tehnicke preporuke- individaulni objekti

of 37 /37
TEHNIČKE PREPORUKE ZA IZVOĐENJE PRIKLJUČAKA INDIVIDUALNIH OBJEKATA 1

Author: simonidapuhalo

Post on 02-Aug-2015

288 views

Category:

Documents


2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

TEHNIKE PREPORUKEZA IZVOENJE PRIKLJUAKA INDIVIDUALNIH OBJEKATA

1

SADRAJ1.Uvod..

3 4

2.Podruje primjene ..3 3.Definicija pojmova...

4.Tehnike karakteristike .......................5 4.1 Tehniki uvjeti za izvoenje prikljuaka individualnih objekata ..5 4.2 Vrste i naini prikljuaka objekata individualne izgradnje .7 a) Prikljuak izveden podzemnim kabelom .6 b) Nadzemni prikljuak izveden samonosivim kabelskim snopom (SKS).11 4.3 Vrste ormaria za individualne stambene objekte 17 4.3.1 Kuni prikljuni ormari (KPO) 18 4.3.2 Prikljuno-mjerni ormari (PMO) 19 4.3.3 Mjerni ormari (MO) 4.4 Glavni vod stana.

20

4.3.4 Razdjelni instalacijski ormari stana (RIOS) 22..

23

4.5 Mjere zatite prikljuka ..24 4.5.1 Zatita od elektrinog udara ..24 a) Zatita direktnog dodira dijelova pod naponom25 b) Nadstrujna zatita kunih prikljuaka ...27 c) Zatita od toplinskog djelovanja i poara.

28

d) Zatita od vanjskih utjecaja .28 4.6 Privremeni gradilini prikljuak ..28 4.7 Uvjeti osiguranja kvalitete (kakvoe) .30 5. Literatura ..31 5.1 Standardi ..32 5.2 Zakoni i pravilnici..34 5.3 Popisi i preporuke ...34 6. Popis priloga ...35.. PRILOZI....

35

2

1. UVODTehnikim preporukama odreuju se uvjeti za izvoenje prikljuaka individualnih objekata, te obuhvaaju: - izvoenje prikljuka - sustav razvoda i mjerenja elektrine energije - zatitu od elektrinog udara - zatitu od preoptereenja i struja kratkih spojeva- te osiguranje kakvoe (kvalitete).

Tehnike preporuke su usklaene s vaeim propisima, normama, kao i s vaeim Opim uvjetima za isporuku elektrine energije, Tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije i s Pravilnikom o mjernom mjestu krajnjeg kupca. Pozivanje na koritenu literaturu i crtee u prilozima je u tekstu oznaeno uglatim zagradama (npr. [X] ili [Prilog br.X]). Cilj je Pravilnika jedinstven nain izvedbe prikljuaka, uz koritenje standardne opreme, te je o njihovom donoenju potrebno pravodobno upoznati proizvoae opreme, investitore, projektante i izvoae radova na individualnim objektima.

2.

PODRUJE PRIMJENE

Primjena tih tehnikih pravilnika obvezna je pri projektiranju i izvoenju elektroenergetskih instalacija u svim individualnim stambenim objektima trajnog karaktera s/bez poslovnog prostora u prizemlju objekta koji se prikljuuju na niskonaponsku mreu JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

3

Pravilnik se ne odnosi: projektiranje i izvoenje elektroenergetskih instalacija u poslovnim ve izgraene objekte, postupak ishoenja za graenje, - nabavljenu opremu prije donoenja Odluke o usvajanju Pravilnika, ukoliko to nije utvreno posebnom odredbom i - specifine vikend objekte (montane drvene kue, kontejnere, kampprikolice i sl.) koji nisu trajnoga karaktera. objektima, - objekte za koje je ve izdano odobrenje za graenje ili je pokrenut

3.

DEFINICIJE POJMOVA

3.1 Individualni stambeni/poslovni objekt smatra se objekt s 4 ili manje mjernih mjesta. 3.2 Prikljuak je sklop elektrinih vodova i ureaja, srednjega i niskoga napona, ukljuujui i obraunsko mjerno mjesto, kojima se objekt kupca/proizvoaa povezuje s distribucijskom mreom. 3.3 Privremeni gradilini prikljuak za objekte individualne izgradnje je sklop elektrinih vodova i ureaja niskoga napona, kojima se gradilite objekta individualne izgradnje povezuje s elektroenergetskim objektom distributera elektrine energije. Prikljuak je privremenoga karaktera. 3.4 Mjerno mjesto oznaava mjesto u distribucijskoj mrei na kojem se mjeri elektrina energija i/ili snaga koju kupac preuzima iz distribucijske mree, odnosno koju proizvoa daje u distribucijsku mreu. 3.5 Kuni prikljuni ormari (KPO) slui za prikljuak individualnih stambenih objekte na niskonaponsku mreu (kabelsku ili nadzemnu).

4

3.6 Prikljuno-mjerni ormari (PMO) objedinjuje funkciju prikljuenja individualnoga stambenog objekta na niskonaponsku mreu (kabelsku ili nadzemnu) i mjernoga mjesta objekta. 3.7 Mjerni ormari (MO) slui za mjerenje i razvod elektrine energije objekta. 3.8 Razdjelni instalacijski ormari razdjelnik stana (RIOS) slui za razdiobu elektrine energije po strujnim krugovima u stanu. 3.9 Glavni osigurai prikljuka (ili prekida s termomagnetskim lanom) slue za zatitu prikljuka mjernoga mjesta od preoptereenja i kratkoga spoja, kao i za brzo iskljuenje elektroenergetske instalacije objekta. 3.10 Glavni osigurai stana (ili prekida) slue, osim za zatitu glavnoga voda stana od preoptereenja i kratkog spoja, i za eventualno iskljuenje elektrine instalacije stana. 3.11 Glavni vod stana vod je poloen od mjernoga ureaja do razdjelnoga instalacijskoga ormaria stana. 3.12 Brojilo elektrine energije (brojilo) oznaava ureaj koji mjeri i registrira potronju elektrine energije na obraunskom mjernom mjestu, prema vaeim propisima podruju mjeriteljstva. 3.13 Uklopni sat slui za upravljanje tarifama vietarifnih elektrinih brojila u stambenom objektu. 3.14 Fazni je vodi napojni vodi koji povezuje kupce s izlaznim krajevima namotaja transformatora distributivne mree preko rasklopnih i zatitnih ureaja elektroenergetskog prikljuka. 3.15 Neutralni vodi (N) je vodi koji povezuje strujne izvore s troilima i spojen je neprekinuto s neutralnom tokom sustava napajanja (zvjezdite niskonaponske mree). 3.16 Zatitni vodi (PE) je vodi koji slui za spajanje izloenih vodljivih dijelova elektrine instalacije kao i ostalih vodljivih dijelova, elektrinoga prikljuka i uzemljivaa. Vodi se kao zasebni vodi od mjesta spoja vodljivog dijela (kuita) do uzemljivaa.

5

3.17 Neutralni vodi sa zatitnom funkcijom nul vodi (PEN) vodi je koji ujedinjuje funkcije neutralnoga (N) i zatitnoga (PE) vodia. 3.18 Dodatno elektrino brojilo slui za mjerenje upravljive potronje.Ovisno o snazi upravljive potronje ugrauje se jednofazno ili trofazno brojilo.

3.19 Ograniavalo strujnoga optereenja-limitator je ureaj koji onemoguava prekoraenje izabranoga strujnog optereenja. Izveden je kao termomagnetski prekida koji ima funkciju zatite instalacije od kratkog spoja i preoptereenja. Isti se smjeta u: PMO, MO, u brojilu ili u RIOS-u.

4.

TEHNIKE KARATERISTIKE

4.1

TEHNIKI UVJETI ZA IZVOENJE PRIKLJUAKA INDIVIDUALNIH OBJEKATA

4.1.1 Uvjeti i nain prikljuenja potencijalnoga krajnjeg kupca elektrine energije moraju biti usklaeni s energetskim uvjetima i razvojnim konceptom elektroenergetske mree na predmetnoj lokaciji. Za prikljuenje novih krajnjih kupaca ili za poveanje vrne

4.1.2

snage postojeih krajnjih kupaca nadleni distributer na zahtjev krajnjeg kupca izdaje prethodnu elektroenergetsku suglasnost i elektroenergetsku suglasnost kojima se definiraju uvjeti prikljuenja te meusobni odnosi izmeu krajnjega kupca i distributera elektrine energije, sukladno opim uvjetima za isporuku el.energije.6

4.1.3 Suglasnost moe biti izdana i na zahtjev nadlene Slube institucija izvrne vlasti (na ime krajnjega kupca), ukoliko je to zakonom definirano.

4.2

VRSTE I NAINI PRIKLJUAKA OBJEKATA INDIVIDUALNE IZGRADNJE

4.2.1 Svaki objekt individualne izgradnje predstavlja jednu graevinsku cjelinu, za koju se izvodi poseban prikljuak. 4.2.2 Prikljuke individualnih objekata izvodi distributer elektrine energije. Prikljuenje i putanje pod napon objekata krajnjega kupca vri iskljuivo distributer, pod uvjetima i na naine koji su odreeni vaeim opim uvjetima za isporuku elektrine energije. 4.2.3 S obzirom na vrstu niskonaponske mree, ureenost terena, poloaj objekta koji se prikljuuje te planirano vrno optereenje, prikljuci individualnih objekata mogu se izvoditi: a) Podzemno, energetskim kabelom: [Prilog 1, a) i b)] - s niskonaponske kabelske mree - s niskonaponske nadzemne mree. b) Samonosivim kabelskim snopom: [Prilog 1, c) i d) ] - s niskonaponske nadzemne mree izvedene golim vodiima - s niskonaponske nadzemne mree izvedene samonosivim kabelskim snopom.

7

4.2.4 preko :

Prikljuak individualnoga stambenog objekta izvodi se - kunog prikljunog ormaria (KPO), ili - preko prikljuno-mjernog ormaria (PMO).

4.2.5 Nain prikljuka individualnog stambenog objekta na elektroenergetsku mreu definira distributer elektroenergetskom suglasnou. 4.2.6 Poetna toka prikljuka individualnoga stambenog objekta moe biti: [Prilog 2] - odvojno mjesto na niskonaponskoj zranoj mrei - razvodni ormar niskonaponske mree - kuni prikljuni ormari (KPO), odnosno prikljuno-mjerni ormari (PMO) - kuni prikljuni ormari (KPO) individualnog stambenog objekta Krajnja toka prikljuka je: - KPO individualnog stambenog objekta ili - PMO individualnog stambenog objekta .

4.2.7

4.2.8 Prikljuak individualnoga stambenog objekta izvodi se kao jednofazni ili trofazni. 4.2.9 U sluaju izvoenja jednofaznog prikljuka voditi rauna o simetrinom faznom optereenju cijeloga transformatorskog podruja. 4.2.10 Izvedeni prikljuak treba snimiti i ucrtati u tehniku dokumentaciju koju vodi nadleni distributer.

8

a) Prikljuak izveden podzemnim kabelom 4.2.1.1 Podzemni kabelski prikljuak ostvaruje se: - radijalno (pojedinani prikljuci objekata) - sustav ulaz-izlaz (grupni prikljuci uz radijalan sustav napajanja s mogunou rada u prstenu). 4.2.1.2 Za kabelski prikljuak koriste se tipizirani kabeli sa Cu ili Al vodiima iji je presjek ovisan o oekivanom optereenju (vrnoj snazi) objekta. Preporua se koristiti tipizirane kabele: - XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x16 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x10 mm2 - XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x25 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x16 mm2 XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x35 mm2 ,1 kV, odnosno XP00-AY, odnosno PP00-AY 4x50 mm2 ,1 kV, odnosno PP00 4x25 mm2 PP00 4x35 mm2 4.2.1.3 Za realizaciju prikljuka podzemnim kabelom potrebno je: - odrediti poetnu toku napajanja s niskonaponske mree, te krajnju toku prikljuka (odreuje nadleni distributer), - iskopati kanal od mjesta odreenoga kao toka napajanja do krajnje toke prikljuka, koja je odreena za smjetaj prikljunog ormaria, odnosno prikljuno-mjernog ormaria, te u kanal poloiti kabel, - postaviti na objektu plastinu cijev (za prikljuak ulaz-izlaz postaviti 2 cijevi) minimalnog promjera 50 mm od donjeg ruba prikljunog ormaria do 600 mm ispod razine zemlje. Postaviti jednu (dvije) cijev(i) od istog materijala, promjera 50 mm u iskopani kanal za irinu betonske povrine (vijenca) oko objekta. Na podrujima gdje se uvlai i signalni kabel potrebno je uz prethodnu cijev postaviti plastinu cijev, promjera 25 mm, za

9

signalni kabel. Cijevi moraju biti postavljene tako da je osiguran minimalni promjer savijanja za predviene prikljune kabele, - ispod PO-a mogue je, prema potrebi, izraditi betonski zdenac dimenzija 0,5x0,5x0,8 m, radi lakeg uvlaenja prikljunog kabela. 4.2.1.4 Prikljuni, odnosno prikljuno-mjerni ormari postavlja se na prikladno i uvijek pristupano mjesto i to: - u/na fasadu objekta, i - na ogradni zid graevinske parcele ili - na stup niskonaponske mree.

4.2.1.5 Kuni prikljuni ormari (KPO) treba postaviti na visinu od 0,6 do 1,1m od gazita do donjega ruba ormaria. 4.2.1.6 Prikljuno-mjerni ormari (PMO) treba postaviti tako da visina od gazita do prozoria za oitavanje stanja podataka iznosi maksimalno 1,7m. 4.2.1.7 Nakon postavljanja prikljunoga ormaria u zid, treba ga obzidati i obukati, tako da se omogui naknadno uvlaenje prikljunoga kabela u ormari i njegovo spajanje. 4.2.1.8 U sluaju izrazite vlage ili posolice treba primijeniti odgovarajuu kabelski zavretak na prikljunom kabelu. 4.2.1.9 U sluaju da je kabelski prikljuak izveden s nadzemne mree (izvedene golim vodiima ili SKS-om), kraj kabela obvezno treba zavriti kabelskom zavrnicom. Neophodno je na mjestu prikljuenja osigurati zatitu od prenapona ugradnjom niskonaponskih odvodnika prenapona (0,5 kV, 5 kA).

10

4.2.1.10 Spoj faznih vodia kabela i faznih vodia nadzemne mree treba ostvariti odgovarajuim spojnim priborom (Al-Cu stezaljke ili izolirane vijane stezaljke), dok spoj neutralnog (nul) vodia kabela i neutralnog (nul) vodia nadzemne mree obvezno treba izvoditi kompresijskom stezaljkom. 4.2.1.11 Prijelaz s nadzemne mree na kabel izvesti na odcjepnom stupu po dijelu stupa dostupnom za dodir sa zemlje. Kabel se postavlja u metalnu (elinu pocinanu) cijev duljine 2,5 m (0,3 m ukopano u zemlju), privrenu obujmicama za stup. Otvor cijevi ovisi o minimalnom polumjeru savijanja za predviene prikljune kabele i iznosi minimalno 15 x Dkabela. [Prilog br.17]. Metalnu cijev treba povezati na uzemljiva betonskoga stupa, ako uzemljiva postoji. Ukoliko se radi o veem broju kabela, koristiti polu cijev ili odgovarajui zatitni profil. 4.2.1.12 Nije doputeno polagati dvoilne podzemne energetske

kabele.

b) Nadzemni prikljuak izveden samonosivim kabelskim snopom (SKS) 4.2.2.1 Samonosivi kabelski snop za izradu kunoga prikljuka individualne izgradnje sastoji se od zajedniki pouenih faznih Al vodia presjeka 16 mm2, izoliranih umreenim polietilenom, bez nosivoga ueta od odreene aluminijske legure, ukljuujui funkciju neutralnoga vodia. Cijeli se samonosivi snop konstrukcijski vjea ili zatee. 4.2.2.2 Prikljuak, s obzirom na optereenje i vrstu prikljuenih troila, moe se izvoditi kao [Prilozi br.20, 21, 22, 23, 24 i 25]:

11

- jednofazni, s kabelskim snopom X00 A, 2 x 16 mm2; 0,6/1 kV i - trofazni, s kabelskim snopom X00 A, 4 x 16 mm2; 0,6/1 kV. 4.2.2.3 Prikljuak individualnog stambenoga objekta samonosivim kabelskim snopom izvodi se s magistralne niskonaponske mree, koja je izvedena viim stupnjem presjeka samonosivog kabelskog snopa, ili s niskonaponske mree izvedene golim vodiima. 4.2.2.4 Prikljuak individualnoga stambenog objekta u seoskim i prigradskim podrujima naelno se izvodi samonosivim kabelskim snopom. 4.2.2.5 Svaki individualni stambeni objekt, kao graevinska cjelina, mora imati vlastiti prikljuak samonosivim kabelskim snopom. 4.2.2.6 S individualnog stambenog objekta prikljuenog samonosivim kabelskim snopom nije dozvoljeno prikljuenje drugog individualnog stambenog objekta. 4.2.2.7 Nije doputeno koristiti samonosivi kabelski snop 4x16 mm za istodobno izvoenje dva jednofazna prikljuka.

4.2.2.8 Nije dooputeno samonosivi kabelski snop, kao dio prikljuka, polagati neposredno u zemlju ili izravno u zid graevinskoga objekta. 4.2.2.9 U sluaju da nije definirana konana visina individualnoga stambenog objekta, jer se izgradnja istog izvodi etapno, nije doputeno prikljuenje objekta izvoditi kabelskim snopom nego podzemno, kabelskim putem. Kabelski se prikljuak uvjetuje i u

12

sluaju kad nije mogue postii propisanu sigurnosnu visinu od toke ovjeenja na fasadi do gazita. 4.2.2.10 Kabelski snop kojim se objekt prikljuuje na niskonaponsku mreu nije doputeno polagati u potkrovlju objekta. Isti mora biti izveden vanjskim nezapaljivim zidovima objekta, pri emu je neophodno pridravati se sigurnosnih udaljenosti. 4.2.2.11 Kabelski se snop nakon prihvata na fasadi objekta treba postaviti u negorivu plastinu cijev po vanjskim nezapaljivim zidovima objekta. Pri tome je potrebno pridravati se sigurnosnih udaljenosti i uvjeta polaganja kabela u savitljivim plastinim cijevima. 4.2.2.12 Treba voditi rauna o tom da ovako montirane plastine cijevi ne omogue ulazak vode izazvane izravnim djelovanjem atmosferskih prilika ili slijevanjem vode niz kabel. 4.2.2.13 Privrenje kabelskoga snopa na fasadu objekta izvesti originalnim zateznim stezaljkama i nosaima. Zidne nosae prikljuka treba ukopati u zid objekta do otisnute oznake na nosau ili minimalno 15 cm. 4.2.2.14 Prikljuak kabelskoga snopa moe se izvesti preko krovnog nosaa ili krovne uvodne ploe u sluaju nedostatne visine individualnoga stambenog objekta, s tim da se isti sputa u plastinu negorivu cijev du fasade, pri emu izbjegavati postavljanje kabela kroz tavan objekta. 4.2.2.15 Preporua se, poradi imovinsko-pravnih odnosa, izbjegavati voenje prikljuka preko zemljinih parcela razliitih vlasnika. Lokaciju stupa (stupova) treba, u naelu, odabrati na granici dviju

13

parcela, tako da prikljuni vod prelazi graevinskom parcelom vlasnika objekta koji se prikljuuje na niskonaponsku mreu. 4.2.2.16 Sigurnosne udaljenosti samonosivog kabelskog snopa od dijelova zgrade iznose: - za SKS na nosau privrenom u zid - od donjega (gornjega) ruba prozora ili vrata (na vie, odnosno na nie) - od otvora prozora i vrata vodoravno u svim pravcima - od sljemena krova - od drugih dijelova krova - od dijela terase (balkona) vodoravno u svim pravcima - od dijela terase (balkona) na nie 4.2.2.17 Samonosivi kabelski snop predvien za izvoenje kunoga prikljuka izravno se (bez prekida) prikljuuje na mjerni ormari objekta (podnoje glavnih osiguraa ili niskonaponski prekida). 4.2.2.18 Spajanje samonosivoga kabelskog snopa prikljuka na magistralni niskonaponski vod izvoditi putem izoliranih odcjepnih stezaljki za fazne vodie, a putem kompresijskih stezaljki za neutralni (nul) vodi. Iste moraju zadovoljavati u pogledu oekivanoga strujnog optereenja, kao i tehnologije spajanja aluminija. 4.2.2.19 Kontaktno mjesto mora osigurati spoj koji: - skida aluminijski oksid na kontaktnim povrinama - osigurava konstantan specifini tlak na vodi - se pritee proraunatim zakretnim moment kljuem (Mp = 7 Nm). 0,30 m 0,60 m 0,50 m 0,50 m 0,60 m 0,30 m 0,15 m

14

4.2.2.20 Kada je raspon od odcjepnog stupa do prikljuka na fasadi objekta vei od 30 m, potrebno je izmeu njih ugraditi nosivi stup meustup. (Pod rasponom se podrazumijeva udaljenost od prikljunoga mjesta na niskonaponskoj mrei do mjesta zatezanja na objektu). 4.2.2.21 Privrenje SKS-a na fasadu objekta se izvodi originalnim zateznim stezaljkama i nosaima. Zatezanje se prikljunoga voda izvodi runo. Standardna zatezna stezaljka treba izdrati silu do 1500 N. Kod veih sila od naprijed navedene sile treba doi do proklizavanja kabela u stezaljci. 4.2.2.22 Krov objekta ne moe posluiti kao potporna toka za prijelaz prikljunoga voda na objekt drugoga vlasnika, dok se prikljuak SKS-om moe izvoditi posebno za svaki objekt pomou krovnoga nosaa u sigurnosnoj izvedbi. [Prilog br. 15] 4.2.2.23 Vodii samonosivoga kabelskog snopa moraju biti izolirani kako na mjestima vjeanja kabela u zateznim i nosivim stezaljkama tako i na mjestu prikljuenja u odcjepnim stezaljkama. 4.2.2.24 Zabranjeno je skidati izolaciju kabela faznih vodia poradi izvoenja spojnih i kontaktnih mjesta na samonosivom kabelskom snopu. 4.2.2.25 Maksimalno radno naprezanje samonosivoga kabelskog snopa predvienog za izradu prikljuaka iznosi:

15

Presjek SKS X00-A Maksimalno radno naprezanje (mm2) Za raspone do 10 m Za raspone preko 10 m 2 x 16 4 x 16 2 x 16 4 x 16 m (N/mm2) 16 10 16 16

4.2.2.26 Ukoliko se prikljuak objekta izvodi jednofazno samonosivim kabelskim snopom presjeka faznoga vodia 16 mm strujno optereenje ne bi trebalo prelaziti 35 A (brojilo el.energije 1040 A). 4.2.2.27 Kada se prikljuak veega broja objekata na niskonaponsku mreu izvodi jednofazno, posebnu pozornost potrebno je obratiti na simetrinost faznoga optereenja transformatorskog podruja. 4.2.2.28 U sluaju rekonstrukcije prikljuka ili niskonaponske mree, kada se ne namjeravaju obavljati znaajniji zahvati u samom objektu, odnosno mjernom mjestu, doputeno je prikljuni vod zavriti odgovarajuim izolacijskim i kompresijskim spojnicama na mjestu zavjeenja (nafasadi objekta).

16

4.3 Vrste ormaria za individualne stambene objekte 4.3.1 Kuni prikljuni ormari (KPO)

4.3.1.1 Kuni prikljuni ormari KPO treba biti od atestiranoga izolacijskog materijala otpornog na mehanike udare, odgovarajuega stupnja mehanike zatite i prema okvirnim dimenzijama [Prilog br.3 i 4] i uvjetima definiranim standardima. Isto tako moe se kao prikljuni ormar primijeniti ormar od vodljivoga materijala, koji ispunjava uvjete II klase zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnog dodira [7]. 4.3.1.2 Ormar mora imati mogunost prikljuenja do dva kabela, maksimalnoga presjeka do 50 mm, tipa - XP 00-AY 4x50 mm2 , 0,6/1 kV, ili - PP 00-AY 4x50 mm2 , 0,6/1 kV, ili - XP 44-AY 4x50 mm2 , 0,6/1 kV, ili - PP 44-AY 4x50 mm2 , 0,6/1 kV. 4.3.1.3 Ormari treba sadravati osnovnu opremu kao: podnoje osiguraa (prekida), stezaljke za izravni prikljuak vodia, stezaljku neutralnoga vodia, stezaljku zatitnoga vodia,

- kabelsku uvodnicu. 4.3.1.4 Zamjenu glavnih osiguraa, kao i eventualno izgorjelih podnoja, vri distributer elektrine energije. KPO mora imati mogunost plombiranja poklopca, te treba biti plombiran valjanom plombom distributera elektrine energije.

17

4.3.1.5 Na bonom dijelu kuita ormaria (na gornjem dijelu i sa strane) treba predvidjeti otvor za izbijanje (oslabljena mjesta), promjera 40 mm ili epove za prolaz vodova unutranjega prikljuka. 4.3.1.6 Na vratima ormaria mora biti znak upozorenja o postojanju opasnosti od elektrinoga udara (crvena izlomljena strelica). Boja strelice mora biti postojana. Vrata ormaria trebaju biti tako privrena da omoguavaju laku zamjenu vrata. 4.3.1.7 Prikljuni ormar moe biti ugraen u fasadni zid s vanjske strane objekta tako da mu donji rub bude na visini od 0,6 m do 1,1 m od konano utvrenoga okolia ili na nekom drugom prikladnom i pristupnom mjestu objekta. Ukoliko je KPO ugraen izvan samoga objekta u kojem se vri potronja (npr. na unutarnju stranu ogradnog zida graevinske parcele), mjerni ormar se obvezno postavlja u neposrednoj blizini i na isti objekt kao i KPO. 4.3.1.8 Na vratima PMO ili MO obvezna je ugradnja kontrolna vrataca bravicom i kljuem radi mogunosti pristupa krajnjega kupca limitatoru. Stupanj mehanike zatite treba biti IP 54, a dimenzije cca 90x160 (mm).

18

4.3.2

Prikljuno-mjerni ormari (PMO)

4.3.2.1 Prikljuno-mjerni ormari objedinjuje funkcije prikljuka i mjernoga mjesta. U istom je predviena montaa mjernih ureaja svih stanova jednoga individualnog stambenog objekta. 4.3.2.2 PMO (Prilozi br. 5, 6, 7 i 8) izrauje se od izolacijskoga materijala u tri veliine: - PMO 1 (mogunost smjetaja jednoga mjernog ureaja), - PMO 2 (mogunost smjetaja dva mjerna ureaja), - PMO 4 (mogunost smjetaja etiri mjerna ureaja). Mogue je primijeniti ormare od vodljivoga materijala, koji ispunjava uvjete II klase zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira. [7], [20], [24], [25] 4.3.2.3 Prikljuno-mjerni ormari treba sadravati osnovnu opremu kao: podnoje osiguraa ili rastavnu sklopku ili prekida, stezaljke za izravni prikljuak vodia, stezaljku neutralnoga vodia, stezaljku zatitnoga vodia, kabelsku uvodnicu. ograniava optereenja-limitator

4.3.2.4 U PMO mora postojati mogunost plombiranja poklopca ispod kojih je ugraeno: prekida ili postolje s osiguraima, te isti treba biti plombiran valjanom plombom distributera. 4.3.2.5 Na vratima PMO-a mora postojati prozirni otvor za mogunost oitanja i kontrole stanja brojila.

19

4.3.2.6 Na vratima PMO-a mora trajno biti utisnut znak upozorenja od udara elektrinom strujom i logotip JP EP HZ HB. 4.3.2.7 Tek nakon postavljanja PMO-a pristupa buka se i zatvara zida, te se priprema za prikljuak kabela. 4.3.2.8 U sluaju kada se PMO ugrauje na stupove, iste uvrstiti odgovarajuim obujmicama. 4.3.2.9 U sluaju kada se PMO ugrauje kao slobodnostojei, isti ugraditi na betonsko ili plastino postolje, na granici graevinske parcele.

4.3.3 Mjerni ormari (MO) 4.3.3.1 Mjerni ormari (MO), u kojeg se smjetaju mjerni ureaji svih stanova stambenoga objekta, koristi se za mjerno mjesto u sluaju kad se prikljuak izvodi preko kunoga prikljunog ormaria (KPOa). Taj se ormari montira neposredno iznad KPO-a, tako da nije mogue pristupiti polaganju odvoda u instalaciju objekta prije brojila koje se nalazi u MO. 4.3.3.2 Mjerni ormari (MO) izrauje se od izolacijskoga materijala, u etiri veliine: - MO 1 (mogunost smjetaja jednoga mjernog ureaja), - MO 2 (mogunost smjetaja dva mjerna ureaja), - MO 3 (mogunost smjetaja tri mjerna ureaja), - MO 4 (mogunost smjetaja etiri ureaja).

20

Mogue je primijeniti i ormarie od vodljivog materijala koji ispunjavaju uvjete II klase zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira. 4.3.3.3 U osnovnu opremu mjernoga ormaria (MO) ubrajamo: - glavni osigura (prekida) stana (stanova) - elektrino brojilo (brojila) stana (stanova) jednofazna ili trofazna, jednotarifna ili dvotarifna. - ograniava optereenja - limitator - uklopni sat s pripadajuim osiguraem - redne stezaljke za signalno-upravljaki vod. 4.3.3.4 Dimenzije prostora za ugradnju brojila, opreme i oienja mora odgovarati uvjetima koji su definirani Tehnikim preporukama o mjernom mjestu krajnjega kupca. 4.3.3.5 Na vratima mjernoga ormaria u visini brojanika (displeja) elektrinoga brojila treba predvidjeti staklene otvore odgovarajuih dimenzija za oitanje stanja brojila, te kontrolna vrataca s tipskom bravicom i kljuem, za pristup krajnjeg kupca limitatoru. 4.3.3.6 Mjerni ormari ugrauje se na pristupano mjesto u blizini ulaznih vrata, tako da visina gazita do prozoria za oitanje iznosi maksimalno 1,70 m. 4.3.3.7 Vezu izmeu KPO i MO, kada se radi o podzemnom prikljuku, izvoditi izoliranim P, PP ili PP00 vodiima 3x10(16) mm ili 5x10(16) mm, koji poloiti u samogasivu, savitljivu rebrastu izolacijsku cijev promjera 40 mm (pod bukom).

21

4.3.3.8 Boje izolacije naprijed spomenutih vodova kod prikljuka su: - za fazne vodie: smea ili crna - za neutralni vodi: svjetlo plava - za zatitni vodi: zeleno uta. 4.3.4 Razdjelni instalacijski ormari stana (RIOS)

4.3.4.1 Razdjelni instalacijski ormari stana RIOS (Prilozi br. 29 i 30) ugrauje se u stanu krajnji kupac, na nosivom zidu, na visini 1,5 m do 2,0 m od kote gotovoga poda. 4.3.4.2 Izvedba razdjelnog instalacijskog ormaria stana (ugradni ili nadgradni) mora zadovoljavati uvjete zatite od elektrinoga udara, kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira. 4.3.4.3 U razdjelni instalacijski ormari stana mora postojati mogunost ugradnje: - zatitnoga ureaja diferencijalne struje (ZUDS) sa strujom prorade 30 mA. - osiguraa (instalacijskih automata) strujnih krugova troila - sabirnice za neutralne vodie - sabirnice za zatitne vodie - a po potrebi i ograniavaa optereenja limitatora.

22

4.4

GLAVNI VOD STANA

4.4.1 Glavni vod stana je vod poloen od mjernoga ureaja do razdjelnoga instalacijskog ormaria stana. 4.4.2 Glavni vod stana mora biti izveden neprekinuto. Nije doputeno nastavljanje ili odvajanje prikljuka, u cijevima niti na neki drugi nain. 4.4.3 Glavni vod stana (Prilog br. 28) izvodi se izoliranim P, PP ili PP00 vodovima 3xP 6 (10)mm2, odnosno 5xP 6(10) mm2 koji se uvlae u samogasivu, savitljivu rebrastu izolacijsku cijev vanjskoga promjera 32 (40) mm. Izolacijska se cijev postavlja podbukno po nezapaljivoj konstrukciji objekta (primjer: cigla, beton, siporex) ili u zemlji, sukladno tehnikim preporukama za polaganje kabela, ako se KPO i KPMO nalaze na granici graevinske parcele. 4.4.4 Uz izolacijsku cijev za glavni vod stana postavlja se izolacijska cijev vanjskoga promjera 20 (25) mm za potrebe signalno - upravljakoga voda (po potrebi) (Prilog br. 28). 4.4.5 Boje izolacije vodova glavnoga voda stana su: - za fazne vodie: smea ili plava - za neutralne vodie: svjetlo plava - za zatitni vodi: zeleno uta.

23

4.5

MJERE ZATITE PRIKLJUKA

K

4.5.1 Zatita od elektrinoga udara 4.5.1.1 U zatitu od elektrinoga udara prikljunog mjesta objekata ubraja se: - zatita od izravnoga dodira dijelova pod naponom i - zatita od neizravnoga dodira dijelova pod naponom. a) Zatita od izravnoga dodira dijelova pod naponom 4.5.1.2 Zatita od izravnoga dodira dijelova pod naponom ostvaruje se: - zatitnim izoliranjem ija je uloga sprjeavanje svakoga dodira s dijelovima pod naponom - ugradnjom izoliranih kabela i vodova koji odgovaraju radnom naponu 0,6/1 kV, u skladu s [15], [16] i [17]. - svi razdjelnici i primijenjena oprema elektrine instalacije prikljunoga mjesta moraju zadovoljavati uvjete II klase zatite od elektrinog udara [7]. Oprema u razdjelnicima nije dostupna bez otvaranja vrata [3], [23], s ugraenim tipskim bravicama. Tipska bravica JP EP HZ HB ugrauje se na vrata polja ormara gdje nije doputen pristup neovlatenim osobama, a samim tim i kupcima. - na razdjelnim i prikljunim ormariima ne smiju se nalaziti otvori kroz koje bi se sluajno moglo doi u dodir s elementima pod naponom (podrazumijeva se da svi otvori za oitanje stanja brojila moraju biti zatieni providnim staklom ili tvrdom providnom plastikom).

24

4.5.1.3 Zatita od neizravnoga dodira dijelova pod naponom prikljunoga mjesta ostvaruje se [7], [29]: - uzemljenjem masa izloenih vodljivih dijelova zatitnim vodiem (spojenim na uzemljiva objekta) prema posebnim uvjetima za svaki tip razdjelnoga sustava [12]. - glavnim izjednaavanjem potencijala koje meusobno povezuje: glavni zatitni vodi, PEN-vodi i glavni zemljovod (temeljni uzemljiva), glavne vodovodne, plinske i usponske cijevi centralnoga grijanja i klima ureaja, gromobranske i antenske instalacije, te sve metalne dijelove objekta [12]. - isklapanjem napajanja - dopunskim izjednaavanjem potencijala 4.5.1.4 Osim tih mogue je primijeniti i sljedee mjere zatite od neizravnoga dodira: - zatita uporabom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom, - zatita postavljanjem u izolirane prostorije - zatita lokalnim izjednaenjem potencijala bez spajanja s zemljom i - zatita elektrinim odvajanjem.

b) Nadstrujna zatita kunih prikljuaka 4.5.1.5 Nadstrujna zatita kunih prikljuaka podrazumijeva osiguranje od : - preoptereenja i - kratkog spoja. 4.5.1.6 Za zatitu kunih prikljuaka izvedenih samonosivim kabelskim snopom ne preporuuje se uporaba stupnih osiguraa.

25

4.5.1.6 Ako se kuni prikljuci izvode s nadzemne niskonaponske mree izvedene samonosivim kabelskim snopom, tada osiguranje kunih prikljuaka od pregrijavanja u kratkom spoju preuzima zatita od preoptereenja i kratkoga spoja glavnih niskonaponskih vodia. 4.5.1.7 Zatita od preoptereenja i kratkog spoja glavnih niskonaponskih vodia (sa kojih se izvode prikljuci) osigurava se brzotopljivim visokouinskim osiguraima ili automatskim sklopkama (automatima) ugraenim na poetku niskonaponskih vodia, u ovisnosti o presjeku istih. 4.5.1.8 Osiguranje kunih prikljuaka od preoptereenja izvodi se na kraju kunih prikljuaka postavljanjem odgovarajuih osiguraa u KPO, odnosno postavljanjem odgovarajuih osiguraa (ili niskonaponskoga prekidaa) u KPMO. 4.5.1.9 Nadstrujna zatita spojnih vodia i mjernoga mjesta izmeu KPO i PMO ili MO osigurava se osiguraima ugraenim u KPO. 4.5.1.10 Nadstrujna zatita odvoda instalacija u stanu individualnoga objekta izvodi se automatskim osiguraima ugraenim u razdjelnik svakoga stana. Izbor je osiguraa takav da su odvodi uinkovito i selektivno zatieni od struja, preoptereenja i struje kratkoga spoja. Na isti se nain izvodi nadstrujna zatita instalacija poslovnih prostora u individualnim objektima. 4.5.1.11 Nadstrujna zatita odvoda od mjernoga mjesta do stambenoga/poslovnoga prostora osigurava se ugradnjom ograniavaa optereenja - limitatora.

26

4.5.1.11 Doputene struje optereenja kabela i maksimalne struje patrona su:

Kabeli sa Cu vodiima Presjek Oznaka vodia (mm2) 10 16 25 35 50 * P X P X P X P X P X Strujno (A) 78 101 111 132 145 159 174 188 206 80 100 100 125 125 160 160 200 50 35 25 Max.struja osiguraa (A) 63 Presjek vodia (mm2) 16 izolacije optereenje

Kabeli sa Al vodiima Oznaka i olacije P X P X P X P X * Strujno optereenje (A) 80 91 102 112 122 134 144 158 Max.struj osigura (A) 63 80 80 100 100 125 125 125

* P PVC izolacija, X XLPE izolacija (umreeni polietilen)

4.5.1.13 Svaka struja kratkoga spoja koja se pojavi u bilo kojoj toki strujnoga kruga treba biti prekinuta unutar vremena koje dovodi vodie do doputene temperaturne granice.

c) Zatita od toplinskoga djelovanja i poara 4.5.1.14 Zatita od toplinskoga djelovanja i poara se postie:

izradom kuita brojila elektrine energije od negorivoga materijala uporabom instalacijskih cijevi od samogasivoga materijala izborom osiguraa u KPO (PMO) koji su predvieni za prekidanje struje preoptereenja koja tee vodiima, prije no ona uzrokuje povienje

27

temperature iznad dozvoljene granice za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu.

ugradnjom kabela s negorivom izolacijom suglasno L8 ugradnjom limitatora s diferencijalnim modulom kao dopunskom zatitom instalacije od brojila do stana.

d) Zatita od vanjskih utjecaja 4.5.1.15 Zatita od vanjskih utjecaja izvodi se prema [10], a vri se izborom odgovarajuih tipova instalacijskih materijala i opreme obzirom na vanjske utjecaje [6] koji se mogu oekivati u normalnom pogonu (mjesto ugradnje, utjecaj vlage i temperature, zapraenost, eksplozivnost atmosfere i sl.).

4.6 PRIVREMENI GRADILINI PRIKLJUAK 4.6.1 Privremeni gradilini prikljuak predstavlja privremeno rjeenje. Zbog specifinih uvjeta objekta, privremeni prikljuak treba izvesti prema vaeim propisima. 4.6.2 Kod izrade privremenoga prikljuka potrebno je elemente i mjesto privremenoga prikljuka odrediti tako da se olaka zamjena privremenog prikljuka stalnim. 4.6.3 Ormar privremenoga prikljuka (OPP) mora se napajati s niskonaponske mree iskljuivo posebnim vodom. 4.6.4 Vod privremenoga prikljuka na elektrinu niskonaponsku mreu izvodi se [P16]: - Podzemno kabelom

28

Koriste se tipizirani etveroilni energetski kabeli nazivnoga napona 1 kV. Preporueni su presjeci vodia: - Bakar: 10, 16, 25, 35 mm2 - Aluminij: 16, 25, 35, 50 mm2. - Nadzemno - samonosivim kabelskim snopom : - X 00-A, 2 x 16 mm2, 0,6/1 kV ili - X 00-A, 4 x 16 mm2, 0,6/1 kV. 4.6.5 Ormari privremenoga prikljuka sastoji se od dva polja meusobno odvojena pregradom. Jedno polje ormara ima prikljuno mjernu funkciju (ugraeno brojilo sa NN prekidaem) i limitatorom, a drugi dio ima funkciju instalacijsko-razvodnoga ormara sa zatitnim relejom (ugraeni zatitni relej i osigurai preko kojih se napajaju pojedini kupci). Izrauju se za jednofazni i trofazni privremeni prikljuak. 4.6.6 Izvedba ormaria mora ispunjavati uvjete zatite od elektrinoga udara [7], kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira dijelova koji u normalnim uvjetima nisu pod naponom, ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira. 4.6.7 Kao zatitna mjera od neizravnog dodira, primjenjuje se automatsko iskljuenje napajanja, koristei zatitni ureaj (relej) koji radi po naelu diferencijalne struje. 4.6.8 Prikljuno mjernim poljem ormaria manipuliraju iskljuivo ovlateni djelatnici distributera (zbog opasnosti od dodira dijelova pod naponom), dok je dio ormara instalacijskoga razvoda pod kljuem krajnji kupac (prikljuivanje troila, izmjena osiguraa). 4.6.9 S unutranje strane ormaria instalacijskoga razvoda obvezno se postavlja jednopolna shema ormaria, kao i uputa o koritenju. Na

29

vratima ormaria privremenoga prikljuka mora postojati znak da postoji napon (izlomljena crvena strelica). 4.6.10 Ormar privremenoga prikljuka postavlja se na stup za privremeni prikljuak i to tako da se otvor na ormaru za oitanje brojila nalazi na visini 1,7 m od gazita. Ormari privremenoga prikljuka (OPP) moe biti postavljen i u ogradni zid, ukoliko se namjerava lokacija ormara zadrati za stalni prikljuak. 4.6.11 Privremeni elektrini prikljuak izvodi distributer elektrine energije nakon izdavanja elektroenergetske suglasnosti, koja se izdaje na temelju pismenoga zahtjeva krajnji kupac.

4.7 UVJETI OSIGURANJA KVALITETE (KAKVOE) 4.7.1 Prije putanja u pogon, na svakom elektrinom prikljuku treba - obaviti vizualni pregled dostupne opreme, - ispitati neprekinutost vodia i spojeva, - ispitati izolacijski otpor elektrinog prikljuka, - provjeriti sustav zatite od neizravnoga dodira, - provjeriti cjelovitost izjednaenja potencijala, - obaviti nadzor zatite od prekomjernih struja i - izmjeriti impedanciju petlje kvara. 4.7.2 Za sva ispitivanja treba napraviti odgovarajui ispitni protokol, a za pregled zapisnik. Preglede i mjerenja mogu raditi samo struno osposobljene osobe, koje za to imaju odgovarajue odobrenje.

prema [7]:

30

4.7.3 Svaki ormari i ugraena oprema moraju imati kontrolni list, odnosno atest proizvoaa

5. LITERATURA

5.1 Standardi: [1] CEI IEC 50 (441), 1984 Rasklopne aparature i osigurai. Meunarodni elektrotehniki rjenik. [2] CEI IEC 50 (826), 1982 Elektrine instalacije u zgradama. Meunarodni elektrotehniki rjenik. [3] CEI IEC 529, 1989-11 Stupnjevi zatite ostvareni pomou kuita (IP kod). [4] CEI IEC 536, 1976 Klasifikacija elektrinih i elektronskih ureaja obzirom na zatitu od elektrinih udara. [5] CEI IEC 449, 1973 Opsezi napona za elektrine instalacije u zgradama. [6] CEI IEC 364-3, 1993-03 Elektrine instalacije u zgradama. Ope karakteristike i klasifikacija. [7] CEI IEC 364-4-41, 1992-10 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni zahtjevi. Zatita od elektrinih udara. [8] CEI IEC 364-4-42, 1980 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni zahtjevi. Zatita od toplinskog djelovanja. [9] CEI IEC 364-4-43, 1977 Elektrine instalacije u zgradama. Sigurnosni zahtjevi. Nadstrujna zatita. [10] CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06

31

Elektrine instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje elektrine opreme. Opa pravila. [11] CEI IEC 364-5-523, 1983 Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini razvod. Trajno dozvoljene struje. [12] CEI IEC 60 364-5-51, 1997-06 Elektrine instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje elektrine opreme. Uzemljenje i zatitni vodii. [13] CEI IEC 64 (Central office) 173, 1988 Elektrine instalacije niskog napona. Provjeravanje uvjeta za zatitu automatskim iskljuenjem napajanja. Mjerenje otpora uzemljivaa. [14] CEI IEC 64 (Central office) 169, 1987 Elektrine instalacije niskog napona. Izbor mjera zatite od elektrinog udara ovisno o vanjskim utjecajima. [15] CEI IEC 60 227-3, 1997-11 Kabeli s izolacijom od PVC materijala, nazivnog napona do i ukljuujui 450/750 V. Vodii za fiksno oienje [16] CEI IEC 60 227-1, 1998-03 Kabeli s izolacijom od PVC materijala, nazivnog napona do i ukljuujui 450/750 V. Opi zahtjevi. [17] CEI IEC 502, 1978 Elektroenergetika. Kabeli sa izolacijom od termoplastinih materijala na bazi PVC, sa platom od PVC ili termoplastinog polietilena, za napone do 10 kV.

32

[18] CEI IEC 439-1, 1992-11 Niskonaponski sklopni blokovi. Tipski ispitani i parcijalno tipski ispitani blokovi. [19] CEI IEC 439-2, 1987 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za tvorniki kompletirane blokove sa sabirnicama. [20] CEI IEC 439-3, 1990-12 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove koji se instaliraju na mjestima gdje nekvalificirano osoblje ima pristup u njihovom koritenju. Distributivne ploe. [21] CEI IEC 439-4, 1990-12 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove na privremenom mjestu ugradnje. [22] N.C5.250. 1980. JUS Samonosivi kabelski snop sa izolacijom od umreenog polietilena za nazivni napon do 0,6/1kV. [23] DIN 43627 Kuni prikljuni ormar - vanjske minimalne-maximalne mjere. [24] DIN 43870 Mjesto za elektrino brojilo. [25] DIN 43871 Mali rasklopni blokovi do 63 A.

33

5.2 Zakoni i pravilnici [26] Opi uvjeti za isporuku elektrine energije (Sl. list FBiH, br. 35/08.) [27] Pravilnik za tarifnu metodologiju i tarifne postupke (Sl. list FBiH, br. 45/05.) [28] Pravilnik za izdavanje dozvola licenci (Sl. list FBiH, br. 29/05.) [29] Zakoni o gradnji (Sl. listovi upanija) [30] Zakon o elektrinoj energiji (Sl. list FBiH, br. 41/02, 24/05 i 38/05.) [31] Zakon o zatiti na radu (Sl. list SR BiH, br. 22/90.)

5.3 Propisi i preporuke [32] Zbirka elektrotehnikih propisa, I knjiga, Savezni propisi, Sl. list SFRJ, 1989. - Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona, Sl .list SFRJ 53/88. i Sl.list SFRJ 54/88. - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica, Sl.list SFRJ 13/78. - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja i ureaja od poara, Sl.list SFRJ 74/90. - Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, Sl. SFRJ 9/87. - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona, Sl.list SFRJ 7/71 i Sl.list SFRJ 44/76. [33] Bilten broj 32 Hrvatske elektroprivrede Tehniki uvjeti za izvoenje kunih prikljuaka individualnih objekata, 1993. [34] Tehnika preporuka za niskonaponske prikljuke individualnih stambenih/ poslovnih objekata, JP EP BiH, 1999.

[35] Pravilnik o mjernom mjestu krajnjeg kupca, JP EP HZ H-B 2008.god.

34

6. POPIS PRILOGA[Prilog br.1] Nain prikljuenja objekta individualne izgradnje na elektroenergetski sustav [Prilog br.2] Sustav prikljuenja i razvoda elektrine energije individualnoga objekta [Prilog br.3] Skica kunog prikljunog ormaria KPO [Prilog br.4] Skica kunog prikljunog ormaria KPO ULAZ-IZLAZ [Prilog br.5] Prikljuno-mjerni ormari PMO-1-SP [Prilog br.6] Prikljuno-mjerni ormari PMO-1 [Prilog br.7] Prikljuno-mjerni ormari PMO-2 [Prilog br.8] Prikljuno-mjerni ormari PMO-4 [Prilog br.9] Kuni prikljuak izveden SKS-om sa stupa niskonaponske mree [Prilog br.10] Spoj energetskog prikljunog kabela na niskonaponsku mreu izvedenu SKS-om [Prilog br.11] Prikljuak s nadzemne mree (izvedene golim vodiima) podzemnim energetskim kabelom [Prilog br.12] Nadzemni kuni prikljuak izveden SKS-om do glavnih osiguraa objekta [Prilog br.13] Nadzemni kuni prikljuak izveden SKS-om koristei krovni nosa [Prilog br.14] Nadzemni kuni prikljuak izveden SKS-om poloen po fasadi objekta [Prilog br.15] Nadzemni kuni prikljuak izveden SKS-om, poloen po fasadi, prijelaz preko oluka i ispod prozora [Prilog br.16] Prikljuak individualnoga objekta preko krovne ploe [Prilog br.17] Nain prikljuenja objekta podzemnim kabelom preko KPO [Prilog br.18] Nain prikljuenja SKS-om na nadzemnu mreu izvedenu SKS-om i izbor stezaljki

35

[Prilog br.19] Nain prikljuenja SKS-om na nadzemnu mreu izvedenu SKS-om i izbor stezaljki [Prilog br.20] Sigurnosne visine prikljunog samonosivog kabelskog snopa [Prilog br.21] Sigurnosne udaljenosti prikljunog samonosivog kabelskog snopa na stambenom objektu [Prilog br.22] Spoj ormara mjernog mjesta s instalacijskim razdjelnikom stana (RIOS) [Prilog br.23] Jednopolna shema razdjelnog instalacijskog ormaria stana RIOS sa zatitnim ureajem diferencijalne struje [Prilog br. 24] Jednopolna shema razdjelnog instalacijskog ormaria stana RIOS [Prilog br.25] Vrste privremenih prikljuaka [Prilog br.26] Jednopolna shema ormaria OPP-3 za trofazni privremeni prikljuak [Prilog br.27] Jednopolna shema ormaria OPP-1 za jednofazni privremeni prikljuak [Prilog br.28] Jednopolna shema privremenog (gradilinog) prikljunoga ormaria

36

37