

    - Izraun karakteristine duine ruba a*

    (A3)

    Pratea vrijednost Bv ovisi o omjeru stranica a/b i dana je u tablici A1.

    Vrijednosti za a* za primjenjiva izolacijska ostakljenja sastavljena su ovisno o omjeru stranica a/b i predstavljene su u tablici A3

    - Izraun faktora

    (A4)

    - Izraunavanje izohornog tlaka p0

    Izohorni tlak p0 u meuprostoru (tlak pri nepromjenjivom volumenu) rezultat je klimat-skih promjena, kao to je vidljivo iz:

    p0 = c1T - pmet + c2H (A5)

    z c1 = 0,34 kPa/K

    i c2 =0,012 kPa/m

    Tablica A1: Pratea vrijednost BV (*)

    a/b 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1

    Bv 0,0194 0,0237 0,0288 0,0350 0,0421 0,0501 0,0587 0,0676 0,0767 0,0857

    * Vrijednosti za to izraunate su na osnovi kirchhofske teorije povrina za =0,23, a meuvrijednosti se mogu odrediti linearnom interpolacijom.

    260

    6.9.1

  • Napomena: Za VSG i VG s pojedinanim staklima (1, 2...) za debljinu stakla uzima se zamjenska debljina d* kako slijedi:

    - potpun spoj:

    - bez spoja:

    - Podjele optereenja

    Podjela optereenja i optereenja izohornog tlaka na vanjska i unutarnja stakla vidljiva je iz odgovarajuih podataka u tablici A2.

    Tablica A2: Podjela optereenja*

    Obremenitev na Obremenitev Dele obremenitve na zunanje stekloDele obremenitve na

    notranje steklo

    Zunanje stekloVeter wa (a + i ) wa (1 ) i waSneg s (a + i ) s (1 ) i s

    Notranje steklo Veter wi (1 ) a wi ( a + i ) wiObe stekli Izohorni tlak p0 - p0 + p0

    * Pravila predznaka vidi prilog B2U jednadbama od A1 do A5 je:a kraa duina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mmb dua duina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mmdSZR udaljenost izmeu stakala (meuprostor) u mmda debljina vanjskog stakla u mmdi debljina unutarnjeg stakla u mm

    Tablica A3: Udio pojedinanih stakala na ukupnu krutost dvoslojnog izolacijskog stakla i karakteristina duina ruba a* u mm za udaljenost izmeu stakala dSZR = 10; 12; 14 i 16 mm i za omjer izmeu stranica a/b = 0,33; 0,50; 0,67 i 1,0.

    dSZR Debljina stakla u mm Udio vrstoe a* u mm

    [mm] di da i a 0,33 0,50 0,67 1,00

    10

    4 4 50 % 50 % 243 259 279 328

    4 6 23 % 77 % 270 288 311 365

    4 8 11 % 89 % 280 299 322 379

    4 10 6 % 94 % 284 303 326 384

    6 6 50 % 50 % 329 351 378 444

    6 8 30 % 70 % 358 382 411 484

    6 10 18 % 82 % 373 397 428 503

    8 8 50 % 50 % 408 435 469 551

    8 10 34 % 66 % 438 466 503 591

    10 10 50 % 50 % 483 514 554 652

    12

    4 4 50 % 50 % 254 271 292 343

    4 6 23 % 77 % 283 302 325 382

    4 8 11 % 89 % 293 313 337 396

    4 10 6 % 94 % 297 317 341 402

    6 6 50 % 50 % 344 367 395 465

    6 8 30 % 70 % 375 400 430 507

    6 10 18 % 82 % 390 415 448 527

    8 8 50 % 50 % 427 455 490 577

    8 10 34 % 66 % 458 488 526 619

    10 10 50 % 50 % 505 538 580 682

    261

    6.9.1

  • dSZR Debljina stakla u mm Udio vrstoe a* u mm

    [mm] di da i a 0,33 0,50 0,67 1,00

    14

    4 4 50 % 50 % 264 281 303 357

    4 6 23 % 77 % 294 314 338 397

    4 8 11 % 89 % 305 325 350 412

    4 10 6 % 94 % 309 329 355 418

    6 6 50 % 50 % 358 381 411 483

    6 8 30 % 70 % 390 415 447 526

    6 10 18 % 82 % 405 432 465 547

    8 8 50 % 50 % 444 473 510 600

    8 10 34 % 66 % 476 507 547 643

    10 10 50 % 50 % 525 559 603 709

    16

    4 4 50 % 50 % 273 291 313 369

    4 6 23 % 77 % 304 324 349 411

    4 8 11 % 89 % 315 336 362 426

    4 10 6 % 94 % 320 341 367 432

    6 6 50 % 50 % 370 394 425 500

    6 8 30 % 70 % 403 429 463 544

    6 10 18 % 82 % 419 446 481 566

    8 8 50 % 50 % 459 489 527 620

    8 10 34 % 66 % 492 525 565 665

    10 10 50 % 50 % 543 578 623 733

    Prilog B: Objanjenja

    B1: Objanjenja uz najmanje vrijednosti za klimatska optereenja

    Pri odreivanju klimatskih vrijednosti u tablici 1 polazilo se iz sljedeih rubnih uvjeta:

    Kombinacija utjecaja ljeti - Uvjeti ugradnje:

    Osunanost 800 W/m2 zrake pod kutom 45;apsorpcija stakla 30 %;temperatura zraka vani i unutra 28 C;srednji zrani tlak 1010 hPa;otpor prolaza topline unutra i vani 0,12 m2K/W;posljedina temperatura u meuprostoru izmeu stakala pribl. +39 C.

    - Uvjeti proizvodnje:izrada zimi pri + 19 C i pri visokom tlaku zraka 1030 hPa.

    Nastavak tablice A3

    262

    6.9.1

  • Izvana Unutra

    Kombinacija utjecaja zimi - Uvjeti ugradnje:

    bez osunanosti;Ug-vrijednost stakla 1,8 W/m2K;temperatura zraka unutra 19 C i vani -10C;visok tlak zraka 1030 hPa;otpor prolaza topline unutra 0,13 m2K/W i vani 0,04 m2K/W;posljedina temperatura u meuprostoru izmeu stakala pribl. +2 C.

    - Uvjeti proizvodnje:izrada ljeti pri + 27 C i pri niskom tlaku zraka 990 hPa.

    Mogua je prisutnost posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje i oni se mogu uzeti u obzir pri izraunu s danim dodatnim vrijednostima za T i p0, u tablici B1.

    B2: Dopune uz pravila predznaka

    Pozitivni znak odabire se u smjeru "glavnog optereenja", npr.: za vertikalno ostaklje-nje u smjeru tlaka vjetra na vanjsko staklo (vidi sliku B2). Strelica zato pokazuje "izvana" prema "unutra". To pravilo vrijedi i ako dominiraju druga optereenja, npr. usisavanje vjetra ili unutarnji tlak kod izolacijskog stakla.

    Slika B2:Znakovi za optereenja i znakovi za savijanje kod verti-kalnog ostakljenja (prikazano je savijeno stanje):(a) Ako je tlak vjetra pozitivan

    na vanjsko staklo, time je i savijanje "prema unutra" pozitivno

    (b) Nadtlak u meuprostoru izmeu stakala (pozitivni) djeluje na izboenje unu-tarnjeg stakla prema unutra (pozitivno) i na izboenje vanjskog stakla prema van (negativno)

    (c) Pri podtlaku u meuprosto-ru izmeu stakala nastaju odgovarajui predznaci

    Tablica B1: Dodatne vrijednosti za T i p0 za ukljuivanje posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje

    Kombinacija optereenja Uzrok za veu razliku temperature T u K p0 u kN/m2

    Ljeto

    Apsorpcija od 30 % do 50 % + 9 + 3

    Zatita od sunca iznutra (ventilacija) + 9 + 3

    Apsorpcija vie od 50 % + 18 + 6

    Zatita od sunca iznutra (bez ventilacije) + 18 + 6

    Toplinska izolacija iza (panel) + 35 + 12

    Zima Negrijana zgrada - 12 - 4

    b)a) c)

    Tlak vjetra

    Savijanje Savijanje

    Nad-tlak

    Pod-tlak

    263

    6.9.1

  • Parapetne ploe za ventilirane konstruk-cije vanjskih zidova, pri vertikalnoj ugrad-nji ili ugradnji pod nagibom, dimenzioni-raju se u skladu s DIN 18516 - 4. vrijede sljedei doputeni naponi savijanja:

    Vrijednosti iz tablice mogu se upotrijebiti za izraunavanje samo ako se na para-petnim ploama provodi vlastita unutar-nja kontrola proizvoaa, odnosno vanj-ski nadzor putem priznatog instituta.

    Uz dimenzioniranje dopustivih napona savijanja mora se provjeriti savijanje slo-bodne stranice (dvostrano uvrivanje) i savijanje na sredini stakla.

    f lmax / 100

    objanjenje znakova

    lmax = najdua stranica stakla pri etvero-straninom uvrivanju, odnosno slo-bodna udaljenost podupore pri dvostra-nom i trostranom uvrivanju.

    Podruje zatite od pada u dubinu regu-lira "Tehniki pravilnik za upotrebu osta-kljenja koja tite od pada u dubinu" TRAV (Technischen Regeln fr die Verwendung von absturzsichernden Verglasungen TRAV). Pravilnik regulira pitanje osta-kljenja, pri kojima ovjek pri naletu moe slomiti staklo, a zatim pasti vie od 1 m u

    dubinu. U nastavku e se takva ostaklje-nja nazivati zatitnim ostakljenjima.

    Uz potivanje pravilnika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-jedinani sluaj.

    Kaljeno sigurnosno staklo (RX SAFE ESG) od Doputeni naponi savijanja dop (N/mm2)

    zrcalnog stakla 40

    livenog stakla 30

    emajliranog stakla ako je emajliranje direktno na povrinu stakla i

    - lei u vlanoj zoni 25

    - lei u tlanoj zoni 40

    6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla ESG

    6.9.3 SIgurnosna ostakljenja TRAV

    264

    6.9.2

  • Tehniki pravilnik za primjenu ostakljenja koja uvaju od pada u dubinu (TRAV)

    Verzija sijeanj 2003.

    Sadraj 1 Podruje primjene 2 Graevinski proizvodi 3 Uvjeti upotrebe 4 Optereenja 5 Dokaz o nosivosti pod statikim optereenjima 6 Dokaz o nosivosti pod udarnim (dinamikim) optereenjima

    Prilozi A Vane povrine mjesta udara B Konstruktivni prijedlozi, ispitivanjima potvrene ograde kategorije B C Vrijednosti napona za pojednostavljeni dokaz izrauna sigurnosti od udara

    prema poglavlju 6.4 D Doputena odstupanja od pravokutnih oblika pri ostakljenjima potvrenim

    ispitivanjem udara E Upute za odreivanje vrijednosti napona u prilogu C (informativno)

    1 Podruje primjen

    1.1 Tehniki pravilnik vrijedi za sljedee mehaniki uvrena ostakljenja ako slue i za to da tite ljude na radnoj povrini od bonog pada u dubinu. Pri tome se najmanja razlika u visini odreuje s obzirom na odgovarajui upanijski pravilnik o gradnji. Regulira:

    - Vertikalna ostakljenja prema "Tehnikom pravilniku upotrebu linijski uvre-nih ostakljenja", objavljenom u DIBt 6/1998 (TRLV), kojima se po tim pravilima, zbog njihove zatitne funkcije od pada u dubinu odreuju dodatni zahtjevi; do-zvola za upotrebu u stavku 1.5 TRLV za ostakljenja iji gornji rub lei maksi-malno 4 m iznad radne povrine ne vrijedi za ostakljenja koja tite od pada u dubinu.

    - Nosiva staklena ograda s neprekinutim rukohvatom - Ispune ograda od stakla, koje moraju odgovarati zahtjevima prema TRLV ili

    TRAV ili ispune ograda od stakla koje moraju ispunjavati samo zahtjeve prema TRAV, npr. tokasto uvrene ispune ograda u unutranjosti zgrade.

    U posebnim uvjetima upotrebe (npr. na nogometnim stadionima) ili pri povea-noj opasnosti od udara (npr. transport tekog tereta, zakljuna rampa ispred ostakljenja itd.) zahtijevane su dodatne mjere (npr. upotreba viih optereenja na ruicu, odnosno preku, odvodnik udara itd).

    265

    6.9.3

  • 1.2 Ostakljenja koja tite od pada u dubinu po ovom se pravilniku dijele u tri katego-rije (vidi i sluajeve u prilogu A):

    Kategorija A Linijski uvrena vertikalna ostakljenja u smislu TRLV, koja nemaju nikakvu no-

    sivu preku ili ispred postavljene ruice prema pravilima gradnje na traenoj visini za preuzimanje horizontalnog optereenja. Rubovi ostakljenja moraju biti zatieni od udaraca uvrenjem (npr. stup, preka, susjedna stakla) ili pomo-u direktno susjednih graevinskih dijelova (npr. stijene ili stropovi).

    Kategorija B Nosiva staklena ograda, linijski uvrena na donjem rubu, u konstrukciji, ija

    su pojedina stakla povezana pomou nasaenog neprekidnog rukohvata. Osim zatite gornjeg ruba staklene ograde rukohvat mora osigurati siguran prijenos planiranog horizontalnog optereenja u visini nosaa (optereenje nosaa), i to ak i pri lomu jednog elementa ograde.

    Kategorija C Ostakljenja koja tite od pada u dubinu, ne slue za prijenos horizontalnog op-

    tereenja u visini nosaa i odgovaraju jednoj od sljedeih skupina: C1: Ispuna ograde tokasti ili linijski uvrena na najmanje dvije suprotno lee-

    e strane. C2: Ostakljenja linijski uvrena na najmanje dvije suprotno leee strane u

    smislu TRLV ispod nosaa koji je namjeten u visini ruice ograde i prenosi optereenja.

    C3: Ostakljenja kategorije A ispred kojih je postavljena preka za prijenos opte-reenja na traenoj visini po graevinskom pravilniku.

    2 Graevinski proizvodi

    2.1 S obzirom na primjenjive staklene proizvode vrijedi stavak 2 TRLV-a. Lijepljena sigurno-sna stakla (VSG) moraju odgovarati popisu pravila gradnje A, dio 1, red. br. 11.8. Osim toga mogu se koristiti takvi stakleni proizvodi koji su pomou ope graevinsko-inspek-cijske dozvole doputeni iskljuivo za upotrebu u okviru TRLV (npr. djelomino kaljeno staklo, borosilikatno staklo). Debljine pojedinih stakala za izradu lijepljenog sigurno-snog stakla VSG meusobno mogu odstupati maksimalno za faktor 1,5. Za izradu VSG mogu se koristiti i vrste stakla koje imaju opu graevinsko-inspekcijsku dozvolu isklju-ivo za primjenu u okviru TRLV.Termiki prednapregnuto borosilikatno staklo s opom graevinsko-inspekcijskom dozvolom mogu se koristiti u ovom tehnikom pravilniku za podruja primjene ESG-a.

    2.2 Za sva podruja primjene u kojima odredbe nadzora gradnje predviaju za upotre-bu TRLV kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-a (ESG-H-a) po popisu pravila gradnje A, i za ostakljenja za zatitu od pada po ovom tehnikom pravilniku predvien ESG-H, iako e se jedinstveno koristiti pojam ESG.

    266

    6.9.3

  • 2.3 Nosivi dijelovi draa staklene konstrukcije (stup, preka, sidrenje na zgradi itd.) mo-raju odgovarati predmetnim tehnikim graevinskim propisima.

    2.4 Svi koriteni materijali moraju biti, ako polazimo od strunog servisiranja i odravanja, trajno postojani na utjecaje (npr. hladnoa, temperaturna kolebanja, UV-zraenje, od-govarajua sredstva za ienje i postupci ienja, kontaktni materijali).

    3 Uvjeti upotrebe

    3.1 Ovaj tehniki pravilnik ogranien je na osnovne provjerene sluajeve primjene. Regulirane su sljedee varijante izvedbi:

    Kategorija A - Jednostruka ostakljenja od VSG. - Izolacijska ostakljenja: za stranu koja je okrenuta u smjeru udara (strana napa-

    da) izolacijskog ostakljenja, zbog opasnosti od oteenja moe se upotrijebiti samo VSG, ESG ili lijepljeno staklo od ESG-a.

    - Ako je strana napada izolacijskog ostakljenja od VSG-a, za vanjsko staklo se mogu upotrijebiti svi stakleni proizvodi prema 2.1. Ako strana napada nije od VSG-a, vanjsko staklo mora biti od VSG-a.

    Kategorija B Moe se koristiti samo VSG.

    Kategorija C - Sva jednostruka ostakljenja kategorije C su u VSG izvedbi. Odstupanja se

    mogu izvesti kod jednostrukog ostakljenja kategorije C1 i C2 kod linijskog uvrenja u ESG-u sa svih strana. Za staklo izolacijskog ostakljenja, koje je okrenuto u smjeru napada, moe se koristiti samo ESG ili VSG. Za izolacijska ostakljenja kategorije C3, s obzirom na koritene staklene proizvode, vrijede zahtjevi kategorije A.

    - Za vanjsko staklo izolacijskog ostakljenja kategorija C1 i C2 mogu se koristiti svi stakleni proizvodi od stavka 2.1.

    3.2 Slobodni rubovi rubno uvrenih ispuna ograda moraju biti zatieni od ne-namjernih udaraca preko konstrukcije ograde ili susjednih stakala. Moe se poi od zadovoljavajue zatite rubova ako na podruju stakla mjera izmeu susjednih stakala ili susjednih graevinskih dijelova ne premauje udaljenost od 30 mm. Kod ispuna ograda uvrenih preko buenih rupa od VSG-a zatita rubova nije potrebna.

    3.3 Rupe su dozvoljene samo na staklima od VSG od ESG od. VSG od TVG.

    3.4 Osim toga, i za staklene ograde i ispune ograda vrijede uvjeti upotrebe prema TRLV, odsjek 3. 1. 1 i 3.1.4 do 3.1.6.

    267

    6.9.3

  • 4 Optereenja

    4.1 Karakteristine vrijednosti optereenja na ostakljenja koja tite od pada u dubi-nu (npr. vjetar, horizontalno optereenje u visini nosaa ili ukratko: optereenja nosaa itd) mogu se preuzeti iz vaeih tehnikih graevinskih propisa. Pri izo-lacijskim ostakljenjima osim toga se uzimaju u obzir i razlike tlaka izmeu zatvo-renog volumena plina i okolnog zraka iz temperaturnih i atmosferskih kolebanja pritiska, kao i promjene visine izmeu mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2).

    4.2 Pri dokazivanju izolacijskih ostakljenja pod istovremenim optereenjem vjetra (w) i optereenjem nosaa (h), mogu se zanemariti dodatni zahtjevi iz razlika tla-ka (d) prema stavku 4.1. Nadalje u ovom sluaju za osnovu, umjesto potpunog prekrivanja, moe se uzeti najnepovoljnija varijanta od obje kombinacije sluaja optereenja za dimenzioniranje konstrukcije ostakljenja.

    w + h/2 h + w/2

    Osim toga se i optereenje nosaa, kao i optereenje vjetra mogu potpuno pre-kriti optereenjem iz razlike tlaka:

    h + d w + d

    4.3 Osim projektiranih statikih optereenja prema stavku 4.1, mora biti dokazana i dovoljna nosivost konstrukcije ostakljenja pri udarcu, odnosno naletu ljudi (vidi stavak 6). Pri dokazivanju sigurnosti od udarca, optereenja prema stavcima 4.1 i 4.2 ne moraju se prekrivati.

    5 Dokaz nosivosti pod statikim optereenjima

    5.1 Za ostakljenje i nosivu konstrukciju uvijek treba izraunati nosivost opteree-nja s kombinacijama optereenja po stavcima 4.1 i 4.2. Doputeni naponi na savijanje za koritene staklene proizvode preuzimaju se iz TRLV (vidi tablicu 2, vertikalna ostakljenja) ili, pri staklenim proizvodima s opom graevinsko-teh-nikom dozvolom, iz potvrde o dozvoli. Za dokaz nosive konstrukcije ostakljenja vrijede predmetni tehniki propisi. Deformacija, odnosno savijanje, koje nastu-pa zbog statikog optereenja, ograniava se tako da je osigurana upotreblji-vost ostakljenja koja uva od pada u dubinu. Za ostakljenja iz podruja primje-ne TRLV-a uzimaju se obzir navedena ogranienja savijanja za optereenja po stavku 4 ovog tehnikog pravilnika.

    5.2 Pri raunskim dokazima obuhvaaju se svi utjecaji koji su vani za drae i osta-kljenja pomou dovoljno preciznih raunskih modela.

    268

    6.9.3

  • 5.3 Pri dimenzioniranju izolacijskih ostakljenja pod statikim optereenjima sta-vaka 4.1 i 4.2, moe se iskoristiti veza unutarnjeg i vanjskog stakla preko volu-mena plina koji se nalazi u meuprostoru izmeu stakala. Za ostakljenja linijski uvrena sa svih strana pod ravnomjerno podijeljenim optereenjem, moe se upotrijebiti priblian postupak TRLV. Vezivanje unutarnjeg i vanjskog stakla u izolacijskom ostakljenju pri neravnomjerno podijeljenom optereenju (npr. op-tereenje nosaa) pri uvrenju koje nije sa svih strana, preraunava se sva-ki pojedinani sluaj, uzimajui u obzir krutost stakala i ope jednakosti plina. Savijanje izolacijskih ostakljenja ograniava se tako da se unuta