priprema za čas (prosvjetiteljstvo)

5
 PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA ŠKOLA: RAZRED: II  NASTA VNI PREDMET: Bos anski j!ik i knji"#nos$ REALIZATOR NASTAVNOG ČASA :  NASTA VNA OBLAST: Knji "#nos$  NASTA VNA JEDINICA : K%asi&i!a' i ()os#j$i$%j s$#o TIP ČASA : O*)a+a  NASTA VNI CILJEVI ODGOJNI CILJEVI : )a!#ijanj %j,*a#i ()'a knji"#nos$i- ja.anj in$)sa !a .i$anj- )a!#ijanj s(oso*nos$i !a +o"i#%ja#anj %j(o$ , knji"#no' +j%,/ *o0a1nj 'o&iona%no0 "i#o$a ,.nika-  (o2$o#anj ()'a knji"#noj *a2$ini E#)o( i nas$ojanji'a +a s !nanj' i ,'ij1' na()+,j i .o#j.ans$#o ok)n ()'a 3,'anis$i.ki' i+ja'a OBRAZOVNI CI LJ EVI: ,(o!na# anj sa osno#ni' o+%i ka' a k% as i&i!' a i () os #j $i$ % js $# a- ,(o!na#anj sa osno#ni' 3is$o)ijski' kon$ks$o' , koj' s, nas$a%i ()a#a& i (ok)$ 4UNKCIONALNI CILJEVI : )a!#ijanj in$%k$,a%ni3 i i!)a"ajni3 s(oso*nos$i- )a!#ijanj (a"nj/ 'i2%jnja/ s(oso*nos$i ana%i! i sin$!/ )a!#ijanj s(oso*nos$i ,s(o)+* i ()ona%a"nj/ 0n)a%i!a&ij/ %o0i.ko0 !ak%j,.i#anja  NASTA VNE MET ODE : 'ono%o2ka/ +ija%o2ka/ $ks$5'$o+a/ i%,s$) a&ija  NASTA VNA SREDSTVA : $a*%a/ s#ska/ o%o#ka/ %a($o( i ()ojk$o) OBLICI RADA : 6)on$a%ni i in+i#i+,a%ni MJESTO RADA: k%asi.na ,.ioni&a LITERATURA: Či$anka !a 78 )a!)+ $3ni.ki3 i s)+nji3 s$),.ni3 2ko%a/ Bosanska )ij./ 7998 Mi%i#oj So%a)/ T o)ija knji "#nos$i/ Ško%ska knji0a/ Za0)*/ ;<<=8 ARTIKULACIJA NAS TA VNOG ČASA UVODNI DIO ČASA5 'in,$a  N: Do*a) +an8 U: Do*a) +an8  N: Koji j (os%j+nji knji"#ni ()a#a& koji s'o o*)a>i#a%i? U: Ba)ok8  N: Koj s, osno#n oso*in *a)oka? U: Ki1nos$ i!)a!a i ,s'j)nos$ na ()o%a!nos$ "i#o$a8  N: Po2$o , is$o)iji ,'j$nos$i no#i ()a#&i ,#ijk +o%a! kao )ak&ija na ()$3o+ni (i$a'o ,.nik

Upload: emina-hajdarevic

Post on 07-Oct-2015

144 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

priprema za čas

TRANSCRIPT

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA

KOLA: RAZRED: IINASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost REALIZATOR NASTAVNOG ASA : NASTAVNA OBLAST: KnjievnostNASTAVNA JEDINICA : Klasicizam i prosvjetiteljstvoTIP ASA : Obrada NASTAVNI CILJEVIODGOJNI CILJEVI : razvijanje ljubavi prema knjievnosti; jaanje interesa za itanje; razvijanje sposobnosti za doivljavanje ljepote u knjievnom djelu, bogaenje emocionalnog ivota uenika; potovanje prema knjievnoj batini Evrope i nastojanjima da se znanjem i umijeem napreduje i ovjeanstvo okrene prema humanistikim idejamaOBRAZOVNI CILJEVI: upoznavanje sa osnovnim odlikama klasicizma i prosvjetiteljstva; upoznavanje sa osnovnim historijskim kontekstom u kojem su nastali pravac i pokretFUNKCIONALNI CILJEVI : razvijanje intelektualnih i izraajnih sposobnosti; razvijanje panje, miljenja, sposobnosti analize i sinteze, razvijanje sposobnosti usporedbe i pronalaenje, generalizacije, logikog zakljuivanjaNASTAVNE METODE : monoloka, dijaloka, tekst-metoda, ilustracijaNASTAVNA SREDSTVA : tabla, sveska, olovka, laptop i projektorOBLICI RADA : frontalni i individualniMJESTO RADA: klasina uionicaLITERATURA:itanka za 2. razred tehnikih i srednjih strunih kola, Bosanska rije, 2005.Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

ARTIKULACIJA NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO ASA-5 minutaN: Dobar dan.U: Dobar dan.N: Koji je posljednji knjievni pravac koji smo obraivali?U: Barok. N: Koje su osnovne osobine baroka? U: Kienost izraza i usmjerenost na prolaznost ivota. N: Poto u istoriji umjetnosti novi pravci uvijek dolaze kao reakcija na prethodni pitamo uenike kakve bi osobine mogao imati novi pravac koji je doao nakon baroka.U: Manjak kienosti i prestanak vraanja religiji. Takve osobine imaju klasicizam i prosvjetiteljstvo.Piemo naslov.

GLAVNI DIO ASA-35 minuta

Klasicizam (classicus-vieg reda) je razdoblje u umjetnosti koje traje od polovine XVII st. pa do kraja XVIII st. Javlja se kao reakcija na barok koji je bio sklon izvjetaenosti i sklon neobinom i udesnom. Klasicizam tei ka mirnoi, skladu, jasnoi, preciznosti i pravilnosti. Ime klasicizam dobiveno je iz razloga to se umjetnici klasicizma okreu ka klasici, staroj rimskoj i grkoj knjievnosti. Klasika je posluila kao uzor umjetnikog savrenstva, pravilnog i skladnog oblikovanja. Uenicima pokazujemo slajd sa fotografijom kipa iz perioda klasicizma i baroka.

Bernini, Zanos svete Tereze (BAROK) Hebe, Kanova (KLASICIZAM)

N: Po emu se razlikuju dvije skulpture na prvi pogled?U: Skulptura iz baroka ima mnogo nabora, a druga nema, prva je tamnija od druge.N: Tako je, osim toga kakva je dinamika skulptura?U: Prva skulptura je u pokretu, a druga je statina.N: To su osnovne razlike kako u vizuelnim, tako i u knjievnoj umjetnosti, tu se ogleda umjerenost klasicizma za razliku od baroka.

Klasicizam tei ka realistikom gledanju na svijet, jasnom i logikom miljenju tj. razum treba da upravlja svime pa i knjievnou. Za klasicistiku knjievnost karakteristino je pravilo tri jedinstva koje je vailo za dramu:Jedinstvo mjesta-radnja se odvija na jednom mjestuJedinstvo vremena- radnja se odvija u to kraem vremenskom rokuJedinstvo radnje-bez epizoda, paralelnih sukoba...Tragedija i komedija su posebno dominantne knjievne vrste. Najznaajniji predstavnici klasicistike drame su: Molier (Tartif) i Jean Racine (Fedra).

Prosvjetiteljstvo (piemo na tablu) je graanski pokret koji je zahvatio evropske zemlje u XVIII. st. Sam naziv pokreta sugerira na prosvjetljenje znanjem. Najvei domet je dostigao u nauci, prosvjeti i filozofiji. Prvo se javio u Engleskoj, a zatim u Francuskoj i dalje. Prosvjetiteljstvo karakterie suprotstavljanje apsulitistikoj vlasti aristokratije i dogmatizmu. Moto pokreta je: Razum je osnovna pokretaka snaga i sila ljudskog progresa. Pokret je bio u vezi sa filozofskim pravcem racionalizmom u kojem da bi ovjek postoja prvo mora misliti, prednost se daje razumu. Pisci sebi stavljaju u zadatak da oslobode ljude neznanja i stege crkve. Pokazujemo ilustraciju.

F. Goja: Uspavani razum stvara udovita.

N: ta predstavlja slika i ta za vas znai moto slike?U: Ako ovjek ne razmilja, onda se deavaju loe, nepredviene stvari.

Rezultat prosvjetnih tendencija je Enciklopedija. Knjiga koja sadri znanja o ovjeku i prirodi. Pripremili su je Didro, Monteskje, Volter, Ruso i Dalamber. Znaajna su i otkria Isaka Njutna. Dominantni anrovi su: graanski roman i graanska drama. Poznata djela i pisci prosvjetiteljstva su: Danijel Defo, Robinson Kruso; Donatan Svift, Guliverova putovanja.

ZAVRNI DIO ASA-5 minuta Ponavljamo gradivo. N: Nakon kojeg pravca je doao klasicizam? U: Nakon baroka.N: Na koga se ugledaju umjetnici klasicizma? U: Na antike umjetnike.N: ta je prosvjetiteljstvo? U: Graanski pokret.N: ta je pokretaka snaga ovjeka? U: Razum.Za domai rad uenici su duni proitati odlomak iz Guliverovih putovanja. Ocjenjujemo uenike.

_____________________________ _______________________________PLAN PLOEKlasicizam i prosvjetiteljstvo

Klasicizam (classicus-vieg reda): traje od polovine XVII st. pa do kraja XVIII st.

Pravilo tri jedinstva:

Jedinstvo mjesta-radnja se odvija na jednom mjestu

Jedinstvo vremena- radnja se odvija u to kraem vremenskom roku

Jedinstvo radnje-bez epizoda, paralelnih sukoba...

Prosvjetiteljstvo (prosvjetljenje)- zahvatio evropske zemlje u XVIII. st.

Moto pokreta je: Razum je osnovna pokretaka snaga i sila ljudskog progresa.