FAKULTET ZA MENADZMENT HERCEG NOVI

STATISTIKASeminarski Radmirha beslagic 1/10/2011

[Type the abstract of the document here. The abstract is typically a short summary of the contents of the document. Type the abstract of the document here. The abstract is typically a short summary of the contents of the document.]

STATISTIKAStatistika je nauna disciplina koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumaenjem masovnih pojava. Statistika se ne bavi pojedinanim sluajevima, niti onim to nije bilo, jer to nije bilo ne moe se ni planirati. Statistika je empirijska nauka koja se bavi podacima koji su se dogodili, i na osnovu njih izraunava ono to bi se moglo dogoditi. Statistika se metodoloki dijeli na dva dijela: 1. Deskriptivna statistika prikupljanje, organizovanje i prikazivanje podataka 2. Statistiko istraivanje odreivanje zakonitosti pojave uz prijedlog djelovanja na dalje kretanje te pojave Predmet statistike je prouavanje varijabilnosti obiljeja masovnih pojava. (predmet) statistike je: posmatranje pojave prikupljanje podataka o pojavi obrada podataka analiza podataka predvianje (najnovije) pojave. Odnosno zadatak

Obiljeja su karakteristike ili osobine neke pojave. Obiljeje je svojstvo po kom se jedinice jednog skupa razlikuju od jedinica drugih skupova. Obiljeja se dijele na : atributivna obiljeja opisna obiljeja , koja se broje a ne mjere. Obiljeje se pretvara u rang, odnosno brojeve (ocjene). Atribut je prisustvo ili odsustvo odreenog svojstva (muko-ensko, bolestan-zdrav, crn-plav, visok-nizak) numerika obiljeja obiljeja koja se mogu iskazati brojem, njima se iskazuje vrijednost informacije brojano (broj bodova, prosjena ocjena, minuti)

Svako obiljeje ili element statistikog skupa ima vrijednost, koja je manje ili vie razliita od drugog obiljeja. To odstupanje u odnosu na druge vrijednosti naziva se varijacija. Statistiki skup ine elementi masovnih pojava koji su predmet statistikog istraivanja. Statistiki skup moe biti: prostorni oznaava prostor kojem pripadaju jedinice statistikog skupa vremenski odreuje vrijeme za koje su vezane jedinice statistikog skupa sadrinski zahtijeva odreivanje obiljeja koje mora imati svaka jedinica koja predstavlja dio skupa

Statistiko zakljuivanje se bavi uopavanjem dijelova u cjelinu posmatrane pojave. Statistiko zakljuivanje se bazira na odabiru uzoraka i zakljucima o tim uzorcima zasnovanim na teoriji vjerovatnoe. Svrha uzimanja uzorka i zadatak statistikog zakljuivanja je donoenje zakljuka o parametrima populacije na osnovu pokazatelja iz uzorka. Populacija je sveukupnost svih moguih opaanja o rezultatima i mjerenjima. Uzorak je skup ishoda odabranih iz populacije. Svojstva populacije se iskazuju parametrima, a svojstva uzorka pokazateljima. Statistike serije prikazuju sadraj statistikog skupa u strukturi i vremenu, one su brojani pokazatelji kvantitativnih i kvalitativnih varijacija obiljeja kod statistikih jedinica ili masovnih pojava uope. Frekvencija grupe je broj jedinica u jednoj grupi, odnosno uestalost pojavljivanja neke jedinice predstavlja frekvenciju. Relativna frekvencija je odnos frekvencije vrijednosti obiljeja prema ukupnom broju jedinica koje su predmet posmatranja. Dobija se kada se grupna frekvencija podijeli sa ukupnim brojem frekvencija i pomnoi sa 100 ( da se iskae procentualni iznos). Statistika tabela je osnovni oblik iskazivanja statistikih podataka u formi koja je prilagoena lakem koritenju rezultata statistikog istraivanja. Grafika metoda prikazuje na slikovit nain rezultate statistikog istraivanja. Najrasprostranjeniji oblik grafikog prikaza su dijagrami, a osim njih postoje jo i kartogrami i grafikoni. ______ 2

Srednje vrijednostiSrednja vrijednost je konstanta kojom se predstavlja niz varijabilnih podataka. To je broj koji mijenja cijeli niz (skup) podataka. Srednje vrijednosti se dijele na: 1. izraunate srednje vrijednosti odreuju se na temelju svih podataka 2. pozicione srednje vrijednosti odreene su pozicijom centralne vrijednosti u nizu podataka

Aritmetika sredina (X) IZRAUNATE SREDNJE VRIJEDNOSTI POZICIONE Geometrijska sredina (G) Harmonijska sredina (H) Modus (Mo) Medijana (Me)

ARITMETIKA SREDINA (X)Aritmetika sredina je srednja vrijednost prva po znaaju i najee se koristi u statistikim analizama. Ona je potpuna (izraunata) srednja vrijednost, a dobija se kada se zbir svih vrijednosti obiljeja podijeli njihovim brojem. Formula: Jednostavna (prosta) aritmetika sredina za pojedinane vrijednosti Ponderisana (vagana) aritmetika sredina za grupisane podatke X= xi N xi*fi fi X aritmetika sredina xi vrijednost numerikog niza ( i= 1n) fi frekvencija numerikog obiljeja (i=1n) N ukupan broj jedinica u nizu

X=

Aritmetika sredina dana iz jednostavne serije podataka naziva se jednostavna (prosta) aritmetika sredina, a ako se podaci javljaju vie puta (s veom frekvencijom) ona se naziva ponderisana (vagana) aritmetika sredina. Ponderi su veliine kojima se mnoe (vau) vrijednosti varijable xi. Svojstva aritmetike sredine su: 1. (xi-X) = 0, fi(xi-X) = 0 Zbir odstupanja individualnih vrijednosti obiljeja od aritmetike sredine jednak je nuli. 2. x1=x2=x3=x4==xn=X Aritmetika sredina je jednaka vrijednostima obiljeja u sluaju kada su one jednake. 3. xi