PRIPREMA ZA NASTAVNI AS HISTORIJETOK I STRUKTURA NASTAVNOG ASANaziv kole: Javna ustanova Gimnazija Ismet Mujezinovi", Tuzlakolska godina: 2014/2015Datum: 26.02.2015.Predmet: HistorijaRazred odjeljenje: IV fNastavnik: Mirza FatiNastavna tema: Drugi svjetski ratNastavna jedinica: Prvo i drugo zasjedanje AVNOJ-a. Osnivanje ZAVNOBIH-a i izgradnja Bosanskohercegovake dravnostiTip asa: Obrada novog gradiva

PEDAGOKI, METODSKI I DIDAKTIKI ELEMENTIOdgojni cilj: Sticanje novog znanja, koncentracija, sposobnost za ustrajan i predan rad, sustavnost u radu, tanost, preciznost i urednost u radu, organizacijske vjetine, usmena komunikacija, povjerenje u vlastite sposobnosti, sposobnost samoprocjene, etike i estetske vrijednosti, tolerancija prema drugima i drukijem miljenju.Obrazovni cilj: : Povezati vrijeme i prostor sa preenim gradivom, vjebati koritenje slikovnog materijala u nastavi, uenici e obnoviti gradivo, povezati obraeno sa ovom nastavnom jedinicom i nai paralele sa dananjicom, razumjevanje.Funkcionalni cilj: Razvijanje sposobnosti sluanja i pamenja bitnih pojedinosti u sadraju na bazi analize, generalizacije i zakljuivanja.Nastavne metode: Metoda razgovora, metoda usmenog izlaganja, metoda demonstracije.Oblici rada: Frontalni oblik rada i individualni oblik rada. Nastavna sredstva: Udbenik, slike, karta.Nastavna pomagala: Grafoskop, kolska tabla.Korelacija sa drugim predmetima: Geografija. Lokacija rada: Uionica.Literatura:Hadija Hadiavdi, Edis Derviagi, Alen Muli i Vahidin Mehi, Historija za 4. Razred Gimnazije udbenik, Tuzla 2007.Branko Petranovi, Istorija Jugoslavije 1918-1988, II knjiga, Beograd, 1988.Jovan Marjanovi, Iz istorije Jugoslavije 1918-1945, Beograd, 1978Ferdo ulinovi, Razvitak jugoslavenskog federalizma, Zagreb, 1952

ARTIKULACIJA ASAUvodni dio asa do 10:U uvodnom dijelu asa sa uenicima ponoviti lekciju sa prethodnog asa.1. ta smo radili na prolom asu?Odgovor: Na prolom asu smo radili lekciju o kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije i Bosnu i Hercegovinu u okviru Nezavisne drave Hrvatske (NDH). 2. Kada i ko je proglasio Nezavisnu dravu Hrvatsku?Odgovor: Penzionisani austrougarski pukovnik Slavko Kvaternik, lan ustakog pokreta, proglasio je 10. aprila 1941. godine uspostavu Nezavisne drave Hrvatske (NDH).3. Objasnite ta je demarkaciona linija?Odgovor: Demarkaciona linija je linija izmeu njemakog i italijanskog okupatora. Ova linija je dijelila Jugoslaviju na interesna podruja Njemake i Italije.4. Ko je bio idejni tvorac etnikog pokreta i kakvu politiku je taj pokret imao?Odgovor: Idejni tvorac etnikog pokreta je Stevan Moljevi. On je u lanku Homogena Srbija iznio program stvaranja iste srpske drave koja treba da se prostire sve do Dalmacije.5. Ko je, kada i na koji nain podigao ustanak protiv okupacije Jugoslavije?Odgovor: Politbiro CK KPJ nakon formiranja glavnog taba Narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije (NO POJ), 4. jula 1941. donosi odluku o pokretanju oruanog ustanka a 12. jula proglasom poziva sve narode Jugoslavije na oruanu borbu. 6. Pod kojom parolom je KPJ mobilizirala narod? Odgovor: KPJ je uvela parolu bratstvo i jedinstvo svih jugoslovenskih naroda. 7. U kakvom poloaju je bila Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu?Odgovor: Tokom 1941. Bosna i Hercegovina je zvog svog geostratekog poloaja postala centar narodnooslobodilake borbe. Skoro sve najvanije bitke i svi najvaniji dogaaji Narodnooslobodilakog rata (NOR-a) odvijali su se na tlu Bosne i Hercegovine. 8. Navedi najznaajnije bitke koje su voene na teritoriji Bosne i Hercegovine?Odgovor: Najznaajnije bitke na teritoriji Bosne i Hercegovine voene su na Neretvi i Sutjesci tokom 1943. godine. 9. Objasnite ta su NOO-i?Odgovor: NOO-i su narodnooslobodilaki odbori. Ispoetka ovi odbori su stvarani bez jasnog cilja i forme, u zavisnosti od mjesta i uvjeta nastanka. Ve krajem 1941. godine prerastaju u organe civilne vlasti na osloboenim podrujima. 10. Objasnite kojim propisima i kako je regulisan rad NOO?Odgovor: Rad i organizaija NOO-a regulisani su Foanskim (februarskim) i Krajikim (septembarskim) propisima. Foanski propisi su se sastojali iz dva akta: 1. Zadaci o ustrojstvu NOO, 2. Objanjenja i upusta za rad NOO u osloboenim krajevima. Krajiki propisi se sastoje iz dvije naredbe Vrhovnog taba. Prvom naredbom regulie se nain izbora NOO, a drugom se formiraju vojnopozadinski organi vlasti.

Glavni dio asa do 30 :U glavnom dijelu asa prvo prikazati dvije fotografije.

Pitanje: 1. ta vidimo na ovoj slici?Odgovor: Na ovoj slici vidimo faistiku okupaciju i rasparavanje Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu (1941. godine)2. Na osnovu slike objasniti poloaj Bosne i Hercegovine nakon kapitulacije Jugoslavije?Odgovor: Nakon kapitulacije Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je ukljuena u sastav faistike tvorevine tzv. NDH (Nezavisna drava Hrvatska).

1. ta vidite na slici?Odgovor: Na slici vidimo kartu Jugoslavije 2. ta predstavlja ova karta?Odgovor: Ova karta predstavlja ustanak naroda u Jugoslaviji protiv okupatora.3. ta predstavljaju crvene takice na karti?Odgovor: Crvene takice oznaene na karti predstavljaju osloboenu teritoriju Jugoslavije u septembru 1943. godine.4. Ko su bile sile Osovine?Odgovor: Sile Osovine ili Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez drava koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u drugom svjetskom ratu. Osnovu saveza su inile Veliki Njemaki Reich, Kraljevina Italija i Japansko Carstvo.

PRVO ZASJEDANJE AVNOJ-aOsnivako i prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihau. Na Titov prijedlog odlueno je da se o pripremama zasjedanja i predvienim odlukama ne obavjetava Sovjetski Savez, jer se procjenjivalo da bi se on protivio i da bi dolo do komplikacija u odnosima.AVNOJ je imao optepolitiki karakter, ali i obiljeja vlade po tome to mu se Izvrni odbor sastojao od vie resora: upravnog, privredno-finansijskog, zdravstvenog, socijalnog, vjerskog, propagandnog. Nedostajali su samo resori spoljnih poslova i vojske (narodne odbrane). Za predsjednika Izvrnog odbora izabran je dr Ivan Ribar, za potpredsjednike Nurija Pozderac, Pavle Savi i predstavnik Slovenije (naknadno je kooptiran Edvard Kocbek), a za lanove Mile Perunii, Ivan Milutinovi, dr Sima Miloevi, pop Vlada Zeevi, dr Mladen Ivekovi i Veselin Maslea. Na skuptini su donesene Rezolucija o osnivanju i Rezolucija o organizaciji AVNOJ-a.AVNOJ je preuzeo na sebe opte politike poslove, organizaciju narodne vlasti i usaglaavanje rada narodnooslobodilakih odbora. Davao je podsticaj i inicijativu za osnivanje zemaljskih antifaistikih tijela u onim dijelovima Jugoslavije u kojima ona jo nisu postojala. Organizaciji i radu AVNOJ-a i narodnooslobodilakih odbora doprinijela je Konferencija predstavnika sreskih narodnooslobodilakih odbora i komandi podruja, iji su organizatori bili Upravni odsjek Izvrnog odbora AVNOJ-a i Odsek Vrhovnog taba za pozadinske organe, a koja je odrana polovinom januara 1943, pred sam poetak velike neprijateljske ofanzive. Iako je AVNOJ kratko radio na slobodnoj teritoriji, mogli su da se osjete rezultati njegovih napora u pravcu organizovanja narodnooslobodilakih odbora, njihovog povezivanja s vojnopo-zadinskim organima, oivljavanja privrede, sprovoenja novesocijalne, ekonomske, prosvjetnokulturne i zdravstvene politike. Narodne mase su mogle da sagledaju kako funkcionie novi poredak, svoja prava u njemu, kulturni preobraaj koji je on donosio, njegov odnos prema vjerskim zajednicama i vjernicima.Na tlu Bosanske krajine od ljeta 1942. privredni ivot je dobijao sve organizovaniji karakter, sa prenoenjem teita partizanskih operacija na zapad i dolaskom grupe proleterskih brigada sa Vrhovnim tabom.Zaobljivanjem slobodne teritorije u ljeto 1942. narodnooslobodilaki odbori su sa vojnim organima sve vie panje posveivali upravnoj i privrednoj organizaciji osloboene teritorije. Najvei rezultati postignuti su u vrijeme formiranja AVNOJ-a i njegovog Izvrnog odbora sa privrednim i upravnim resorima.Obrazovanjem AVNOJ-a poboljao se i meunarodni poloaj narodnooslobodilakog pokreta, iako nijedna saveznika sila nije priznala odluke njegovog centralnog tijela. Bez obzira na takvu reakciju saveznika, izvjesno je da od trenutka osnivanja AVNOJ-a jugoslovenska vlada u izbjeglitvu nije vie bila jedini predstavnik naroda Jugoslavije. Nota (Izjava) AVNOJ-a saveznikim vladama iz januara 1943. stavila je svijetu do znanja izdaju Mihailovievih etnika i vojvoda, traei da se u Jugoslaviju uputi saveznika komisija koja bi na samom ratnom popritu utvrdila ko se bori protiv okupatora. U drugom aktu, Izjavi o ciljevima narodnooslobodilakog pokreta, AVNOJ i Vrhovni tab su poetkom februara iste godine istakli da je narodnooslobodilaki pokret optenarodni i da se bori za istjerivanje okupatora, nezavisnost jugoslovenskih naroda i njihova nacionalna prava, za demokratska prava graana, a protiv nasilja i nezakonitosti, protiv ugroavanja privatne svojine. Osnovne promjene ogledale su se u stvaranju narodno-oslobodilakih odbora. Objavljeno je da je svim oficirima vojske Kraljevine Jugoslavije zagarantovano napredovanje ukoliko stupe u narodnooslobodilaku vojsku , naravno, prema sposobnostima.Pitanja: 1. Kada i gdje je odrano prvo zasjedanje AVNOJ-a?Odgovor: Prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihau. 2. Od ega se sastojao Izvrni odbor AVNOJ-a?Odgovor: AVNOJ je imao optepolitiki karakter, ali i obiljeja vlade po tome to mu se Izvrni odbor sastojao od vie resora: upravnog, privredno-finansijskog, zdravstvenog, socijalnog, vjerskog, propagandnog.

DRUGO ZASJEDANJE AVNOJ-aRukovodstvo narodnooslobodilakog pokreta radilo je na pripremanju drugog zasjedanja AVNOJ-a od poetka septembra 1943, nalazei da su sazreli uslovi za stvaranje autoritativnog politikog tijela", koje bi se izjasnilo o Kralju i jugoslovenskoj vladi u izbjeglitvu u svjetlosti uspjeha NOV na jugoslovenskom ratitu i saveznikih pobjeda nad snagama osovine. Prve inicija-tive za sazivanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a vremenski su se podudarale s napredovanjem Crvene armije na istoku, koja je nakon velike pobjede u bici tenkova", u kurskoj izboini , nastavljala pobjedonosni pohod za osloboenje cjelokupne sovjetske teritorije, i sa kapitulacijom Italije na zapadu.Proglas CK KPJ povodom godinjice oktobarske revolucije nedvosmisleno je stavljao do znanja da narodi Jugoslavije ne priznaju vladu u emigraciji i drugim reakcionarnim klikama" da govore u njihovo ime i da je AVNOJ njihov jedini predstavnik. Na Drugom zasjedanju, odranom u Jajcu 29-30. novembra 1943, u prisustvu 142 od 268 izabranih delegata iz svih krajeva Jugoslavije, s kojima su glasali i zamjenici delegata na osnovu ovlaenja, od kojih su neki imali po dva, pa i tri punomoja, inei da je meu onima koji su glasali bilo vie od 142 delegata, AVNOJ je proglaen za najvii organ vlasti jugoslovenske federacije.Toj revolucionarnoj skuptini prisustvovale su delegacije svih naroda Jugoslavije osim makedonskog, iji predstavnici nisu uspjeli da se probiju do Jajca. Oteani uslovi kretanja i razdaljina sprijeili su i vie drugih delegata da prisustvuju zasjedanju. Delegaciju Srbije sainjavali su srbijanski borci proleterskih jedinica.AVNOJ je izrastao u najvii organ vlasti na politikoj i organizacionoj osnovi narodnooslobodilakih odbora, iji se sistem protezao od seoskih i optinskih do sreskih, okrunih, oblasnih i predstavnitava jugoslovenskih zemalja. Odluke AVNOJ-a podrale su ureenje nove Jugoslavije zasnovano na narodnooslobodilakim odborima.Te odluke su : 1. Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije se konstituie u zakonodavno i izvrno predstavniko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obiljejima narodne vlade, preko koga e AVNOJ ostvarivati svoju izvrnu funkciju;2. Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjeglikoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a takoer se zabranjuje i povratak u zemlju kralja Petra II Karaorevia do zavretka rata kada e narod odluiti hoe li republiku ili monarhiju;3. Obaveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjeglike "vlade" au cilju njihovog ponitenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne priznaju meunarodni ugovori i obaveze koje bi u budue u inostranstvu eventualno sklopila izbjeglika takozvana "vlada";4. Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao dravna zajednica ravnopravnih naroda.5. Zakljuci donijeti se imaju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a.6. Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARAL JUGOSLAVIJE" na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na elu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjednitvo AVNOJ-a je na svojoj prvoj sjednici 30. novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodijeli naziv "MARAL JUGOSLAVIJE".Nova Jugoslavija dobila je u Jajcu grb, ali ne i ime. Nakon Drugog zasjedanja bilo je prijedloga da se drava nastala u revoluciji nazove Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ); pod tim imenom, meutim, zvanino je poznata tek posle meunarodnog priznanja promjena izvrenih u Jugoslaviji tokom narodnooslobodilake borbe, odnosno od obrazovanja Privremene vlade DFJ 7. marta 1945.Ovdje nije potrebno ponovo posebno isticati od kolikog su znaaja sve ove odluke. Meutim treba skrenuti panju na prve tri od pobrojanih odluka,. Prvom odlukom formiran je vrhovni dravni organ nove Jugoslavije, ime je ustvari zavreno formiranje svih dravnih organa nove Jugoslavije. Od prvog dana ustanka sa narodnooslobodilakim odborima poeli su da se formiraju dravni organi nove Jugoslavije. Preko seoskih, optinskih, sreskih, okrunih itd. Narodnooslobodilakih odbora graen je jedan itav sistem narodne vlasti. Sa formiranjem vrhovnog dravnog organa narodne vlasti na Drugom zasjedanju AVNOJ-a taj sistem je konano dobio sve svoje oblike, odozgo do gore.Drugom odlukom, oduzeta su prava zakonite vlade Jugoslavije takozvanoj izbjeglikoj vladi u inostranstvu pa je na taj nain kraljevska vlada i formalno svrgnuta sa vlasti, mada se to ustvari dogodilo ve ranije.I najzad, treom odlukom proglaen je federativni princip u izgradnji nove Jugoslavije, pa je na taj nain i formalno rijeeno nacionalno pitanje, to jest zakonsko priznanje prava svim narodima Jugoslavije na punu ravnopravnost i puno samoopredjeljenje. Drugo zasjedanje rijeilo je pitanje najviih dravnih organa pretvaranjem AVNOJ-a u vrhovno predstavniko tijelo zakonodavne i izvrne vlasti u Jugoslaviji, te obrazovanjem Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije (NKOJ) kao najvieg izvrnog i naredbodavnog organa narodne vlasti, s obiljejem privremene narodne vlade. Jugoslovenskoj izbeglikoj vladi oduzeta su prava zakonite vlade, a kralju Petru II zabranjen povratak u zemlju s tim da pitanje kralja i monarhije rijei narod posle osloboenja itave zemlje. Odlukom o federativnom ureenju isticalo se da se Jugoslavija izgrauje i da e se izgraditi na federativnom principu, ,,koji e obezbijediti punu ravnopravnost Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca, odnosno naroda Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine". Ta je odluka takoe obezbjeivala prava nacionalnih manjina. Njom je oboren jedan od najtemeljnijih stubova stare drave: dravni i nacionalni unitarizam.Odluka AVNOJ-a o federativnom ureenju je bila neprikosnovena, trajna. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a preovlaivali su delegati srpskog porijekla (54%). Delegaciju iz Srbije sainjavali su predstavnici iz srpskih jedinica Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije. AVNOJ je podvukao punu ravnopravnost naroda jugoslovenske federacije, tada Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca, kao to se vidi iz simbolike predloenog grba od pet buktinja, to znai da jo nema Muslimana, iako se oni pominju u dokumentaciji AVNOJ-a, to jest u proglasu AVNOJ-a narodima Jugoslavije. Pitanje Bosne i Hercegovine, za iju se autonomiju Komuni-stika partija Jugoslavije izjanjavala prije rata, rijeeno je uoi zasjedanja AVNOJ-a u Mrkonji-Gradu da ona, ne kao autonomna, ve kao federalna jedinica ue u demokratsku federativnu Jugoslaviju, ime je stvoren izuzetak od nacionalne strukture jugoslovenske federacije. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a nije dolo do stvaranja autonomnih pokrajina, iako su zagarantovana prava nacionalnih manjina.Pitanja: 1. Kada i gdje je odrano drugo zasjedanje AVNOJ-a?Odgovor : Drugo zasjedanje AVNOJ-a odrano je u Jajcu 29. i 30. novembra 1943. godine.

2. emu je doprinijelo drugo zasjedanje AVNOJ-a?Odgovor: Drugo zasjedanje rijeilo je pitanje najviih dravnih organa pretvaranjem AVNOJ-a u vrhovno predstavniko tijelo zakonodavne i izvrne vlasti u Jugoslaviji, te obrazovanjem Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije (NKOJ) kao najvieg izvrnog i naredbodavnog organa narodne vlasti, s obiljejem privremene narodne vlade.3. Navedi neke od odluka donesenih na drugom zasjedanju AVNOJ-a?Odgovor: Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao dravna zajednica ravnopravnih naroda, zatim, Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije se konstituie u zakonodavno i izvrno predstavniko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obiljejima narodne vlade, preko koga e AVNOJ ostvarivati svoju izvrnu funkciju.

OSNIVANJE ZAVNOBIH-a I IZGRADNJA BOSANSKOHERCEGOVAKE DRAVNOSTIPoeci ZAVNOBIH-aNakon napada Njemake i kapitulacije tadanje Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine, proglaena je i Nezavisna Drava Hrvatska. U sastav novostvorene drave, ukljuena je i teritorija Bosne i Hercegovine. Sve vei revolt stanovnitva prema novom reimu rezultirao je otvorenim sukobima.Teritorija BiH u pogledu oslobodilakog pokreta bila je podijeljena na tri oblasti: Bosanska Krajina, Istona Bosna i Hercegovina. Odluke o imenovanju prvih narodnih odbornika donosili su tabovi i partijske organizacije partizanskih odreda, to su graani na zborovima prihvatali. Brojni narodnooslobodilaki odbori postali su u jednom momentu veliko optereenje Vrhovnom tabu koji je prije svega upravljao vojnim operacijama. Strukturi nove vlasti je bila potrebna hijerarhija.Ideja o centralnom organu vlasti koji e od Vrhovnog taba preuzeti civilnu upravu nad osloboenim teritorijama rezultirala je sazivanjem Prvog zasjedanja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ), kao najvieg politikog tijela narodnooslobodilakog pokreta Jugoslavije.Prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. novembra 1942. godine u Bihau. Tada je doneena odluka za sazivanje ZAVNOBIH-a.Sazivanje ZAVNOBIH-aPrvi problemi oko budueg ureenja Bosne i Hercegovine javili su se tokom sazivanja ZAVNOBiH-a.

Pojedini partijski rukovodioci smatrali su da Bosna i Hercegovina ne moe biti zasebna federalna jedinica zbog vienacionalnog sastava njenog stanovnitva. Oni su smatrali da na BiH treba gledati kao na autonomnu pokrajinu Srbije ili Hrvatske ili je vezati za savezne organe nove Jugoslavije. Meutim, ovom konceptu su se estoko protivili istaknuti revolucionari i komunisti kao to su bili Avdo Humo, Rodoljub olakovi, Hasan Brki i drugi. Oni su od Josipa Broza i Edvarda Kardelja zahtijevali ravnopravan status za Bosnu i Hercegovinu u jugoslavenskoj federaciji. Praktino, ovo je bilo zeleno svjetlo za sazivanje zemaljske konferencije za Bosnu i Hercegovinu. Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu je partijskom linijom obavijestio oblasne i okrune narodne odbore da poalju liste kandidata za prvo zemaljsko narodno predstavnitvo.Kandidati su prije svih bili uesnici AVNOJ-a s podruja Bosne i Hercegovine, zatim borci iz partizanskih jedinica, istaknuti vojni komandanti, politiki komesari, svi lanovi oblasnih narodnih odbora i po pet istaknutih politikih, javnih i kulturnih radnika iz svakog okruga.Socijalna struktura uesnika bila je arolika, a nacionalni sastav bio je u skladu s nacionalnom strukturom narodnooslobodilakog pokreta. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je u Mrkonji-Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine, na kojem su izabrana 173 vijenika, 31 lan Prezidija i pet lanova Predsjednitva Prezidija ZAVNOBiH-a. U Predsjednitvo Prezidija izabrani su: dr. Vojislav Kecmanovi, predsjednik, Avdo Humo, prvi potpredsjednik, Aleksandar Preka, drugi potpredsjednik, uro Pucar Stari, trei potpredsjednik, i Hasan Brki, sekretar. Tada su se po prvi put u historiji Bosne i Hercegovine sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda sa idejom o stvaranju moderne drave, kao sastavnog dijela jugoslovenske federacije.Rezolucija ZAVNOBIH-aRezolucijom ZAVNOBiH-a istaknuto je da ubudue BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.Takoer, Rezolucija je osudila Izbjegliku vladu Kraljevine Jugoslavije zbog saradnje sa okupatorima. U vezi s tim, zatraeno je i preureenje Jugoslavije u dravu ravnopravnih naroda i narodnosti, te stvaranje nove demokratske federatvne Jugoslavije.

Tom prilikom je izglasana i uvena taka 5 Rezolucije, u kojoj se precizira da narodi Bosne i Hercegovine hoe da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata, te da e narodi Bosne i Hercegovine ravnopravno sa ostalim narodima uestvovati u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije.Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-aU pogledu historijskog znaaja ZAVNOBiH-a, 25. novembar 1943. godine je jedan od najznaajnijih datuma za Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, BiH je tada nakon skoro pet vijekova obnovila svoju dravnost koju je izgubila 1463. godine, kada je potpala pod upravu Osmanskog carstva. Postavljeni su temelji BiH kakvu danas poznajemo, barem kada govorimo o granicama, jer je ZAVNOBIH obnovio granice drave koje su odreene Odlukom Berlinskog kongresa 1878. godine. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu koje je uslijedilo nekoliko dana nakon zasjedanja ZAVNOBiH-a, potvreno je ustrojstvo nove drave sa est federalnih jedinica i pet naroda, meu kojima nisu bili muslimani. Za ovakav poloaj muslimana u nacionalnom smislu prije svih, najvie se zalagao Edvard Kardelj koji se zalagao da muslimani ne budu poseban narod, ve etnika grupa.Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je u Sanskom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, na kojem je donesena Deklaracija o pravima graana u BiH u kojoj izmeu ostalog stoji: U plamenu pravednog oslobodilakog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji.Zasjedanju su prisustvovali i lanovi saveznikih vojnih misija iz Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Sjedinjenih Amerikih Drava, dok su recimo lanovi AVNOJ-a tada bili na Visu i nisu mogli prisustvovati.Pored usvajanja Deklaracije o pravima graana, drugi, takoer bitan momenat je i konstituisanje najvieg zakonodavnog organa u Bosni i Hercegovini, odnosno Narodne skuptine.U Deklaraciji se posebnim odredbama garantira sloboda vjeroispovijesti, sloboda zbora, dogovora i udruivanja, sloboda tampe, lina imovinska sigurnost graana, sloboda privatne inicijative u privrednom ivotu, te ravnopravnost ena i mukaraca.Tree zasjedanje ZAVNOBIH-ATree zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je u osloboenom Sarajevu, 26. aprila 1945. godine. ZAVNOBiH je tada zasjedao posljednji put i tada je odobren rad Predsjednitva ZAVNOBiH-a izmeu dva zasjedanja. Nakon toga ZAVNOBiH se konstituisao u Privremenu Narodnu skuptinu Bosne i Hercegovine. Tada je donesen i Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

Zavrni dio asa do 10:Ponoviti lekciju:1. ta znai skraenica AVNOJ?Skraenica AVNOJ znai Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije.

2. Kada i gdje je odrano prvo zasjedanje AVNOJ-a?Prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihau.

3. Kada i gdje je odrano drugo zasjedanje AVNOJ-a?Odgovor : Drugo zasjedanje AVNOJ-a odrano je u Jajcu 29. i 30. novembra 1943. godine.

4. emu je doprinijelo drugo zasjedanje AVNOJ-a?Odgovor: Drugo zasjedanje rijeilo je pitanje najviih dravnih organa pretvaranjem AVNOJ-a u vrhovno predstavniko tijelo zakonodavne i izvrne vlasti u Jugoslaviji, te obrazovanjem Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije (NKOJ) kao najvieg izvrnog i naredbodavnog organa narodne vlasti, s obiljejem privremene narodne vlade.

5. Navedi neke od odluka donesenih na drugom zasjedanju AVNOJ-a?Odgovor: Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao dravna zajednica ravnopravnih naroda, zatim, Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije se konstituie u zakonodavno i izvrno predstavniko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obiljejima narodne vlade, preko koga e AVNOJ ostvarivati svoju izvrnu funkciju.

6. Zato je odrano Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a?Odgovor: Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a odrano je radi dalje izgradnje Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice DFJ-e.

7. Navedi neke od odluka donesenih na Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a!Odgovor: Na ovom zasjedanju doneseno je 11 odluka od kojih su najvanije: Odluka o konstituisanju ZAVNOBIH-a u najvie zakonodavno i izvrno politiko tijelo Bosne i Hercegovin kao Federalne jedinice i Deklaracija o pravima graana Bosne i Hercegovin.

Domaa zadaa:Za domau zadau odgovoriti na pitanja: 5. Navedite zasjedanja AVNOJ-a i njihove glavne odluke i, 6. Navedite zasjedanja ZAVNOBIH-a i njihove glavne odluke. Pitanja se nalaze na strani 147. u udbenicima.

Plan table: PRVO ZASJEDANJE AVNOJ-aAVNOJ-Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije.Osnivako i prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. novembra 1942. u BihauIzvrni odbor AVNOJ-a sastojao od vie resora: upravnog, privredno-finansijskog, zdravstvenog, socijalnog, vjerskog, i propagandnog. DRUGO ZASJEDANJE AVNOJ-aDrugo zasjedanje AVNOJ-a odrano je u Jajcu 29. i 30. novembra 1943. godine.AVNOJ je proglaen za najvii organ vlasti jugoslovenske federacije.Odluke AVNOJ-a podrale su ureenje nove Jugoslavije zasnovano na narodnooslobodilakim odborimaOSNIVANJE ZAVNOBIH-a I IZGRADNJA BOSANSKOHERCEGOVAKE DRAVNOSTI26. novembra 1942. godine u Bihau je doneena odluka za sazivanje ZAVNOBIH-a.Rezolucijom ZAVNOBiH-a istaknuto je da ubudue BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je u Sanskom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, na kojem je donesena Deklaracija o pravima graana u BiHTree zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je u osloboenom Sarajevu, 26. aprila 1945. godine.ZAVNOBiH se konstituisao u Privremenu Narodnu skuptinu Bosne i Hercegovine. Tada je donesen i Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine.

18