socijalni plan splitsko – dalmatinske Županije za

SOCIJALNI PLAN

SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

za razdoblje 2015. – 2018.

S A D R Ž A J : _______________________________________________________________________________ UVODNA RIJEČ ŽUPANA 2. 1. VIZIJA 3. 2. MISIJA 3. 3. PRINCIPI I VRIJEDNOSTI 4. 4. GOSPODARSKI I DEMOGRAFSKI POKAZATELJI 5. 4.1. Prirodne i prostorne značajke 5.

4.2. Stanovništvo 5. 4.3. Gospodarstvo i zaposlenost 9. 4.4. Nezaposlenost 10.

5. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI 16. 5. 1. Prava zajamčena zakonom 16. 5. 2. Obveze Županije, gradova i općina prema Zakonu o socijalnoj skrbi 20. 5. 3. Socijalni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – županije 21. 5. 4. Socijalni programi općina i gradova Splitsko-dalmatinske županije 23.

6. PREGLED USLUGA SOCIJALNE SKRBI 26.

7. SOCIJALNO OSJETLJIVE SKUPINE 38. 8. PRIORITETI 43.

8. 1. Djeca, mladi, obitelj 43. 8. 2. Osobe s invaliditetom 53. 8. 3. Starije i nemoćne osobe 56.

9. STRATEGIJA PROVOĐENJA PLANOVA SOCIJALNIH USLUGA 59. PRILOZI:

1. Primjeri dobre prakse (1. – 8.) 60. 2. Tabelarni prikaz udruga i vjerskih zajednica pružatelja socijalnih usluga 73. 3. Popis udruga iz područja socijalne skrbi iz Registra udruga RH 83.

4. Članovi Savjeta za socijalnu skrb 91.

10. AKCIJSKI PLAN SOCIJALNIH USLUGA SDŽ ZA 2015. 92. UVOD 93.

Dodatak A : Djeca, mladi, obitelj 94. Dobatak B : Osobe s invaliditetom 109. Dodatak C : Starije i nemoćne osobe 116. _______________________________________________________________________________

1

UVODNA RIJEČ ŽUPANA Uz niz usvojenih strateških dokumenata, posebice iz područja gospodarstva,

turizma, prometa i infrastrukture, razvoja i dr., u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. godini dovršena je izrada strateškog dokumenta iz područja socijalne skrbi – SOCIJALNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE za razdoblje 2015.– 2018. godine (u daljnjem tekstu: Plan).

Plan se donosi sukladno zakonskoj obvezi, temeljem članka 195. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14), te kao izraz posebne brige Splitsko-dalmatinske županije za najpotrebitije, tj. socijalno ugrožene članove lokalne zajednice. Socijalna politika u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodi se sukladno temeljnim načelima socijalne politike: načelima solidarnosti, supsidijarnosti, pravičnosti i socijalne pravde, načelima obiteljske solidarnosti, samostalnosti, ravnopravnog pristupa socijalnim uslugama, uvjetovane pomoći, te načelima razvijanja socijalnog poduzetništva, a sve s ciljem uravnoteženja jednakosti prilika i jednake mogućnosti za sve osobe.

Kao članicu europske unije, RH pa tako i Županiju, čekaju brojne zadaće u sustavu socijalne skrbi, posebice u jačanju izvaninstitucionalnih oblika skrbi prema različitim kategorijama korisnika: unaprjeđenje uvjeta smještaja i skrbi za korisnike unutar postojećih institucija, unaprjeđenje informatizacije i umrežavanja sustava, transformacija ustanova, deinstitucionalizacija, podizanje standarda kvalitete postojećih usluga, razvijanje novih usluga te zadaće kojima se postiže snažnija socijalna integracija korisnika. Ne zaboravljajući niti jednu kategoriju iz sustava socijalne skrbi, iz analize postojećeg stanja, razvidno je da je potrebno posebnu pozornost usmjeriti na djecu, mlade i obitelji u cjelini, invalide te starije i nemoćne osobe, što je rezultiralo izradom Akcijskog plana za 2015. godinu upravo za navedene prioritetne skupine.

Sredstva koja se utvrđuju Programom javnih potreba u socijalnoj skrbi SDŽ usmjerena su na poticanje aktivnosti u svim segmentima socijalne skrbi, ravnomjerno na području cijele Županije i na zadovoljavanje egzistencijalnih potreba svih kategorija korisnika utvrđenih Zakonom o socijalnoj skrbi. Pojedinačnim odlukama župana, utemeljenim na županijskim i nacionalnim programima, sredstva se dodjeljuju općinama i gradovima, ustanovama, udrugama, vjerskim zajednicama, obiteljima, samcima i svima koji se bave socijalnom skrbi, tj. poboljšanjem statusa socijalno ugroženih osoba.

U ovom posebno osjetljivom vremenu ekonomske krize, povećane nezaposlenosti i na državnoj i na županijskoj razini, ovaj Plan izrazito dobiva na svom značaju, jer njime se nastoji, ne samo dati prikaz socijalnog stanja u Županiji, već ponuditi i moguća rješenja za unapređenje cjelokupnog sustava, a sve s ciljem povećanja učinkovitosti socijalnog sustava prema krajnjim korisnicima. Planom su obuhvaćeni svi akteri u pružanju socijalnih usluga: pružatelji u sustavu socijalne skrbi, civilni sektor, udruge, vjerske zajednice. Stručne službe unutar sustava poticat će se na inovacije i pronalaženje boljih i učinkovitijih načina zadovoljenja potreba klijenata. Usluge socijalnog rada pružali bi novi partneri: nevladine organizacije, neprofitne i profitne organizacije s posebnom dozvolom za davanje takvih usluga i sl., uz sklapanje ugovora između Županije i pružatelja usluga.

Vjerujemo da će Plan u narednom razdoblju predstavljati primjeren okvir za djelovanje u području socijalne skrbi naše Županije u cilju unaprjeđenja sustava, na dobrobit sadašnjih i potencijalnih korisnika u sustavu, stvarajući preduvjete za dugoročan, pravedan i ujednačen razvoj svih područja i cjelokupnog stanovništva Splitsko-dalmatinske županije. Kao i većina drugih strateških dokumenata koji se donose na nacionalnoj ili na lokalnoj razini, Plan ujedno predstavlja dokument kao preduvjet za povlačenje sredstva iz EU-fondova, posebice iz Europskog socijalnog fonda.

2

1. VIZIJA

Socijalna skrb na razini Splitsko-dalmatinske županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave jest: Kuća otvorenih vrata koja pomaže ljudima, pojedincima, obiteljima, grupama i zajednicama da mobiliziraju svoje sposobnosti i poboljšaju svoj položaj u društvu, uklanja zapreke koje potiču marginalizaciju isključenih, ranjivih i rizičnih grupa i kroz partnerstvo dionika promovira ljudska prava i dostojanstvo ljudi. 2. MISIJA

Splitsko-dalmatinska županija je socijalno odgovorna zajednica koja promovira zajedništvo javnih ustanova s organizacijama civilnog društva - pružateljima socijalnih usluga u pomaganju i informiranju ljudi o uslugama i resursima koji im stoje na raspolaganju i brine se da svaka osoba, temeljem načela supsidijarnosti, pravodobno i učinkovito, uz aktivno sudjelovanje osobe, dobije podršku koja joj je potrebna.

3

3. PRINCIPI I VRIJEDNOSTI

Plan razvoja socijalnih usluga ključni je planski dokument za županiju koji se donosi u vremenu gospodarske krize koja iziskuje veće napore u građenju strateškog pristupa u području socijalne skrbi. Poseban naglasak treba usmjeriti na preispitivanje postojećih socijalnih programa s ciljem osiguranja minimalnog životnog standarda najugroženijeg dijela stanovništva, posebno socijalno osjetljivih skupina.

Glavni strateški zadaci na području socijalnih usluga okrenuti su prevenciji socijalne isključenosti pojedinca, podržavanje života u njihovoj prirodnoj zajednici, zaštita socijalno osjetljivih skupina građana od kršenja njihovih ljudskih prava, te osiguravanje kvalitete pruženih usluga. Ti zadaci usklađeni su s ciljevima Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju1 te međunarodnim i nacionalnim strateškim dokumentima kao i u smjernicama Europske unije i Vijeća Europe u ostvarivanju socijalnih prava najugroženijih skupina stanovništva.

Aktivna socijalna država, prema kojoj ide sustav socijalne skrbi, polazi od načela da socijalna prava podrazumijevaju socijalnu solidarnost koja otvara mogućnost građanima da se kroz aktivan pristup suoče s rizicima svog djelovanja. Takav pristup pozitivno utječe na socijalnu klimu, poduzetništvo i na povezanost distribucije resursa u društvu s povezanosti pojedinca u socijalne mreže. Što je nepovoljnija distribucija resursa u društvu s povezanosti pojedinca (mala primanja, niži standard života, lošiji stambeni uvjeti), pojedinci će češće imati prekinute socijalne veze, slabiju političku participaciju i druge simptome socijalne isključenosti.

U promicanju socijalne uključenosti posebni naglasak u razvoju socijalnih usluga zajednica će usmjeriti na:

razvoj mjera i usluga u što neposrednijoj blizini korisnika kojima su namijenjene, njegujući načelo socijalne solidarnosti,

razvoj usluga koje na cjelovit način poštuju sveukupne potrebe ljudi bez različitih ograničenja koja proizlaze iz organizacijske prirode, uz poštivanje ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja,

aktivno sudjelovanje korisnika iz sustava socijalne skrbi u donošenju odluke o izboru socijalne usluge, u skladu s njegovim individualnim potrebama.

Prateći socijalnu politiku Europske Unije i strateške dokumente Republike Hrvatske,

Plan preuzima principe i vrijednosti koji se zalažu za socijalnu pravednost, solidarnost, te zaštitu ljudskih prava.

1 Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (Joint Inclusion Memorandum-JIM) preuzeto na mrežnim stranicama http:/www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/medunarodna _suradnja_jim_zajednicki_memorandum_o_socijalnom_ukljucivanju_rh/zajednicki_memorandum_o_socijalnom_ukljucivanju_hr

4

4. GOSPODARSKI I DEMOGRAFSKI POKAZATELJI SPLITSKO- DALMATINSKE ŽUPANIJE

4.1. Prirodne i prostorne značajke

Splitsko-dalmatinska županija je geografski smještena na središnjem dijelu jadranske obale i prostire se na 14.106,40 km2. Proteže se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca na istoku.

Splitsko-dalmatinska županija graniči: na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Ima ukupno 364 naselja, 55 administrativnih samouprava od kojih je 16 sa statusom grada i 39 sa statusom općine. Županija se dijeli u tri geografske podcjeline: zaobalje, priobalje i otoke.

Zaobalje se razlikuju po geografskim, demografskim i razvojnim elementima. Zaobalje u kontinentalnom dijelu županije ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom. Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski je siromašniji u odnosu na priobalje. Priobalje čini uski pojas uz more između planinskih lanaca i mora. To je područje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu na zaobalje.

Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja. Međutim, zbog različitih prilika, otoci su imali trajnu emigraciju stanovnika. Otočno područje županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću se izdvaja 5 otoka, a to su Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis. Naseljeno je još 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija. 4.2. Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011.2, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja se prostire na 8% površine RH, živjelo je ukupno 454.798 stanovnika, odnosno 10,6% stanovništva Hrvatske. U odnosu na popis stanovništva iz 2001. zabilježen je pad stanovnika za 10.182 stanovnika. Iako, prema podacima DZS-a, Županija ima bolju stopu prirodnog prirasta od prosjeka Hrvatske, zabilježena je negativna stopa (-77).

Dugogodišnja depopulacija najprisutnija je u zaobalju i na otocima dok je priobalje prostor koncentracije stanovništva.

Tablica 1. Opći podaci (stanje 31.prosinca 2012.) - gradovi

SDŽ/GRADOVI

BROJ

STANOVNIKA

NASELJA U SASTAVU GRADA

SPLITSKO-DALMATINSKA

ŽUPANIJA

454.798

POVRŠINA U KM: 4540

SPLIT

178.192/ 79.33km²

Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica

HVAR

4.239/ 75.50km²

Brusje, Hvar, Malo Grablje, Milna Sv. Nedjelja,Velo Grablje

IMOTSKI 10.902/73,25 km² Donji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja

KAŠTELA 38.474/

57.76 km² Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Štafilić

KOMIŽA

1.509/ 48.00km²

Biševo, Borovik, Duboka, Jabuka, Komiža, Oključna, Palagruža, Podhumlje, Podšpilje, Sveti Andrija, Žena Glava

13.984/ Makarska, Veliko Brdo

2 Preuzeto na mrežnim stranica Državnog zavoda za statistiku u lipnju

5

MAKARSKA 28.00 km²

OMIŠ 14.872/

266.20 km² Blato na Cetini, Borak, Čelina, Čisla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Naklice, Nova Sela, Omiš, Ostrvica, Pisak, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Stanići, Svinišće, Trnbusi, Tugare, Zakučac, Zvečanje

SINJ 24.832/ 81,00 km² Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac Sinjski, Radošić, Sinj, Suhač, Turjaci, Zelovo

SOLIN 23.965/18,37 km² Blaca, Kučine, Mravince, Solin, Vranjic STARI GRAD 2.686/52,59 km² Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada, Stari Grad, Vrbanj

SUPETAR 4.096/30,00 km² Mirca, Splitska, Supetar, Škrip

TRILJ 9.417/

267.00 km² Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač, Vrpolje

TROGIR

13.260/ 39.19 km²

Arbanija, Divulje, Drvenik Veliki, Drvenik Mali, Mastrinka, Plano, Trogir, Žedno

VIS

1.920/ 52.00 km²

Brgujac, Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić, Rukavac Stončica, Vis

VRGORAC

6.501/ 284.00 km²

Banja, Donje Rašćane, Dragljene, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Mijaca, Orah, Podprolog, Poljica Kozička, Prapratnice, Ravča, Stilja, Umčani, Veliki Prolog, Vina, Višnjica, Vlaka, Vrgorac, Zavojani

VRLIKA 2.159/ 243.00 km²

Garjak, Ježević, Koljane, Kosore, Maovice, Otišić, Podosoje, Vinalić i Vrlika

Tablica 2. Opći podaci (stanje 31. prosinca 2012.) - općine

SDŽ/OPĆINE

BROJ STANOVNIKA

NASELJA U SASTAVU OPĆINE

SPLITSKO-DALMATINSKA

ŽUPANIJA

454.798

POVRŠINA U KM: 4.540

BAŠKA VODA 2.728/19,00 km² Bast, Baška Voda, Bratuš, Krvavica, Promajna BOL 1.645/23,00 km² Bol, Murvica

BRELA 1.643/20.00 km² Brela, Gornja Brela CISTA PROVO 2.337/98,00 km² Aržano, Biorine, Cista Velika, Cista Provo, Dobranje,

Svib DICMO 2.820/68,00 km² Dicmo, Ercegovci, Kraj, Krušvar, Osoje, Prisoje, Sičane,

Sušci DUGI RAT 7.091/10,80 km² Duće, Dugi Rat, Jesenice

DUGOPOLJE 3.465/63,50 km² Dugopolje, Koprivno, Kotlenice, Liska GRADAC 3.308/49,00 km² Brist, Drvenik, Gradac, Podaca, Zaostrog HRVACE 3.653/210.00 km² Dabar, Donji Bitelić, Gornji Bitelić, Hrvace, Laktac,

Maljkovo, Potravlje, Rumin, Satrić, Vučipolje, Zasiok JELSA 3.560/146,29 km² Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa, Pitve,

Poljica, Svirče, Vrboska, Vrsnik, Zastražišće, Zavala KLIS 4.739/176,10 km² Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko,

6

Prugovo, Veliki Bročanac, Vučevica LEĆEVICA 588/87,66 km² Divojevići, Kladnjice, Lećevica, Radošić LOKVIČIĆI 866/31,11 km² Dolića Draga, Lokvičići

LOVREĆ 1.712/105,25 km² Dobrinče, Lovreć, Medovdolac, Opanci, Studenci MARINA 4.597/108,80 km² Blizna Gornja, Blizna Donja, Dograd, Gustirna, Marina,

Mitlo, Najevi, Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac, Vrsine

MILNA 1.009/35,00 km² Bobovišća na moru, Bobovišća, Ložišća, Milna, Podhune MUĆ 3.835/210,80 km² Bračević, Crivac, Donje Ogorje, Donje Postinje, Donji

Muć, Gizdavac, Gornje Postinje, Gornje Ogorje, Gornji Muć, Mala Milešina, Neorić, Pribude Radunić, Ramljane, Sutina, Velika Milešina, Zelovo Sutinsko

NEREŽIŠĆA 864/9,00 km² Donji Humac, Dračevica, Nerežišća OKRUG 3.458/9,80 km² Okrug Donji, Okrug Gornji OTOK 5.468/95,00 km² Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda, Udovičić

PODBABLJE 4.709/41,76,00 km²

Drum, Grubine, Hršćevani, Ivanbegovina, Kamenmost, Krivodol, Podbablje Gornje, Poljica

PODGORA 2.514/52,00 km² Drašnice, Gornje Igrane, Igrane, Podgora, Živogošće PODSTRANA 9.103/11,52 km² Gornja Podstrana, Grbavac, Grljevac, Miljevac, Mutogras,

Strožanac, Sveti Martin POSTIRA 1.554/47,00 km² Dol, Postira

PRGOMET 689/77,23 km² Bogdanovići, Labin, Prgomet, Sitno, Trolokve PRIMORSKI

DOLAC 773/31,23 km² Primorski Dolac

PROLOŽAC 3.796/85,60 km² Donji Proložac, Gornji Proložac, Lisičić, Postranje, Ričice, Šume

PUČIŠĆA 2.189/106,00 km² Gornji Humac, Pražnica, Pučišća RUNOVIĆI 2.442/60,21 km² Podosoje, Runovići, Slivno

SEGET 4.863/77,90 km² Bristivica, Ljubovitica, Prapratnica, Seget Donji, Seget Gornji, Seget Vranjica

SELCA 1.804/53,00 km² Novo Selo, Selca, Povlja, Sumartin SUĆURAJ 463/44,65 km² Bogomolje, Sućuraj, Selca kod Bogomolja SUTIVAN 826/22,00 km² Sutivan

ŠESTANOVAC 1.917/88,90 km² Grabovac, Katuni, Kreševo, Šestanovac, Žeževica ŠOLTA 1.675/58,98 km² Donje Selo, Gornje Selo, Grohote, Maslinica, Srednje

Selo, Stomorska TUČEPI 1.918/16,00 km² Tučepi

ZADVARJE 289/13,40 km² Dupci, Kraljevac, Krnići, Krželji, Pejkovići, Potpoletnica, Santrići, Zadvarje

ZAGVOZD 1.184/124,09 km² Biokovsko Selo, Krstatice, Rastovac, Rašćane Gornje, Zagvozd, Župa, Župa Srednja

ZMIJAVCI 2.080/13,82 km² Zmijavci

Pokazatelji dobne strukture stanovništva Županije ukazuju na trend postupnog starenja stanovništva, indeks starenja iznosi 102,3, dok prosječna starost stanovništva Županije iznosi 40,8 (u odnosu na 2001. godinu, prosječna starost je porasla za 2,7%), dok na razini Hrvatske iznosi 41,7. Zapažen je i trend porasta razvedenih brakova, posebno u gradovima koji na 1000 stanovnika, iznosi 157,6. stanovnika. Kod radno sposobnih i osoba starijih iznad 60 godina, prevladavaju žene, dok su kod mlađe dobne strukture u većem postotku zastupljeni muškarci. Kod žena prosječna starost iznosi 42,2 godine, dok je kod muškaraca prosjek starosti 39,4 godine.

7

Tablica 3. - Spolna i dobna struktura stanovništva Splitsko-dalmatinske županije

* postotni dio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina

DOB/SPOL M Ž UKUPNO/PROSJEK 0-6 godina 17251 16470 33721 (51,15% m/48,84% ž) 0-14 godina 37948 36484 74432 (50,98% m/49,01% ž) 0-17 godina 46422 44877 91299 (50,84% m/49,15% ž) 0-19 godina 52192 50255 102447 (50,94% m/49,05%

ž) žene u fertilnoj dobi (15-49 g) - 10403

1 104031

radno sposobno stanovništvo (15-64)

152220 152695

304915 (49,92% m/50,07% ž)

60 i više godina 44846 59991 104837 (43,10% m/57,22% ž)

65 i više godina 31127 44324 75451 (41,25% m/58,74% ž) 75 i više godina 13080 22259 35339 (37,01% m/62,98% ž) Prosječna starost 39,4 42,2 40,8 Indeks starenja* 85,9 119,4 102,3 Koeficijent starenja** 20,3 25,7 23,1

** postotni dio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu Tablica 4. Prirodno kretanje stanovništva SDŽ u odnosu na RH (podaci iz 2013.)

Stanovnici R H SDŽ Rođeni 39939 4376 Mrtvorođeni 144 13 Umrli 51019 4590 Prirodni prirast -9822 -277

U tablici 3. prikazani su podaci vitalne statistike za 2013. godinu koja obuhvaća sve

osobe koje su se rodile i koje su umrle u toj godini. Prirodni prirast, koji pokazuje razliku između broja živorođene djece i broja umrlih osoba, u 2013. u RH bio je negativan (-9822). Negativno prirodno kretanje zabilježeno je i u SDŽ u 2013. god. iznosilo je -277. Grafikon 1. Prirodno kretanje stanovništva od 2009.-2013.

8

Iz grafičkog prikaza vidljivo je da u Splitsko dalmatinskoj županiji, nakon blagog prirasta stanovništva u 2009. i 2010. od 2011. zabilježen pad stope nataliteta. Silazna putanja i pad stope nataliteta je trend koji je evidentiran i u Republici Hrvatskoj. Iako je prema popisu stanovnika iz 2011., zabilježen pad broja stanovnika za 8878, u odnosu na 2001., u tumačenju pada broja stanovnika treba uzeti u obzir i razliku u metodologiji popisa. Kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka, metodologija primijenjena u Popisu 2011. godine usklađena je s Preporukama Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010., i kao takvi nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. godine. Tablica 5. Prirodno kretanje stanovništva i broj sklopljenih/razvedenih

brakova u 2013. u SDŽ u odnosu na RH STANOVNICI R H SDŽ

Brakovi o sklopljeni 2124 2578 o razvedeni 5058 397

Umrlo dojenčadi na 1000 živorođenih 4,1 3,9 Vitalni indeks - živorođeni na 100 umrlih

79,3

79,3

U 2013. godini u Republici Hrvatskoj sklopljeno je ukupno 19.169 brakova, a pravomoćno razvedenih je 5.992. brakova. U odnosu na 2009.3 sklopljeno je za 3.215 manje brakova (ukupno sklopljeno u 2009. godini 21.294 brakova) ali za 916 više razvoda braka (ukupno razvedeno u 2009. godini 5084 brakova). U SDŽ u odnosu na 2011., manje je brakova za 408 (u 2009. godini ukupno je sklopljeno 2.578 brakova) ali za razliku od prosjeka u Republici Hrvatskoj, u odnosu na 2009. godini zabilježeno je manje razvoda braka za 25 (ukupno razvedeno u 2009. godini 397 brakova).

4. 3. Gospodarstvo i zaposlenost

Prema podacima Gospodarske komore Split4 gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije sudjeluje u ukupnom izvozu Republike Hrvatske s 4,9%, a u ukupnom uvozu Republike Hrvatske s 4,1%. Udio Splitsko-dalmatinske županije u Republici Hrvatskoj u ukupnom prihodu je 6,8%, u rashodu 6,3%, u dobiti 17,8%, u gubicima 9,4%, u broju poduzetnika 11,3% i u broju zaposlenih 8,1% i 5,6% u investicije u novu dugotrajnu imovinu (1.770 poduzetnika investitora).

Kretanje na području imovine i financiranje privrede karakterizirao je kronični problem nedostatka obrtnih sredstava te akutna kriza, kao i rast broja insolventnih pravnih osoba te rastući trend nepodmirenih obveza. U robnoj razmjeni s inozemstvom u razdoblju I-XII 2012. godine u RH pokrivenost uvoza izvozom bila je 59,4%, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji taj omjer je povoljniji i iznosi 70,4%.

3 Podaci Državnog zavoda za statistiku RH. 4 Podaci preuzeti s mrežne stranice Županijske komore Split.

9

Grafikon 2. Financijski rezultati poslovanja

Financijski rezultati poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu i u odnosu na RH prikazani su u grafikonu 1. Unatoč gospodarskoj krizi, ukupan prihod Splitsko-dalmatinske županije veći je za 4,8% i iznosi 41.314 milijuna kuna, ukupni rashodi manji su za 2,2% i iznose 37.734 milijuna kuna pa je ukupan prihod veći od rashoda za 3.580 milijuna kuna. Dobit razdoblja iznosila je 6.067 milijuna kuna i veća je za 91,5%. Gubici su povećani za 4,0% i iznose 2.725 milijuna kuna pa je i konsolidarni financijski rezultat pozitivan i iznosi 3.342 milijuna kuna i čini 67,6% ukupne neto dobiti Republike Hrvatske koja iznosi 4.941 milijuna kuna. U novu dugotrajnu imovinu u 2012. godini poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije uložili su 1,9 milijardi kuna ili 17,6% više nego u prošloj godini, s udjelom od 5,6% ukupnih investicija poduzetnika RH.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj ukupno zaposlenih u 2012. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 107.593, a u odnosu na 2011. godinu manji je za 1,1% (108.792 zaposlenih). Najveći broj zaposlenih po područjima djelatnosti je u trgovini 19.586 ili 18,2%, zatim slijedi prerađivačka industrija s 15.468 zaposlenih ili 14,4% od ukupno zaposlenih u pravnim osobama naše Županije. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u 2012. godini u pravnim osobama iznosila je 7.875 kuna, što je nominalno veća za 1,0% u odnosu na 2011. godinu, a realno niža za 2,3%. Istodobno je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u 2012. godini iznosila 5.478 kuna, što je za 0,7% nominalno više nego prethodne godine, a realno niže za 2,6%. 4. 4. Nezaposlenost Krajem travnja 2015. godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područni ured Split evidentirano je ukupno 42.328 nezaposlenih osoba. Jedan od faktora koji utječu na razinu nezaposlenosti je broj novoprijavljenih osoba. Na kraju travnja 2015. godine evidentirano je 2.103 novoprijavljenih. Od ukupnog broja novoprijavljenih 1.797 ili 85,5% ima prethodno radno iskustvo, dok najveći broj novoprijavljenih dolazi na evidenciju Zavoda direktno iz radnog odnosa, njih 1.391 ili 66,1%. Od 1.391 novoprijavljenih, koji su došli direktno iz radnog odnosa ili iz zaposlenosti:

847 osoba ili 60,9% došlo je zbog isteka rada zaposlenika na određeno vrijeme, 304 osoba ili 21,9% uslijed poslovno uvjetovanog otkaza zbog gospodarskih,

tehničkih ili organizacijskih razloga, zbog isteka rada na sezonskim poslovima 15 osoba ili 1,1%, na osnovu sporazuma radnika i poslodavca 84 osobe ili 6,0%, te 14 osoba ili 1,0% osoba zbog prestanka rada poslodavca, itd.

10

11

Broj osoba koji je došao iz neaktivnosti iznosi 608 osoba ili 28,9% od ukupnog broja novoprijavljenih, te 76 osoba ili 3,6% direktno iz redovnog školovanja. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u travnju 2015. godine 6.774 ili 16,0%, tražilo je posao prvi put. Nezaposlenih, zbog prestanka rada poslodavca, u travnju 2015. godine je ukupno 1.635 osoba. Krajem travnja 2015. godine evidentirano je 24.016 nezaposlenih žena. Njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 56,7%. Na kraju travnja 2015. godine zaprimljeno je ukupno 2.213 potreba za radnicima. Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta po djelatnostima iznosi kako slijedi: trgovina na veliko i malo 389 (17,6%), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 340 (15,4%), javna uprava i obrana 271 (12,3%), prerađivačka industrija 193 (8,7%), građevinarstvo 180 (8,1%), administrativne djelatnosti 161 (7,3%), prijevoz i skladištenje 138 (6,2%), itd. Krajem travnja 2015. godine ukupan odliv s evidencije Zavoda iznosio je 5.158 osoba, od čega je ukupno zaposleno 4.068 osoba.

Ispostave Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

HVAR 552 11 59 88 78 65 49 55 51 67 29

IMOTSKI 4.392 152 547 525 507 513 547 545 488 383 185

KAŠTELA 3.927 158 512 497 455 427 374 373 452 489 190

MAKARSKA 1.491 53 193 210 185 153 155 162 164 143 73

OMIŠ 2.025 81 262 223 233 210 185 204 254 269 104

SINJ 4.032 228 592 461 409 425 476 470 446 402 123

SOLIN 3.202 149 440 394 351 344 308 321 357 426 112

SPLIT 17.670 493 2078 2153 1994 2012 1959 1966 2034 2007 974

SUPETAR 699 29 93 99 90 63 67 61 69 89 39

TRILJ 1.078 69 153 110 104 122 143 137 110 101 29

TROGIR 2.178 67 287 297 276 244 221 205 220 255 106

VIS 377 8 44 50 47 44 39 30 42 46 27

VRGORAC 705 51 95 98 78 78 54 85 65 76 25

Ukupno 42.328 1549 5355 5205 4807 4700 4577 4614 4752 4753 2016

Tablica 6.: Nezaposlene osobe prema dobi, travanj 2015.

12

Prema strukturi obrazovanja najviše su se zapošljavale osobe sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 3 godine, njih 1.500 (36,8%), zatim osobe sa srednjom školom za zanimanja od 4 godine, njih 1.285 (31,6%), zatim osobe s visokom stručnom spremom 519 (12,8%), zatim osobe s osnovnom školom, njih 398 (9,8%), zatim osobe sa završenom višom školom 351 (8,6%), te 15 (0,4%) osoba bez škole.

13

M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno

HVAR 552 1,3% 22 19 41 32 27 59 117 66 183 60 95 155 14 16 30 14 30 44 14 26 40

IMOTSKI 4392 10,4% 8 11 19 391 615 1.006 794 897 1.691 390 753 1.143 63 115 178 77 123 200 65 90 155

KAŠTELA 3927 9,3% 7 14 21 315 358 673 706 706 1.412 454 750 1.204 55 76 131 67 154 221 83 182 265

MAKARSKA 1491 3,5% 2 6 8 111 121 232 324 238 562 185 244 429 25 25 50 38 65 103 40 67 107

OMIŠ 2025 4,8% 21 6 27 179 192 371 419 351 770 236 299 535 30 34 64 45 81 126 47 85 132

SINJ 4032 9,5% 35 24 59 283 280 563 821 1.205 2.026 359 553 912 47 62 109 57 138 195 70 98 168

SOLIN 3202 7,6% 38 41 79 227 277 504 635 648 1.283 312 570 882 22 55 77 60 148 208 42 127 169

SPLIT 17670 41,7% 51 68 119 911 1.059 1.970 2.745 2.573 5.318 2.372 3.428 5.800 333 548 881 524 958 1.482 745 1.355 2.100

SUPETAR 699 1,7% 2 3 5 64 48 112 151 119 270 87 118 205 10 15 25 13 20 33 27 22 49

TRILJ 1078 2,5% 10 10 20 99 110 209 207 322 529 82 154 236 8 21 29 16 21 37 8 10 18

TROGIR 2178 5,1% 7 13 20 167 189 356 380 372 752 226 422 648 20 75 95 44 109 153 43 111 154

VIS 377 0,9% 1 1 2 65 48 113 75 43 118 39 55 94 12 14 26 3 1 4 7 13 20

VRGORAC 705 1,7% 2 3 5 60 84 144 140 186 326 72 76 148 15 17 32 6 21 27 5 18 23

Ukupno 42328 100 206 219 425 2904 3408 6312 7514 7726 15240 4874 7517 12391 654 1073 1727 964 1869 2833 1196 2204 3400

GimnazijaViša škola, I.

stupanj fakulteta i stručni studij

Tablica 7.: Registrirane nezaposlene osobe prema razini obrazovanja i ispostavama, travanj 2015.

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Ispostava

Bez škole i nezavršena

osnovna školaOsnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV

i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godinaUdioUkupno

14

Prema mjestu rada, najviše je zaposleno osoba na području Područnog ureda, njih 3.487 ili 92,7%, izvan Područnog ureda 237 ili 6,3%, dok se u inozemstvu zaposlilo 38 ili 1,0% osoba s evidencije Zavoda. Najveći broj zapošljavanja je i dalje na određeno vrijeme, odnosno 3.646 osoba ili 96,9% zaposlenih, sezonski 1.811 osoba, dok je zbog većeg opsega poslova zaposleno 209 osoba. Na neodređeno vrijeme zaposleno je 116 osoba ili 3,1% od čega se 3 zapošljavanja odnose na nove poslove. Ostalih 1.090 osoba je brisano iz ostalih razloga, npr. odjave, neredovitog javljanja, otvaranja obrta, umirovljenja, odsluženja vojnog roka, uključenja u redovito školovanje, preseljenje s područja službe i sl. Prema područjima NKD-i najveći broj zapošljavanja u travnju 2015. godine ostvaren je u slijedećim djelatnostima:

djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.439 osoba ili 38,3%,

trgovina na veliko i malo 597 osoba ili 15,9%, prerađivačka industrija 292 osoba ili 7,8%, administrativne djelatnosti 240 osoba ili 6,4%, prijevoz i skladištenje 200 osoba ili 5,3%, te građevinarstvo 194 osobe ili 5,2%, itd.

15

5. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

5. 1. Prava zajamčena zakonom Socijalna politika u RH ima za cilj poboljšati položaj najugroženijeg dijela

stanovništva, pri čemu se osobiti prioritet daje otklanjanju i suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti te osiguranje i ostvarivanje mjera i programa namijenjenih socijalno ugroženim osobama i obiteljima u nepovoljnim osobnim i obiteljskim prilikama. Sustav socijalne skrbi osigurava i realizira pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih socijalno osjetljivih skupina koje, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Navedena prava i naknade su financirane preko Ministarstva socijalne politike i mladih, a provode ih centri za socijalnu skrb.

Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14) socijalna skrb definirana je na sljedeći način: „Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.“

Zakonom utemeljena načela socijalne skrbi su:

1. Načelo supsidijarnosti

2. Načelo socijalne pravičnosti

3. Načelo slobode izbora

4. Načelo dostupnosti

5. Načelo individualizacije

6. Načelo uključenosti korisnika u zajednicu

7. Načelo pravodobnosti

8. Načelo poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika

9. Načelo zabrane diskriminacije

10. Načelo informiranosti o pravima i uslugama

11. Načelo sudjelovanja u donošenju odluka

12. Načelo tajnosti i zaštite osobnih podataka

13. Načelo poštivanja privatnosti

14. Načelo podnošenja pritužbe

Zakonom utemeljena prava u sustavu socijalne skrbi su:

1. Zajamčena minimalna naknada

2. Naknada za troškove stanovanja

3. Troškovi ogrjeva

4. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja

5. Jednokratna naknada

6. Naknade u vezi s obrazovanjem

6. 1. Naknada za redovito studiranje

6. 2. Naknada za troškove smještaja u učeničkom domu

16

6. 3. Naknada za troškove prijevoza

7. Osobna invalidnina

8. Doplatak za pomoć i njegu

9. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

10. Naknada do zaposlenja

11. Socijalne usluge

Prava koja se odnose na novčane naknade u sustavu socijalne skrbi, prikazana su u tablici 8. uz indeks rasta ili pada pojedinog prava u odnosu na 2013./2011.

Tablica 8. Broj korisnika i pomoći u socijalnoj skrbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju od 2011.—2013.5

VRSTA POMOĆI I NAKNADE

2011.

2012.

2013.

Indeks 2013./2011.

Stalna pomoć/pomoć za uzdržavanje: 1. Ukupno pomoći (samaca i obitelji)

3.102

3.348

3.270

105,4

I.

2. Ukupno obuhvaćenih osoba 6.184 6.543 6.744 109,0

Jednokratna pomoć: 1. Ukupno pomoći u izvještajnoj god.

7.967 8.712 109,32

- od toga za školovanje 856 673 450 52,5

- od toga za nabavku potrebne odjeće i obuće

701 366 545 77,7

- od toga za nabavku osnovnih predmeta u kućanstvu

671 583 1.523 226,9

- od toga za pogrebne troškove 84 48 65 80,9

II.

2. Različiti korisnici (samci i obitelji) kojima je jednom ili više puta odobrena pomoć u izvještajnoj godini

3.509 3.428 4.692 133,7

III. Potpore za obrazovanje 398 485 494 124,1

IV. Osobna invalidnina 2.308 2.654 2.832 122,7

V. Doplatak za pomoć i njegu 11.545 11.291 10.111 87,5

VI. Status roditelja njegovatelja 259 306 350 135,1

Pomoć i njega u kući Ukupno korisnika

52 68 142 273,0 VII

Ukupno pomoći 78 96 142 182,0

5 Podaci preuzeti s mrežne stranice Ministarstva socijalne politike i mladih.

17

VIII. Usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža) Ukupno korisnika

7

8

7

IX. Usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja – Ukupno korisnika

21

23

53

252,3

Skrb izvan vlastite obitelji:

Smještaj u udomiteljsku obitelj djece i odraslih

224 261 244 108,9

Smještaj u obiteljski dom djece i odraslih

14 15 8

X.

Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu i odrasle

960 944 844 87,9

LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ

XI. Pomoć za stanovanje

2.029

1287

978

Dodjeljuju općine i gradovi – uvid u proračunima

XII. Pomoć za troškove ogrjeva – u izvještajnoj godini

3.171

2488

3916

Dodjeljuje Županija posredstvom općina i gradova –uvid u proračunima

Grafikon 3. Prava u sustavu socijalne skrbi

Iz tabelarnog i grafičkog prikaza vidljivo je da je broj ostvarenih prava, u odnosu na 2011., isti ili s blagim trendom rasta. Najveći porast zabilježen je kod osobne invalidnine

18

koja u odnosu na 2011. raste za 23%. Pomoć za uzdržavanje ima rast za 5% dok je broj korisnika ovog prava veći za 9%.

Blagi pad broja korisnika zabilježen je jedino kod doplatka za tuđu pomoć i njegu i to za 22%. Podaci o broju jednokratnih pomoći u 2013. nisu uspoređeni sa 2011. jer se statistička obrada (CZSS Split) ovog prava razlikovala od obrade koja je korištena u 2011. godini. S obzirom da je broj jednokratnih pomoći u postotku najveći na području grada Splita, to je razlog da je indeks izračunat 2012. godine. Grafikon 4. Obuhvaćenost stanovništva s pomoći za uzdržavanje po županijama

Kako ne postoji sustav regionalnog praćenja siromaštva, uzeli smo u obzir kao

mjerilo siromaštva broj korisnika pomoći za uzdržavanje u sustavu socijalne skrbi u ukupnom stanovništvu po županijama. Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih6 tijekom 2013. godine, 2,6% stanovnika primalo je pomoć za uzdržavanje koja je namijenjena osobama u najvećem riziku od siromaštva (grafikon 3). Najveći broj primatelja ovog prava ima Šibensko-kninska, Osječko-baranjska te Karlovačka županija, dok je Splitsko-dalmatinska županija u grupi županija s najmanjim postotkom učešća u broju stanovnika.

Grafikon 5. Udio socijalno isključenih po županijama (Izvor: UNDP - 2006)

6 Preuzeto s mrežne stranice Ministarstva socijalne politike i mladih

19

Prema stručnim procjenama 10 posto stanovništva Hrvatske, dakle oko 440.000 ljudi, je socijalno isključeno, uz dodatnih 5 posto kojima prijeti socijalna isključenost. U grafikonu 5. prikazan je, prema istraživanju UNDP iz 2006. godine, udio socijalno isključenih po županijama, iz kojeg je vidljivo da je naša županija zastupljena s 8,7% . U rješavanju ovog društvenog problema važan je multidisciplinaran pristup svih dionika na nacionalnoj i lokalnoj/regionalnoj razini koji bi osigurao provedbu aktivnosti za ublažavanje socijalne isključenosti. 5. 2. Obveze Županije, gradova i općina prema Zakonu o socijalnoj skrbi

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, (NN 157/13) jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za troškove ogrjeva, a jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb sredstva za ostvarivanje prava na podmirenje troškova stanovanja, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za rad ustanova socijalne skrbi čiji su osnivač, za investicijsko i tekuće održavanje prostora, opreme i prijevoznih sredstava tih ustanova te za njihovo investicijsko ulaganje i održavanje informatičke opreme i druge komunikacijske opreme.

Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga smještaja u prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike na način propisan ovim Zakonom.

Dakle, kao obvezujuće Županija osigurava troškove ogrijeva i rad ustanova kojih je osnivač.

Veliki gradovi i gradovi sjedišta Županije osiguravaju: prehranu u pučkim kuhinjama i smještaj beskućnika.

Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) osiguravaju podmirenje troškova stanovanja.

Pored zakonske obveze jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu osigurati sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego što je utvrđeno Zakonom, na način propisan njihovim općim aktom, ako u svom proračunu imaju za to osigurana sredstva.

20

5. 3. Socijalni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – Županije Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14), većina gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji na razini općinskih/gradskih vijeća ili grado/načelnika, usvojila je opće akte, u kojima svojim stanovnicima omogućavaju pristup određenim pravima iz sustava socijalne skrbi. Najčešće se radi o programima, pravilnicima, zaključcima, odlukama Zakonu o socijalnoj skrbi7, program javnih potreba u socijalnoj skrbi kojeg Županijska skupština svake godine donosi za narednu godinu, pravilnik o socijalnoj skrbi SDŽ8, pojedinačnim upravnim aktima koji se donose na razini Županije koji uređuju: iznose, korisnike, prava, kriterije, mjerila i druge važne okolnosti iz sustava socijalne skrbi. Djelovanje Županije u provođenju socijalne skrbi na njenom području temelji se prvenstveno na:

Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i NN 152/14), Programu javnih potreba u socijalnoj skrbi kojeg Županijska skupština

svake godine donosi za narednu godinu, Pravilniku o socijalnoj skrbi SDŽ („Službeni glasnik SDŽ“ 2/01, 2/05,

8/05 i 1/06); Pojedinačnim upravnim aktima koji se donose na razini Županije.

Iznos koji se utvrđuje programom javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-

dalmatinske županije, odnosno županijskim proračunom usmjeren je na poticanje aktivnosti u svim segmentima socijalne skrbi, ravnomjerno, na području cijele Županije i na zadovoljavanje egzistencijalnih potreba svih kategorija korisnika utvrđenih Zakonom o socijalnoj skrbi.

Pojedinačnim odlukama Župana, utemeljenim na navedenom Programu i donesenim nacionalnim programima, sredstva se dodjeljuju općinama/gradovima, ustanovama, udrugama, vjerskim zajednicama i dr. koji se bave djelatnošću socijalne skrbi. Primijenjeni kriterij je doprinos svakog pojedinog programa na unaprjeđenju socijalne skrbi, odnosno na poboljšanju socijalnog statusa starijih i nemoćnih osoba, invalida, djece, osoba koje žive na rubu ljudskog dostojanstva i kojima je intervencija zajednice neophodno potrebna.

Segmenti kroz koje Županija provodi socijalnu skrb na svom području

Županija u svom socijalnom planu ima u redovitoj skrbi brojne socijalno ranjive skupine: starije i nemoćne osobe, žrtve obiteljskog nasilja, djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, djecu poginulih branitelja, socijalno ugrožene obitelji, sufinanciranje programa veteranskih udruga i dr. Skrb o starijim i nemoćnim osobama

Ovaj vid skrbi temelji se na Zakonom utvrđenoj obvezi Županije, a provodi se kroz institucionalnu skrb, odnosno stacionarni smještaj starijih i nemoćnih osoba u domovima za starije i nemoćne osobe kojima je vlasnik i osnivač SDŽ. To su:

Dom za starije i nemoćne osobe Split (objekt Zenta i Vukovarska) Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split Dom za starije i nemoćne osobe Makarska (objekt u Makarskoj i Runovićima) Dom za starije i nemoćne osobe Vis

7Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14) 8 Pravilnik o socijalnoj skrbi SDŽ, „Službeni glasnik SDŽ“ 2/01, 2/05, 8/05 i 1/06.

21

Navedene ustanove skrbe o ukupno 935 starijih i nemoćnih osoba (nepokretnih, težepokretnih, pokretnih i dementnih) u institucionalnom smještaju.

Županija financira sve potrebe navedenih ustanova (rashode za zaposlene, materijalne i financijske rashode, rashode za nefinancijsku imovinu i hitne intervencije) prvenstveno iz decentraliziranih sredstava u skladu s Odlukom o minimalnim financijskim standardima za financiranje domova za starije i nemoćne osobe, a u slučaju nedostatka sredstava i iz sredstava županijskog proračuna.

Ulaganjima u nefinancijsku imovinu nastojala se izjednačiti kvaliteta usluga koje se pružaju u svim ustanovama, prvenstveno usmjeravajući sredstava prema ustanovama čiji su objekti i oprema bili u lošijem stanju.

Temeljem Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi i pojedinačnih odluka Župana, a u sklopu skrbi o starijim i nemoćnim osobama, Županija podupire i izvaninstitucionalni oblik skrbi (dnevni boravak i pomoć u kući) koji se provodi kroz programe jedinica lokalne samouprave, društva Crvenog križa i organizacija civilnog društva. Također, u izvaninstitucionalnoj skrbi o starijim i nemoćnim osobama skrbe, uz naprijed navedene ustanove: udruge, vjerske zajednice i drugi pružatelji usluga. Najčešće se radi o programima pomoći u kući, dostave toplih obroka i dnevni boravci. Do polovice 2014. godine usluge izvaninstitucionalne skrbi koristilo je 1.214 korisnika. Nažalost, MSPM reduciralo je ugovore s pružateljima usluga, što se odrazilo na broj korisnika ovih usluga.

Temeljem Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi donesenog na godišnjoj razini odnosno pojedinačnih upravnih akata, Županija se skrbi i o ostalim kategorijama korisnika. Skrb prema ostalim kategorijama korisnika

briga o beskućnicima kroz sufinanciranje prihvatilišta za beskućnike, briga o žrtvama obiteljskog nasilja kroz sufinanciranje Skloništa za žene i djecu

žrtve obiteljskog nasilja u organizaciji Caritasa Nadbiskupije Split, briga o djeci bez adekvatne roditeljske skrbi smještene u Domu za djecu

Maestral – Županija za četvero djece uplaćuje police životnog osiguranja, briga o invalidnim osobama kroz:

a) Sufinanciranje rada ustanova koje skrbe o navedenoj kategoriji korisnika: Doma za psihički bolesne odrasle osobe Trogir, Centra za rehabilitaciju Samaritanac, Centra za odgoj i obrazovanje Juraj

Bonači i drugih ustanova u sustavu socijalne skrbi kojima Županija nije vlasnik i osnivač;

b) Sufinanciranje programa i projekata koje provode organizacije civilnog društva na godišnjoj razini iznosi oko 400.000,00 kuna. Skrb prema djeci poginulih hrvatskih branitelja

Pomoć se dodjeljuje djeci hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu i djeci hrvatskih branitelja čiji su roditelji, zbog posljedica PTSP-a izvršili suicid. Novčana pomoć, u mjesečnom iznosu od 350,00 kn, dodjeljuje se kao potpora za redovito školovanje. Kriterij za dodjelu ove novčane pomoći su dob korisnika, tako da je djeca do 18. godine života primaju bezuvjetno za redovito školovanje, a djeca starija od 18 godina dobivaju uz uvjet nastavka redovitog školovanja. Ovu aktivnost Županija provodi kontinuirano, godinama, u želji da se uključi u odrastanje djece čiji su roditelji, dajući svoj život, dali neprocjenjiv doprinos stvaranju naše Domovine.

Pomoć se dodjeljuje na godišnjoj razini u iznosu od cca 1 mil. kuna.

22

Pomoć socijalno ugroženim obiteljima Pomoć se pruža socijalno ugroženim obiteljima kroz novčane intervencije u cilju

poboljšanja standarda socijalno najugroženijeg dijela stanovništva. Pomoć se daje samcima i obiteljima s prebivalištem na području Županije zatečenim u situacijama u kojima nisu u mogućnosti bilo djelomično ili u cijelosti zadovoljiti najosnovnije životne potrebe. Prilikom rješavanja prednost se daje teško oboljelim osobama izloženim dugotrajnom i najčešće skupom liječenju, nabavi lijekova ili ortopedskih pomagala, obiteljima zatečenim elementarnim nepogodama, mnogočlanim obiteljima ili nekim drugim situacijama koji ugrožavaju osnovnu egzistenciju pojedinaca ili obitelji. Pomoć se dodjeljuje na godišnjoj razini u iznosu od cca 1.300.000,00 kuna.

Sufinanciranje programa i projekata veteranskih udruga

Udruge su osnovali pored veterana i dragovoljaca Domovinskog rata i HRVI-a i roditelji odnosno članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Pomoć se dodjeljuje na godišnjoj razini u iznosu od 500.000,00 kuna.

5. 4. Socijalni programi gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije Većina gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji usvojila je opće akte, na

razini općinskih/gradskih vijeća ili grado/načelnika u kojima svojim stanovnicima omogućava pristup određenim pravima iz sustava socijalne skrbi.

Gradovi i općine, pored zakonom obvezujućeg, najčešće svojim stanovnicima koji su u socijalnoj potrebi osiguravaju jednokratne novčane pomoći, sufinanciraju usluge dnevnih boravaka i pomoći u kući za starije i nemoćne osobe, usluge dostave toplog obroka, prijevoza invalida ili na indirektan način sufinanciraju rad udruga koje provode programe prema različitim kategorijama građana koji su u socijalnoj potrebi.

Većina općina, pa i neki gradovi, nažalost nemaju kvalitetno izrađene opće akte iz područja socijalne skrbi kojima bi se na transparentan i jednako dostupan način omogućilo svim potencijalnim korisnicima pristup takvim pravima. Također, uočeno je da mnoge općine i gradovi nemaju razrađene kriterije i mjerila temeljem kojih bi socijalne usluge doista bile svima jednako dostupne, a njihovo „konzumiranje“ započelo bi od socijalno najpotrebitijih kategorija pa na više.

Zadaća je stoga svih institucija u sustavu socijalne skrbi i dakako gradova i općina unaprijediti socijalno planiranje, odlučivanje i provođenje svojih socijalnih programa kako bi sva prava tzv. „iznad standarda“ doprla najprije do onih najpotrebitijih pa tek onda prema ostalima. Županija u svom proračunu i kroz program javnih potreba u socijalnoj skrbi, potiče programske aktivnosti i usluge u svim segmentima socijalne skrbi, ravnomjerno na području cijele Županije. Osnovni cilj Upravnog odjela za društvene djelatnosti Županije je zadovoljiti egzistencijalne potrebe korisničkih skupina u riziku od socijalne isključenosti koji su u sustavu socijalne skrbi te promovirati pristup financiranja različitih pružatelja usluga u skladu s postignutim standardima kvalitete. Tablica 9. Programi/usluge socijalne skrbi koje financiraju jedinice lokalne samouprave

NAZIV AKTIVNOSTI

CILJNA SKUPINA

obrok-marenda djeca u riziku od socijalne isključenosti obrok-ručak djeca u riziku od socijalne isključenosti stipendije srednjoškolci i studenti u riziku od

socijalne isključenosti naknada za novorođenu djecu roditelji naknada za kupnju školskih udžbenika učenici u riziku od socijalne isključenosti

23

besplatni prijevoz učenici/e iz obitelji s 4. i više djece prigodni darovi osobe u riziku od socijalne isključenosti,

korisnici prava iz sustava socijalne skrbi pomoć za podmirenje troškova stanovanja osobe u riziku od socijalne isključenosti,

korisnici prava iz sustava socijalne skrbi jednokratna novčana pomoć korisnici socijalnih prava pomoć za pogrebne troškove korisnici socijalnih prava božićnica umirovljenicima umirovljenici nagrade uspješnim učenicima djeca iz obitelji u riziku od socijalne

isključenosti i djeca s teškoćama u razvoju novčana pomoć pri sklapanju braka mladenci sufinanciranje vrtića i komunalna naknada roditelji s niskim primanjima naknada za Crveni križ aktivnosti Crvenog križa javni radovi nezaposlene osobe financiranje usluga socijalne skrbi udruge usluga njege i pomoći u kući starije i nemoćne osobe prenočište za beskućnike/ce beskućnici/ce ogrjev korisnici socijalnih prava pomoć nezaposlenim osobama nezaposlene osobe sklonište za žene žrtve nasilja žene žrtve nasilja i djeca

Upravni odjel za društvene djelatnosti Županije obavlja upravne i stručne poslove iz

područja odgoja i obrazovanja, ta se djelatnost financira iz vlastitih prihoda Županije i redistribucijom sredstava državnog proračuna.

Tablica 10. Podaci o broju škola/fakulteta i učenika/studenata iz područja obrazovanja

PODRUČJA

OBRAZOVANJA

BROJ ORGANIZACIJA

BROJ DJECE/MLADIH

šk.g. 2013/2014. Predškolski odgoj - radionice za roditelje - logopedski tretman

53 vrtića (javnih, vjerskih i privatnih)

cca 14500

osnovno školstvo osnovne škole s podružnicama: 216

cca 2000 razrednih odjeljenja

Srednje školstvo 86 cca 21000 Visoko školstvo i znanost 12 fakulteta, 3

sveučilišna studijska centra i 1 međunarodni studij

cca 3000 upisanih studenata

Iako su predškolske organizacije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave,

Županija svojim financijskim sredstvima potpomaže i jedinice lokalne samouprave koje se nalaze u teškim gospodarskim prilikama na zadržavanje zatečenog standarda ili na poboljšanje istog.

Tablica 11. Prikaz aktivnosti/ usluga ostalih organizacija koje financira županija

AKTIVNOSTI/PROGRAMI

CILJNA SKUPINA

24

1. Predškolske organizacije djeca predškolskog uzrasta i roditelji - radionice za roditelje “Rastimo

zajedno“

- predavanja za roditelje roditelji - logopedski tretman predškolci s logopedskim teškoćama - savjetovalište djeca/roditelji 2. Odgojno-obrazovne organizacije djeca osnovnoškolsk. uzrasta i roditelji - prevencija nasilja u školama - izvanškolsko i dopunsko obrazovanje

mladih

3. Gradske knjižnice djeca/roditelji/starije osobe - kreativno-edukat. radionice za djecu - radionice za roditelje - informatičke radionice za starije osobe - igraonice 4. HZZ nezaposlene osobe - razvoj vještina nezaposlenih za

povećanje mogućnosti zapošljavanja

- posredovanje o zapošljavanju Iz tabelarnog prikaza vidljivo je da vrtići organiziraju aktivnosti za roditelje kroz projekt „Rastimo zajedno“ i „Rastimo zajedno plus“. Ove radionice omogućuju protok novih informacija, znanja, vještina i podrške roditeljima, te promiču rast, razvoj roditelja i djeteta. Na radionicama roditelji s voditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge moguće načine. Za djecu s jezičnim problemima osiguran je logopedski tretman. Tablica 12. Prikaz zdravstvenih aktivnosti vezanih za socijalnu skrb

NAZIV AKTIVNOSTI/USLUGE

CILJNA SKUPINA

BROJ KORISNIKA GODIŠNJE

1. Nastavni zavod za javno zdravstvo

djeca i mladi s problemima u ponašanju i roditelji

1.200

- savjetovanje - predavanja - radionice za mlade i za roditelje - logopedski tretman 2. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju

djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i roditelji

1.800

- konzultacije (timske i individualne)

- klinički intervju sa psiho dijagnostičkom obradom

- terapija (obiteljska, individualna i psihodrama)

- logopedsko-defektološki tretman

25

Stručnu podršku djeci i mladima u zdravom odrastanju pruža i odjel za mentalno zdravlje pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kroz savjetodavnu pomoć rizičnim pojedincima i skupinama koji na bilo koji način pokazuju poteškoće u osobnom, obiteljskom ili socijalnom okruženju i putem radionica koje razvijaju socijalne i komunikacijske vještine kod mladih i pomažu u razvijanju samokontrole. Zdravstvenu djelatnost u Županiji obavljaju i ustanove u državnom vlasništvu (Klinički bolnički centar) te ostale ustanove u vlasništvu Županije: - Dom zdravlja SDŽ, - Zavod za hitnu medicinu SDŽ, - Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, - Ljekarna SDŽ, - Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, - Stomatološka poliklinika, - Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, - Lječilište „Dječje selo“, Baška voda (trenutno ne obavlja zdravstvenu djelatnost). Tablica 13. Prikaz projektnih aktivnosti PU

NAZIV

AKTIVNOSTI/USLUGE

CILJNA SKUPINA

BROJ KORISNIKA GODIŠNJE

Informativno-edukativna predavanja „Mogu ako hoću 1“

učenice/i osnovnoškolskog uzrasta

2.427

Radionice „prevencija i alternativa 1“


2.233

Sajam mogućnosti- slobodne aktivnosti


4.000

Informativno-edukativna predavanja „Mogu ako hoću 1“

roditelji učenika 1.000

Zdrav za 5 - predavanje učenice/i osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta

1.000

U promidžbi zdravog stila života mladih uključila se i PU Split koja kontinuirano provodi informativno-edukativna predavanja o štetnim posljedicama zlouporabe droge, kockanja, alkohola i drugih problematičnih stilova ponašanja (tablica 13). 6. PREGLED USLUGA SOCIJALNE SKRBI

Pojava novih rizika koje sa sobom donosi suvremeno društvo i moderan način života

stavlja pred sustav socijalne skrbi, ali i ostalih sustava koji vode brigu o socijalno osjetljivim skupinama, izazove iznalaženja novih načina suočavanja s problemima i s rizicima njihove socijalne isključenosti. U tom smjeru jačaju procesi uvođenja kombiniranog modela socijalne politike koji osim dominantne uloge države i njenih ustanova u pružanju socijalnih usluga sve veći prostor daje neprofitnom i privatnom sektoru.

Posebnu ulogu tu imaju organizacije civilnog društva koje su usmjerene na zaštitu ranjivih skupina i na prevladavanje stanja njihove socijalne isključenosti i siromaštva. U programskim i/ili projektnim aktivnostima koje organiziraju značajno mjesto zauzimaju

26

inicijative koje na lokalnoj razini kroz partnerstvo različitih pružatelja usluga promiču razvoj i širenje mreže socijalnih usluga. Takvi procesi povećavaju djelotvornost sustava socijalne skrbi i osnažuju ulogu lokalne zajednice u procesima planiranja novih usluga.

U svrhu postizanja navedenog cilja nameće se obaveza praćenja kvalitete socijalnih usluga, čime se omogućuje precizna, a ujedno i transparentna evaluacija svakog pojedinog pružatelja usluge.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 157/13) socijalne usluge su:

1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i procjena potreba)

2. savjetovanje i pomaganje

3. pomoć u kući

4. psihosocijalna podrška

5. rana intervencija

6. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja

7. boravak

8. smještaj

9. organizirano stanovanje

O priznavanju prava na socijalnu uslugu odlučuju centri za socijalnu skrb rješenjem. U županiji djeluje 5 centara za socijalnu skrb s 6 podružnica koji obavljaju niz funkcija koje se mogu podijeliti na javne ovlasti u području socijalne skrb, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite, te stručno-analitičke, financijske i druge poslove. Zaposleno je 190,5 osoba, od toga 137,5 se odnosi na stručne radnike. Broj zaposlenih po centrima/podružnicama prikazan je u tablici br. 14.

Tablica 14. Centri za socijalnu skrb s podružnicama na području SDŽ NAZIV CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB

PODRUŽNICE

BROJ ZAPOSLENIH

OSOBA

CZSS Split

100 Solin 12,5

Hvar 4,5 Vis 2 Kaštela 17,5 Obiteljski centar 6

CZSS Trogir 13 CZSS Brač 11 CZSS Sinj 21

CZSS Imotski 9 CZSS Omiš 12

CZSS Makarska 15 Vrgorac 4

Donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13), Centru za socijalnu skrb Split pripojena je Podružnica Obiteljski centar koja u okviru svoje djelatnosti, između ostalog, obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada koji se odnose na brak i međusobne odnose roditelja i djece i druge probleme u obitelji koje traže stručnu potporu i

27

pomoć. U 2014. godini pruženo je ukupno 1.309 usluga psihološkog savjetovanja za 785 osoba, dok je u projektnim aktivnostima namijenjenim edukaciji i promidžbi obiteljskih vrijednosti sudjelovalo 24 djece, 18 srednjoškolaca i ukupno 45 roditelja, kroz 4 preventivna programa. Grafikon 6. Prikaz broja ostvarenih usluga za razdoblje 2011.-2013. Vidljivo je da za razliku od usluge smještaja, koja pokazuje lagani pad, izvaninstitucijske usluge rastu i prate prioritete reforme sustava socijalne skrbi koja naglasak stavlja na deinstitucionalizaciju i na transformaciju domova u centre za pružanje usluga u zajednici. Skrb za starije i nemoćne osobe u najvećem postotku se provodi kroz smještaj u domove za starije i nemoćne osobe kojima je vlasnik i osnivač Županija. U 2013. godini ukupno ovu uslugu koristilo je 935 korisnika. U tablici 15. i 16. prikazani su i drugi pružatelji usluge smještaja čiji je vlasnik privatna osoba i/ili druga pravna osoba. Tablica 15. Broj smještaja i pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama u županijskim domovima, te broj korisnika na listi čekanja na smještaj u ustanovu (31.12. 2013. god.)

NAZIV USTANOVE

(+ DISLOCIRANI OBJEKT)

Broj korisnika

usluga

Broj korisnika na

listi čekanjaZenta 309 Vukovarska 334

1. Dom za starije i nemoćne

Split Ukupno 643

2.873 smještaj 107

2. Dom za starije i nemoćne Lovret, Split

pomoć u kući 140 njega 55/ručak

85

350

Makarska 38

Runović 68

3. Dom za starije i nemoćne

Makarska Ukupno 106

86 smještaj 79

4. Dom za starije i nemoćne Vis

ručak 10

60

smještaj 935 3.368

28

Ukupno

pomoć u kući + dostava ručaka

150

/

Sveukupno 1.185 / Tablica 16. Druge pravne osobe (Domovi za starije i nemoćne osobe i vjerske zajednice) koje skrbe o starijim i nemoćnim osobama u SDŽ

NAZIV USTANOVE

CILJNA

SKUPINA 1. Dom za starije osobe „Cor Merdianum“, Supetar na Braču 2. Dom za starije i nemoćne osobe „Cor Bonum“, Podstrana 3. Dom za starije i osobe “Cor Merdianum“, Bol na Braču 4. Dom za starije i nemoćne osobe “ Nježne ruke“, K. Gomilica 5. Dom za starije i nemoćne osobe „Zlatne godine“ 6. Dom za starije i nemoćne osobe „Tihi dom“, Trogir 7. Dom za starije i nemoćne osobe „Treća dob“, Okrug Gornji 8. Dom za starije osobe „Slatinski dvori“, Slatine - Čiovo 9. Dom za starije i nemoćne osobe „None“, Seget Vranjica 10. Dom za starije i nemoćne osobe „Afrodita“, Duilovo, Split 11. Dom za starije i nemoćne osobe „Ugodni kutak“, Solin 12. Dom za starije i nemoćne osobe „Lijepa flora“, Podstrana 13. Dom za starije i nemoćne osobe „Auxilium“, Solin

14. Dom za starije i nemoćne osobe „Arcus“, Neorić-Sutina 15. Dom za starije i nemoćne osobe „Arcus“, Kaštel Sućurac 16. Dom za starije i nemoćne osobe „Geront“ 17. Dom za starije i nemoćne osobe „Vita“, Podstrana 18. Samostan Svete obitelji, Postira na Braču 19. Samostan Marijina uznesenja SMI, Sutivan 20. Samostan “Služavke malog Isusa“, Pučišća na Braču 21. Samostan službenica milosrđa, Nerežišće 22. Samostan sv. Vinka Paulskog, Sinj 23. Samostan sv.Vinka Paulskog, Selca 24. Samostan „Kćeri Božje ljubavi“, Split

Starije

i

nemoćne

osobe

Tablica 17. Druge pravne osobe (Obiteljski domovi i pružatelji usluga smještaja boravka bez osnivanja Doma za starije i nemoćne osobe) koje skrbe o starijim i nemoćnim osobama u SDŽ

NAZIV USTANOVE

CILJNA

SKUPINA 1. Obiteljski dom Ante Giljanović, Kaštel Štafilić, Put Stomrata 9 2. Obiteljski dom Marija Norac Kevo, Sinj, Brnaze 722 A 3. Obiteljski dom Sandra Alerić, Runović, Runović 107 b 4. Obiteljski dom Josip Barada, Vranjica, Kralja Tomislava 144 5. Obiteljski dom Marinko Jagatić, Kaštel Lukšić, Ul. Bartula Matijace 9 6. Obiteljski dom Denis Paleško, Sinj, Glavice 650

Starije

i

7. Obiteljski dom Mario Domgjonaj, Kaštel Gomilica, E. Kumičića 17 8. Obiteljski dom Antonija Dolić, Dicmo, Dicmo Kraj 102 9. Obiteljski dom Marija Nikolić, Trogir, Marinova Draga 39 B PRUŽATELJI USLUGA SMJEŠTAJA BORAVKA BEZ OSNIVANJA DOMA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE 1. Družba sestara SMI, Vrgorac, Fra A.K. Miošića 2. Poema d.o.o., Split

Starije

i nemoćne osobe

29

Prema statističkim podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, veliki rast u odnosu na 2011. godinu zabilježila je usluga pomoć i njega za osobe starije dobi (73%), koja obuhvaća kućne poslove, poslove organiziranja prehrane, nabavku lijekova te ostale aktivnosti podrške starijim osobama u obiteljskom okruženju.

Ovu uslugu pružaju domovi socijalne skrbi, centri za pomoć u kući, centri za pružanje usluga u zajednici, kao i druge pravne i fizičke osobe u skladu s uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi. Program pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama ima snažnu podršku u svim strategijama razvoja socijalne skrbi Europske Unije kao i Republike Hrvatske. Splitsko-dalmatnska županija pruža financijsku podršku izvaninstitucionalnoj skrbi starijih i nemoćnih osoba i kroz sustav skrbi, kao i kroz organizirano pružanje pomoći preko raznih udruga civilnog sektora i vjerskih zajednica.

Tablica 18. Pomoć i njega u kući u organizaciji centara i/ili udruga

PRUŽATELJ USLUGA/ NAZIV AKTIVNOSTI

CILJNA SKUPINA

1. Centar za pomoć i njegu u kući Komiža - dostava toplog obroka, održavanje osobne higijene, - kućanski i građevinski radovi, pranje rublja - posredovanje u ostvarivanju prava iz različitih sustava - zdravstveno-informativno savjetovanje (mjerenje tlaka, uzimanje lijeka i dr.) - psihosocijalna podrška - aktivnosti Dnevnog boravka (radnookupac. i kreativne

aktivnosti)

2. Udruga MI i centar za njegu i pomoć Zlatno doba - dostava gotovih obroka, osobna higijena, kućanski poslovi, - nabava lijekova

- starije i nemoćne

osobe, - psihički bolesne

odrasle osobe, - osobe s invaliditetom

- higijenski paketi - zdravstveno informiranje, savjetovanje - prijevoz do liječnika i nabavka lijekova - edukacijski tečajevi, predavanja 3. Udruga sv. Jeronim, Kaštel Gomilica - kreativne radionice i sportske aktivnosti - dostava obroka, osobna higijena, kućanski poslovi 4. Pomoć i njega u kući Grad Vrlika Crveni križ - održavanje higijene korisnika i prostora (čišćenje, pranje rublja) - dostava namirnica i lijekova - priprema drva za ogrjev

30

5. Pomoć i njega u kući Udruga žena Vrlika, Vrlika - održavanje higijene korisnika i prostora (čišćenje, pranje rublja) - dostava namirnica i lijekova - priprema drva za ogrjev

6. Katolička udruga Lovret

- održavanje higijene korisnika - održavanje prostora (čišćenje, pranje rublja - dostava ručka na adresu stanovanja

7. Dom za starije i nemoćne osobe Stari Grad


- dostava namirnica i lijekova


8. Centar za rehabilitaciju Mir, Rudine




9. Udruga Imotsko srce, Imotski




Na području Županije postoje domovi/centri koji obavljaju djelatnost socijalne skrbi za djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom, ovisnike o alkoholu, drogama, te za psihički bolesne odrasle osobe. Domovi/centri pružaju usluge stanovanja, dnevnog boravka, prehrane, održavanja osobne higijene, njege i brige o zdravlju, odgoju i obrazovanju, osposobljavanju, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranje slobodnog vremena i dr. Tablica 19. Domovi čiji su osnivači RH9

PRUŽATELJ USLUGA/

CILJNA SKUPINA

9 Podaci preuzeti s mrežne stranice MSPM.

31

NAZIV AKTIVNOSTI 1. Dom za djecu Maestral Split

- dugotrajni/tjedni smještaj - organizirano stanovanje - poludnevni boravak

djeca bez roditeljske skrbi, roditelji, trudnice i rodilje

2. Dom za odgoj djece i mladeži Split - dugotrajni/tjedni smještaj

- boravak - poludnevni boravak u školi

djeca i mladež s poremećajima u ponašanju/roditelji

3. Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj - privremeni smještaj - boravak - poludnevni/cjelodnevni - psihosocijalna podrška - rana intervencija i integracija

djeca/mladež/odrasli s oštećenjem sluha, govora i glasa i drugim teškoćama

4. Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači - dugotrajni/tjedni smještaj - boravak - poludnevni boravak u školi - povremeni boravak - poludnevni boravak u Sinju

tjelesno i mentalno oštećene osobe

5. Centar za rehabilitaciju Mir, Rudine - dugotrajni smještaj - boravak - pomoć i njega u kući


6. Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez, Vrlika - dugotrajni/tjedni smještaj - boravak - povremeni boravak


7. Zavod za rehabilitaciju Samaritanac - dugotrajni smještaj - psihosocijalna podrška

teže i teško mentalno oštećene osobe

8. Dom za psihički bolesne osobe Trogir - dugotrajni smještaj - psihosocijalna podrška

psihički bolesne odrasle osobe

9. Dom za ovisnike Zajednica Susret - psihosocijalna podrška

osobe ovisne o alkoholu, drogama ili drugim opijatima

Sukladno programu MSPM, domovi iz tablice br. 19., ovisno o mogućnostima i financijskoj potpori, provode programe transformacije i deinstitucionalizacije ustanova te uvođenja alternativnih oblika skrbi u zajednici, čime se broj korisnika na dugotrajnom smještaju vidno smanjuje. Kada je riječ o izvaninstitucijskim oblicima smještaja, udomiteljstvo kao zamjena za biološku obitelj, ne bilježi značajni trend rasta. Ako pratimo podatke iz grafikona 6, možemo zaključiti da SDŽ po broju dozvola za obavljanje udomiteljstva spada u grupu županija s najvećim brojem udomitelja. Međutim, u odnosu na postotak nesrodničkog i srodničkog udomiteljstva, nalazi se u skupini s najmanjim udjelom nesrodničkog

32

udomiteljstva10. Primjetan je rast korisnika organiziranog stanovanja, osobito kod djece bez roditeljske skrbi i kod osoba s invaliditetom. Prema podacima za 2014. Godinu, ukupno su uslugu organiziranog stanovanja koristile 32 osobe. Grafikon 7. Prikaz broja udomiteljskih obitelji po županijama prema statusu udomiteljstva

U cilju definiranja potrebnog broja i vrste socijalnih usluga važnih za utvrđivanje mreže usluga, projektni tim „Podrške sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijalnih usluga“11 predložio je sljedeće korisničke skupine:

o djeca i mladi o osobe s invaliditetom (tjelesnim i intelektualnim oštećenjima) o stariji i nemoćni o branitelji o ovisnici o obitelji u riziku o siromašni, socijalno isključeni o nezaposleni o žene o ostali

Aktualiziranjem kombiniranog modela socijalne politike izdvojeni su sljedeći pružatelji usluga:

centar za socijalnu skrb, dom socijalne skrbi (osnivač RH), dom za starije i nemoćne osobe, (osnivač županija), ostale javne ustanove (zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove…) privatni dom socijalne skrbi, udomiteljske obitelji, obiteljski dom, županija grad, općina, udruga vjerska zajednica C rveni križ

10 Podaci Ministarstva socijalne politike i mladih; Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH 2014.-2016. 11 Projekt Europske unije za Hrvatsku - IPA komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala.

33

34

trgovačko društvo, socijalno poduzeće fizička osoba centar za pružanje usluga u zajednici, i ostali.

Vrsta socijalnih usluga prikazana je prema pružateljima usluga u zajednici, zasebno za

svaku korisničku skupinu u tablici br. 20.

Tablica 20. Pružatelji usluga u odnosu na vrstu usluge i korisničke skupine (definirano kroz exel bazu za potrebe regionalne samouprave) VRSTA USLUGE/

MATERIJALNA DAVANJA

OPIS

AKTIVNOSTI/USLUGE

KORISNICI

PRUŽATELJI USLUGA I NOSITELJI DJELATNOSTI/

NOSITELJI SUFINACIRANJA DJELATNOSTI novčana davanja

prava iz sustava socijalne skrbi

siromašni, socijalno ugroženi

Centar za socijalnu skrb

stipendije siromašni (studenti) Caritas Splitsko-makarske nadbiskup., Udruga Ivan Pavao II. pomoć pri školovanju siromašni (student,

učenik) Udruga sv.Vinka Paulskog , Konferencija sv. Duje; Ivan Merz

sufinanciranje nabave udžbenika


jedinice lokalne samouprave

nabava ogrjeva siromašni, socijalno ugroženi

Splitsko-dalmatinska županija

stipendije, pomoć za podmirenje troškova stanovanja


jedinice lokalne samouprave

stipendije za studente siromašni, socijalno ugroženi, posebno nadarena djeca

Splitsko-dalmatinska županija/RH

naknada za novorođenu djecu ostali jedinice lokalne samouprave novčana pomoć pri sklapanju

braka ostali jedinice lokalne samouprave

sufinanciranje vrtića siromašni, socijalno ugroženi

Jedinice lokalne samouprave

boravak

obuhvaća cjelodnevni i poludnevni boravak

djeca i mladi dječji dom “Maestral“, Dom za odgoj-Split; COO Juraj Bonači Slava Raškaj, Centar za autizam

prva socijalna usluga informiranje o pravima, socijal. uslugama i pružateljima usluga

potencijalni korisnici usluga/prava socijalne skrbi

CZSS

Savjetovanje i Savjetodavna pomoć i Djeca, mladi, roditelji, CZSS - podružnica Obiteljski centar, Udruga Most, Crveni

35

pomaganje podrška

odrasli, partneri, križ, Dom za odgoj Split, Dječji dom Maestral, COO Slava Raškaj; Juraj Bonači; Centar za rehabilitaciju Mir, Zajednica Susret, Udruga Mi, Centar za hagioterapiju, Caritas Splitsko-dalmatinske županije, Obiteljsko savjetovalište Splitsko-makarske nadbiskupije, Zajednica Cenacolo, Udruga Papa Ivan XXIII, Liga za prevenciju ovisnosti, Udruga Domine, Udruga Hepatos, Udruga Zvono, Udruga Lanterna-Makarska, Udruga osoba s disleksijom, Udruga novi put-Sinj, Nastavni zavod za javno zdravstvo

Smještaj Privremeni ili dugotrajni smještaj

djeca i mladi, starije i nemoćne osobe, psihički bolesne osobe, osobe s teškoćama u razvoju, ovisnici, žene izložene nasilju u obitelji, roditelji

Dječji dom “Maestral“, Dom za odgoj Split, Dom za odgoj „Juraj Bonači“ Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije, Sigurna kuća, COO Slava Raškaj, Centar za rehabilitaciju “Fra Ante Sekelez“, Zajednica Susret, Rehabilitacijski centar Samaritanac Dom za odrasle psihički bolesne osobe Trogir

Pomoć u kući usluge pomoći u kući u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova, pružanje njege starijim i nemoćnim osobama, dostava ručaka na adrese

stariji i nemoćni, umirovljenici

Pomoć i njega u kući pri Domu Lovret Katolička udruga Lovret, Udruga MI, Split Rehabilitacijski centar „ FraAnte Sekelez“, Vrlika Centar za njegu i pomoć u kući, Komiža Udruga sv. Jerolim - Kaštel Gomilica, Dom za psihički bolesne odrasle Trogir i dr.

psihosocijalna podrška /savjetovališta/ rehabilitacija/tretmani

potiče razvoj kognitivnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina

djeca s teškoćama u razvoju, odrasle osobe s invaliditetom, ovisnik ili žrtva obiteljskog nasilja

COO Juraj Bonači, Udruga Anđeli, COO Slava Raškaj, Papa Ivan XXIII. Centar za rehabilitaciju Mir, Poliklinika za rehabilitaciju osoba s teškoćama u razvoju, Udruga Liga za borbu protiv ovisnosti

rana intervencija obuhvaća strućnu pomoć djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima

djeca s teškoćama u razvoju,

COO Juraj Bonači, COO Slava Raškaj

36

37

pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja

pruža se odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim ili školskim ustanovama

djeca s teškoćama u razvoju, djeca sa slušnim oštećenjem

COO Juraj Bonači, COO Slava Raškaj

organizirano stanovanje organizirana sveobuhvatna pomoć korisniku u stanu ili izvan

djeca i mladi Dječji dom Maestral, COO Juraj Bonači, Udruga Lastavice, Centar za rehabilitaciju Mir, Rudine, Dom za psihički bolesne osobe Trogir

edukacije za povećanje zapošljivosti/posredova-nje pri zapošljavanju

programi prekvalifikacije, stručna usavršavanja i/ili edukacije

nezaposlene osobe HZZ, Udruga Domine, Caritasova „Sigurna kuća“, zaštitna radionica “Des“

javnozdravstveni programi prevencije

prevencija ovisnosti, očuvanje mentalnog i tjelesnog zdravlja

djeca, mladi Zavod za javno zdravstvo, Udruga ANST 1700, Liga za borbu protiv ovisnosti

informiranje, zagovaranje, edukacije

Informiranje javnosti i podizanje svijesti o društvenim problemima

građani CZSS, Zavod za javno zdravstvo, Udruga Most, Mentor, Liga za borbu protiv ovisnosti, Udruga Agape, Udruga novi put-Sinj, Udruga Duga-Solin, Mreža udruga osoba s invaliditetom, Udruga ANST 1700, Udruga Anđeli, Udruga Domine, Udruga cenzura Plus, Udruga za hagioterapiju, Klub trudnica i roditelja Split, Udruga Help

klubovi korisnika, igraonice, likovne, dramske radionice

aktivnosti organiziranog slobodnog vremena

djeca i mladi Javni sektor (domovi, COO, CZSS…) i udruge koje rade s djecom i mladima, Info zona, Zajednica klubova alkoholičara

podrška integraciji korisnika u aktivnosti zajednice

uključivanje korisnika u život zajednice

CZSS, Udruga Mi-Centar za njegu i pomoć Zlatno doba, Katolička udruga Lovret, udruga Anđeli, mreža udruga osoba s invaliditetom, Udruga gluhih i nagluhih osoba, COO “Slava Raškaj“

ostale materijalne nenovčane pomoći (hrana, odjeća…)

humanitarna pomoć socijalno ugroženi Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije, Udruga sv.Vinka Paulskog, Udruga Ivan Pavao II, Udruga Zdenac, Udruga “Isus je put“, Udruga “Benedikt“, Crveni križ

edukacija pružatelja usluga

podizanje kompetencija javnog i civilnog sektora

Udruga Domine, Udruga Cenzura plus, Udruga Mi, Udruga gluhih i nagluhih osoba, Udruga Zdravi grad, Info zona

7. SOCIJALNO OSJETLJIVE SKUPINE

Programi borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti polaze od tri osnovna načela koja su važna za prevenciju ovog društvenog problema. Prvo načelo je sudjelovanje koje se odnosi na izjednačavanje i aktivno uključivanje osoba u ovom riziku u provedbi programa, partnerstvo svih institucija/sektora u ublažavanju siromaštva je drugo načelo, dok je višedimenzionalnost u prepoznavanju složenosti siromaštva i socijalne isključenosti kao procesa treće načelo. Prema raspoloživim podacima o stanju siromaštva Republike Hrvatske12 u 2012.godini postotak stope rizika od siromaštva iznosio je 20,5%, a postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti je 32,3%. Rezultati istraživanja Ureda Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Croatia), koje je provedeno 2006. godine o kvaliteti života i socijalne isključenosti na nacionalnoj razini, su pokazali da su najosjetljivije skupine u hrvatskom društvu osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem, osobe iznad 65 godina, žene, te nezaposleni mladi. Ako promatramo podatke u Republici Hrvatskoj o dobnim skupinama koje su u najvećem riziku od siromaštva13, najviši rizik je kod osoba iznad 65 godina i više i iznosi 26,5%, dok se najniža stopa siromaštva bilježi za osobe od 25. do 54. godine i iznosi 17,1%. Iako se siromaštvo ne poistovjećuje sa socijalnom isključenosti, ipak nedostatak dohotka i sredstava potrebnih da se osigura održiva i kvalitetna egzistencija dovodi do socijalne isključenosti. Stoga je obaveza države i društva da osigura uvjete i mjere aktivne politike za poboljšanje životnih uvjeta svima, a posebno skupinama koje se smatraju marginaliziranim.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi korisnici socijalne skrbi su:

– samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način,

– dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu,

– trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život,

– obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška,

– odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama,

– odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima,

– osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama,

– osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti,

12 Preuzeto iz Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.). 13 Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.).

38

– beskućnik,

– druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Neke od navedenih rizičnih skupina koje su zbog različitih uzroka (zdravstveni,

financijski, obiteljski problemi) zatražili podršku i stručnu pomoć u centrima za socijalnu skrb na području Županije, prikazani su brojčano u tablici 8., a učešće pojedine skupine u ukupnom broju korisnika, vidljivo je u grafikonu br. 5.

Tablica 21. Prikaz korisnika po skupinama u riziku od socijalne isključenosti

NAZIV SKUPINE KORISNIKA

BROJ KORISNIKA

djeca/odrasli s teškoćama u razvoju 12.642 djeca i mladež s problemima u ponašanju 2.516 djeca i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja 548 djeca i mladež zatečena u skitnji 68 vršnjačko zlostavljanje 110 djeca, maloljetnici i mlađi punoljetnici s problemima ovisnosti i s udruženim smetnjama

157

Iz tabelarnog prikaza14 možemo prepoznati da najveću skupinu čine djeca i

odrasli s teškoćama u razvoju. U Splitsko dalmatinskoj županiji, prema podacima Registra osoba s invaliditetom RH, na dan 17. 01. 2013., živi 63.188 osoba s invaliditetom od čega su 37721 muški (60%) i 25.467 žene (40%), što iznosi 13,9% ukupnog stanovništva Ž upanije. Prikaz vrsta oštečenja korisnika, koja su uzrokovala njihov/njezin invaliditet vidljiv je u tablici 21. i u grafikonu br. 9.

Najveći broj, 34.664 (55%), je u radno aktivnoj dobi; 57,9%, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje; 33,6% ima srednju stručnu spremu, dok je 4,5% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najvećem broju (78%) žive u obitelji dok ih oko 20% živi samo, 0,1% ima udomitelja ili skrbnika, a 341 osoba boravi u ustanovi.

U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 15% osoba s invaliditetom. Oko 63% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom opsegu. Najveći broj ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Splitsko-dalmatinske županije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 3.255 osoba s time da je veći broj muških osoba (67%).

Važnu ulogu u provođenju postupka profesionalnog savjetovanja provodi HZZ za: učenike koji su nastavu u osnovnoj školi pohađali temeljem rješenja o

izmijenjenom obliku školovanja (prilagođeni program ili redovni program uz individualizirani pristup),

učenike koji imaju rješenje Prvostupanjskog tijela vještačenja CZSS, učenike koji imaju izrazite teškoće u učenju, učenike sa zdravstvenim teškoćama, i neodlučne učenike.

14 Podaci Ministarstva socijalne politike i mladih.

39

Jedan od novih oblika profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom je radno-okupacijska terapija koja se provodi u radnom centru Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju “Des“ u Splitu. U 2013. godini u navedeni program uključena je 21 nezaposlena osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda.

Tablica 22. Prikaz resora gdje osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava

RESOR UKUPAN

BROJ Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 37.979 Nalazi i mišljenje tijela vještačenja socijalne skrbi 18.609 Ministarstvo socijalne politike i mladih 9.372 Rješenje o primjerenom obliku školovanja 3.255 Rješenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II. svjet. rata 1.073 Ukupno 70.288

Napomena: Ukupan broj u tablici veći je od ukupnog broja osoba zbog toga, jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz više resora.

Tablica 23. Prikaz vrsta oštećenja koja uzrokuju invaliditet

VRSTA OŠTEĆENJA Ukupan broj

% od ukupnog broja osoba s invaliditetom

osobe s duševnim oštećenjima 19.364 30,6 oštećenje lokomotornog sustava 16.190 25,6 oštećenje drugih organa 14.734 23,3 oštećenje središnjeg živčanog sustava 10.497 16,6 oštećenje vida 2.215 3,5 intelektualna oštećenja 2.004 3,2 oštećenje sluha 1.391 2,2 oštećenje perifernog živčanog sustava 1.354 2,1 prirođene anomalije i kromosomopatija 1.159 1,8 oštećenje glasovno govorne komunikacije 970 1,5 autizam 166 0,3 višestruka oštećenja 15.724 24,9

Grafikon 8. Razna oštećenja

40

Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Županije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01), su duševni poremećaji, te oštećenja lokomotornog sustava.

Odmah iza osoba s teškoćama u razvoju, prema podacima centara za socijalnu skrb, nalaze se djeca i mladi s poremećajima u ponašanju (16%). Među njima posebno mjesto imaju mladi s problemom ovisnosti. Ovaj društveni problem, koji predstavlja složen sociomedicinski fenomen s brojnim zdravstvenim, sociološkim i ekonomskim reperkusijama po pojedinca, obitelj i zajednicu, traži posebnu brigu zajednice.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Registara osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, Splitsko-dalmatinska županija15 se nalazi među 7 županija u kojima je broj ovisnika na 100.000 viši od prosjeka RH. Iako broj ukupno liječenih osoba zbog zlouporabe psihoaktivnih droga raste (tablica 12.), broj osoba koje su se prvi put javile na liječenje ima tendenciju pada.

Grafikon 9. Pokazatelj broja liječenih osoba od droge po godinama

Na području Županije i dalje su vodeće opijatske droge (heroin), dok su sintetičke droge i THC uglavnom zanimljivije mlađoj populaciji. U odnosu na 2011. godinu primjetan je pad novopridošlih opijatskih ovisnika (2011.- 97, a 2012.- 69) ali i porast novopridošlih ovisnika i konzumenata ostalih droga (2011.- 56, a 2012.-73). Ukupan trend je u odnosu na 2011.godinu u blagom porastu. U nešto manjem broju, ali isto značajno su zastupljene i žrtve nasilja u obitelji koje se nalaze na trećem mjestu s 3% zastupljenosti. Za ovu skupinu važno je razvijati preventivne programe koji bi prevenirali opasnost od nasilja i pomogli žrtvi nasilja da izađe iz traumatske obiteljske situacije. Iako su djeca izložena vršnjačkom nasilju zastupljena u nešto manjem broju, važno je naglasiti da je prisutan trend rasta broja inicijalnih prijava (za područje grada Splita indeks 2013./2014. iznosi 17516), posebno od obrazovnih ustanova čije je učešće u ukupnom broju prijava poraslo za 11%. Podatak je značajan jer govori o većem sudjelovanju škola u primjeni Protokola o postupanju u slučaju nasilja među učenicima, koji doprinosi preveniranju mogućih situacija povećanog rizika kod djece.

15 http.www.uredzadroge.hr/dokumenti.hr, preuzeto iz Akcijskog plana suzbijanja zouporabe droga u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje od 2012.- 2014. 16 Izvješće Centra za socijalnu skrb Split za 2013 godinu.

41

Grafikon 10. Učešće pojedine skupine korisnika u ukupnom broju %

Prema socio-ekonomskim kriterijima, u socijalno osjetljive skupine spadaju i starije i nemoćne osobe. Budući da je na cijelom europskom kontinentu postotak starenja stanovništva u porastu, Europska Unija 2012. godinu posvetila je aktivnom starenju i solidarnosti među generacijama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je aktivno starenje kao proces povećanja mogućnosti za očuvanje zdravlja, sigurnosti i sudjelovanja u društvu kako bi se sačuvala kvaliteta života tijekom procesa starenja. Sustavni rad na ovom području ostaje zasigurno jedna od važnijih zadaća i Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije.

42

8. PRIORITETI

S obzirom na učešće u ukupnom broju korisnika u riziku od socijalne isključenosti, koja je rezultat razmjerno trajne i višestruko uvjetovane depriviranosti pojedinca, izdvojili smo skupine koje traže dodatnu brigu i solidarnost društva za rješavanje njihovih problema. Navedene korisničke skupine prikazane su u sljedećem poglavlju.

8. 1. Djeca, mladi i obitelj

8.1.1. Djeca a) Opis situacije

Poseban izazov s kojim se susreće Republika Hrvatska je kako s pojavom siromaštva, koje je uzrokovano gospodarskom krizom i općim stanjem u društvu, spriječiti negativni utjecaj rizičnih čimbenika na kvalitetu života djece i na ugrožavanje njihovih temeljnih prava. Poznato je da obitelji koje žive u siromaštvu imaju smanjen izbor i pristup uslugama (zdravstvene, socijalne, obrazovne i kulturne) što utječe na kvalitetu njihovog života, a posebno na pravilan razvoj djece, njihovo zdravlje i na njihov kognitivni razvoj. O tome govori Izvješće pravobraniteljice za djecu za 2013.17,

godinu, gdje je navedeno 120 povreda prava djece, od toga 57 se odnosi na osobna, dok se ostalih 63 odnosi na prava djece kao članove društvene zajednice.

Prema podacima istraživanja „Siromaštvo i materijalna dobrobit djece predškolske dobi u Hrvatskoj“18 koje je za UNICEF proveo tim stručnjaka u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih:

65% djece iz siromašnih obitelji živi na selu, 65% obitelji korisnika socijalne pomoći s djecom predškolske dobi nedostaje

novca za hranu, 62% djece predškolske dobi iz siromašnih obitelji na selu i 39% u gradu ne ide u

vrtić jer im ga roditelji ne mogu priuštiti, gotovo 1/3 djece s teškoćama u razvoju u obiteljima primatelja pomoći za

uzdržavanje (PZU) teško su dostupne usluge rehabilitatora, 70% djece s teškoćama u obiteljima primatelja PZU živi u dugotrajnom

siromaštvu. Rezultati ovog kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja jasno pokazuju da se

ovaj problem treba sustavno rješavati kako bi se i drugi rizici na koje siromaštvo utječe, kao što su zanemarivanje i zlostavljanje djece, nasilje u obitelji, alkoholizam, smanjili ili prevenirali. Važan izazov u razvijanju i unaprjeđivanju usluga su usluge prilagođene individualnim potrebama djece s teškoćama u razvoju kojima bi se osiguralo preveniranje institucionalnog smještaja i osigurali uvjeti za povratak djeteta u obitelj (zajednicu).

U takvim okolnostima osjetljivost lokalne zajednice za prepoznavanje potreba djece i obitelji i traženje rješenja i resursa za pružanje boljih uvjeta života i mogućnosti za njihovo zdravo odrastanje, mora biti prioritet. Kako u razvoju socijalnih usluga koje sprječavaju, prepoznavaju i rješavaju problem i poteškoću kod djece i obitelji, posebno pod socijalnim rizikom, tako i u njegovanju dobre međuresorne suradnje i partnerstva u

17 Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske (2014.): Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu 2013., Zagreb, Ured pravobraniteljice. 18 Unicef, mrežna stranica www.unicef, preuzeto u listopadu 2013. godine.

43

http://www.unicef/

provedbi mjera i aktivnosti nadležnih središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacija civilnog društva.

Da bi se postigla ujednačenost u pristupu uslugama djeci i obiteljima posebnu pažnju treba usmjeriti ravnomjernom širenju usluga u gradovima i općinama koje imaju visoku stopu siromaštva i nedovoljno financijskog kapitala za pokretanje projekata. Takav pristup je u skladu i s određenjem odgovornog roditeljstva koje podrazumijeva preuzimanje odgovornosti društva za stvaranje socijalnih uvjeta za roditeljsko ponašanje u najboljem interesu djeteta - od omogućavanja roditeljeve uključenosti u svakodnevni život djeteta, do organiziranja sadržaja i resursa u zajednici putem kojih roditelj može osnaživati dijete. Društvenu odgovornost za kvalitetu roditeljstva u tom dijelu, dakle, mora preuzeti i lokalna/regionalna samouprava. Tako definirani prioriteti i mjere mogu pomoći da se u sustavu socijalne skrbi na nacionalnoj i lokalnoj razini, preveniraju problemi djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece s teškoćama u razvoju, djece s poremećajima u ponašanju i djece žrtava nasilja u sustavu socijalne skrbi i da se u skladu s njihovim potrebama razviju mehanizmi širenja i razvoja novih usluga ravnomjerno na području cijele Županije. b) Problemska definicija i analiza

U shematskom prikazu 1. definirani su strateški ciljevi/prioriteti koji pomažu u procjeni potreba ciljane grupe djece u riziku, i u procjeni važnosti razvoja novih usluga ili širenja već dobro organiziranih usluga/programa, na druga područja. Pred tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave je izazov kako istražiti specifične potrebe ciljane skupine i kako temeljem toga uspostaviti model dogovaranja i odlučivanja o financiranju razvoja kvalitetnih usluga/programa. Neke od preporuka za djelovanje mogu se prepoznati u nacionalnim strateškim dokumentima (Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011.-2016., Nacionalna strategija za prava djece u RH od 2014. do 2020. Godine, Izvješće pravobraniteljice za djecu za 2013. godinu) ili putem drugih pokazatelja koji su rezultat istraživanja stanja, potreba specifičnih za razvoj djece (stručna i znanstvena istraživanja, analize, evaluacija programskih aktivnosti pružatelja usluga). U kreiranju lokalnih planova i u planiranju mjera i aktivnosti koje se neposredno odnose na ove ciljne skupine, svakako treba uključiti i djecu, što je i preporuka nacionalnih strateških dokumenata.19

Temelj za planiranje mreže usluga je briga za dobrobit djece što je dužnost pojedinca/obitelji, institucija, ali i cijelog društva, posebno kroz podršku roditeljstvu i kroz brigu društva da se smanji ulazak djece u institucije socijalne skrbi i poveća izlazak iz institucija u nove oblike izvainstitucijskih usluga. Tako definiran nacionalni strateški prioritet ima svoje uporište u međunarodnim dokumentima koji kroz politiku deinstitucionalizacije zastupaju pravo djece ranjivih skupina na život u zajednici, odnosno na pravo da budu odgajana u svojoj obitelji. Ako im njihova obitelj ne može pružiti potrebnu skrb, dijete ima pravo na zamjensku obiteljsku skrb. Upravo ovaj prioritet treba uskladiti i s prioritetima razvoja mreža usluga na lokalnoj razini.

U definiranju prioriteta za izradu odgovarajućih akcijskih planova treba uzeti u obzir i činjenice koje proizlaze iz Strategije Vijeća Europe o pravima djeteta (2012.-2015.)20 u kojoj stoji da usluge trebaju biti prilagođene u pet značajnih područja života djeteta, odnosno u sustavu pravosuđa, sustavu zdravstva, sustavu socijalne skrbi, sustavu obrazovanja te u sportu, kulturi i drugim aktivnostima. Među njima svakako značajno mjesto imaju djeca s teškoćama u razvoju, djeca koja odrastaju u rizičnim

19 Preuzeto iz Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj od 2014.- 2020. godine. 20 Preuzeto iz Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj od 2014.- 2020. godine.

44

okolnostima, darovita djeca. Koje će prioritete tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave odabrati i po određenim vremenskim cjelinama rasporediti (2015.-2018.) ovisit će o financijskim i ljudskim resursima te zajedničkim naporima svih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave, ustanova i organizacija civilnog društva u promociji prava djece.

Shematski prikaz 1. Ciljevi/usluge za izradu Akcijskog plana aktivnosti za 2015. – područje: DJECA

Neki ciljevi preuzeti iz strateških dokumenata koji se odnose na djecu Usluge/programi

- deinstitucionalizacija i transformacija domova,

- usluga udomiteljstva, - savjetovanje,

- razvoj izvaninstitucijskih usluga,

- radionice za roditelje, - širenje broja osobnih asistenata i pomoćnika u nastavi, - promicanje odgovornog

roditeljstva, - sufinanciranje programa slobodnih aktivnosti, - ravnomjerna dostupnost usluga

ranjivim skupinama - centri za usluge u zajednici, (geografski, financijski…), - edukativni programi za asistente u

nastavi, - djeci korisnicima sustava socijalne skrbi osigurati pristup informacijama,

- širenje usluge tumača/prevoditelja znakovnog jezika i videćeg pratitelja slijepim osobama - povećanje kapaciteta

organiziranog stanovanja - posebni programi za kvalitetnu, integraciju djece bez roditeljske skrbi nakon odlaska iz ustanova, - programi stručne podrške i pomoći, biološkim roditeljima čija su djeca smještena u domu socijalne skrbi, - stanovi za potrebe organiziranog stanovanja u zajednici,

Ciljne skupine: - mobilni timovi podrške obiteljima u koje se smještaju djeca nakon boravka u institucijama

- djeca bez odgovarajuće

- usluga poludnevnog boravka u školi, roditeljske skrbi - usluga smještaja majke s djetetom u Dječjem domu,

- djeca iz obitelji korisnika socijalna prava

- cjelodnevni boravak za djecu u Dječjem domu

- djeca u riziku - roditelji - djeca s teškoćama u razvoju - djeca koja žele kvalitetno provoditi slobodno vrijeme

45

c) Preporuke

U skladu sa strateškim ciljevima definirane su preporuke za izradu godišnjeg akcijskog plana kao dijela Strateškog plana razvoja socijalnih usluga Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2015. - 2018., koji se odnosi na sljedeće mjere:

- širenje mreže udomitelja kao modaliteta izdvajanja djeteta iz primarne sredine, - širenje usluge asistencije (osobni asistent, pomoćnik/asistent u nastavi, radni

asistent…), - razvoj programa rane intervencije u lokalnoj zajednici, tretmanskih programa i

socijalnih usluga obitelji/roditeljima u riziku s ciljem preveniranja negativnih razvojnih ishoda za dijete i/ili izdvajanja djeteta iz obitelji,

- uključivanje djece s teškoćama u razvoju u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova,

- osiguranje djeci s teškoćama u razvoju jednaki pristup igri, rekreaciji, slobodnim i sportskim aktivnostima

- subvencioniranje troškova usluga za djecu iz siromašnih obitelji kao i usluga podrške u učenju i aktivnosti slobodnog vremena u cilju izjednačavanja mogućnosti,

- podrška integraciji djeci/mladima koji izlaze iz sustava socijalne skrbi , - usmjeravanje sredstava u širenje preventivnih programa i usluga namijenjenih

djeci/roditeljima koji imaju jasne pokazatelje uspješnosti, - povećanje kapaciteta organiziranog stanovanja, - promicati programe koji posebnu pozornost posvećuju razvoju zaštitnog i

podržavajućeg okruženja koje će povećati kapacitete za odgovorno roditeljstvo i smanjiti rizike za različite oblike ugrožavanja djece, te tako pridonijeti prevenciji rizičnih ponašanja djece.

8.1.2. Mladi a) Opis situacije

Društvena kriza i proces tranzicije kroz koju prolazi naše društvo otežava mladima zadovoljavanje osnovnih životnih potreba i zbog usporenog procesa preuzimanja trajnih društvenih uloga, (profesionalnih, obiteljskih, javnih), koje vode do jačanja odgovornosti u procesu društvenog odlučivanja, njihov položaj postaje marginaliziran. To dovodi do otežanog socio-ekonomskog osamostavljivanja mladih, utječe na proces zasnivanja vlastite obitelji, i dovodi do fenomena produžene mladosti. Rezultat toga je širenje siromaštva među mladima i produbljenje socijalnih razlika uz koju se veže i smanjena državna potpora za njihovu socijalnu integraciju i promociju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku21 17,1% osoba između 25. i 54. godine je u riziku od siromaštva, dok je, što se tiče statusa aktivnosti, najveći rizik za nezaposlene osobe i to 42,9%. Od toga 48,1% se odnosi na nezaposlene muškarce, a 38% na nezaposlene žene. Mladi su, kako navodi Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014.-2020.) u nepovoljnijem položaju na tržištu rada od ostalih skupina nezaposlenih osoba i više od ostalih ovise o privremenim i slabo plaćenim poslovima, posebno mladi bez visokog obrazovanja i radnog iskustva (str.13).

Rezultati istraživanja Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj22 čiju je provedbu iniciralo i osiguralo Ministarstvo socijalne politike i mladih, potvrđuje ove

21 Preuzeto iz Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) 22 Pokazatelji iz istraživanja Potrebe, problemi i potencijali mladih RH, autorica Vlaste Ilišin i Vedrane Spajić Vrkaš

46

teze. Materijalni status mladih uvjetovan je ostvarenim standardom roditelja, kažu podaci, tako da tri četvrtine mladih živi u stambenom prostoru u vlasništvu roditelja (82% anketiranih ostaje s roditeljima zbog nedostatka financijskih sredstava) i u kućanstvima čiji su prihodi na granici održavanja postignutog statusa. Zaključak je da četvrtina mladih ima realan rizik od siromaštva uz naglasak da se nakon napuštanja roditeljskog doma materijalni standard i kvaliteta njihovog života primjetno pogoršava.

Važno je naglasiti da podaci ukazuju da nepovoljne socijalne prilike ne utječu na rast sklonosti prema različitim oblicima rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja (str. 823). Kada je u pitanju njihova budućnost, više su optimisti (54% ), nego pesimisti (23%), ali, u usporedbi s rezultatima istraživanja mladih u Hrvatskoj 1999. i 2004. godine, raste pesimizam. Da bi se poboljšao njihov marginaliziran društveni položaj važno je da svi društveni dionici budu aktivni u građenju prevencije koja će doprinijeti razvoju mreže socijalnih usluga važnih za sprječavanje rizika od njihove socijalne isključenosti.

Među važnim indikatorima koji pokazuju skrb i brigu države i društva za mlade je i djelatnost socijalne skrbi koja posebnu pozornost usmjerava na mlade u nepovoljnim socioekonomskim i obiteljskim prilikama. Među njima značajno mjesto imaju mladi s problemom ovisnosti koji zbog zdravstvenih, socioloških i ekonomskih posljedica po pojedinca i obitelj, traži posebnu brigu zajednice.

Među važnim institucijama koje rade na prevenciji pojave ovisnosti a koje financira županija, je Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, pri Službi za zaštitu mentalnog zdravlja/Savjetovalište za zaštitu zdravlja djece i mladih, koji od 2012. godine provodi 10 preventivnih programa na razini cijele Županije i realizira 3 programa izvanbolničkog liječenja. Najveću grupu korisnika Savjetovališta čine mladi koji su konzumenti marihuane, koji su skloni kockanju, klađenju ili imaju simptome neke druge ovisnosti. U 2013. godini evidentirano je u Savjetovalištu (novi, praćeni od prethodne godine i recidivisti) ukupno 131 korisnik. Broj posjeta Savjetovalištu je 1317, dok je 27 korisnika bilo na jednokratnom ili višekratnom savjetovanju (novi kontakti), bez uključivanja u program. Važno je istaknuti i suradnju s dvije terapijske zajednice: Domom za ovisnike zajednice Susret u Cisti Velikoj i Zajednice Papa Ivan XXIII. u Biteliću i Velikom Prologu.

Među skupinama u rizicima od socijalne isključenosti su i mladi s poremećajima u ponašanju te djeca bez roditeljske skrbi. U radu s njima posebnu ulogu imaju centri za socijalnu skrb koji, osim javnih ovlasti pružatelja preventivnih usluga, imaju značajnu ulogu u razvoju partnerstva sa svim pružateljima usluga u zajednici koji rade na podizanju kvalitete života djece i obitelji.

U cilju zaštite prava i dobrobiti djeteta Centar poduzima mjere obiteljsko-pravne zaštite ili mjere socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, koje se odnose na dijete ili na njegove roditelje, dok se prema mladima s poremećajima u ponašanju osim mjera obiteljsko-pravne zaštite i mjera izrečenih temeljem Zakona o sudovima za mladež, evidentiraju i provode sankcije i zaštitne mjere izrečene zbog vršenja kaznenih djela. Prema podacima Centara za socijalnu skrb u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2013. godinu, ukupno je izrečeno 387 mjera obiteljsko-pravne zaštite poduzete u interesu djece (od 8.do 18. g.), dok je mjera socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi izrečeno ukupno 229. Pokrenuti su i preventivni programi među kojima posebno mjesto zauzima projekt „Svi zajedno“ koji se provodi od 2010. godine za djecu roditelja korisnika prava i usluga s ciljem pružanja mogućnosti djeci za uključivanje u

23 Pokazatelji iz istraživanja Potrebe, problemi i potencijali mladih RH, autorica Vlaste Ilišin i Vedrane Spajić Vrkaš

47

izvannastavne aktivnosti. Umrežavanjem s 87 organizacija/udruga/klubova osigurani su uvjeti za besplatno uključivanje 127 djece/mladih u slobodne aktivnosti.

Donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi24 nastupile su i promjene u radu Obiteljskog centra. Od samostalne ustanove Obiteljski centar je dobio status podružnice Centra za socijalnu skrb koja nastavlja pružati uslugu psihološkog savjetovanja i organizirati preventivne programe za djecu, mlade i roditelje. Za mlade se organiziraju radionice “Poštujem sebe - poštujem tebe“ koje jačaju njihove potencijale i podižu samopouzdanje, te usluga psihološkog savjetovanja za rješavanje njihovih svakodnevnih životnih problema i/ili poteškoća.

Novi projekt Info za obitelj Centra za socijalnu skrb Split, koji ima za cilj informatički umrežiti sve pružatelje usluga u zajednici i informirati građane o uslugama koje se nude, pomoći će stručnim radnicima Centra za socijalnu skrb da zajedno s korisnikom prepoznaju uslugu koja će najbolje riješiti njegovu/njezinu problemsku situaciju.

U razvoju mreže usluga važno je istaknuti ulogu civilnog sektora. Prema podacima Nacionalnog programa za mlade25 u najvećem postotku civilni sektor je financiran u Gradu Zagrebu, a odmah na drugom mjestu po izdvojenim sredstvima za njihove programe i usluge je Splitsko-dalmatinska županija. Prema podacima državne uprave na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano je 262 udruge.

b) Problemska definicija i analiza

Uzimajući u obzir gore navedene istraživačke podatke te prisutne trendove kod

mladih kao specifične društvene grupe koja se nalazi u prijelaznoj fazi između socijalnog odrastanja i društvenog integriranja, u shematskom prikazu 2 prikazani su strateški prioriteti važni za razvoj usluga/programa koji preveniraju rizik od socijalne isključenosti mladih i pozitivno utječu na razvoj njihovog potencijala. Na zajednici je odgovornost da pruži i organizira sve razine intervencijskog spektra usluga, od prevencije do tretmana.

Za mlade osobe s invaliditetom važno je kroz proces deinstitucionalizacije osigurati uvjete za njihovu rehabilitaciju i socijalnu integraciju, te u skladu s Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH (2011.-2016.)26, smanjiti ukupan broj djece na stalnom ili tjednom smještaju za 40%. U sklopu reformskih procesa kroz lokalni plan treba osigurati razvoj novih usluga za djecu s poremećajima u ponašanju kroz programe centara za pružanje usluga u zajednici (usluga poludnevnih i cjelodnevnih boravaka, pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak, savjetovanje i pomaganje) u skladu s planiranim smanjenjem od 40% ove skupine na stalnom smještaju.

Za mlade u riziku od socijalne isključenosti briga zajednice treba biti usmjerena na organiziranje specifičnih projekata koji imaju za cilj podizanje razine njihovih znanja i vještina važnih za prevenciju poremećaja u ponašanju. Posebna pažnja treba se usmjeriti na djecu koja su u riziku od napuštanja škole, koja žive u rizičnim obiteljskim prilikama, dugotrajno nezaposlenim mladim osobama.

24 Zakon o socijalnoj skrbi (NN 152/14) 25 Nacionalni program za mlade za razdoblje 2015.-2017. 26 Podaci Ministarstva socijalne politike i mladih; Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH 2014.-2016.

48

Shematski prikaz 2. Ciljevi/usluge za izradu Akcijskog plana aktivnosti za 2015. - područje: MLADI

Neki ciljevi preuzeti iz strateških dokumenata koji

se odnose na mlade - deinstitucionalizacija,

- širenje preventivnih programa, Usluge/aktivnosti - osiguravanje ravnomjernosti

pružatelja usluga podrške, - radionice za jačanje socijalnih vještina,

- usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka

- promicanje volonterstva, - programi podrške mladima nakon izlaska iz skrbi, - edukativno-informativne

radionice, - osnivanje centara za usluge u zajednici. - psihološko savjetovanje,

- aktivnosti slobodnog vremena, - programi za mlade koji su napustili školovanje i/ili imaju loš školski uspjeh, - osnivanje centara za usluge u zajednici,

Ciljne skupine:

- organizirano stanovanje za mlade .

- mladi s poremećajima u ponašanju,

-mjere za zapošljavanje i usavršavanje mladih nezaposlenih osoba

- ovisnici, - mladi u riziku, - mladi koji izlaze iz sustava socijalne skrbi, - mladi kojima treba podrška u odrastanju, - dugotrajno nezaposlene mlade osobe.

c) Preporuke financirati razvoj savjetodavnih, edukativnih i informativnih programa koji jačaju

potencijale mladih u riziku od socijalne isključenosti, širiti programe koji su usmjereni na prevenciju ranog napuštanja obrazovanja te

poticati nastavak obrazovanja mladih u riziku od socijalne isključenosti, širenje usluga savjetovanja i pomaganja djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi, sufinanciranje programa koji koriste sredstva EU fondova u svrhu provedbe procesa

deinstitucionalizacije i transformacije, podrška lokalne ravnomjernosti pružatelja usluga koji imaju dobre rezultate u radu s

mladima, širenje lepeze izvaninstitucionalnih usluga za mlade, širenje usluge organiziranog stanovanja, uspostavljanje mobilnih timova podrške s ciljem ravnomjernog širenja stručnih

resursa unutar županije.

49

8. 1. 3. Nasilje u obitelji a) Opis situacije

Među najtežim oblicima kršenja ljudskih prava je obiteljsko nasilje kojem su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova za 2010.27 u najvećem postotku izložene žene (80,44%) i to od supruga (51,7%) i izvanbračnih supruga (8,38%), dok su supruge kao počinitelji nasilja evidentirane u svega 6,38% slučaja. Kako bi se ovaj društveni problem diskriminacije u kojem jedan član obitelji uporabom sile zastrašuje/manipulira i održava kontrolu nad drugim članovima obitelji, s višestrukim i složenim uzrocima što efikasnije riješio, potreban je sustavan pristup svih nadležnih organizacija/ustanova kako u rješavanju nastalih problema tako i na planu prevencije. Nacionalna strategija zaštite od nasilja28 među važnim strateškim ciljevima ističe preventivne aktivnosti prema djeci i mladima koji stječu prva iskustva u vezama, i koji uspostavljaju prve obrasce partnerskih odnosa. Ako su bili izloženi ili su svjedočili nasilju od člana obitelji, najčešće prema majci, to ostavlja posljedice na njihov psihosocijalni razvoj i na njihovo mentalno zdravlje. U takvim situacijama, izostanak stručne pomoći ovu djecu dovodi u skupinu povećanog rizika za međugeneracijski prijenos nasilja u obitelji, bilo kao počinitelja nasilja ili kao žrtve nasilja29.To je razlog da prema ovoj djeci zajednica treba organizirati ciljane mjere prevencije.

Ukupno 548 evidentiranih slučajeva nasilja, koje su zaprimili stručni radnici centara za socijalnu skrb u 2013 godini na području Splitsko-dalmatinske županije, govori o veličini ovog problema i o važnosti jačanja raznovrsnih usluga, kao što su skloništa, savjetovališta za žrtve nasilja te psihosocijalni tretman počinitelja nasilja.

Uz obiteljsko nasilje, drugi oblik rodno uvjetovanog nasilja je seksualno nasilje u kojem je u većini slučajeva počinitelj muškarac, a većina žrtava su žene. U Protokolu o postupanju u slučaju seksualnog nasilja30 navedeno je da seksualno nasilje pripada najtežim zločinima i najmanje prijavljivanim i da su njegove posljedice dalekosežnije nego što je većina osoba, uključujući i one koje su ga doživjele, spremna priznati. Navodi se da je kod pitanja rasprostranjenosti seksualnog nasilja prisutna tamna brojka s obzirom na mali broj prijavljenih slučajeva nasilja u policiju, koji je znatno manji u odnosu na stvaran broj. Prema podacima svjetskih istraživanja, na jedan prijavljeni slučaj silovanja dolazi između 15-20 neprijavljenih. Ministarstvo unutarnjih poslova RH za razdoblje od 2000.-2010. donosi podatke o ukupno 1.228 slučajeva kaznenog djela silovanja (izvršenog ili djela u pokušaju), dok su podaci istraživanja koje je provela Ženska soba-Centar za seksualna prava u 2005. pokazali da je 17% žena doživjelo pokušaj silovanja ili silovanje. Složenost uzroka ovog problema zahtjeva međusobnu suradnju svih nadležnih tijela, kako bi se osigurao kontinuitet provedbe nacionalnih strateških mjera te podigla kvaliteta života žrtava svih oblika nasilja.

b) Problemska definicija i analiza

Učenje vrijednosti i ponašanja u bliskim vezama, stručna pomoć djeci traumatiziranoj nasiljem, te brza i efikasna podrška žrtvi nasilja i nasilnicima, spada u aktivnosti ciljane prevencije. Postavljeni prioriteti proizlaze iz strateških ciljeva smanjenja pojave nasilničkog ponašanja među mladim osobama u partnerskim odnosima te povećanje dostupnosti psihološkog tretmana žrtvama nasilja i nasilnicima. Unaprjeđenje međuresorne suradnje i razmjena informacija i iskustava između tijela

27 Podaci iz Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji od 2011.-2016. 28 Podaci iz Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji od 2011.-2016 29 Podaci iz Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji od 2011.-2016 30 Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja

50

nadležnih za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji te organizacija civilnog društva i ostalih koji pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja u obitelji, važna je karika u stvaranju cjelovite i učinkovite pomoći i zaštite ove skupine. Ne treba zanemariti ni aktivnosti ni medijske kampanje koje imaju za cilj podigniti svijest javnosti o problematici nasilja u obitelji te potrebama žrtava nasilja, i to kroz obilježavanje nacionalnih i međunarodnih dana putem okruglih stolova, prezentacija, tribina. Bez kvalitetne i stručne izobrazbe pružatelja usluga uz adekvatnu evaluaciju programa nije moguće smanjiti pojavu nasilničkog ponašanja, stoga je od strateške važnosti osigurati sredstva za ulaganje u razvoj stručnih resursa. Shematski prikaz 3.- Ciljevi/usluge za izradu Akcijskog plana aktivnosti za 2015. – područje: NASILJE U OBITELJI

Neki ciljevi preuzeti iz strateških dokumenata koji se odnose na

nasilje u obitelji Usluge/aktivnosti

- razvijati programe prevencije nasilja u populaciji djece i mladih osoba, - programi primarne prevencije

nasilja u partnerskim odnosima, - razvijati programe prevencije, unaprijediti međuresornu suradnju vezanu uz nasilje u obitelji,

- tretman prema djeci/mladima žrtvama nasilja u obitelji, - osigurati razvoj mreže usluga

provoditelja psihosocijalnog - širiti postojeće kapacitete za pružanje stručne pomoći djeci

tretmana počinitelja nasilja u obitelji, - osigurati financijsku potporu skloništima za žrtve nasilja u obitelji, žrtvama nasilja,

- senzibilizirati javnost za problematiku nasilja u obitelji - psihosocijalni tretman za

počinitelje nasilja, - skloništa za žrtve nasilja, - organizirati tribine, okrugle stolove na temu nasilja u obitelji.

Ciljne skupine - djeca i mladi žrtve nasilja, - žene žrtve nasilja, - počinitelji nasilja, - javnost.

51

c) Preporuke podržati provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji podržati programe civilnog sektora koji pružaju stručnu podršku djeci i

mladima izloženim nasilju u obitelji širiti kapacitete skloništa za žrtve nasilja u obitelji otvarati savjetovališta za djecu i mlade traumatizirane nasiljem u obitelji podržati inicijative i projekte koji senzibiliziraju javnost za problematiku

nasilja u obitelji financirati tiskanje informativnih materijala koji će se dijeliti građanima u

cilju razvoja svijesti o štetnosti nasilničkog ponašanja.

52

8.2. Osobe s invaliditetom

a) Opis situacije Prema podacima Registra osoba s invaliditetom RH, na dan 17. 01. 2013. godine,

na području SDŽ živjelo je 63.188 osoba s invaliditetom od čega su 37.721 muške osobe (60%) i 25467 žene (40%), što iznosi 13,9% ukupnog stanovništva Županije.

Najveći broj, 34.664 (55%), je u radno aktivnoj dobi; 57,9%, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovno-školsko obrazovanje; 33,6% ima srednju stručnu spremu, dok je 4,5% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom.

Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom, u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 1.383 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) s 62% udjelom muških i 38% udjelom ženskih osoba. Najčešća zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su: trgovac, ekonomski tehničar, NKV radnik, konobar, krojač, kuhar, vozač, automehaničar te stolar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najvećem broju (78%) žive u obitelji dok ih oko 20% živi samo, 0,1% ima udomitelja ili skrbnika, a 341 osoba boravi u ustanovi. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 15% osoba s invaliditetom. Oko 63% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom opsegu.

Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja županije, prema Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01), su duševni poremećaji te oštećenja lokomotornog sustava. U SDŽ socijalne usluge osobama s invaliditetom pruža pet domova socijalne skrbi i veliki broj udruga. Na području grada Splita najveća je koncentracija pružatelja socijalnih usluga, dok su neki dijelovi županije u vrlo lošoj situaciji u smislu ponude socijalnih usluga, a time i dostupnosti istih. Posebno je teška situacija u ruralnim područjima, manjim gradovima i na otocima. Neki pružatelji socijalnih usluga čije je sjedište u Splitu, izradili su programe pružanja usluga u lokalnoj zajednici i približili usluge korisnicima istih. Pozitivan primjer je Centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ Split, koji svoje usluge pruža u svojim područnim odjeljenjima u Sinju i Makarskoj. Jedan od oblika profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom je radno-okupacijska terapija koja se provodi u radnom centru Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju “Des“ u Splitu. U 2013. godini u navedeni program uključena je 21 nezaposlena osoba s invaliditetom iz evidencije regionalnog zavoda za zapošljavanje. Uz ustanove koje financira Ministarstvo socijalne politike i mladih, veliki broj usluga pružaju i mnogobrojne udruge koje život osoba s invaliditetom žele učiniti kvalitetnijim, potpunijim. Ustanove i udruge ostvaruju vrlo dobru suradnju kroz zajedničke projekte zasnovane na partnerskom odnosu. Posebno je važan doprinos udruga u pružanju usluga koje nije moguće dobiti u državnim domovima: - organizirano stanovanje je jedna od takvih usluga koju je najbolje razvila udruga „Lastavice“, - prijevoz osoba s invaliditetom razvijen je kao plod suradnje Grada Splita s Udrugom tjelesnih invalida Split, - medicinska gimnastika omogućena je osobama s invaliditetom preko raznih udruga, a posebno je dobro razvijena preko udruge Multipla skleroza, - osobni asistenti su financirani od strane Grada i Županije, a također i preko projekata nekih udruga,

53

- Hrvatski nastavni zavod za javno zdravstvo pokrenuo je projekt za unapređenje mentalnog zdravlja za osobe s invaliditetom u suradnji s Centrom „Slava Raškaj“ Split i Centrom za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ Split i velikim brojem predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola. b) Problemska definicija i analiza U shematskom prikazu 5, definirani su strateški ciljevi/prioriteti koji pomažu u procjeni potreba ciljne grupe - osoba s invaliditetom - i važnosti razvoja novih usluga ili širenja već dobro organiziranih usluga/programa na području cijele Županije. U ostvarenju ove zadaće važnu ulogu uz pružatelje socijalnih usluga trebaju odigrati i tijela lokalne i regionalne uprave i samouprave. Mnogi problemi i poteškoće koji osobama s invaliditetom dodatno otežavaju, a često i onemogućavaju uredno funkcioniranje, mogu biti uklonjeni samo zajedničkim djelovanjem svih dionika iz županije. Shematski prikaz 5: Ciljevi/usluge za izradu Akcijskog plana aktivnosti za 2015. – područje: OSOBE S INVALIDITETOM Preporuke

Usluge/aktivnosti Neki ciljevi preuzeti iz

strateških dokumenata koji se odnose na osobe s invaliditetom

- radionice za jačanje socijalnih vještina, - promicanje volonterstva, - radionice samozastupanja i samoodređenja,

- izjednačavanje mogućnosti zaosobe s invaliditetom,

- edukativno/informativne radionice,

- deinstitucionalizacija i transformacija domova socijalne skrbi, - savjetovanje,

- sufinanciranje programa za provođenje aktivnosti slobodnog vremena,

- širenje programa prevencije socijalne isključenosti, - osiguravanje dostupnosti socijalnih usluga na području cijele SDŽ,

- zapošljavanja uz podršku, - osnivanje centara za pružanje podrške u zajednici, - osiguravanje pristupačnosti, - osigurati stanove za potrebe organiziranog stanovanja u zajednici,

- povećanje broja usluga organiziranog stanovanja, - zapošljavanja uz podršku

- osiguravanje većeg broja osobnih asistenata,

- zapošljavanje - poboljšanje mentalnog zdravlja

- osnivanje mobilnih timova za pružanje stručne podrške, - jačanje i širenje, izvaninstitucijskih oblika skrbi na području cijele SDŽ, Ciljna skupina

- jačanje mreže podrške osobama, s invaliditetom u lokalnoj zajednici,

- odrasle osobe s invaliditetom, - osobe s tjelesnim intelektualnim i /ili osjetilnim teškoćama i njihove obitelji.

- smanjenje socijalne isključenosti osoba s invaliditetom.

54

Preporuke : U skladu sa strateškim ciljevima, definirane su preporuke za izradu godišnjeg akcijskog plana kao dijela Strateškog plana razvoja socijalnih usluga Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2015.-2018. godine, koji se odnosi na sljedeće mjere:

- rušiti predrasude o mogućnostima osoba s invaliditetom afirmativnim emisijama, - uz pomoć medija obavještavati javnost o uspjesima i postignućima osoba s invaliditetom,

- organizirano i sistematski djelovati na uklanjanje arhitektonskih barijera, kako bi osobe s invaliditetom bile u mogućnosti koristiti sve raspoložive resurse lokalne zajednice,

- povećati broj usluga asistencije (osobni asistent, pomoćnik/asistent u nastavi, radni asistent…),

- razvijati programe pružanja podrške u zajednici, - razvijati i uvoditi usluge podrške obitelji/roditeljima osoba s invaliditetom, - subvencionirati u troškovima usluga namijenjenih osobama s invaliditetom iz

siromašnih obitelji kao i usluga podrške u provođenju aktivnosti slobodnog vremena s ciljem izjednačavanja mogućnosti,

- povećati broj i dostupnost izvaninstitucijskih usluga namijenjenih osobama s invaliditetom,

- povećati broj usluga organiziranog stanovanja, - povećati broj mobilnih timova podrške s ciljem ravnomjernog pružanja stručne

podrške osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima na području cijele Županije, - podrška pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, - financirati razvoj savjetodavnih, edukacijskih i informativnih programa koji jačaju potencijale osoba s invaliditetom u cilju prevencije od socijalne isključenosti,

- usmjeravati sredstva za širenje preventivnih programa i usluga namijenjenih osobama s invaliditetom; koji imaju jasne pokazatelje uspješnosti,

- promicati programe koji osiguravaju podržavajuće okruženje i veću uključenost osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice.

55

8. 3. Starije i nemoćne osobe a) Opis situacije

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u RH živi 4.284.889 stanovnika, a broj starijih iznad 65 godina u ukupnom stanovništvu iznosi 758.425 osoba, što je 17,2% od ukupnog broja. Skrb i briga o starijim i nemoćnim osobama provodi se u okviru institucionalne skrbi, (kroz usluge privremenog i dugotrajnog smještaja, te usluge cjelodnevnog ili poludnevnog boravka), te izvaninstitucionalne skrbi (skrb u udomiteljskoj obitelji i obiteljskom domu).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji (u daljnjem tekstu SDŽ), živi 454.798 stanovnika, a broj starijih iznad 65 godina županije iznosi 16,59% od ukupnog broja stanovnika. Na smještaju u domovima socijalne skrbi nalazi se 1.628 korisnika. U domovima kojima je osnivač SDŽ nalazi se 939 osoba (56,77% od ukupno smještenih), kojima smještaj plaća MSPM u cijelosti ili djelomično. Rješenje CZSS za smještaj u dom donosi se uglavnom za određeni dom i smještaj se realizira unutar jedne godine. Međutim, na smještaj temeljem ugovora čeka se duže, a broj prijavljenih nije mjerodavan jer korisnici imaju mogućnost prijaviti se na listu čekanja u više domova. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, od ukupnog broja smještenih korisnika u domove za starije i nemoćne osobe dob je korisnika 93% iznad 65 godina, dok su 7% smještenih mlađe invalidne osobe. Prema pravnom temelju smještaja i izvoru plaćanja cijene smještaja od 939 korisnika na smještaju u županijskim domovima, 175 ili 19% korisnika ima smještaj temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb. Za ostalih 764 ili 81% korisnika cijenu smještaja do određene visine cijene, koja nije ekonomska nego sufinancirana iz proračuna, odnosno od osnivača – Splitsko-dalmatinske županije, participira korisnik, odnosno obitelj korisnika ili skrbnik. Uz korisnike smještene u županijske domove, u privatnom sektoru i pri vjerskim zajednicama smješteno je 713 osoba ili 43,10% od ukupno smještenih (tablica 11).

U srpnju 2013. godine MSPM izradilo je Program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“, koji je na području SDŽ obuhvatio oko 850 korisnika. Područja obuhvata Programom kontinuirano se nastojalo proširiti na teško dostupna i izolirana područja, kao i na područja posebne državne skrbi. Međutim, odlukom MSPM i važećim kriterijem rješenja CZSS, program je reduciran na vrlo mali broj korisnika.

Primjerice, Pomoć i njegu u kući, kao osnovnu djelatnost, ima Dom Lovret u Splitu - dnevno cca 55 korisnika njege i cca 85 korisnika prima ručak na adresi stanovanja. Dom Vis dostavlja ručak korisnicima na 10 adresa stanovanja. Dostava toplih obroka na adrese socijalno ugroženih starijih osoba i drugi oblici podrške u osmišljavanju njihovog slobodnog vremena organiziraju razne civilne udruge, među kojima se ističu: Udruga „Mi“ u Splitu, Katolička udruga Lovret, Udruga „Mir – Rudine“ i dr. b) Problemska definicija i analiza

Pomanjkanje jedinstvenog informativnog centra o problematici starijih i nemoćnih osoba u županiji i općinama uvelike otežava rješavanje problematike i izrade kvalitetnih programa za ovu osjetljivu populaciju. Teška ekonomska situacija većine stanovništva prisiljava obitelji ili skrbnika da traži smještaj starije i nemoćne osobe u socijalnu ustanovu, što rezultira sve većim brojem zahtjeva za smještaj, odnosno povećava liste čekanja u državnim socijalnim ustanovama. Prosjek čekanja u domovima socijalne skrbi je 4-5 godina, isključujući zahtjeve s prioritetne liste temeljem rješenja CZSS, gdje se smještaj u prosjeku ostvari unutar godine dana. Činjenica je da isti zahtjevi za smještaj budu podneseni u više ustanova što je, u pomanjkanju središnje obrade podataka starijih

56

i nemoćnih osoba, otežano evidentirati i voditi. Statistike pokazuju da skala broja korisnika prema glavnom razlogu smještaja u dom je slijedeća: na prvom su mjestu bolest i nemoć; slijede zatim: neprimjereni uvjeti stanovanja, osamljenost, poremećeni odnosi u obitelji, te invalidnost. Unatoč tendencije određenih standarda zemalja EU, gdje se sve više naglasak stavlja na izvaninstitucionalnu skrb, u SDŽ u skrbi za starije i nemoćne osobe nije postignut prosjek razine u institucionalnoj skrbi koji je u RH (2,38% ukupnog broja osoba starih 65 i više godina).

Shematski prikaz 5. Ciljevi/usluge31 za izradu Akcijskog plana aktivnosti za 2015. – područje: STARIJE I NEMOĆNE OSOBE

31 Strateški ciljevi usklađeni sa Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u RH 2014.-2016. godine

Strateški ciljevi županije 1 - Razvijati institucionalnu skrb za starije i nemoćne u Županiji do razine prosjeka u RH (2,38% ukupnog broja osoba starih 65 i više godina), 2 - Osigurati pravodobnu i relevantnu informaciju o pravima i uslugama iz sustava socijalne skrbi za starije, 3 - Razviti socijalne usluge koje pridonose poboljšanju kvalitete života starijih osoba, 4 - Razvijati izvaninsti-tucionalnu skrb za starije i nemoćne osobe, 5 - Razvijati palijativnu skrb

Ciljna skupina

- osobe starije od 65 godina, - starije osobe koje žive same bez pomoći članova obitelji, - socijalno ugrožene starije i nemoćne osobe, - starije osobe smanjenih funkcionalnih sposobnosti i/ili teže narušenog zdravstvenog stanja, - starije i nemoćne osobe u ruralnim područjima.

Usluge/aktivnosti

- unaprijediti prikupljanje statističkih podataka o starijim i nemoćnim osobama kroz oformljivanje Centra, - jedinstvenim informatičkim programom olakšati dostupnost informacijama u rješavanju problematike osoba treće dobi, - kroz projekte energetske učinkovitosti uštedjeti sredstva u infrastrukturi i uložiti ih u kvalitetu života starijih i nemoćnih osoba, - kroz razrađene programe izvaninstitucionalne skrbi omogućiti starijim i nemoćnim osobama zadržavanje u obiteljskom okruženju, (međugeneracijska solidarnost), - senzibilizirati javnost kroz medije i školske programe o problematici starijih i nemoćnih osoba u vidu zaštite dostojanstva starije osobe u osjetljivoj fazi života.

57

Shematski prikaz definira nacionalne strateške ciljeve definirane u Strategiji

socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016., prema kojima se definiraju prioriteti u SDŽ na području skrbi za starije i nemoćne, ciljne skupine, te usluge/aktivnosti koje treba provesti na području cijele županije, a krajnji cilj je: umrežavanje svih društvenih faktora u lokalnoj zajednici u unaprjeđenju skrbi o starijim i nemoćnim osobama te poboljšanju kvalitete života starijih i nemoćnih osoba.

c) Preporuke

Prema državnoj Strategiji skrbi o osobama treće dobi32, programe za ovu iznimno osjetljivu populaciju trebaju sustavno provoditi jedinice regionalne i/ili lokalne samouprave, a one u tu svrhu mogu zaključiti ugovor o suradnji s drugim pravnim osobama: ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnoga društva, vjerskim ustanovama, drugim pravnim osobama. Tijekom (2016.-2020.) godina potrebno je:

- uskladiti praksu smještanja u državne domove s prioritetom potreba – nemoćne osobe, slabijeg materijalnog stanja, bez odgovarajuće potpore obitelji kako bi se postigla pravednija iskoristivost subvencioniranih smještajnih kapaciteta,

- unaprjeđivati dostupnost usluga u zajednici u područjima s manje mogućnosti (predgrađa, ruralni dijelovi, otoci),

- založiti se za razvoj servisa za starije kao pomoć obiteljima koji brinu o starijim osobama s naglaskom na žene i bolju ravnotežu između posla i obitelji,

- unaprijediti usluge s ciljem smanjenja i rizika od socijalne isključenosti za starije osobe s mentalnim teškoćama,

- uspostaviti standarde kvalitete i unaprijediti mehanizme praćenja provedbe istih, - utjecati na promjene stavova o odgovornom starenju: aktivni stilovi života koji

razvija osjećaj korisnosti, poticati i unaprjeđivati volonterske usluge, - kroz razrađene programe izvaninstitucionalne skrbi omogućiti starijim i

nemoćnim osobama zadržavanje u obiteljskom okruženju (međugeneracijska solidarnost),

- senzibilizirati javnost kroz medije i školske programe o problematici starijih i nemoćnih osoba u vidu zaštite dostojanstva starije osobe,

- podupirati inicijative i projekte za korištenje EU fondova u skrbi za starije, - kroz kvalitetne programe utjecati na promjenu stavova u zajednici o važnosti

uloge obitelji u skrbi i uključivanje starijih članova u obiteljski život, - razvijati palijativnu skrb u lokalnoj zajednici.

Program skrbi o starijim i nemoćnim osobama, bilo kroz institucionalnu ili kroz

izvaninstitucionalnu skrb, prijeko je potrebno razvijati u svim gradovima, proširiti i na teško dostupna i izolirana područja, te na područja od posebne državne skrbi. Krajnji je cilj programa obuhvat svih osoba treće životne dobi na području cijele Županije, kako bi imali kvalitetan život dostojan čovjeka, što je građanskim i ljudskim pravima i zajamčeno.

58

32 Strategija socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.- 2016., MSPM, Zagreb, siječanj 2014.

9. STRATEGIJA PROVOĐENJA PLANOVA SOCIJALNIH USLUGA

U skladu sa reformom sustava socijalne skrbi te utvrđenim potrebama/prioritetima županije po ciljnim skupinama, planirati razvoj socijalnih usluga

Strateški cilj

Odgovoriti na potrebe skupina u riziku od socijalne isključenosti razvojem novih usluga te podrškom i širenjem postojećih koje su efektivne

Prioriteti za akcijski plan

Usluge/Aktivnosti Uspostaviti bazu podataka o socijalnim uslugama pogodnu za ažuriranje od strane pružatelja socijalnih usluga i približiti je građanima

REZULTATI: Osigurati financiranje socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom

Razviti sustav praćenja i vrednovanja u cilju procjene učinka usluge/aktivnosti na korisnika

1. Uspostavljena horizontalna i vertikalna koordinacija te umreženost različitih struktura i sustava u procesu razvoja mreže socijalnih usluga,

Definirati potrebe ciljnih skupina

2. Praćenje i usklađivanje sa standardima kvalitete u pružanju socijalnih usluga 3. Zadovoljan korisnik – brzo i učinkovito pružena socijalna usluga

59

PRILOG BROJ 1

1. PRIMJER DOBRE PRAKSE

NAZIV PROGRAMA PROVODITELJ

Pružanje kvalitetnih socijalnih usluga u manjim sredinama SDŽ

Odjeljenje centra za odgoj i obrazovanje “JURAJ BONAČI„ u Sinju

Počeci rada odjeljenja Centra u Sinju datiraju iz 1972. godine. U to vrijeme u odjeljenju su se pružale usluge “osnovnog specijalnog obrazovanja“ i to samo za učenike do 4. razreda OŠ, a više razrede učenici su nastavljali pohađati u odjeljenjima Centra u Splitu. Takav način školovanja značio je isključivanje polaznika iz njihove obiteljske i lokalne zajednice i preseljenje u Split i, uglavnom, stanovanje u učeničkom domu pri Centru. Izdvajanje djeteta sa smetnjama u razvoju iz njegove prirodne sredine nerijetko je dovodilo do dodatnih poteškoća na planu ponašanja, emocionalnom planu, pa čak i do slabljenja obiteljskih veza i podrške.

Uočivši ove poteškoće bez kojih se moglo biti uz neznatna financijska ulaganja, potaknut je razvoj većeg broja usluga u odjeljenju u Sinju, koje više nisu namijenjene samo školskim polaznicima, nego i polaznicima odrasle i predškolske dobi. Zajedničkim djelovanjem vodstva Centra, radnika entuzijasta, roditelja korisnika i uz potporu državne i lokalne vlasti osnovano je odjeljenje koje je zamišljeno kao mjesto gdje naši korisnici mogu dobiti sve potrebne usluge, koje će im pomoći u razvoju njihovih mogućnosti i potencijala.

Za korisnike iz okolnih mjesta koja gravitiraju gradu Sinju, organiziran je adekvatan prijevoz, kako bi oni mogli ostati u svom prirodnom okružju, u svojoj obitelji i lokalnoj zajednici, te primati podršku istih. Ovakvom organizacijom rada korisnici više ne koriste uslugu trajnog smještaja, ne izdvajaju se iz poznatog okruženja, već koriste potrebne oblike podrške kroz poludnevni i povremeni boravak. Uz program obrazovanja u posebnim uvjetima uvode se i sadržaji psihosocijalne podrške i radnih aktivnosti. Usluge se počinju pružati i odraslim korisnicima, kao i djeci predškolskog uzrasta. Danas odjeljenje u Sinju polazi 42 korisnika na poludnevnom boravku i 26 korisnika na povremenom boravku. Korisnici usluge poludnevnog boravka uključeni su u programe osnovnoškolskog obrazovanja (18), program psihosocijalne podrške (svi) i radnih aktivnosti (24).

Korisnici usluge povremenog boravka uključeni su u program psihosocijalne podrške, koja uključuje: logopedsku podršku, edukacijsku rehabilitaciju, senzornu integraciju, psihološku podršku. Odjeljenje provodi oblike rada koji uključuju i potporu lokalne zajednice, pa je s tim u vezi ostvarena izuzetno dobra suradnja s gradovima i općinama s našeg područja, kao i s gotovo svim udrugama koje aktivno djeluju na našem području. Stalnim zajedničkim akcijama i aktivnostima jača se i potiče senzibilitet lokanog stanovništa u odnosu na potrebe, sposobnosti i mogućnosti osoba s invaliditetom, ruše barijere koje su izgrađene na temeljima predrasuda i uz pomoć svih socijalno osviještenih i osjetljivih subjekata, korisnici se uključuju u život lokalne zajednice. Korisnici su prisutni na svim skupovima, priredbama, društvenim, sportskim i kulturnim događanjima, kao posjetitelji ili aktivni sudionici. Glas korisnika čuje se kroz program samozastupanja i samoodređenja, gdje oni sami jasno poručuju: „O nama sa nama“.

Zaposlenici Centra se kontinuirano stručno usavršavaju kroz praćenje stručne literature, prisustvovanje stručnim sastancima, predavanjima, seminarima i radionicama. Naše snage su:

- entuzijazam zaposlenika i spremnost za promjene, - dobra suradnja s roditeljima i njihova angažiranost u radu s njihovom djecom,

60

- veća svijest lokalne zajednice i veća spremnost za suradnju i podršku, - otvorenost prema dječjim vrtićima i školama, te bogata suradnja s istima, - rušenje predrasuda o mogućnostima i sposobnostima osoba s MR, - povećani interes medija za ovaj dio života i rada, - veliki broj različitih programa uz stalno uvođenje novina zasnovanih na stručnim

postignućima, - mogućnost korištenja resursa lokalne zajednice (usluga raznih terapeuta i stručnih

radnika, korištenje sportskih terena i objekata, uključivanje u kulturne i vjerske sadržaje), - veliki broj donatora i podupiratelja iz naše sredine, ali i iz inozemstva, - vrlo dobra informatička obrazovanost zaposlenika. Suvremeni programi rada uvode se gdje god je to moguće. Rad u Odjeljenju orijentiran

je na provođenje aktivnosti koje su na dobrobit svakog našeg korisnika, njihovih obitelji, lokalne zajednice, a time i društva u cjelini. Odjeljenje je zamišljeno kao mjesto gdje će se korisnicima pružati potrebni edukacijski i rehabilitacijski sadržaji, gdje će se roditelji dodatno educirati i dobivati potrebnu podršku, gdje će se graditi i njegovati suradnja sa svim socijalno osjetljivim subjektima, prvenstveno iz lokalne zajednice, ali i šire, gdje će se razvijati volonterstvo i partnerstvo, gdje će se izrađivati posebni, suvremeni programi za svakog korisnika, gdje će stručnost i predan rad svih zaposlenika graditi čvrste mostove ka boljoj prihvaćenosti i uključenosti korisnika u sve sfere života lokalne zajednice.

61



SLID PROJEKT (Social and Labour Intergration of Disabled)

„DES“ – ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom

Uvod. Projekt je iniciran 2009. godine kada se otvorila mogućnost Ustanovi DES da se kroz IPA ADRIATIC, programe prekogranične suradnje, aplicira na projekt čiji je glavni cilj bio uvođenje radnog osposobljavanja osoba s invaliditetom te njihovo uključivanje u otvoreno tržište rada. U okviru SLID projekta ciljeve su udružili 11 partnera iz 5 zemalja (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Italija) i stopili u jedinstveni cilj, a to je prijenos znanja i dobrih praksi, te podizanje standarda u socijalnoj i ekonomskoj integraciji osoba s invaliditetom na nivou čitave Jadranske regije. Od 2009. - 2011 godine, kada je i potpisan ugovor, trajala je priprema projekta, a predviđeno trajanje implementacije i evaluacije je oko 2,5 godine. O projektu. Projekt SLID je strukturiran kroz 7 radnih paketa, kojima koordinira vodeći partner u projektu Splitsko-dalmatinska županija. Ustanova DES u projektu ima vrlo značajnu zadaću, kao nositelj Paketa V: - izgraditi model profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i primijeniti ga u radu s korisnicima,

- dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom kroz provedbu pilota „primjena DES-ovog Case Management modela profesionalne rehabilitacije u Radnom centru Centra za profesionalnu rehabilitaciju DES (Paket VI);

- organizirati i provesti istraživanje o dostupnosti strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja osoba s invaliditetom i provoditi (Paket V) u svim zemljama partnerima na područjima na kojima se projekt SLID provodi (5 zemalja);

- organizirati i provesti „Study visit“ za stručnjake iz svih država partnera u SLID-u; - organizirati i provesti stručne skupove radi prijenosa znanja i iskustava; - aktivno sudjelovati u izradi baze podataka o OSI sa kojom će po završetku projekta upravljati

Ustanova DES; - kao partner u projektu sudjelovati u svim projektnim aktivnostima čiji su nositelji paketa

projektni partneri. Realizacijom ovog projekta omogućilo se materijalno opremanje Centra za profesionalnu

rehabilitaciju Ustanove DES, kao i kompletiranje stručnog tima potrebnog za provedbu modela profesionalne rehabilitacije. Proces profesionalne rehabilitacije u Centru sastoji se od faze Identifikacije i Dijagnostike s ciljem definiranja individualnih radnih potencijala. Zatim se osobe s invaliditetom upućuju u Radni centar u kojemu su inicijalno organizirane 3 radionice: informatička, tekstilna i kulinarska radionica, u kojima će osobe s invaliditetom dobiti teoretska i praktična stručna znanja kako bi mogli biti operativni na novome radnom mjestu. Posljednja faza je posredovanje Case managera između potencijalnih poslodavaca i osoba s invaliditetom koji su završili kompletan postupak edukacije kao i njihovo praćenje „coaching“ na novom radnom mjestu.

Financiranje. Za potrebe realizacije SLID projekta, Ustanovi DES su odobrena sredstva iz predpristupnog fonda IPA ADRIATIC u visini od 352.752 eura, od kojih sami fond izdvaja cca 300.000 eura, a SDŽ 15% od ukupnih sredstava ili cca 53.000 eura. Uz odobrena sredstva za projekt, Grad Split je odobrio 166.000 kn, a Ustanova DES pridodala je preko 100.000 kn vlastitih sredstava kako bi projekt bio uspješno završen.

Budućnost centra za profesionalnu rehabilitaciju. U okviru Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za OSI, kao i novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, DES-ov Centar bi trebao prerasti u regionalni Centar za profesionalnu rehabilitaciju OSI, čime bi se počelo sustavno raditi na podizanju standarda profesionalne rehabilitacije, ali i ukupne socijalne i ekonomske integracije OSI na području čitave regije Dalmacije.

62



„RASTIMO ZAJEDNO“ CZSS SPLIT – PODRUŽNICA OBITELJSKI

CENTAR

Nastanak. Program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ nastao je kao dio Programa za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije“, koji je Ured UNICEF-a u RH započeo unutar projekta za podršku roditeljstva u zajednici.

Svrha projekta radionica „Rastimo zajedno“ jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina

i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta.

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo i o načinima na kako odnose prema svojem djetetu: upoznaju bolje sebe kao roditelje te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).

Ciljna skupina: Na radionicama može sudjelovati 10 do 12 roditelja djece od 1 do 4 godine

starosti. Način i vrijeme provedbe: Projekt se provodi kroz jedanaest edukativno iskustvenih radionica

koje se održavaju jednom tjedno. Teme radionica: 1. Roditelji 21. stoljeća 2. Četiri stupa roditeljstva 3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta 4. Sva naša djeca i kako ih volimo 5. Slušanje – važna vještina roditeljstva 6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe 7. Granice: zašto i kako? 8. Kreiramo i biramo rješenja 9. Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja 10. Biti roditelj: utjecaji i izbori 11. Završetak i novi početak

Rezultati: Na temelju kvalitativnih i kvantitativnih podataka prikupljenih od roditelja koji su od 2011. godine sudjelovali u radionicama „Rastimo zajedno“ Obiteljskog centra Splitsko-dalmatinske županije, može se zaključiti da se uvjerenja roditelja prije i poslije sudjelovanja u programu mijenjaju u korist većeg prihvaćanja djeteta i odgojnih postupaka koji poštuju djetetovo dostojanstvo i uvažavaju dijete kao osobu. Navedena pozitivna iskustva roditelja o onome što su dobili programom pokazuju kvalitetu i korisnost ovih radionica za roditelje.

63



„SVI ZAJEDNO“ CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, SPLIT

„Projekt podrške socijalnom uključivanju djece i mladih, korisnika CZSS Split – Svi zajedno“ pokrenut je u Centru za socijalnu skrb Split u rujnu 2010. godine, kao odraz prepoznatih potreba djece i mladih iz sustava socijalne skrbi za ravnopravnim sudjelovanjem u aktivnostima lokalne zajednice, a koje oni nisu u mogućnosti realizirati u okviru vlastitih obitelji. Svrha projekta „Svi zajedno“ jest sprječavanje socijalne isključenosti djece i mladih koji odrastaju u siromašnim obiteljima, odnosno, obiteljima koje su u riziku od siromaštva. Glavni cilj projekta je integracija djece i mladih iz sustava socijalne skrbi u društvenu zajednicu, kroz dostupnost rekreativnih, kulturnih, obrazovnih i drugih sadržaja. Naime, kroz projekt nastojimo djeci i mladima iz sustava socijalne skrbi, koja su u riziku od socijalne isključenosti, omogućiti ravnopravno sudjelovanje u životu lokalne zajednice, kroz njihovo besplatno uključivanje, u skladu s njihovim interesima i potrebama, u sve aktivnosti koje im zajednica pruža - sportske i plesne klubove, škole stranih jezika, glazbene i informatičke škole, kulturno-umjetnička događanja i druge sadržaje, zajedno s drugom djecom i mladima. Ciljna skupina: Djeca i mladi iz obitelji koja su u tretmanu CZSS Split kao korisnici minimalne zajamčene naknade ili drugih novčanih naknada, te djeca i mladi iz obitelji koja su u tretmanu Odjela za djecu, mladež i obitelj, a procjenjuje se da su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Način i vrijeme provedbe: Projekt se provodi tijekom školske godine, na način da se djeci omogući besplatan upis u aktivnosti organiziranog slobodnog vremena, ili druge željene sadržaje, te osigura nužna oprema za pohađanje navedenih aktivnosti. Provodi se u suradnji s pružateljima usluga – klubovima, školama, ustanovama, udrugama. Projekt kontinuirano sufinancira i Splitsko-dalmatinska županija. Rezultati: Očekujemo da će se kroz Projekt „Svi zajedno“ u šk. god. 2014./2015. najmanje 200 djece uključiti u različite aktivnosti i sadržaje, koji su im dotad bili nedostupni. Na taj način omogućiti će se ostvarivanje osobnih potencijala djece i mladih iz sustava socijalne skrbi, prevenirati poremećaji ponašanja djece i mladih, pripremiti djecu za aktivnu ulogu u društvu, senzibilizirati lokalnu zajednicu za potrebe djece koja su u tretmanu CZSS te razbijati predrasuda o korisnicima usluga CZSS.

64



POMOĆ I NJEGA U KUĆI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE LOVRET, SPLIT

Nastanak programa „Pomoć i njega u kući“ Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Split kao osnovne djelatnosti Doma, seže u 1995. godinu, a nastao je iz potrebe za pomoći korisnicima s duge liste čekanja za smještaj u Dom, kojima je pomoć bila neophodna. Svrha projekta je pružiti pomoć starijim i nemoćnim osobama u vlastitoj obitelji, kako bi im se poboljšala kvaliteta života, a ujedno pružila podrška deinstitucionalizaciji socijalne skrbi. Glavni cilj ovog Programa je pomoć starijim i nemoćnim osobama i pri tom integrirati što veći broj čimbenika u pružanju pomoći na adresama stanovanja: starijim, bolesnim i invalidnim osobama, bolesnicima s psihičkim smetnjama, te bolesnicima PTSP-a. Iskustva skrbi za starije osobe ukazuju na sve veću potrebu integriranja i umrežavanja socijalno-zdravstvenih usluga i drugih subjekata u lokalnoj jedinici: socijalno-zdravstvena skrb pri Županiji i Gradu, Centar za socijalnu skrb, vjerske zajednice, civilne udruge, obitelj i šira rodbinska zajednica, susjedi, volonteri (prvenstveno mladi – međugeneracijska solidarnost). Usluge i način provedbe programa: Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 157/2013.), korisnicima se pruža svakodnevno ili povremeno:

o potrebna njega, tj. osobna higijena, o dostava ručka i hranjenje bolesnika, pranje posuđa, o kupovina neophodnih namirnica, o nabava propisanog lijeka i kontrola uzimanja istog, o posredovanje između korisnika i društvenih institucija, o psihička i duhovna podrška, o pranje rublja u perilici ili odnošenja u praonicu rublja Doma.

Podaci o procjeni potreba korisnika usluga utvrđuju se na adresi korisnika timski: Voditeljica Službe, u dogovoru s Centrom za socijalnu skrb, odlazi na uvid, organizira rad, raspoređuje djelatnike, potiče i koordinira rad cjelokupne službe. U pružanju pomoći surađuje s nadležnim liječnicima, s obiteljima, institucijama s ciljem zaštite prava i interesa korisnika. Djelatnici Službe su: voditelj, njegovateljice, servirka, vozači-raznosači i pralja-glačarica. Priprema obroka kao i računovodstvena usluga dio je osnovne djelatnosti Doma Lovret. Korisnicima se pruža skrb kroz sve dane u tjednu. Rezultati: Kroz dvadeset godina iskustva ove djelatnosti razvidno je da pružanje ovakve usluge starijoj i nemoćnoj osobi ima višestruku pozitivnu učinkovitost:

- starija osoba u svom domu i poznatom okruženju ima veći osjećaj sigurnosti, - život u krugu vlastite obitelji njezinu posljednju etapu života čini prihvatljivijom,

kvalitetnijom, a osoba se osjeća zadovoljnijom, - odnos starije osobe i mlađih članova obitelji pridonosi kvaliteti života svih -

međugeneracijska solidarnost,

65

- uključivanjem mnogih u brigu, ovaj projekt, uz pomoć i podršku šire zajednice državne i lokalne vlasti ima za cilj stvaranje boljeg i humanijeg društva, društva po mjeri čovjeka i zadovoljenja njegovih osnovnih potreba u svim etapama života.

Provedbu Programa potrebno je omogućiti u svim sredinama, osobito u ruralnom području.

66



POLUDNEVNI BORAVAK PRI OSNOVNIM ŠKOLAMA – PRIMARNA

INTERVENCIJA

DOM ZA ODGOJ DJECE I MLADEŽI –

SPLIT

Dom za odgoj djece i mladeži – Split više od 10 godina provodi poseban oblik preventivnog rada s djecom osnovno-školske dobi koja su u riziku od nastanka i razvoja poremećaja u ponašanju, a s ciljem usmjeravanja njihovog pozitivnog razvoja odnosno kompenziranja i otklanjanja djelovanja rizičnih činitelja.

Ovaj postupak primarno je usmjeren na što raniju identifikaciju bilo kojeg oblika rizičnog ponašanja, uz istovremeno preveniranje nastanka i razvoja poremećaja u ponašanju.

Cjelokupni program provodi se u prostorima osnovnih škola, bez izdvajanja djece iz njihovog socijalnog okruženja, čime se izbjegava stigmatizacija koja je svojstvena domskim oblicima rada.

Program se trenutno provodi u 7 odgojnih skupina pri osnovnim školama u Splitu, Solinu i Kaštelima, a u pripremi su i dvije odgojne skupine u Omišu.

Ovaj program pored neposrednog stručnog rada s djecom istovremeno uključuje i suradnju s učiteljima i pedagoškim službama škole kao i s roditeljima, u cilju pružanja sveobuhvatne pomoći djeci i njihovim obiteljima u prevladavanju teškoća.

Prioritet pri uključivanju u ovaj oblik rada imaju djeca – učenici nižih razreda osnovne škole, u pravilu do 6. razreda, koji su od strane stručnih službi prepoznata kao rizična skupina za nastanak poremećaja u ponašanju.

Trajanje ovog oblika stručne pomoći je do ispunjenja zacrtanih ciljeva, ali ne dulje od dvije godine.

Osnovni cilj programa je pružanje pravodobne, izravne i kontinuirane pomoći djeci u spoznavanju i izgrađivanju pozitivne slike o sebi, usvajanju pravilnih tehnika učenja i savladavanja nastavnih sadržaja, učenju socijalnih vještina koje će im omogućiti lakšu prilagodbu različitim socijalnim ulogama, udovoljavanje zahtjevima socijalne sredine i uspješnu integraciju u skupine vršnjaka te poučavanje kreativnim sadržajima provođenja slobodnog vremena.

U radu s djecom uključenom u program primjenjuju se metode grupnog i individualnog rada.

Program realiziraju stručni radnici Doma za odgoj – Split u skupinama od 10 djece – učenika, a kao pomagači u program mogu biti uključeni volonteri – asistenti.

Program se provodi isključivo u prostorima škole i to kroz šestosatno radno vrijeme, neposredno prije ili nakon nastave.

Pored odgojno – obrazovnog rada za djecu su osigurana i dva besplatna dnevna obroka. Uspješnost ovog oblika stručne pomoći za djecu u riziku, iznosi preko 95% i svakako

spada u najučinkovitije oblike rada. Proces transformacije domova za odgoj djece i mladih s poremećajima u ponašanju

temeljen je upravo na ovakvim oblicima rada koji znače deinstitucionalizaciju te pružanje usluga u zajednici, uz napuštanje rezidencijalnih oblika skrbi.

67



ZAŠTITA mentalnog zdravlja djece i adolescenata

POLIKLINIKA ZA REHABILITACIJU OSOBA SA SMETNJAMA U RAZVOJU

Poradi potreba djece koja pokazuju promjene ponašanja i pate zbog nasilja te psihičkog zlostavljanja ili manipulacije vezanog uz obiteljska krizna stanja Grad Split i Županija Splitsko-dalmatinska su osigurali sredstva te je pri Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju u Splitu u okviru Odjela dječje i adolescentne psihijatrije osnovan Stručni tim u sastavu: psihijatar, psiholog i socijalni pedagog koji rade na provedbi mjera zaštite mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Tim se sastoji od stručnjaka koji su educirani u pružanju psihologijskog, psihijatrijskog i socijalno-defektološkog individualnog tretmana prema potrebama djeteta. Populacija kojoj se cilj interesa ovog tima sastoji od djece i adolescenata koja pokazuju raznu simptomatologiju koja bi se u grubim crtama mogla okarakterizirati kao zaostajanje u emocionalnom razvoju, a koja se manifestira zakazivanjem u obiteljskom, socijalnom funkcioniranju što dovodi do psihičkog regresa što za posljedicu ima patnju djeteta, njihovih roditelja te nailazi na nerazumijevanje i odbacivanje iz skupine vršnjaka. Patnja takve djece je neizmjerna te zahtjeva opsežnu intervenciju stručnog tima. Program aktivnosti i mjera koje Tim poduzima temelje se na intervencijama kod djeteta, adolescenata, te rada s obitelji ugroženog djeteta. Bitno je istaći da bez intervencija i uključivanja obitelji u terapijski proces očekivani uspjeh može izostati. Jedno od početnih mjera koje poduzimamo u terapijskom procesu je psihoedukacija te pojašnjavanje, klarifikacija okolnosti ili razvojnih deficita koje su dovele do zaostajanja, regresa u psihološkom razvoju mlade ličnosti i pojave patoloških simptoma. Potom slijedi rad s obitelji kroz nekoliko seansi koje podrazumijevaju naša nastojanja da se aberantni oblici obiteljskog funkcioniranja nadomjeste zdravijim modelima te da se djetetu osigura podržavajuće emocionalno okružje te mu se omogući nastavak emocionalnog razvoja. S djetetom se radi na više kolosijeka: individualno psihoterapijski, koristeći raspoložive psihoterapijske tehnike koje su okrenute individualno prema pojedincu, a za koje se zna da su učinkovite u uklanjanju i razrješavanju psihičkog konflikta. Također se koriste metode psihodrame gdje kroz dramsku, scensku ekspresiju nastojimo zorno dočarati, razotkriti i osvijetliti djetetu njegovu aberantnu patološku ličnost. Kroz individualne seanse kao i uz pomoć farmakoterapije nastojimo u što kraćem roku uspostaviti remisiju te ukloniti razlog djetetove patnje. Sveobuhvatnost pristupa kroz različite mjere liječenja su nužnost da bi djeca tj. adolescenti što jasnije i adekvatnije razumjeli prirodu svog patološkog procesa te da bi uspostavili što zreliji oblik emocionalnog razvojnog stupnja, a što bi osiguralo iskorjenjivanje transgeneracijskog prijenosa patologije te omogućilo zdravije društvo bez agresije s više tolerancije, podržavanja i razumijevanja, a od čega bi šira zajednica imala neprocjenjivu korist. Neke patološke značajke koje su u fokusu našeg interesa: suicidalnost, tjeskoba, depresivnost, disocijativni i somatizacijski poremećaji te poremećaji prehrane, opsesivne misli i ponavljajuća nekontrolirana ponašanja te različita ovisnička ponašanja adolescenata. Kod mlađih dobnih skupina razrješujemo probleme separacije što se manifestiraju kroz

68

neusvajanje kontrole sfinktera, impulzivno ponašanje te povlačenje iz igre s vršnjacima, te zaostajanje u psihomotornom razvoju. Šira zajednica bi trebala podržati nastojanja da kroz sveobuhvatnost, temeljitost i upornost te predanost i usmjerenost k cilju, uspostavimo i održimo temeljni cilj naših interesa, a to je psihičko zdravlje pojedinca. Samim tim osigurava se uspostava zdravijeg okružja u obitelji, a funkcionalna obitelj je preduvjet za uspostavu sretnog društva. U proteklo vrijeme od 15.4.2011. godine do danas djelatnici Stručnog tima razvili su suradnju sa širom društvenom zajednicom, profesionalcima zdravstvene struke, ali i drugim osobama koje su uključene u brigu o mentalnom zdravlju djece tako da broj zahtjeva za pružanjem pomoći djeci i mladima svakodnevno raste. U skladu s uočenim podacima prevladavajuća psihopatologija prati podatke SZO. Prema svjetskim podacima zastupljeni su: Poremećaji raspoloženja (depresija, 25% djevojčica i 12% dječaka, 50% djece s depresijom ima i poremećaj ponašanja, 40% ima anksiozni poremećaj, 25% deficit pozornosti, 2% iznosi učestalost psihoza razvojnog doba). Nadalje, psihopatologija uključuje pervazivno razvojni poremećaj, zlouporabu psihoaktivnih tvari; poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, kompulzivno jedenje); poremećaji eliminacije (enureza i enkopreza); anksiozni poremećaji (generalizirani anksiozni poremećaj, akutna reakcija na stres i PTSP, specifične fobije i socijalna fobija); ADHD (u svjetskoj populaciji učestalost 3 do 10%); poremećaji ponašanja (3 do 10% djece u svjetskoj populaciji); opsesivno kompulzivni poremećaj; poremećaj kontrole nagona (patološko kockanje, klađenje, piromanija, kleptomanija); tikovi; poremećaji prilagodbe; somatoformni poremećaji; specifične teškoće učenja; granične intelektualne sposobnosti; zlostavljanje i zanemarivanje djece; nasilje nad djecom. Sa svrhom razbijanja predrasuda te stigmi koje u široj zajednici ima psihijatrijska skrb, u mogućnosti smo pružiti uslugu pacijentima koji izbjegavaju kontakt s liječnikom obiteljske medicine radi straha od psihijatrizacije, a i onim pacijentima koji nemaju zdravstveno važeće osiguranje. Kao jedan od osnovnih ciljeva našeg djelovanja bio bi rad na preventivnim aktivnostima u okviru zaštite mentalnog zdravlja djece, te što ranija dijagnostika i rana intervencije nastojeći poboljšati kvalitetu života te osigurati što bolju socijalizaciju,minimalizirajući posljedice koje za pojedinca ima psihička bolest. Naglasak je na dostupnosti svima, sveobuhvatnom pristupu, ekonomskoj pristupačnosti te jednakosti u korištenju skrbi s ciljem unapređenja mentalnog zdravlja djece i mladeži.

69



Projekt „NET-Age“ iz IPA Adriatic CBC programa Europske unije

Grad Split i Udruga „Mi“ iz Hrvatske s još 11 partnera iz javnog i neprofitnog sektora iz

ukupno 6 zemalja Jadranske regije Nastanak projekta vezan je uz uočenu potrebu za uspostavom bolje suradnje između dionika iz javnog i neprofitnog sektora na lokalnoj razini, ali i na razini Jadranske regije u pružanju usluga iz područja socijalne skrbi za starije osobe. Čest problem je nedostatak politika i strategija specifično vezanih za stariju populaciju, te nerazvijenost kapaciteta relevantnih dionika i nepoznavanje novih metoda za rješavanje uočenih problema. Sve je to potrebno pratiti stalnom promocijom aktivnog starenja kako bi se preventivno djelovalo na poboljšanje kvalitete života starijih ljudi.

Svrha projekta je smanjiti razlike u kvaliteti pružanja socijalnih usluga starijim osobama uspostavljajući lokalnu i prekograničnu mrežu dionika kao temelj za suradnju, razmjenu informacija, vještina i dobre prakse te promovirati aktivno starenje koje omogućuje dulju samostalnost i zdraviji život u vlastitom domu.

Glavni cilj projekta je jačanje i umrežavanje organizacija usmjerenih na razvoj inovativnih socijalnih i zdravstvenih usluga koje pridonose aktivnom starenju i neovisnom životu starijih osoba u regijama projektnih partnera.

Način i vrijeme provedbe: Projekt se provodi od 1. listopada 2012. do 31. svibnja 2015. Aktivnosti su raspoređene u 5 radnih paketa, a detaljnije su prikazane u sljedećoj tablici:

Radni paket

Aktivnosti Rezultati

1

Koordinacija projektnih aktivnosti, interni sastanci tehničkog i stručnog vodstva projekta, nadzor provođenja aktivnosti i redovito izvještavanje nadzornih tijela

- ugovor glavnog partnera s ovlaštenim tijelom EU - međupartnerski ugovor - uspostava koordinacijskih timova projektnih partnera

- 6 internih sastanaka i pripadajuća izvješća - izrađeni priručnici sa smjernicama za financijsko izvještavanje, komuniciranje, monitoriranje aktivnosti i rezultata,

- izvješća glavnog partnera prema EU te ostalih partnera prema nadležnim ministarstvima (FLC)

2

Komunikacija i razmjena informacija kao pretpostavka nastajanju lokalne i prekogranične mreže dionika i osnaživanju kapaciteta organizacija iz regija partnera uključenih u projekt

- uspostava zajedničkog tima za komunikaciju - izrada komunikacijske strategije i plana djelovanja - izrada adresara za distribuciju informacija po regijama

- 6 biltena koje svaki partner lokalno distribuira - press konferencije za vrijeme 6 internih sastanaka - uspostava i održavanje zajedničke web stranice projekta NET-Age

- svaki od partnera organizira po 2 lokalna događaja na kojima se prezentiraju rezultati projekta

70

Radni paket

Aktivnosti Rezultati

- svaki od partnera sudjeluje na 4 međunarodna događaja na kojima se prezentiraju rezultati projekta

- izrada i distribucija letaka (2500), USB štapića (800) i brošura (1500)

3

Istraživanje dostupnih strategija, politika, organizacija i usluga u području socijalne skrbi za starije, analiziranje njihovih prednosti, slabosti, rizika i prilika na lokalnoj i prekograničnoj razini, te izrada izvještaja o sinergijama, komplementarnostima i mogućnostima suradnje u regijama partnera uključenih u projekt

- urađeno mapiranje dostupnih strategija, politika, organizacija i usluga u području socijalne skrbi za starije u svojoj regiji zajednički izrađuju partneri iz javnog i neprofitnog sektora

- lokalna SWOT analiza prikupljenih informacija - prekogranična SWOT analiza na razini regija partnera uključenih u projekt

- izrađeno izvješće o sinergijama, komplementarnostima i mogućnostima suradnje u regijama partnera uključenih u projekt

4

Izgrađivanje mreže dionika iz regija partnera u NET-Age projektu kroz program treninga, studijskih putovanja i razmjene znanja i iskustava te potpisivanjem Memoranduma razumijevanja o nastavku suradnje započete projektom

- izrađen i odobren Zajednički akcijski plan - izveden program treninga s namjerom edukacije projektnih partnera i ostalih relevantnih organizacija iz javnog i neprofitnog sektora iz pripadajućih regija kroz 3 sesije (Srbija, Crna Gora, Slovenija)

- izvedene studijske posjete (program mobilnosti) s namjerom razmjene znanja i iskustava o praksi, organizaciji i strategiji socijalne skrbi za starije osobe posjetima u 3 zemlje/regije (Slovenija/Goriška, Srbija/Vojvodina, Italija/Emilia-Romagna)

- potpisan Memorandum razumijevanja o nastavku suradnje i razmjene iskustava i znanja projektnih partnera

5

Aktivnosti na razini Splita i Splitsko-dalmatinske županije usmjerene izradi Preporuka za unapređenje socijalne skrbi za starije kroz 4 radionice sa relevantnim dionicima i tzv. Bijele knjige koja uključuje i nešto širu analizu trenutnog stanja soc. skrbi za starije na ovom području te plan za Pilot program koji u realnosti testira suradnju javnog i privatnog sektora te primjenjuje naučeno tijekom programa treninga i studijskih posjeta

- odrađene 4 radionice s predstavnicima dionika iz javnog, profitnog i neprofitnog sektora kroz koje se napravila SWOT analiza trenutnog stanja skrbi za starije te izradile Preporuke za poboljšanje istog

- održana 1 konferencija za stvaratelje politika i strategija u području soc. skrbi na razini Grada i SDŽ na kojoj su predstavljene Preporuke

- Izrađena tzv. Bijela knjiga kao složeniji dokument s preporukama za konkretne aktivnosti i Pilot projekt

- odrađen Pilot projekt s uključivanjem dionika iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora koji je rezultirao izradom web platforme s korisnim informacijama za starije i o starijim osobama

71

Sredstva osigurana za NET-Age projekt iznose ukupno 1.888.437,49 eura, a završetak projekta planiran je za svibanj 2015. Informacije o Pilot projektu: Projekt testira u konkretnim aktivnostima suradnju javnog, profitnog i neprofitnog sektora i

stečeno znanje u programu treninga i studijskih posjeta, nastaje kao pokušaj rješavanja uočenog nedostatka organiziranih i lako dostupnih

informacija o uslugama, pružateljima usluga te općenito o aktivnom starenju i drugim zanimljivim temama za starije i o starijima,

izrađena je web platforma www.seniori.hr s širokom paletom zanimljivih informacija tiskan je „Vodič organizacija i usluga koje rade u interesu starijih osoba“ s adresama i

osnovnim informacijama o pružateljima usluga u području socijalne skrbi i zdravstva, a u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo SDŽ,

održana 1 edukacijska radionica o organiziranju i vođenju volontera i volonterskih organizacija i 1 edukacijska radionica za prijavu projekata na konkretne natječaje za dodjelu sredstava Europske unije u području socijalne skrbi za starije osobe,

organizirano informiranje i savjetovanje za starije osobe u prostoru Centra „Zlatno doba“ Udruge „Mi“ – Split.

72

PRILOG BROJ 2

UDRUGE, VJERSKE ZAJEDNICE I DRUGE PRAVNE OSOBE KOJE PRUŽAJU RAZNE SOCIJALNE USLUGE

Na području Splitsko-dalmatinske županije djeluje veliki broj organizacija civilnog društva i vjerskih zajednica čiji su nositelji biskupijski karitas (i župni karitasi u 187 župa, koji nisu ovdje detaljno obrađeni), centri za duhovno-psihološku podršku, samostani te vjerske udruge i molitvene zajednice koje su usmjerene na zaštitu socijalno ugroženih osoba. Njihovo je djelovanje usmjereno na zaštitu ranjivih skupina s ciljem poboljšanja kvalitete njihova života koja će smanjiti rizik od njihove socijalne isključenosti. 1. Aktivnosti/usluge koje organiziraju razne civilne udruge

AKTIVNOSTI/USLUGE

CILJNA SKUPINA/ NAZIV SOCIJALNE USLUGE

1. Udruga Lastavice - radno-okupacijska terapija - grupna psihosocijalna podrška - kreativne radionice

osobe s teškoćama u razvoju

2. Liga za prevenciju ovisnosti - savjetovanje

- grupna psihosocijalna podrška - radno-okupacijska terapija - vanjski rad s ovisnicima

liječeni ovisnici, aktivni ovisnici, dugotrajno nezaposlene osobe

3. Udruga Help - kreativne radionice

mladi/adolescenti

- interkulturalna suradnja mladih - edukativne radionice za mlade - volonterske aktivnosti - učenje stranih jezika

4. Udruga Sto koluri - dijagnostika - kreativne i sportske radionice - radionice za roditelje - savjetovanje i/ili psihoterapija - poludnevni boravak - pravne informacije - dopunska nastava

djeca s teškoćama u odrastanju

5. Udruga Mentor - radionice za razvoj životnih vještina

djeca osnovnoškolskog uzrasta

- radionice “Učenje ne mora biti mučenje“ 6. Udruga Most

- savjetovanje

- aktivnosti slobodnog vremena - pomoć u učenju - interaktivne radionice

djeca kojima treba podrška u odrastanju/njihovi roditelji volonteri i soc. isključene osobe

- predavanja - sklonište za beskućnike usluga privremenog smještaja - humanitarna pomoć za siromašne

73

građane - razvoj volonterstva

7. Udruga Domine - edukativne radionice - savjetovanje - predavanja - promicanje ljudskih prava

žene žrtve nasilja

8. Udruga osoba s invaliditetom - savjetovanje - radno-okupacijske radionice - terapija - aktivnosti slobodnog vremena

Osobe s invaliditetom

9. Splitsko dijabetičko društvo - savjetovanje - edukativne radionice - predavanja

osobe oboljele od šećerne bolesti i njihove obitelji

10. Društvo Multiple skleroze Split - savjetovanje - radionice za roditelje - volonterske akcije - likovne radionice - predavanja/tribine

osobe oboljele od multiple skleroze i članovi obitelji

11. Udruga Hepatos - info Hep Centar

(informativna i savjetodavna pomoć)

oboljeli od virusnog hepatitisa, članovi obitelji

12. Udruga Psyhoaktiva - savjetovanje

(individualno i grupno) - edukacije - predavanje, tribine

obiteljski nasilnici

13. Udruga Sanus - savjetovanje - radionice

- privremeni smještaj za roditelje

djeca oboljela i liječena od malignih bolesti

14. Udruga Anđeli - halwich terapija - fizioterapija i bobeth terapija - logoterapija - radna terapija - poludnevna skrb - obrazovno/edukacijski program - psihološka pomoć djeci/roditeljima - pravna pomoć i savjetovanje - west terapija

djeca s najtežim tjelesnim oštećenjima i članovi obitelji

15. Udruga Zvono

- edukativno-kreativne radionice - sportsko-rekreativne aktivnosti - glazbeno-scenska događanja

osobe s mentalnom retardacijom i njihovi roditelji

74

- savjetovanje i psihoterapija - domaćinstvo, izleti - vještine samozastupanja

16. Udruga Bijeli krug - grupe podrške ženama žrtvama nasilja - pravno savjetovanje - praktična pomoć - savjetovanje

žrtve kaznenog dijela ili nasilja

17. Udruga ANST 1700 - savjetovanje - likovne radionice - informatičke radionice - radne aktivnosti i psihosocijalna podrška - predavanja, tribine

ovisnici i socijalno isključene osobe

18. Udruga Dedal - informiranje i savjetovanje - radne aktivnosti

ovisnici

19. Mreža udruga osoba s invaliditetom

- informiranje i savjetovanje - nabavka ortopedskih pomagala - edukativne radionice

osobe oboljele od distrofije i drugih neuromuskularnih bolesti, osobe s cerebralnom i dječjom paralizom te osobe s ostalim tjelesnim oštećenjima

20. Udruga Srma-Sinj - pravno savjetovanje - edukativno-kreativne radionice - radionice

djeca, mladi i odrasle osobe - Korisnici Centra za rehabilitaciju „Fra Ante Sekelez“, Vrlika i građani u potrebi, za korisnike COO „Juraj Bonači“

21. Udruga Lanterna-Makarska - savjetovanje - pomoć u učenju - edukativne radionice za roditelje - slobodne aktivnosti

22. Udruga roditelja San Patrignano - savjetovanje - organiziranje odlaska u komunu

ovisnici o drogama i članovi obitelji

23. Udruga Ćakula kroz život - parlaonice - tribine, predavanja

djeca, mladi kojima treba stručna podrška u odrastanju

24. Centar Halo za pomoć

- SOS narukvice za pomoć - edukacija volontera

starije i nemoćne osobe koje žive same

25. Udruga Prijatelj - prezentacije - edukativne radionice za mlade

mladi (srednjoškolci i studenti)

26. Udruga Srce - logopedske radionice - informiranje/savjetovanje

osobe s cerebralnom paralizom i članovi obitelji

75

- okupacijske radionice - druženja - volonterske aktivnosti

27. Udruga za integritet i prosperitet - edukativne radionice za mlade - predavanja - SOS telefon

mlade osobe u riziku od traffickinga

28. Udruga Split-zdravi grad - edukativne radionice s djecom - predavanja

29. Dalmatinski odbor solidarnosti - pravno informiranje i savjetovanje

djeca osnovnoškolskog uzrasta i njihovi roditelji

30. Udruga za autizam - druženja - promicanje volonterstva

autistične osobe i njihovi prijatelji

31. Udruga Cenzura-plus - medijska promidžba - predavanja, okrugli stolovi - promicanje ljudskih prava

građani

32. Koalicija udruga Info-zona - individualno informiranje i savjetovanje - grupno informiranje - internet informiranje (portal, društvene

mreže) - informiranje putem info-točaka - edukativna podrška mladih - klub mladih

mladi u dobi od 15-30 godina i članovi udruge mladih

33. Klub trudnica i roditelja Split - znanjem do poroda (radionice,

predavanja) - radionice za roditelje predškolske i

osnovnoškolske dobi - savjetovalište za dojenje - SOS telefon za pomoć u dojenju - Mame i Bebe - edukativne radionice

trudnice, roditelji

34. Udruga obitelji s četvero i više djece - pomoć u samoorganizaciji poslova - druženje - besplatni gradski prijevoz za

srednjoškolce - humanitarne usluge (za siromašne)

roditelji s četvoro i više djece

35. Udruga Animi - kreativne radionice

djeca i mladi

36. Udruga gluhih i nagluhih Split - tečaj hrvatskog znakovnog jezika - tumači/prevoditelji za gluhe/nagluhe

gluhe i nagluhe osobe

76

osobe 37. Županijska udruga slijepih Split

- pomoć kod uključivanja u obrazovni sustav

- posredovanje kod zaposlenja - humanitarna pomoć - edukativne aktivnosti

slijepe osobe i osobe s malim ostatkom vida

38. Udruga za osobe s disleksijom - logopedske radionice - savjetovanje - pomoć u učenju - informatičke radionice

djeca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta s poteškoćama u pisanju i čitanju

39. Udruga za sindrom Dawn 21 - fizioterapeutski tretman - likovne radionice - radionice za roditelje - logopedski tretman - odgojno-obrazovne aktivnosti

djeca s dawn sindromom i njihovi roditelji

40. Udruga osoba oboljelih od leukemije i limfomi

- savjetovanje - predavanje

osobe oboljele od leukemije i njihove obitelji

41. Agape - Udruga tjelesnih invalida Omiš - terapijsko jahanje - rekreativne radionice - savjetovanje

osobe s invaliditetom

42. Udruga roditelja djece i odraslih s posebnim potrebama „Naša dica“

djeca i mladi sa posebnim potrebama

43. Udruga Novi put Sinj - radionice za učenike i roditelje - savjetovanje - sportsko-rekreativne aktivnosti - edukativne radionice - motiviranje i upućivanje ovisnika u

terapijske zajednice/centre za liječenje

djeca osnovnoškolskog uzrasta, ovisnici i njihovi roditelji

44. Udruga Duga Solin - savjetovanje - edukativno/kreativne radionice - pomoć u učenju

djeca, mladi, parteri, roditelji kojima treba podrška u odrastanju

45. Udruga Sunce-Makarska - mobilni stručni tim - asistent u nastavi

djeca s teškoćama u razvoju savjetovanje i pomaganje

46. Udruga za zaštitu od nasilja u obitelji Makarska

djeca/žene izložene nasilju u obitelji

47. Udruga „Golubice“ Kaštel Novi - informatičke radionice - kreativne radionice

djeca i mladi bez roditeljske skrbi, starije osobe

48. Splitsko-dijabetičko društvo

77

- psihosocijalna podrška djeci i roditeljima - slobodne aktivnosti - edukativne radionice - savjetovanje

djeca/odrasli sa šećernom bolesti

49. Udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu Split (RAINS)

- informativno/savjetodavni rad s roditeljima

- mobilni stručni tim - edukacija osobnih asistenata

djeca s teškoćama u razvoju i djeca s rizikom za njihov nastanak

50. Udruga Splitski portal - kulturno-informativni sadržaji

mladi

Aktivnosti/usluge ostalih dionika vezane uz socijalnu skrb

NAZIV USTANOVE USLUGE/AKTIVNOSTI

CILJNA SKUPINA

1. Županijska zajednica klubova 1. Klubovi liječenih alkoholičara (ukupno 13) 2. Klub ovisnika o kocki (KLOK Split)

- savjetovanje - grupni terapijski sastanci

ovisnici i/ili bivši ovisnici o alkoholu i kockanju, članovi njihovih obitelji

2. Klub umirovljenika Split - savjetovanje - izleti, druženja - radionice za šivanje

starije osobe-umirovljenici

3. Društvo „Naša djeca“ - kreativne radionice za djecu i mlade

djeca i mladi

4. Hrvatski Crveni Križ Split - humanitarna pomoć - savjetovanje - realizacija mjere humanitarnog rada - dnevni boravak za beskućnike

ovisnici o kockanju, beskućnici

5. Ustanova za rad, zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju „DES“

- pučka kuhinja - profesionalna rehabilitacija

siromašne i socijalno ugrožene osobe/osobe s invaliditetom

2. Vjerske zajednice

Aktivnosti vjerskih zajednica vezane uz socijalnu skrb33

IME ORGANIZACIJE AKTIVNOSTI/PROGRAMI

CILJNA SKUPINA

33 Podaci traženi na zahtjev pisanim ili usmenim putem

78

1. Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije

pučka kuhinja (podjela ručaka)

obitelji i pojedinci u riziku od socijalne isključenosti beskućnici

projekt izgradnje kupatila za beskućnike beskućnici humanitarna pomoć siromašne obitelji/pojedinci stipendije studenti slabijeg imovinskog stanja

projekt „5 za 1“ (5 obitelji pomaže jednoj obitelji) siromašne obitelji razmjena rabljenih udžbenika djeca rad za opće dobro / humanitarni rad osuđenici - odrasle osobe

i maloljetnici humanitarna pomoć (suradnja s trgovačkim lancem u RH-LIDL)

siromašne osobe i obitelji

savjetovanje, psihološka pomoć dijete, mlada osoba, roditelji, partneri i odrasle osobe

2. Karitasova „Sigurna kuća“

sklonište za žrtve obiteljskog nasilja – žene i djeca

smještaj korisnika

žene i djeca žrtve obiteljskog nasilja

radno okupacijska terapija (resocijalizacija i osnaživanje majki i djece) edukativne radionice za žene psihoterapijske radionice za žrtve obiteljskog nasilja i za nasilnike

promicanje prava žrtava nasilja u obitelji

stručni radnici, učitelji, građani

3. Obiteljsko savjetovalište Splitsko-makarske nadbiskupije psihološko-duhovno savjetovanje

radionice: za osmoškolce, mlade bračne parove, roditelje obiteljske tribine, seminari za obitelji

mladi parovi, zaručnici, bračni parovi, obitelji

4. Udruga sv. Vinka Paulskog – Konferencija sv. Duje, Split i sv. Luka, Otok

siromašne obitelji, invalidi, ovisnici, zatvorenici, starije osobe

zdravstveni savjeti

starije ili bolesne osobe koje žive same u obitelji ili u domu

humanitarna pomoć (paketi, ort. pomagala, oprema prostora…)

socijalno ugrožene osobe svih dobi

pomoć pri školovanju učenik – bez majke, student

dnevni boravak

bolesne i invalidne osobe

psiho-duhovna podrška

starije i nemoćne osobe, bolesne i usamljene osobe

79

plaćanje režija, nabava hrane, odjeće, obuće i dr. potrepština

siromašne obitelji - mladi, stariji

psiho-duhovna pomoć - razgovor i druženje stare, bolesne i usamljene osobe

adaptacija stambenog prostora siromašne obitelji s više djece, samohrani roditelji s djecom

pomoć pri školovanju, stipendije i dr. potrebe obitelji s više djece i samohrani roditelji s djecom

posjet Ustanovama za rehabilitaciju, školovanje djece s poteškoćama u razvoju

odrasli i djeca - Zavod Vrlika, Juraj Bonači – Sinj

nabavka invalidskih pomagala kao inv. kolica, kreveta, hodalica i dr.

invalidne i bolesne osobe

plaćanje režija, nabava hrane, odjeće, obuće i dr. potrepština

siromašne obitelji- mladi, stariji

hodočašća-izleti

radionice za roditelje „Kako djeci pomoći u učenju“ radionice za mlade bračne parove: „Bračna komunikacija“

invalidne, starije osobe i članovi konferencija - mladi i stariji

5. Katolička udruga Lovret

starije, nemoćne, invalidne osobe, osobe nižeg imovinskog stanja

pomoć u održavanju osobne i higijene prostora

posredovanje između korisnika i institucija društva

dostava namirnica i/ili obroka, lijekova

6. Udruga Zdenac

djeca, mladi i odrasli: korisnici i volonteri

edukativne radionice i radionice za razvijanje komunikacijskih vještina

mladi i odrasli volonteri

promicanje volonterstva starije i nemoćne osobe

humanitarne aktivnosti osobe u riziku od siromaštva 7. Udruga Isus je put skupne podrške

djeca, mladi i obitelji ovisnici: mladi i stariji

pomoć u učenju djeca i mladi

humanitarne aktivnosti djeca bez roditeljske skrbi, odrasli

udomljavanje za vrijeme ljetnih praznika siromašna djeca iz BiH 8. Centar za hagioterapiju – Split individualni hagioterapijski susreti

sjeca, mladi, roditelji, starije osobe, branitelji, kronično bolesni, socijalno ugroženi; volonteri, stručni djelatnici i drugi

80

Sskupni hagioterapijski susreti mladi, roditelji, partneri, starije osobe

preventivni programi prevencija ovisnosti i agresivnosti

kreativne radionice djeca i mladi iz višečlanih obitelji, korisnici Doma za odgoj – Split

edukativne tribine za širu društvenu zajednicu

promicanje ljudskih prava

djevojke, žene, majke, supruge i bračni partneri

telefonsko savjetovanje osobe u potrebi 9. Zajednica Cenacolo - Ugljani kod Trilja

ovisnici: maloljetnici, mladi, odrasli

terapija molitvom i radom maloljetnici, mladi, odrasli

humanitarne aktivnosti štićenici zajednice

savjetodavni grupni susreti

roditelji, skrbnici

individualno savjetovanje roditelja ovisnika roditelji i obitelj štićenika

10. Humanitarna udruga „Ivan Merz“

srednjoškolci i studenti slabijeg imovinskog stanja

stipendiranje studenata slabijeg imovinskog stanja studenti s područja RH

stipendiranje srednjoškolaca slabijeg imovinskog stanja

srednjoškolci s područja RH

stipendiranje poslijediplomaca-doktoranata stipendisti s područja Splita, Solina i okolice, tjedno po potrebi, doktorandi iz RH

organiziranje besplatnih repeticija za stipendiste u prostorijama Udruge

srednjoškolci

11. Udruga Papa Ivan XXIII

ovisnici, invalidne osobe, osobe s psihičkim problemima

terapijske zajednice: Orah kod Vrgorca, Vel. Prolog kod Vrgorca,

ovisnici, invalidne osobe, osobe s psihičkim problemima

savjetovalište u Splitu

12. Udruga Ivan Pavao II učenici i studenti slabijeg imovinskog stanja

humanitarne aktivnosti potrebiti

stipendije studenti s područja Hrvatske

pomoć u učenju stipendisti s područja Splita, Solina i okolice

13. Hrvatska udruga Benedikt

djeca bez roditeljske skrbi, obitelji u potrebi

dumanitarne aktivnosti (koncerti…) djeca bez roditeljske skrbi, obitelji u potrebi

81

14. Frama, FSR – Sinj/Imotski

volonterske aktivnosti učenici, starije i nemoćne osobe

pomoć u učenju učenici osnovne i srednje škole

pomoć u kućanskim poslovima starije i nemoćne osobe

Poziv za sudjelovanje u izradi Plana socijalnih usluga Županije upućen je sa strane

Savjeta za izradu Plana svim manjinskim vjerskim zajednicama u SDŽ. Odgovor je dala Židovska općina Split.

Židovska općina Split ima 100 članova i registrirana je kao vjerska zajednica. U posljednjih nekoliko godina dobiva novčanu potporu iz državnog proračuna, ali strogo namjensku – isključivo za vjerske aktivnosti, u koje se socijalna skrb ne ubraja. Većina članova Židovskih općina u RH koji su preživjeli Holokaust dobiva ratnu odštetu od Njemačke u formi mjesečne pomoći, pomoći za kućnu njegu i medicinsku pomoć, tako da je taj dio židovske populacije s većinom nedovoljnim prihodima, donekle zbrinut.

Kao posljedica opće ekonomske krize, sve veći broj i članova zapada u financijske probleme, osobito pripadnici srednje generacije pred odlaskom u mirovinu. Međunarodne židovske organizacije su također pogođene ekonomskom krizom, tako da pomoć dostavljaju samo zajednicama na ratom ili područjima ugroženim elementarnim nepogodama.

82

PRILOG BROJ 3

REGISTAR UDRUGA SDŽ - VELJAČA 2015.

HUMANITARNE UDRUGE Red. broj

Ime udruge

Sjedište

1. HRV. CRVENI KRIŽ - ZAJED. UDRUGA CRVENOG KRIŽA SDŽ

SOLIN

2. HRV. CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA

MAKARSKA


HVAR

4. BEDEM LJUBAVI - POKRET ŽENA - MAJKI ZA MIR SPLIT 5. DALMATINSKI ODBOR SOLIDARNOSTI SPLIT 6. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA VRLIKA VRLIKA 7. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA SINJ SINJ 8. HRV. CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO

CRVENOG KRIŽA IMOTSKI


KAŠTEL SUĆURAC


SOLIN


TROGIR


OMIŠ

13. HUMANITARNA UDRUGA „MIR I DOBRO“ SPLIT SPLIT 14. HRV. CRVENI KRIŽ-GRADSKO DRUŠTVO

CRVENOG KRIŽA SPLIT


VIS

16. RETO CENTAR - PRIJATELJ NADE KLIS 17. HRV. CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO

CRVENOG KRIŽA VRGORAC

18. LIONS KLUB HVAR HVAR 19. LIONS KLUB SPLIT SPLIT 20. IUVENIS-TROGIRSKA INICIJATIVA MLADIH SPLIT 21. MILAN OŽIĆ MIKE - UDRUGA S NAJVEĆIM

OSMJEHOM MAKARSKA

22. ROTARACT KLUB SPLIT SPLIT 23. TREĆA DOB - UDRUGA ZA POMOĆ STARIJIM

OSOBAMA SPLIT

25. DRUŠTVO „IZAZOV MLADEŽI“ SPLIT 26. HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA SPLIT 27. HUMANITARNA UDRUGA ZA POMOĆ DJECI SPLIT 28. HUMANITARNA ORGANIZACIJA „ZAJEDNICA

SUSRET“ SPLIT

29. HUMANITARNA UDRUGA „BILI KRIŽ“ SPLIT

83

30. HUMANITARNA UDRUGA „ZA TEBE“ SPLIT 31. HUMANITARNA UDRUGA INSTITUT I.M.PL.A. SPLIT 32. HUMANITARNA UDRUGA REKREACIJE,

ANIMACIJE SPLIT

33. HUMANITARNA UDRUGA UMIROVLJENIKA STARIH, MLADIH

KAŠTEL STARI

34. HUMANITARNI KLUB HAJDUKA „BILO SRCE“ SPLIT 35. HRV. CRVENI KRIŽ-GRADSKO DRUŠTVO

CRVENOG KRIŽA SUPETAR

36. HRVATSKO KATOLIČKO DOBROTVORNO DRUŠTVO

SPLIT

37. INNER WHELL KLUB SPLIT SPLIT 38. KAMPUS LIONS KLUB „SV. DUJE“ SPLIT 39. KLUB DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

„ŽELJEZARA“ KAŠTEL SUĆURAC

40. KLUB DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI „DALMACIJA“

KAŠTEL SUĆURAC

41. LIONS KLUB TROGIR SPLIT 42. MILOSRDNA ZADRUGA MALOSELJSKE STARI GRAD 43. ROTARY CLUB BRAČ SUPETAR 44. ROTARY CLUB HVAR HVAR 45. ROTARY CLUB SPLIT PLUS SPLIT 46. ROTARY CLUB IMOTSKI IMOTSKI 47. ROTARY CLUB KAŠTELA K. KAMBELOVAC 48. ROTARY KLUB SOLIN SOLIN 49. ROTARY KLUB SPLIT SPLIT 50. SAVEZ UDRUGA LIONS KLUBOVA HRVATSKE SPLIT 51. UDRUGA „GOLUBICE“ KAŠTELA KAŠTEL NOVI 52. UDRUGA „SPAS ZA DJECU“ SPLIT 53. UDRUGA „ZDENAC“ SPLIT 54. UDRUGA DON MATE LUKETA PODSTRANA 55. UDRUGA SV. JERONIM KAŠTEL GOMILICA56. UDRUGA SV. MIHOVIL K. KAMBELOVAC 57. UDRUGA ZA POMOĆ DJECI I MLADIMA BEZ

ODGOVARAJUĆE SKRBI SPLIT

58. UDRUGA ZA POMOĆ DJECI I RAZVOJ DJECE SPLIT 59. UDRUGA ZA POMOĆ SIROMAŠNIMA U DOMOVINI I

SVIJETU IMOTSKI

60. UDRUGA ZA POMOĆ STARIM I NEMOĆNIM „KAP LJUBAVI“

SINJ

61. UDRUGA ZA POMOĆ STARIM I NEMOĆNIM OSOBAMA

SINJ

62. UDRUGA „HRVATSKA ŽENA“ SPLIT SPLIT 63. UDRUGA „HUMANE ZVIJEZDE SPLITA“ SPLIT 64. UDRUGA DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI KLIS 65. UDRUGA DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI

„DUGI RAT“ DUGI RAT

66. UDUGA SPASILACA NA VODI „SPASILAČKI TIM“ SPLIT 67. ZRAKE SUNCA SPLIT

84

68. CENTAR HALO ZA POMOĆ-SPLIT SPLIT 69. HUMANITARNA UDRUGA TALAJA DUGI RAT 70. KLUB DRAGOVOLJNIH DAROVATELJA KRVI

„PLOV PUT“ SPLIT

71. KLUB DRAGOVOLJNIH DAROVATELJA KRVI „PROMET“

SPLIT

72. KLUB DRAGOVOLJNIH DAVALACA KRVI OPCINE GRADAC

BRIST

73. KLUB DOBROVOLJNIH DAROVATELJA KRVI SAMOUPRAVE

SPLIT

74. KLUB DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI „BRODOSPLIT“

SPLIT

75. KLUB DRAGOVOLJNIH DAROVATELJA KRVI „ADRIACHEM“

KAŠTEL SUĆURAC

76. KLUB RODITELJA DJECE OBOLJELE I LIJEČENJE OD MALIGNIH BOLESTI

SPLIT

77. LIONS KLUB „SALONA“ SOLIN SOLIN 78. LIONS KLUB „DIOKLECIJAN“ SPLIT 79. LIONS KLUB „HVAR“ HVAR 80. LIONS KLUB „MARJAN“ SPLIT 81. LIONS KLUB NOVOG STOLJEĆA „MARUL“ SPLIT SPLIT 82. PREUZVIŠENI KONJIČKO-BOLNIČKI RED SV.

JERONIM VIS

83. UDRUGA „KOLAJNA LJUBAVI“ IMOTSKI 84. UDRUGA „RADODAR“ SPLIT 85. UDRUGA ŽENA VRLIKA VRLIKA

SOCIJALNE UDRUGE Red. broj

Ime udruge

Sjedište

1. IMOTSKA KRAJINA-INTELEKTUS DONJI VINJANI 2. DRUŠTVO ZA POMOĆ OSOBAMA S MENT.

RETARDACIJOM SPLIT

3. DRUŠTVO TJELESNIH INVALIDA SOLIN SOLIN 4. HRVATSKA HUMANITARNA UDRUGA „KAMEN“ SUTIVAN 5. KLUB RODITELJA „VEDRI DANI“ SPLIT SPLIT 6. MREŽA UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM

DALMACIJE SPLIT

7. UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALNOM RETARD.

KAŠTEL SUĆURAC

8. SPLITSKO-DALMATINSKA UDRUGA AMPUTIRACA SPLIT 9. SPLITSKO-DALMATINSKA UDRUGA SPINALNO

OZLJEĐENIH SPLIT

10. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA „SVJETLOST“

SOLIN

11. UDRUGA GLUHOSLIJEPIH OSOBA GRADA SPLITA SPLIT

85

12. UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM „AGAPE“OMIŠ OMIŠ 13. UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM „SUNCE“ MAKARSKA 14. UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM OTOKAHVARA STARI GRAD 15. UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM SPLIT SPLIT 16. UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM TRILJ TRILJ 17. UDRUGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA-SINJ SINJ 18. UDRUGA OSOBA S CEREBRALNOM PARALIZOM

„SRCE“ SPLIT

19. UDRUGA RODITELJA DJECE I ODRASLIH S POREMEĆAJEM

SPLIT

20. UDRUGA RODITELJA DJECE I ODRASLIH S POSEBNIM POT.

OMIŠ

21. UDRUGA RODITELJA DJECE I ODRASLIH S POSEBNIM POTREBAMA

KAŠTEL NOVI

22. UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

SOLIN

23. UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

SUPETAR

25. UDRUGA RODITELJA ZA OSOBE S MENTALNOM RETARDACIJOM

POSTIRA

26. UDRUGA TJELESNIH INVALIDA GRADA SINJA SINJ 27. UDRUGA TJELESNIH INVALIDA TOMS TROGIR 28. UDRUGA ZA POMOĆ DJECI GOVORNO-JEZIČNOG

RAZVOJA SPLIT

29. UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALOM RETARDACIJOM

SPLIT

30. UDRUGA ZA POMOĆ U PRIJEVOZU INVALIDNIM I NEMOĆNIM OSOBAMA

SPLIT

31. UDRUGA ZA TERAPIJSKO JAHANJE „EQUUS LUDENS“

SPLIT

32. UDRUGA „SAMO LJUBAV ODGOVOR NUDI“ STOBREČ 33. UDRUGA CIVILNIH INVALIDA RATA GRADA

SPLITA SPLIT

34. UDRUGA CIVILNIH INVALIDA RADA GRADA SPLITA

SPLIT

35. UDRUGA DIJALIZIRANIH I TRANSPLATIRANIH BOLESNIKA

SPLIT

36. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA GRADA SPLITA

SPLIT

37. UDRUGA KRONIČNIH BUBREŽNIH BOLESNIKA DIJALIZIRANIH

MAKARSKA

38. UDRUGA RODITELJA ZA DJECU NAJTEŽE TJELESNIH INVALIDA

SPLIT

39. UDRUGA TJELESNIH INVALIDA KAŠTELA KAŠTEL NOVI 40. UDRUGA ZA AUTIZAM SPLIT SPLIT 41. UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S

MENT.RETARDACIJOM KAŠTEL SUĆURAC

42. ŽUPANIJSKA UDRUGA SLIJEPIH SPLIT 43. HRVATSKI OPTIMISTI SPLIT

86

44. TREĆA DOB - SINJ SINJ 45. DALMATINSKA AKCIJA SOCIJALDEMOKRATA SPLIT 46. HRVATSKA UDRUGA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

NEZAPOS. SPLIT

47. JEKA SPLIT 48. LEO KLUB SPLIT SPLIT 49. SVIMA-UDRUGA ZA RAZVOJ ORGANIZACIJA PODŠPILJE, VIS 50. UDRUGA ZA PROMICANJE KVALITETE ŽIVLJENJA MIRCA 51. UDRUGA „MAESTRAL“ SPLIT 52. UDRUGA „MALI PRINC“ HVAR 53. UDRUGA „MALA SRCA“ SPLIT SPLIT 54. UDRUGA „MLADIH“ SPLIT 55. UDRUGA NEZAPOSLENIH SDŽ SPLIT 56. UDRUGA UDOMITELJA I POSVOJITELJA SDŽ KAŠTEL SUĆURAC 57. UDRUGA ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA SPLIT 58. UDRUGA ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POSTIRA 59. UDRUGA ZA PROMICANJE ZAPOŠLJAVANJA I

KVALITETE SPLIT

60. UDRUGA ZA PROMICANJE KREATIVNOSTI „KVADAR“

SPLIT

61. UDRUGA ZA PROMICANJE KULTURE ŽIVOTA „PRUDENCIJE“

SPLIT

62. UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA „SVIJET“

SPLIT

63. UDRUGA „MOST“ SPLIT 64. UDRUGA „THERA“ SPLIT 65. UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I

ANTIFAŠISTA TROGIR

66. UDRUGA ZA PROMICANJE KVALITETE ŽIVLJENJA STOBREČ 67. DRUŠTVO PSIHOLOGA U SPLITU SPLIT 68. MODO-UDRUGA ZA OSOBNI RAST I RAZVOJ SPLIT 69. PRO MENTE HRVATSKA MREŽA UDRUGA ZA

MENTALNO ZDRAVLJE SPLIT

70. PSIHOLOŠKI CENTAR „DORA“ SPLIT 71. PSIHOTERAPIJSKI CENTAR „HERA“ SPLIT SPLIT 72. SAVEZ UDRUGA TELEFONSKIH KRIZNIH SLUŽBI SPLIT 73. UDRUGA „PSYHOAKTIVA“ SPLIT SPLIT 74. SAVJETOVALIŠTE „LANTERNA“ MAKARSKA 75. UDRUGA ZA POMOĆ MLADIMA „HELP“-SPLIT SPLIT 76. UDRUGA „MI“ SPLIT 77. ŽENSKA GRUPA SPLIT SPLIT 78. HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA

ŽUPANIJE SDŽ SPLIT

79. HRVATSKA UDRUGA UMIROVLJENIKA TROGIR TROGIR 80. KLUB UMIROVLJENIKA „PROMET“- SPLIT SPLIT 81. MATICA UMIROVLJENIKA BRAČ SUPETAR 82. MATICA UMIROVLJENIKA GRADA SOLINA SOLIN 83. MATICA UMIROVLJENIKA GRADA SPLITA SPLIT 84. MATICA UMIROVLJENIKA MAKARSKA MAKARSKA

87

85. MATICA UMIROVLJENIKA OMIŠ OMIŠ 86. MATICA UMIROVLJENIKA OPĆINE MARINA MARINA 87. MATICA UMIROVLJENIKA PODSTRANA PODSTRANA 88. MATICA UMIROVLJENIKA SDŽ SPLIT 89. MATICA UMIROVLJENIKA KAŠTELA KAŠTEL NOVI 90. MATICA UMIROVLJENIKA TROGIR TROGIR 91. UDRUGA „AFRODITA NOVA“ SPLIT 92. UDRUGA OSOBA STARIJE DOBI SRINJINE SRINJINE 93. UDRUGA SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE SPLIT 94. UDRUGA UMIROVLJENIKA „BAGULIN“ GLJEV GLJEV 95. UDRUGA UMIROVLJENIKA „KLIS“ KLIS 96. UDRUGA UMIROVLJENIKA BRODOSPLIT-SPLIT SPLIT 97. UDRUGA UMIROVLJENIKA GRADSKOG KOTARA

MERTOJAK SPLIT

98. UDRUGA UMIROVLJENIKA HRVATSKE POŠTE SPLIT 99. UDRUGA UMIROVLJENIKA KAŠTEL GOMILICA K. GOMILICA 100. UDRUGA UMIROVLJENIKA RIČICE RIČICE 101. UDRUGA UMIROVLJENIKA SPLIT 3 SPLIT 102. UDRUGA ZA POMOĆ STARIJIM I NEMOĆNIM

OSOBAMA IMOTSKI

103. UDRUGA UMIROVLJENIKA „LAŽANI“ K. KAMBELOVAC 104. UDRUGA UMIROVLJENIKA HEP-A SPLIT SPLIT 105. UDRUGA UMIROVLJENIKA IMOTSKE KRAJINE IMOTSKI 106. UDRUGA UMIROVLJENIKA JADROPLOV SPLIT SPLIT 107. UDRUGA UMIROVLJENIKA SINJ SINJ 108. UDRUGA UMIROVLJENIKA SPLIT SPLIT 109. UDRUGA UMIROVLJENIKA OPĆINE BRELA BRELA 110. UDRUGA KIKIĆI SOLIN 111. UDRUGA ZA RANU INTERVENCIJU U DJETINJSTVU SPLIT 112. POSMRTNA PRIPOMOĆ GORNJI VINJANI 113. ARTIS-APLIKACIJA REALITETNE TERAPIJE I

TEORIJE SPLIT

114. HRVATSKA UDRUGA SLABOVIDNIH OSOBA „VIDIM“

SPLIT

115. SVJETLO PODSTRANA

OKUPLJANJE I ZAŠTITA DJECE, MLADEŽI I OBITELJI

R. broj Ime udruga Sjedište 1. DRUŠTVO „NAŠA DJECA“ SPLIT SPLIT 2. DRUŠTVO NAŠA DJECA GRADA OMIŠA OMIŠ 3. DRUŠTVO NAŠA DJECA VRGORAC VRGORAC 4. UDRUGA „ZEČIĆI“ SEGET DONJI 5. UDRUGA ZA PROMICANJE DOSTOJANSTVA

LJUDSKOG ŽIVOTA SPLIT

6. UDRUGA ZA RAD S DJECOM I MLADEŽI „PASARELA“

SPLIT

7. UDRUGA OBITELJI SA ČETVERO I VIŠE DJECE SPLIT

88

8. UDRUGA RODITELJA SA ČETVERO I VIŠE DJECE SOLIN 9. DICMANJSKA UDRUGA MLADIH „DICMO“ DICMO 10. EUROPSKI PARLAMENT MLADIH GRADA SPLITA SPLIT 11. KLUB MLADEŽI „KRILO JESENICE“ JESENICE 12. KLUB ZA AFIRMACIJU MLADIH SPLIT 13. MIRNO MORE MARINA KAŠTELA KAŠTEL GOMILICA 14. UDRUGA HRVATSKE MLADEŽI SOKOL SPLIT SPLIT 15. UDRUGA MLADIH OTOKA HVARA JELSA 16. „HRVATSKA UDRUGA MLADIH“ VRGORAC 17. AKCIJA MLADIH OMIŠ OMIŠ 18. INFO ZONA SPLIT 19. KAŠTELANSKA UDRUGA MLADIH „KLUB“ K. KAMBELOVAC 20. KLUB MLADIH SPLIT SPLIT 21. SPORTSKA UDRUGA ST CORE GYM SPLIT 22. UDRUGA „BUDI SVOJ“ SUPETAR SUPETAR 23. UDRUGA „POMAK“ MAKARSKA MAKARSKA 25. UDRUGA MLADIH „PHARINA“ HVAR 26. UDRUGA ZA MLADE GRADA SPLITA „PLEJ“ SPLIT 27. UDRUGA ZA MLADE T.N.T. VIS VIS 28. ZLATNI OTOK MLADIH NEREŽIŠĆA 29. SUĆURAČKA AMATERSKA UDRUGA PUTALJ KAŠTEL SUĆURAC 30. UDRUGA ZA REKREACIJUI EDUKACIJU „BAMBINO“ SPLIT 31. UDRUGA INSPIRATA TROGIR 32. UDRUGA OBITELJI I ŠKOLA SPLIT 33. UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM

POTREBAMA VRGORAC

34. UDRUGA ZA KULTURNI, SPORTSKI I KREATIVNI RAZVOJ

SPLIT

35. UDRUGA ZA DJECU I MLADE „KASIOPEJA“ SPLIT 36. UDRUGA ZA DJECU I MLADE „LIBERI-SPLIT“ SPLIT 37. UDRUGA ZA PROMICANJE KVALITETE ŽIVLJENJA

DJECE SPLIT

38. UDRUGA OBITELJI S ČETVERO I VIŠE DJECE CETINSKE KRAJINE

SINJ

39. UDRUGA „DJECA OBOGAĆUJU OBITELJ“ K. KAMBELOVAC 40. UDRUGA RODITELJA S ČETVERO I VIŠE DJECE DUGOPOLJE 41. UDRUGA S.R.C.E.-SAMOHRANI RODITELJ SPLIT 42. IZVIĐAČKI ODRED „GRADINA“ VRGORAC 43. ODRED IZVIĐAČA POMORACA “POSEJDON“ SPLIT 44. ODRED IZVIĐAČA „BIOKOVO“ MAKARSKA 45. ODRED IZVIĐAČA PORJEČANA „MALIN“-SINJ SINJ 46. UDRUGA ZA OBITELJ, MLADE I DJECU „MALI

PRINC“ SPLIT

47. ODRED IZVIĐAČA „TROGIR“ TROGIR 48. ODRED IZVIĐAČA POMORACA „BRODOSPLIT“ SPLIT 49. ODRED IZVIĐAČA POMORACA „JADRAN“ SPLIT 50. ODRED IZVIĐAČA POMORACA „SPINUT“ SPLIT 51. SKAUTSKI KLUB „MARJAN“ SPLIT 52. SKAUTSKI KLUB „MEJE“ SPLIT

89

53. SKAUTSKI KLUB „SPLIT“ SPLIT 54. SPLITSKI SKAUTSKI ZBOR SPLIT 55. UDRUGA IZVIĐAČA „DUGI RAT“ DUGI RAT 56. UDRUGA IZVIĐAČA „OMIŠ“ OMIŠ 57. UDRUGA ZA ZAŠTITU I PROMOCIJU MENTALNOG

ZDRAVLJA HVAR

58. ODRED IZVIĐAČA POMORACA „POSEJDON“ - SOLIN SOLIN 59. UDRUGA MLADIH „MELC“ SPLIT SPLIT 60. UDRUGA PRIJATELJ VAŠEG USPJEHA KAŠTEL STARI 61. KOALICIJA UDRUGA MLADIH SPLIT 62. MLADI AMATERI HRVATSKE SPLIT

NAPOMENA: - stanje: veljača 2015. - adresa svake pojedine Udruge je na području Splitsko-dalmatinske županije gradovi i općine-točno sjedište (adresa) razvidno uvidom u Registar udruga RH - dostupno na mrežnim stranicama www.registarudruga.rh.

90

http://www.registar/

PRILOG BROJ 4 ČLANOVI SAVJETA ZA SOCIJALNU SKRB SDŽ

IME I PREZIME /STRUČNA SPREMA

INSTITUCIJA / PODRUČJE

FUNKCIJA / MJESTO RADA

1. Helena Bandalović, mag.iur., univ.spec.medic. prava, - predsjednica

Splitsko-dalmatinska županija / Područna (regionalna) samouprava

Upravni odjela za društvene djelatnosti SDŽ

2. Tatjana Vukman, prof.pedagogije i psihologije - član

Centar za socijalnu skrb Split (Centar za socijalnu skrb)

Centar za socijalnu skrb, Split (ravnateljica)

3. Sretna Vrdoljak Roguljić, prof. sociologije - član

Centar za socijalnu skrb Split (Podružnica Obiteljski centar)

Centar za socijalnu skrb, Split

4. č. s. Mirja Tabak, prof. - član

Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split/ Vjerske zajednice /Pomoć i njega u kući

Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split (ravnateljica)

5. Milda Pancirov, dipl.iur - član

Dom za starije i nemoćne osobe Split (starije i nemoćne osobe )

Dom za starije i nemoćne osobe Split

6. Elena Gudelj, dipl.iur. - član

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Split / ( Zavod za zapošljavanje)

Hrvatski zavod za zapošljavanje,Regionalni ured Split

7. Ivana Šegvić, dr.med., - član

Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, (zdravstvene ustanove)

Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju (ravnateljica)

8. Jasenka Pleadin Raić, dipl.soc.ped.- član

Centar za odgoj i obrazovanje Juaraj Bonači/ Domovi za djecu

Centar za odgoj i obrazovanje Juaraj Bonači

9. Petar Smajić, dipl.iur. - član

Dom za odgoj djece i mladeži Split / Domovi za djecu

Sveučilištu u Splitu

Savjet za socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije prilikom izrade ovog Plana u svoj rad

uključivao je i druge subjekte (ustanove, institucije, udruge, vjerske zajdnice, jedinice lokalne samouprave, društva crvenog križa, i dr.) kao i neposredne provoditelje socijalnih usluga, te pojedince koji su se svojim radom istaknuli u djelatnosti socijalne skrbi.

Svi su oni dali svoj doprinos izradi ovog Socijalnog plana, a njihova uloga biti će posebno važna u budućnosti, pri samoj implementaciji Plana kao i njegovoj evaluaciji, budući da su izravno uključeni u rad s korisnicima socijalnih usluga. Kao takvi, oni najbolje od svih mogu izvršiti neposredan uvid u provođenje Plana, dati povratne informacije o pozitivnim, ali i negativnim utjecajima ostvarenja Plana koji će se pojavljivati u praksi.

Prigoda je na ovome mjestu zahvaliti se svim vanjskim suradnicima u izradi Plana, ne

navodeći nikoga ponaosob, uvjereni kako će se oni sami prepoznati. Ujedno se želi uputiti isprika svima onima koji nenamjerno nisu kontaktirani prilikom izrade Plana, iako mnogi od njih imaju nemjerljiv doprinos unutar sustava socijalne skrbi. Sve je to učinjeno zbor prevelikog broja čimbenika unutar sustava socijalne skrbi, posebice udruga, što je i razumljivo kada se uzme u obzir činjenica da se u ovom sustavu, pored zdravstva, uistinu i nalaze oni koji su najpotrebitiji i koji trebaju povećanu pažnju cijeloga društva, ali i osobnu pažnju svakoga od nas.

Nadolazeće vrijeme u smislu implemantacije ovoga Plana i njegove kontinuirane evaluacije pružit će priliku svima onima koji su u izradu ovog Plana bili uključeni, ali i onima koji nisu bili uključeni, da svojim prepoznatljivim radom i kvalitetom sudjeluju u pružanju socijalnih usluga na razini lokalne zajednice i tako doprinesu njegovom oživotvorenju.

91

Akcijski plan socijalnih usluga Splitsko-dalmatinske županije za 2015.

(druga polovica godine)

92

93

1. Uvod Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14), članak 195., stavak 4. propisuje da Savjet

za socijalnu skrb predlaže socijalni plan u djelatnosti socijalne skrbi. Nadalje, stavak 5. istog članka propisuje da socijalni plan obuhvaća detaljnu analizu kapaciteta, dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za osjetljive skupine u riziku od socijalne isključenosti.

U suradnji s lokalnim dionicima izrađen je: Plan socijalnih usluga za razdoblje 2015.-2018. i Akcijski plan socijalnih usluga SDŽ za 2015. godinu (druga polovica godine)

Svrha navedenih dokumenata je olakšati pristup planiranju socijalnih usluga na lokalnoj razini Županije, te ih uskladiti s planiranjem na državnoj razini, kao i osigurati učinkovitije korištenje ograničenih resursa, njihovim izravnim usmjeravanjem na prioritetna područja potreba. Pri planiranju širenja postojećih usluga i razvoja novih usluga dali smo podršku procesu deinstitucionalizacije i transformacije unutar sustava socijalne skrbi. 2. Metodologija korištena pri izradi Akcijskog plana socijalnih usluga za 2015. Godine

U cilju razumijevanja procesa koji smo koristili u planiranju socijalnih usluga izradili smo

konceptualni okvir (poglavlje 6) u kojem smo pojasnili osnovne pojmove kao i funkcionalne odnose koje smo prepoznali kao ključne elemente u izradi ovih dvaju dokumenta. Izradu plana socijalnih usluga započeli smo početkom 2014. godine kada je Županijska radna skupina, u kojoj su sudjelovali stručnjaci/predstavnici svih važnijih organizacija vezanih uz socijalnu skrb, intezivno započela prikupljati informacije o socijalnim uslugama koje se pružaju unutar Županije. Postavljen je cilj: formirati bazu podataka pružatelja usluga (poglavlje 6) u odnosu na ciljne skupine, kako bi na osnovu sakupljenih informacija identificirali prioritetne ciljne skupine za Akcijski plan (poglavlje 7).

U definiranju prioriteta unutar skupina (poglavlje 8) iz kojih su izdvojene mjere i aktivnosti, pomogli su nam nacionalni strateški dokumenti, te najnovija istraživanja iz pojedinih područja plana. Sastanci i rasprave članova radnih skupina, okupljenih u manje grupe prema ciljnim skupinama, pomogli su da se kroz aktivnu i međusobno intezivnu suradnju raspravi kvaliteta postojećih usluga i definira potreba za širenjem novih usluga. Na temelju povratnih informacija dobivenih tijekom susreta i pripremljene matrice koju je izradio projektni tim Komponente 1. - Osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri socijalnom planiranju i promicanje alternativnih oblika skrbi unutar zajednice čiji je zadatak bio dati podršku županijskim radnim skupinama deset županija u izradi navedenih planskih dokumenata, izrađen je Akcijski plan za 2015. godinu.

Definirane su, dakle, ciljne skupine koje su prepoznate kao prioritetne: Djeca, mladi i obitelj Osobe s invaliditetom Starije i nemoćne osobe

Unutar svake skupine Akcijski plan navodi: usluge/aktivnosti koje se trenutno pružaju i za koje radna skupina preporučuje

kontinuitet i njihovo širenje, te nove prioritetne usluge/aktivnosti za koje radna skupina preporučuje realiziranje

u 2015. godini. Važno je naglasiti da se usluge/aktivnosti obuhvaćene Akcijskim planom ne financiraju

isključivo od Županije, već su iz različitih izvora kao što su Ministarstvo socijalne politike i mladih, gradovi, općine te ostali izvori.

DODATAK A DJECA , MLADI, OBITELJ Opis situacije / analiza stanja Polazeći od Socijalnog plana SDŽ koji definira prioritete i mjere usmjerene na dobrobit djece, mladih i obitelji, u Akcijskom planu izdvojena je provedba programa s aktivnostima koje podižu kvalitetu njihovog života. Pri izradi Plana za 2015. Savjet polazi od činjenice da se u jednoj godine, s obzirom na financijske i ljudske resurse ne može postići sve što bi bilo dobro ili potrebno za ove skupine. S toga su izdvojene skupine koje iziskuju, temeljem međunarodnih i nacionalnih strateških dokumenata, posebnu pažnju svih dionika u zajednici i stručnjaka iz područja brige za djecu i obitelj, držeći se načela provedivosti i realnosti u sadašnjem gospodarskom razdoblju te cjelovitog pristupa u rješavanju njihovih specifičnih potreba. Obaveza svih pružatelja usluga je briga za dobrobit djece i obitelji kroz širenje socijalnih usluga koje će zadovoljiti njihova prava za kvalitetan život. Važan nacionalni strateški prioritet se odnosi na jačanje procesa deinstitucionalizacije koje zastupa pravo djece i mladih na život u zajednici, odnosno na pravo da budu odgajana u svojoj obitelji. Ako im njihova obitelj ne može pružiti potrebnu skrb, dijete ima pravo na zamjensku obiteljsku skrb, kroz uslugu udomiteljstva, i/ili pravo na druge oblike izvaninstitucijskih usluga. Upravo ovom prioritetu posvećena je velika pozornost i to kroz financiranje usluga na lokalnoj razini koje proizlaze iz strateških planova ustanova socijalne skrbi i projektnih aktivnosti civilnog sektora. Polazeći od strateških ciljeva Socijalnog plana u Akcijskom planu definirano je po svim područjima ukupno 5 operativnih ciljeva i 23 aktivnosti. Oni se odnose na sustavno praćenje potreba djece s posebnim osvrtom na djecu s teškoćama u razvoju;sustavnu podršku i pomoć roditeljima, obitelji i skrbnicima kako bi djeca mogla rasti i razvijati se u sigurnom i stabilnom okruženju;sustavno razvijanje kvalitetnih usluga i programa s posebnim naglaskom na preventivne aktivnosti prema mladima, osiguravanje potrebne razine financijskih sredstava i usluga za djecu i obitelji u riziku od siromaštva , beskućnicima i prema osobama izloženim nasilju u obitelji te uspostava mehanizama djelotvorne i održive međuresorne suradnje između pružatelja usluga koja bi osigurala bolju informiranost građana. Ciljne skupine

djeca s teškoćama u razvoju mladi u riziku od socijalne isključenosti mladi kojima treba podrška u zdravom odrastanju roditelji kojima treba podrška u podizanju roditeljskih kompentencija

Usluge/aktivnosti

Preventivni programi (radionice, aktivnosti slobodnog vremena)

Edukativno/informativni projekti

94

Novčane naknade (stipendije za djecu, jednokratne pomoći, stipendije za djecu branitelja)

Održavanje i širenje usluge asistencije za djecu s teškoćama (vrtići, osnovna škola)

Kao polazni okvir za procjenu postignuća koriste se indikatori ishoda aktivnosti koji se operacionaliziraju kroz procjenu što pojedine skupine dobivaju od intervencija.

Opis potrebe: U Strateškom razvojnom planu prepoznate su potrebe navedenih ciljnih skupina te ponuđene mjere i aktivnosti za njihovo rješavanje. Za djecu i mlade posebna pozornost je usmjerena na programe primarne prevencije koji imaju za cilj spriječiti razvoj rizičnih čimbenika i to putem: aktivnosti slobodnog vremena, radionica koje jačaju njihove osobne resurse i kapacitete podrške u savladavanju poteškoća u učenju, aktivnosti koje jačaju integraciju djece s teškoćama u razvoju u zajednici.

Operativni cilj 2 usmjeren je na promicanje odgovornog roditeljstva za različite skupine roditelja, među kojima prioritet, među ostalima, imaju roditelji djece s teškoćama u razvoju. Operativni ciljevi 3 i 4 promiču aktivnosti koje podižu ukupnu kvalitetu života djece i odraslih osoba s invaliditetom, te brigu za osobe koje su izložene nasilju u obitelji. U operativnom cilju 5, prioriteti su aktivnosti koje promiču umrežavanje pružatelja usluga i bolju informiranost građana o socijalnim uslugama i pravima koje se organiziraju u lokalnoj/regionalnoj samoupravi.

Operativni cilj br. 1 Osnažiti i pružiti podršku socijalno osjetljivim skupinama

Aktivnost 1.1 Početak /Datum

Završetak /Datum

Odgovornost za provedbu

Troškovi Resursi

Uključivanje djece iz siromašnih obitelji u aktivnosti slobodnog vremena kroz project ”Svi zajedno”

Siječanj

Prosinac

Centar za socijalnu skrb Split

SDŽ: 32.000,00

- CZSS Split- pola radnog vremena voditeljice projekta -volonteri

95

Indikatorii:

- Ukupan broj uključene djece u programe slobodnog vremena - Broj sklopljenih ugovora sa pružateljima/organizatorima aktivnosti - Broj radnih sati voditeljice projekta - Broj realiziranih promotivnih događanja - Evaluacija zadovoljstva djece sa projektnim aktivnostima

Cilj: uključiti 200 djece iz obitelji koje su u sustavu socijalne skrbi u aktivnosti slobodnog vremena


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Djeci poginulih hrvatskih branitelja osigurati novčanu potporu dok se redovito školuju

Siječanj

Prosinac

SDŽ

816.000,00

SDŽ - zaposlenici

Pokazatelji uspješnosti Indikatori:

- Broj realiziranih novčanih naknada - Broj djece branitelja koji su ostvarili naknadu

Cilj: pružiti mjesečnu novčanu naknadu od 350,00 kuna za cca 300 djece poginulih hrvatskih branitelja


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Širiti program vršnjaćke pomoć za djecu s problemima u ponašanju

Siječanj

Prosinac

Udruga Most Volonteri Stručni radnici CZSS Odgojno-obrazovne ustanove

financiranje iz različitih izvora

Zaposlenici udruge

Pokazatelji uspješnosti

96

Indikatori:

- Broj uključene djece s problemima/poteškoćama u ponašanju - Broj vršnjaka pomagača - Broj sati pružene usluge - Broj realiziranih promotivnih događanja - Broj organiziranih aktivnosti slobodnog vremena - Broj uključenih učenika u aktivnosti slobodnog vremena - Broj uključenih gradskih kotara

Cilj: pružiti stručnu pomoć u učenju za 80 učenika i osigurati 30 vršnjaka pomagača


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Održati i širiti programske aktivnosti službe za mentalno zdravlje pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo s naglaskom na preventivne programe

Siječanj

Prosinac

Nastavni Zavod za javno zdravstvo

1.400.000,00

Nastavni zavod za javno zdravstvo-stručni djelatnici SDŽ


- Broj djece uključenih u preventivne programme - Broj njihovih roditelja koji su uključeni u radionice - Broj izrađenih edukativnih brošura/letaka - Broj promidžbenih aktivnosti - Broj preventivnih programa/usluga

Cilj: pružiti stručnu pomoć djeci u riziku kroz preventivne aktivnosti iz područja odgoja i zdravstva


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Održati radionice za srednjoškolce kroz teme koje osiguravaju uvjete za razvoj mlade osobe u

Siječanj

Prosinac

CZSS-Podružnica

SDŽ -5.000,00 Grad Split:

Stručni radnici CZSS

97

psihosocijalno zrelu i stabilnu osobu Obiteljski centar Udruga Mentor

5.000,00 SDŽ Grad Split


- Broj uključenih srednjoškolaca - Broj održanih radionica - Prosječan broj djece na radionicama - Broj Srednjih škola koje su motivirale učenike za projekt

Cilj: formirati četiri grupe srednjoškolaca od ukupno 50učenika/učenica i održati ukupno 28 radionica


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Nastavak i širenje usluge organiziranog stanovanja za djecu bez roditeljske skrbi

Siječanj

Prosinac

Dječji dom Maestral

Grad Split: Grad Solin Grad Kaštela

Dječji dom Maestral Stručni radnici –


- Broj osiguranih stanova - Broj smještene djece - Broj stručnih djelatnika uključenih u program - Broj radnih sati djelatnika zaduženih za djecu/tjedno i mjesečno -

Cilj: osigurati 3 stana za 18 djece iz dječjeg doma


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Nastavak i širenje programa poludnevnog boravka u tri osnovne škole

Siječanj

Prosinac

Dječji dom Maestral

Dječji dom Maestral Stručni radnici –

98


- Broj uključenih OŠ - Broj uključene djece - Broj stručnih djelatnika uključenih u program - Broj radnih sati djelatnika zaduženih za djecu/tjedno i mjesečno

Cilj: uključiti 15 učenika u program poludnevnog boravka


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Pokrenuti program mobilnih timova za podršku primarnim i udomiteljskim obiteljima

Siječanj

Prosinac

Dječji dom Maestral i CZSS Omiš

Dječji dom Maestral Stručni radnici – CZSS Omiš-stručni radnici


- Broj osiguranih stanova - Broj smještene djece - Broj stručnih djelatnika uključenih u program - Broj radnih sati djelatnika zaduženih za djecu/tjedno i mjesečno

Cilj: osigurati 3 stana za 18 djece iz dječjeg doma


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Širenje programskih aktivnosti Centra za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK)

01.svibnja

31.prosinca

HZZ

HZZ

Educirani stručnjaci HZZ Sređeni prostorni uvjeti,

99

Informatička potpora


- Broj uključenih osoba - Broj pruženih usluga savjetovanja - broj održanih radionica

Cilj: osigurati stručnu potporu za određeni broj osoba (učenici,roditelji, nezaposleni, zaposleni…) kako bi uspjeli odabrati odgovarajuće obrazovanje i zaposlenje


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Otvaranje socijalne samoposluge za najugroženije osobe/obitelji

01.svibnja

31.prosinca

Udruga Most

Grad Split i drugi partneri donatori

Prostor Udruge Most Volonteri donatori


- Broj korisnika samoposlugfe - Broj uključenih donatora - Broj partera - Broj volontera - Broj realiziranih promotivnih događanja

Cilj: osigurati artikle za 300 osoba/obitelji i te osigurati i opremiti prostor samoposluge

Operativni cilj br. 2 Osigurati sustavnu podršku i pomoć roditeljima

100

Aktivnost 2.1 Organizirati radionice za potencijalne posvojitelje

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Realizacija programa edukacije i pripreme potencijalnih posvojitelja za ulogu roditelja i edukacija voditelja programa iz sustava socijalne skrbi

01.siječnja

01.lipnja

CZSS Split Podružnica Obiteljski centar Udruga na drugi način

Educirani stručni radnici podružnice Obietljski centar Opremljen prostor

Pokazatelji uspješnosti - Broj uključenih stručnjaka na edukaciju za voditelja radionica - Broj održanih edukativnih radionica - Broj uključenih potencijalnih posvojitelja u program - Broj radionica za posvojitelje

Cilj: Formirati dvije grupe potencijalnih posvojitelja, ukupno 24 roditelja

Aktivnost 2.2 Stručna podrška roditeljima djece s teškoćama u razvoju

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Organiziranje edukativnih radionica za roditelje djece s teškoćama u razvoju o odgoju djece

01. siječnja

01. ožujka

CZSS Split Podružnica Obiteljski centar

CZSS Split-putni troškovi edukacije SDŽ-troškovi radionica

Educirane stručne radnice Obiteljskog centra Pripremljen projekt UNICEF-a prema standardima kvalitete


101

Indikatori: Broj uključenih roditelja u radionice Broj održanih radionica za roditelje Broj realiziranih promotivnih događanja Ukupan broj stručnih radnika u projektnim aktivnostima

Cilj: Formirati dvije grupe roditelja (ukupno 20) čija djeca imaju teškoće u razvoju i održati ukupno 22 radionice

Aktivnost 2.3 Stručna podrška roditeljima djece s problemima u ponašanju

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Organiziranje individualnog i grupnog savjetovanja, edukacija za roditelje djece s problemima u ponašanju

Siječanj

Prosinac

CZSS –podružnica Obiteljski centar Udruga Most Udruga Mentor

Različiti izvori

Humano opremljeni prostori Educirani zaposlenici Oprema


Broj uključenih roditelja u radionice Broj održanih radionica za roditelje Broj realiziranih promotivnih događanja Ukupan broj stručnih radnika u projektnim aktivnostima Broj voditelja radionica

Cilj: organizirati invididualno i grupno savjetovanje za 80 roditelja djece s PUP-om, dvije grupe podrške obitelji u riziku…

Aktivnost 2.4. Stručna podrška roditeljima djece nižih razreda osnovne škole

Početak /Datum

Završetak /Datum

102

Organiziranje radionica za roditelje djece nižih razreda osnovne škole

Siječanj Prosinac CZSS Split Podružnica Obiteljski centar

SDŽ: 7.000,00 Grad Split: 7.000,00

Zaposlenica Obiteljskog centra Voditeljice radionica, vanjske suradnice


Broj uključenih roditelja Broj održanih radionica Broj realiziranih promotivnih događanja

Cilj: organizirati dvije grupe s ukupno 25 roditelja djece nižih razreda osnovne škole

Aktivnost 2.5. Stručna podrška biološkim roditeljima djece smještene u ustanovama socijalne skrbi

Početak /Datum

Završetak /Datum

Organiziranje radionica za biološke roditelje djece smještene u dječji dom Maestral - podružnica Miljenko i Dobrila

Siječanj

Prosinac

Ustanove socijalne skrbi

Educirane stručne radnice doma Oprema


Broj uključenih roditelja Broj održanih radionica Broj realiziranih promotivnih događanja

Cilj: organizirati dvije grupe bioloških roditelja, jednom mjesečno, ukupno 40 roditelja

Operativni cilj br. 3 Osnaživanje i pružanje podrške djeci i osobama s invaliditetom

Aktivnost 3.1. Početak Završetak Odgovornost za Troškovi Resursi

103

/Datum /Datum provedbu Širenje usluge osobnog asistenta/pomoćnika u nastavi

Siječanj

Prosinac

Nadležna ministarstva Predškolske ustanove Osnovne škole Lokalna/regionalna samouprava, ustanove, udruge

Razni izvori

Educirani asistenti, i organizacijsko Iskustvo u primjeni ove usluge


Indikatori:

Ukupan broj djece korisnika usluge u vrtićima Ukupan broj djece korisnika usluga u osnovnim školama Ukupan broj asistenata Ukupan broj pomoćnika u nastavi Evaluacija učinka usluge na dijete

Cilj: održati broj asistenata iz 2014. i povećati broja asistenata u 2015

Aktivnost 3.2. Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Širenje institucionalne podrške djeci s autizmom

Siječanj

Prosinac

Centar za autizam Zagreb -podružnica Split

Grad Split SDŽ

Prostor i oprema Centra za autizam Zagreb -podružnica Split COO Juraj Bonači


104

Indikatori:

Ukupan broj djece korisnika usluge Centra za autizam Ukupan broj odraslih korisnika centra za autizam Ukupan broj usluga centra za autizam Ukupan broj zaposlenih stručnih radnika centra

Cilj: formirati samostalan centar za autizam u Splitu

Operativni cilj br. 4 Organizirati usluge podrške žrtvama nasilja u obitelji


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Osigurati smještaj u sklonište za žrtve nasilja

Siječanj

Prosinac

Sklonište za žrtve nasilja

Grad Split, SDŽ,

Opremljen prostor Skloništa Osigurane 2 zaposlene osobe

Pokazatelji uspješnosti Indikatori

Broj smještene djece Ukupan broj majki na smještaju Broj radnih sat pružene usluge i/tjedno/mjesečno Broj ostalih usluga koje su ostvarile žrtve nasilja

Cilj: pružiti uslugu smještaja za odraslie osobe i za djecu izloženu obiteljskom nasilju

Operativni cilj br. 5 Umrežavanje pružatelja usluga i informiranje građana o socijalnim uslugama u zajednici


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Postaviti Info pult o pružateljima usluga i njihovim uslugama/aktivnostima

Siječanj

Prosinac

CZSS –Podružnica

SDŽ: 18.000,00

CZSS- Web aplikacija

105

Obiteljski centar

Info pult Svi pružatelji usluga u SDŽ


Postavljen Info pult na web stranicu CZSS Ukupan broj unesenih pružatelja usluga Ukupan broj unesenih socijalnih usluga/aktivnosti Broj održanih prezentacijskih skupova Broj uključenih CZSS iz županije u promidžbi Info pulta

Cilj: postaviti Info pult na web stranicu CZSS Split i formirati bazu podataka za cca 100 pružatelja usluga na području SDŽ


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Izraditi brošuru o pružateljima usluga i njihovim uslugama, u odnosu na ciljne skupine

Siječanj

Prosinac

CZSS –Podružnica Obiteljski centar

SDŽ: 3.000,00 Grad Split: 2.000,00

e-mailing liste pružatelja usluga


Broj tiskanih brošura Broj podijeljenih brošura pružateljima usluga Broj podijeljenih brošura građanima

Cilj: tiskati 1.000 komada brošura i podijeliti građanima i pružateljima usluga u cilju promidžbe info pulta


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

106

Umrežavanje organizacija koje se bave problemima u ponašanju

Siječanj

Prosinac

Udruga Most i partnerske organizacije

Različiti izvori

e-mailing liste prostor uključenih organizacija članovi-predstavnici organizacija u mreži

Pokazatelji uspješnosti Indikatori Broj uključenih organizacija Broj održanih sastanaka Broj promotivnih događanja Broj uključenih stručnih radnika Broj priopčenja i prijedloga upučenih prema zajednici

Cilj: unaprijediti položaj madih s pup-om i podignuti kvalitetu socijalnih usluga prema njima


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Uređivanje i izdavanje brošure o pravima osoba s invaliditetom

Siječanj

Prosinac

UOSIS

Različiti izvori

e-mailing liste pružatelja usluga, dobra umreženost pružatelja usluga kroz Info pult


Broj tiskanih brošura Broj uključenih radnika u promidžbi brošure

Cilj: tiskati cca 500 brošura o pravima osoba s invaliditetom

107

108

Broj održanih sastanaka zainteresiranih dionika Broj distribuiranih brošura Broj promotivnih događanja

DODATAK B OSOBE S INVALIDITETOM Opis situacije / analiza stanja Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom iz 2013 god.u Splitsko dalmatinskoj županiji živi 63.188 osoba s invaliditetom.U Akcijskom planu za 2015 god. izdvojili smo tri skupine kao prioritetne, koje zahtijevaju posebnu pažnju svih dionika u zajednici. Jedna od njih je skupina osoba s invaliditetom.Obveza svih pružatelja socijalnih usluga je usmjerenost na zadovoljavanje prava osoba s invaliditetom, njihovu veću uključenost u život zajednice, te podizanje kvalitete njihovog življenja. Svi pružatelji socijalnih usluga izradili su strateške planove koji se temelje na nacionalnim i međunacionalnim strategijama. U Županiji socijalne usluge osobama s invaliditetom pruža pet domova socijalne skrbi i veliki broj udruga civilnog društva koje život osoba s invaliditetom žele učiniti kvalitetnijim, potpunijim. Ustanove i udruge ostvaruju vrlo dobru suradnju kroz zajedničke projekte zasnovane na partnerskom odnosu. Polazeći od 3 operativna cilja Plan definira po svim područjima ukupno 7 aktivnosti. Operacionalizacija je pokazala neke probleme u zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom. Zbog toga su izdvojeni prioritetni ciljevi kao ključne smjernice za definiranje aktivnosti. Ciljevi se odnose na: - sustavno praćenje potreba osoba s invaliditetom s posebnim osvrtom na unapređivanje njihovog mentalnog zdravlja - pružanje usluga medicinske gimnastike - pokretanje projekata koji promiču profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - sustavno razvijanje usluge osobnih asistenata - osiguravanje kontinuirane informiranosti o socijalnim pravima I uslugama,te - uspostavu mehanizama djelotvorne međuresorne suradnje u senzibiliziranju građana o problemima ovih osoba Definirani su i indikatori kao ključni okvir za procjenu postignuća i izazova u ostvarivanju planiranih aktivnosti CIljne skupine -osobe s invaliditetom i njihove obitelji Opis potreba: u skladu s pravima osoba s invaliditetom istaknuta je potreba razvoja novih programa organiziranog stanovanja, pogotovo za oosobe s intelektualnim ili mentalnim oštećenjima koje su veći dio svog života provele u institucijama, širenje mreže socijalnih usluga kao što su usluge osobnog asistenta,tumača/prevoditelja znakovnog jezika i videćeg pratitelja slijepim osobama uz osiguranje što je moguće ravnomjernije dostupnosti usluga u svim područjima županije; jačati partnerstvo javnih ustanova s organizacijama civilnog društva - pružateljima socijalnih usluga koje doprinosi prevenciji institucionalizacije; senzibilizirati javnost o pravima i potrebama osoba s invaliditetom kroz tribune, akcije, kampanje; promicati inkluzivno volontiranje i ostale aktivnosti koje povećavaju stupanj socijalne uključenosti osoba s invaliditetom u život zajednice.

109

Operativni cilj br. 1 Podizanje razine svijesti javnosti u svim segmentima društva, uključujući i razinu obitelji, vezano uz invaliditet osoba s invaliditetom kao i promicanja poštivanja njihovih prava


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Pokretanje i provođenje kampanja obilježavanja značajnih nacionalnih datuma

01.01.2015.

30.04.2015.

Ustanove soc.skrbi Civilni sektor

razni izvori

Educirani stručni djelatnici ustanova i udruga Iskustvo dionika u zajednici u obilježavanju značajnih datuma

Indikatori:

Broj organiziranih događanja Broj usključenih osoba s invaliditetom Broj uključenih dionika Broj medijskih priopćenja

Cilj:Obilježiti 2 nacionalna datuma koja podižu svijest jvnosti o pravima osoba s invaliditetom (međunarodni dan osoba s invaliditetom; međunarodni dan ljudskih prava)


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Organizirati promotivne aktivnosti u sklopu projekta “Odgovorno poslovanje-Čisti svijest”

01.05.2015

30.06.2016

MUOSID Udruga visoki jablani HZZ

Europski socijalni fond donatori

Educirani stručni kadar Dugogodišnje iskustvo u

110

Hotel Park, Centar za kulturu i cjeloživotno učenje

organiziranju promotivnih aktivnosti

Indikatori:

Broj organiziranih događanja Broj usključenih osoba s invaliditetom Broj uključenih dionika Broj medijskih priopčenja

Broj korištenog digitalnog i tiskanog alata za promociju projekta

Cilj:organizirati 3 ulične akcije u suradnji s parterima iz javnog icivilnog sektiora

Operativni cilj br.2 Promicanje mogućnosti samozapošljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom

Aktivnost 1.2

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Edukacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz project “Odgovorno poslovanje-čisti svijest”

01.05.2015

30.06.2016

MUOSID Udruga Visoki jablani HZZ Hotel Park, Centar za kulturu i cjeloživotno


Educirani stručni kadar Dugogodišnje iskustvo u organiziranju projektnih aktivnosti

111

učenje, Kino Zlatna vrata, Umjetnička akademija u Splitu, Hotelijerski sector, Civilni sektor

aktivnosti


Broj osoba s invaliditetom koji su prošli edukaciju Broj broj zaposlenih osoba s invaliditetom koji su zasnovali radni odnos Broj novih programa strukovne i profesionalne rehabilitacije Broj uključenih osoba s invaliditetom u navedene programme Broj osoba s invaliditetom koji su zasnovali radni odnos

Cilj: uključiti 40 osoba s tjelesnim invaliditetom u program profesionalne rehabilitacije i zaposliti 6 osoba

Aktivnost 2.1. Uspostava pogona za reciklažu sapuna kroz projekt Odgovorno poslovanje-čisti svijest”

01.05.2015

30.06.2016

MUOSID Udruga Visoki jablani HZZ Hotel Park, Centar za kulturu i cjeloživotno učenje, Kino Zlatna vrata


Educirani stručni kadar Dugogodišnje iskustvo u organiziranju projektnih aktivnosti

112

Umjetnička akademija u Splitu, Hotelijerski sector Civilni sektor Kemijsko -tehnološki fakultet u Splitu


Kreiran novi brand recikliranih sapuna Količina proizvedenih sapuna Razvijen novi kurikulum za osposobljavanje u procesu reciklaže verificiran od nadležnog ministarstva Izrađeno istraživanje o ekološki prihvatljivoj metodi reciklaže

Cilj: uspostaviti pogon za reciklažu sapuna

Operativni cilj br. 3 Osnaživanje i pružanje podrške osobama s invaliditetom

Aktivnost 3.1

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Unapređivanje mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom putem edukativnih radionica

01.01.2015.

31.12.2015.

Udruge, javne ustanove, gradovi, županija

Državni proračun Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave, Eu- fondovi

Stručni radnici, administrativni djelatnici, volonteri


113

Indikatori: - Broj organiziranih radionica - Broj uključenih osoba s invaliditetom u radionice - Broj pružatelja usluga

Cilj: osigurati osobama s invaliditetom na jednakoj osnovi s drugima pravo na oblike pomoći i potpore

Aktivnost 3.2

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Širenje mreže usluge organiziranog stanovanja

01.01.2015.

31.12.2015.


Državni proračun Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave, Eu- fondovi

Stručni radnici Uspostavljena mreža usluge organiziranog stanovanja


Indikatori:

- Broj osoba s invaliditetom u organiziranom stanovanju - Broj stanova - Broj uključenih stručnih radnika u program organiziranog stanovanja

Cilj: povečati broj osoba s invaliditetom koji su dugo boravili u institucijama, u program organiziranog stanovanja

Indikatori:

- Broj organiziranih radionica - Broj uključenih osoba s invaliditetom u radionice - Broj pružatelja usluga

Cilj: osigurati radionice osobama s invaliditetom na jednakoj osnovi s drugima, pravo na oblike pomoći i potpore

Aktivnost 3.3

Početak /Datum

Završetak /Datum


Troškovi Resursi

114

115

Povećati stupanj informiranosti osoba s invaliditetom o njihovim pravima iz sustava socijalne skrbi

01.01.2015.

31.12.2015.


Proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave, udruge

Stručni radnici, administrativni djelatnici,


Indikatori: -broj izrađenih brošura o socijalnim pravima -broj pružatelja usluga uključenih u promidžbu -broj osoba s invaliditetom koji su dobilu brošuru -broj medisjkih priopčenja

Cilj: Izraditi brošuru o pravima osoba s invaliditetom

DODATAK C STARIJE I NEMOĆNE OSOBE Opis situacije: Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u RH živi 4.284.889 stanovnika, a broj starijih iznad 65 godina u ukupnom stanovništvu iznosi 758.425 osoba, što je 17,2 % od ukupnog broja. Skrb i briga o starijim i nemoćnim osobama provodi se u okviru institucionalne skrbi, (kroz usluge privremenog i dugotrajnog smještaja, te usluge cjelodnevnog ili poludnevnog boravka), te izvaninstitucionalne skrbi (skrb u udomiteljskoj obitelji i obiteljskom domu). U Splitsko-dalmatinskoj županiji (u daljnjem tekstu SDŽ) živi 454.798 stanovnika, a broj starijih iznad 65 godina županije iznosi 16,59 % od ukupnog broja stanovnika. Na smještaju u domovima socijalne skrbi nalazi se 1.628 korisnika. U domovima kojima je osnivač SDŽ nalazi se 935 osoba (56,77% od ukupno smještenih), kojima smještaj plaća MSPM u cijelosti ili djelomično. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine. od ukupnog broja smještenih korisnika u domove za starije i nemoćne osobe dob je korisnika 93 % iznad 65 godina, dok su 7% smještenih mlađe invalidne osobe. Prema pravnom temelju smještaja i izvoru plaćanja cijene smještaja od 935 korisnika na smještaju u županijskim domovima, 175 ili 19 % korisnika ima smještaj temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb. Za ostalih 764 ili 81% korisnika cijenu smještaja do određene visine cijene, koja nije ekonomska nego sufinancirana iz proračuna, odnosno od osnivača – Splitsko-dalmatinske županije, participira korisnik, odnosno obitelj korisnika ili skrbnik. Domovi za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Splitsko-dalmatinska županija: 1. Dom za starije i nemoćne osobe Split (kapacitet 643 mjesta: Zenta 309, Vukovarska 334), 2. Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split (kapacitet 107 mjesta), 3. Dom za starije i nemoćne osobe Makarska (kapacitet 106 mjesta: Makarska 38, Runović 68) 4. Dom za starije i nemoćne osobe Vis (kapacitet 79 mjesta) Svi su kapaciteti popunjeni, a broj starijih i nemoćnih osoba na listama čekanja za smještaj u socijalne domove premašuje brojku od 3 tisuće zahtjeva. U skrbi drugih pravnih osoba, (privatni sektoru i vjerske zajednice) smješteno je u 26 domova manjeg kapaciteta 713 osoba ili 43,10 % od ukupno smještenih. Pomoć i njega u kući pruža se za cca 1200 starije i nemoćne osobe na adresama njihova stanovanja, bilo unutar sustava ili preko civilnog sektora, u raznim oblicima skrbi: osobna higijena, dostava obroka i drugi oblici pomoći u skladu s važećim Zakonom o socijalnoj skrbi. Opis potreba Postupni porast prosjeka starosne dobi u RH prati i SDŽ, te su potrebe za pojačanom skrbi starijih i nemoćnih osoba jedan od najvećih prioriteta u Županiji. Potrebno je ojačati institucionalne i izvaninstitucionalne usluge, unaprijediti postojeće sadržaje, osigurati kvalitetu života starijim i nemoćnim osobama u skladu s postojećim standardima na razini EU i strategijama koje obvezuju sve njezine članice. Analizirajući sadašnje stanje o skrbi za starije i nemoćne osobe u Županiji, potrebno je:

unaprijediti kvalitetu života kroz programe energetske učinkovitosti, aplicirajući na EU fondove,

116

uspostaviti informatičku bazu podataka o starijim i nemoćnim osobama, osiguranti održivost skrbi postojećih smještajnih kapaciteta, omogućiti potrebnima organiziranu pomoć u kući preko programa izvaninstitucionalne skrbi, osobito u ruralnim područjima.

Potrebe uskladiti s trendom deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi gdjegod je to provedivo i gdje postoje mogućnosti održivosti programa.

Operativni cilj br. 1 Unaprijediti kvalitetu života starijih i nemoćnih osoba kroz programe energetske učinkovitosti


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Izraditi studije predizvodljivosti za Dom za starije i nemoćne osobe Split i za Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split

Ožujak 2015.

Lipanj 2015.

Dom Split, Dom Lovret, Split

37.848,72 18.924,36

Ovlaštene tvrtke SDŽ, Zaposlenici Domova

Pokazatelji uspješnosti Indikatori: Broj uključenih zaposlenika doma u izradu studije Broj izrađenih studija predizvodljivosti Broj stručnih savjetnika uključenih u projekt

Cilj: izrada 2 studije izvodljivosti za 2 doma


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Izraditi studije projektne dokumentacije za Dom za starije i nemoćne osobe Split i za Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split

Rujan 2014.

Siječanj 2015

Dom Split Dom Lovret, Split

426.250,00 91.187,50

SDŽ Ovlaštene tvrtke Zaposlenici Domova Ovlaštene tvrtke

117


Indikatori: Broj uključenih zaposlenika doma u izradu studije Broj izrađenih studija projektne dokumentacije za domove Broj stručnih savjetnika uključenih u projekt

Cilj: Izrada 2 studije projektne dokumentacije za Dom za starije i nemoćne osobe Split i za Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Split


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Nastaviti realizaciju projekta energetske učinkovitosti

01.rujna 2015.

Prosinac 2020.

Dom Split Dom Lovret, Split

EU fondovi SDŽ Domovi


Indikatori: Broj uključenih zaposlenika domova Broj stručnih savjetnika uključenih u projekt Broj postavljenih solarnih čelija Ukupno radno vrijeme izvođača radova na obnovi fasade domova

Cilj:Realiziranje projekta apliciranjem na EU fondove

Operativni cilj br. 2 Izrada informatičke aplikacije “E-DOM”


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Formiranje baze podataka

Travanj 2015.

Prosinac 2015.

Dom Lovret

8.740,00 kn

SDŽ


118

Indikatori: Broj evidentiranih korisnika u bazi podataka socijalne skrbi Broj evidentiranih korisnika u bazi podataka medicinske skrbi Broj evidentiranih korisnika usluge radne terapije Broj uključenih zaposlenika domova

Cilj: Formirana baza podataka o starijim i nemoćnim osobama i ostvarena kompatibilnost sa CZSS, Županijom, MSPM


Završetak/Datum


Troškovi Resursi

Izrada informatičke aplikacije „E-DOM” (Pomoć i njega u kući)

Rujan 2015.

Prosinac 2015.

Dom Lovret

5.000,00 kn

SDŽ

Pokazatelji uspješnosti Indikatori: Broj evidentiranih korisnika u bazi podataka Pomoći i njege u kući Broj uključenih zaposlenika domova na izradi baze

Cilj: Formirana baza podataka o korisnicima usluge pomoć i njega u kući i ostvarena kompatibilnost sa CZSS, Županijom, MSPM

Operativni cilj br. 3 Podržavanje izvaninstitucijske skrbi o starijim i nemoćnim osobama


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Unapređenje programa Pomoć i njega u kući

Ožujak 2015.

Prosinac 2015.

Centar za pomoć i njegu u kući Komiža

SDŽ, JLS Korisnici usluga


119

Indikatori: Ukupan broj korisnika pomoći u kući Ukupan broj mobilnih timova

Cilj: Održan kontinuitet pružanja skrbi starijim i nemoćnim osobama, samcima


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Unapređenje programa

Ožujak 2015.

Prosinac 2015.

Udruga MI - Centar za pomoć i njegu u kući „Zlatno doba”

SDŽ Korisnici usluge

Pokazatelji uspješnosti Indikatori: Ukupan broj korisnika pomoći u kući

Cilj: Održan kontinuitet pružanja skrbi za starije i nemoćne osobe, samce


Završetak /Datum


Troškovi Resursi

Unapređenje programa Pomoć i njega u kući

Ožujak 2015.

Prosinac 2015.

Udruga sv. Jeronom – Kaštel Stari

213.895,00

SDŽ Korisnici usluga




Završetak/Datum


Troškovi Resursi

120

121

Unapređenje programa Dostava ručaka na adrese korisnika

Ožujak 2015.

Prosinac 2015.

Grad Vrlika, Rehabilitacijski centar ”Fra A. Sekelez”

Grad Vrlika, Rehabilitacijski centar ”Fra A. Sekelez”



socijalni plan splitsko – dalmatinske Županije za

Documents