PRANJE NOVCA

SEMINARSKI RAD

SARAJ

UVOD Novac je opeprihvaeno sredstvo plaanja. Novcem se rasporeuju i razmjenjuju svi proizvodi ljudskog rada. Uobiajena definicija novca kae da je novac (1) obraunska jedinica; (2) sredstvo ouvanja vrijednosti; i (3) sredstvo razmjene. Novac je vrlo staro pomagalo, ali je poimanje da je to pouzdan artefakt, neto to ovek moe prihvatiti bez pitanja i bez proveravanja, ali neto to se u istoriji novca pojavljivalo samo povremeno; zapravo je to poimanje stvoreno uglavnom tek u prolom veku. Svako novac doivljava na drukiji nain i nije nimalo udno da se ta miljenja razlikuju, pogotovo u svijetu razliitih kultura. Jasno razumjevanje procesa pranja novca jednako tako zahtjeva razumevanje prirode novca i njegove uloge. Novac se najee shvata kao gotovina. Koliko stvarno vredi jedan KM, dolar ili euro? Moda bi bolja definicija novca bila da je on sve ono to je opteprihvaeno kao nain podmirivanja trokova. Novac se pojavio hiljadama godina pre papira i kovanica, a nikada se nee saznati ko je doao na ideju da se nekom objektu odredi vrijednost i namjeni tako vano mesto u trgovini. Kao zamisao, novac moe imati bilo koji oblik. U razliitim vremenima, na razliitim mestima, novac moe biti gotovo sve to se moe zamisliti. Zato je sve to toliko vano za prevenciju pranja novca? Moramo biti svjesni da, iako veina procesa pranja novca obuhvata samo neke oblike novca, sve moe biti upotrebljeno u procesu pranja novca: dijamanti, zlato, kreditne kartice, dionice, garancije, rijetke kovanice, police osiguranja i jo mnogo drugih razliitih oblika novca. U ovom seminarskom radu smo obardili temu Pranje novca, posmatrali ovaj fenomen sa aspekta ekonomije, sa pravnog stajalita te analizirali dosadanje aktivnosti sprjeavanja pranja novca.

1. Siva ekonomija Blie odreenje pojma sive ekonomije oteano je nedostatkom podataka to proizlazi iz same njene priorode. Zbog toga ne postoji uope usvojena definicija sive ekonomije, pa se, u zavisnosti od cilja istraivanja i aspekta analize, obino opisuju pojedini segmenti ekonomske aktivnosti koji se po izabranom kriterijumu svrstavaju u odgovarajui koncept sive ekonomije. Tako se u literaturi najee navode fiskalni i statistiki kriterijum, zatim kriterijum trita i pravni kriterijum. Fiskalnim kriterijumom neformalni sektor, odnosno, siva ekonomija se ograniava na aktivnosti koje su u spuprotnosi sa preovlaujuim poreskim propisima i koje nisu prijavljene poreskim vlastima. To su aktivnosti koje se prikrivaju (skrivena ekonomija) radi izbjegavanja plaanja, odnosno radi utaje poreza (npr. skrivanje od poreskih vlasti dijela prodaje ili dijela ostvarenih prihoda). Statistiki kriterijum tretira aktivnosti koje bi trebalo da budu obuhvaene oficijelnom statistikom, ali nisu, i to zbog nepravilnog statistikog izvjetavanja. U pitanju mogu biti sluajne statistiko-tehnike greke ili namjerno prikrivanje podataka o ekonomskoj aktivnosti. Naime, zbog umanjenog prijavljivanja dohotka ili proizvoda, ili zbog uveanog prikazivanja inputa, dio aktivnosti ostaje statistiki neregistrovan. esto se dio ekonomske aktivnosti skriva radi utaje poreza, pa se onda taj dio ne iskazuje ni u statistikim izvjetajima. To su primjeri neevidentirane, neregistrirane ekonomije. Kriterijum trita istraivai koriste da naglase razliku izmeu plaenih i neplaenih aktivnosti, tj. izmeu aktivnosti iji se proizvodi razmjenjuju na tritu i onih koje se obavljaju mimo trita (paralelna ekonomija). Prema ovom kriterijumu, neformalni sektor obuhvata aktivnosti u

domainstvu, rad za samog sebe i volonterski rad. Ovaj kriterijum je relevantan naroito za visoko razvijene trine privrede u kojima po pravilu i nema legalnog neformalnog sektora u proizvodnim aktivnostima (nema regularnog netrinog privreivanja), pa se ove netrine transakcije smatraju neformalnim, neregularnim. U tom smislu se u visoko razvijenim zemljama prema pravnom kriterijumu termin neformalan koristi za aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonom, kao, naprimjer, distribucija droge, prostitucija, reketiranje, pljaka itd. (ilegalna ekonomija). Granice izmeu ovih kriterijuma nisu uvijek sasvim jasne. Imajui u vidu sve navedene kriterijume, moe se rei da se pod sivom ekonomijom u irem smislu podrazumijeva obavljanje ekonomske aktivnosti mimo relevantih pravnih normi (neformalna ekonomija) ili protiv zakonskih propisa (ilegalna ekonomija). Radi se o ekonomskim aktivnostima koje se, bar u nekim elementima ne deklariraju (nedeklarirana ekonomija), ne evidentiraju ili nepotpuno evidentiraju (neregistrirana ekonomija) i/ili ne oporezuju ili zbog poreza skrivaju (evazija). To su, dakle, ekonomske aktivnosti koje izmiu bar nekim komponentama drutvene regulative (neregularna ekonomija) ukljuujui i one aktivnosti koje su izriito zabranjene i ije je obavljanje vezano sa kriminalom (crna ekonomija). Za nelegalnu ekonomiju postoje razliiti nazivi, ekonomija u sjeni, suterenska ekonomija, paralelna, neregistrirana, formalna, nedeklarirana sve su to nijanse istog pojma, tzv. sive ekonomije, odnosno naini na koji se vara drava, od utaje poreza, preko zapoljavanja na crno, pa do verca i organizovanog kriminala. Siva ekonomija je dominantna pojava u ekonomijama u tranziciji i zemljama sa velikim poremeajima. Siva ekonomija je redovni pratilac tranzicije, spona izmeu starog sistema privreivanja, koji postepeno nestaje i novog koji te tek razvija. Problem neslubene ili sive ekonomije postoji i u najrazvijenijim zemljama, dakle i u uslovima kada je trina ekonomija visoko rangirana i gdje nema znaajnih institucionalnih praznina koje e poticati ili omoguiti rast nelegalne ekonomije. Razlika je samo u tome to su mjere za njeno suzbijanje efikasnije. Kako razrijeiti problem sive ekonomije pitanje je koje na nivou vlasti jednako mui razvijene i nerazvijene, bogate i siromane drave. 1.1. Pozitivne i negativne strane sive ekonomije 1.1.1. Pozitivne strane Iako se siva ekonomija obino javnosti predstavlja kao negativna pojava, jer zbog njenog postojanja drava gubi dio javnih prihoda, ipak, njeno postojanje, sa aspekta ukupne ekonomske aktivnosti, nije beskorisno. Moglo bi se rei da postojanje sive ekonomije otvara pitanja antagonizma javnih i privatnih interesa, zatim raspordjele i preraspodjele, te politike i ekonomije. Postojanje sive ekonomije u visokom procentu, u istinski demokratskoj zemlji, uvijek e za to initi odgovornim i graane i vlast. Neprihvatljivo je objanjenje u zemlji sa visokoim nivoom sive ekonomije po kome su graani skloni sivoj ekonomiji, a vlasti su demokratske i kao takve nemone da suzbiju sivu ekonomiju. Plaanjem javnih prihoda u demokratskoj zemlji, graani na racionalniji nain kupuju javne usluge i plaaju cijenu upotrebe javnih dobara. Vlasti bi morale da shvate, ako su demokratske, da se plaanjem javnih prihoda ne plaa danak vlastima, nego se kupuje to vlasti treba da proizvedu kroz javne institucije. Pozitivne strane sive ekonomije su: rast zaposlenosti, smanjuje socijalne protivrjenosti, poveava stepen koritenja resursa,

rast ukupne ekonomske aktivnosti, poboljava strukturu ponude, poveava prihode stanovnitva, poveava potronju, razvija preduzetniku inicijativu, indirektno ubrzava tranziciju.

1.1.2. Negativne strane Zbog potojanja pozitivnih strana sive ekonomije, bilo bi pogreno shavatiti da njene negativne strane ne postoje, a pogotovo da je nepotrebna akcija na njenom smanjenju i ogranivanju. Siva ekonomija ima katastrofalne dugorone posljedice po jednu zajednicu. Njen visok nivo ukazuje na nefunkcionisanje sistema u svim dimenzijama. Pokazuje se da je postojanje drave i njenih institucija nepotrebno, a sistem vrijednosti odreene zajednice poinje izlaziti izvan okvira koje je postiglo civilizovano drutvo. Siva ekonomija je pojava koja svojim dugotrajnim djelovanjem i iranjem unitava sve dravne institucije i vrijednosni sistem civilizovanog drutva. Upravo zbog toga se i daje veliki znaaj borbi protiv sive ekonomije. Negativne strane sive ekonomije su: smanjenje javnih prihoda, oteano funkcionisanje javnih institucija, ugroava standard korisnika budeta, ubrzava socijalno raslojavanje, umanjuje autoritet politike vlasti, poveava poslovnu nedisciplinu, podstie konstituisanje mafije, ugroava pravni poredak, dugorono neracionalna upotreba resursa, poveava konkurentnost nelegalnog sektora u odnsou na legalni.

1.2. Uzroci sive ekonomije Postoje brojni uzroci za pojavu sive ekonomije. U literaturi se najee navode visoki porezi i rigidna privredna regulativa, sa jedne strane, a sa druge strane, finansijski problemi u poslovanju, velika nezaposlenost i nizak ivotni standard pojedinih slojeva stanovnitva. Meutim dublji uzroci za ekspanziju sive ekonomije obino lee u samom privrednom sistemu. Ovaj sistemski uzrok posebno je izraen u privredama u tranziciji, budui da u periodu transformacije privrednog sistema i normativnog ureivanja trinog privreivanja, pojedine institucije sistema loije funkcioniraju sve do ustanovljavanja i stabilizovanja novih institucija. Ovo je od posebno znaaja za sivu ekonomiju u Federaciji BiH, u kojoj je proces tranzicije zapoet u izuzetno tekim unutranjim i spoljnim uvjetima zbog agresije na Bosnu i

Hercegovinu, to je oteavalo ili onemoguavalo konstituiranje i normalno funckioniranje pojednih institucija sistema. Moe se rei da siva ekonomija nastaje kao posljedica specifinog odnosa ekonomskih aktera i institucija privrednog sistema. Uzroke za pojavu sive ekonomije koji lee u samom privrednom sistemu nazivamo ekonomskim faktorima sive ekonomije, a uzroke koji su vezani za ponaanje pojedinih kategorija ekonomskih aktera nazivamo psiholokim fatorima. Najznaajniji i najbrojniji uzroci su, svakako, ekonomske prirode. Oni se najee klasificiraju u tri grupe: rigidna regulativa; neefikasnost poreskog stanja; strogost sankcija i efikasnost zakonodavstva. 1.3. Oblici sive ekonomije Siva ekonomija se pojavljje u razliitim oblicima, a prema naim saznanjima i za pretpostaviti je da su najrairaniji oblici sive ekonomije grupisani u est oblasti u FBIH slijedei: Oblast prometa robe i usluga: nelegalan uvoz i izvoz, stavljanje u promet neevidentirane domae i inozemne robe, stavljanje u promet robe bez dokazanog porijekla, rad bez rjeenja o minimalnim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti, stavljanje u promet robe bez dokaza o plaenoj carini, akcizi ili porezu, neaurno i nepotpuno voenje poslovnih knjiga, neolvateno obavljanje prometa robe i usluga, zadravanje robe van prometa iz pekulativnih razloga, promet robe preko neovlatenih institucija bez plaanja poreza, naturalni oblici razmjene bez registriranja kupoprodajnih transakcija i dr. Oblast platnog prometa: stvaranje nelegalnog trita novca van poslovnih rauna uesnika platnog prometa, postojanje dvojnog sistema plata pri emu se u poslovnim knjigama prikazuju nie plate zbog plaanja obaveza, a dodatno se isplauje dio plate u gotovini na koji se obaveze ne plaaju, isplata plata u gotovini koja ne potie sa rauna, uslovljavanje prodaje robe gotovinskim plaanjem, prodaja za gotovinu bez evidentiranja i plaanja poreza i doprinosa, povlaenje gotovog novca iz platnog prometa i obavljanje gotovinskih plaanja na sivom tritu. Oblast prometa robe i usluga: nelegalan uvoz i izvoz, stavljanje u promet neevidentirane domae i inozemne robe, stavljanje u promet robe bez dokazanog porijekla, rad bez rjeenja o minimalnim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti, stavljanje u promet robe bez dokaza o plaenoj carini, akcizi ili porezu, neaurno i nepotpuno voenje poslovnih knjiga, neolvateno obavljanje prometa robe i usluga, zadravanje robe van prometa iz pekulativnih razloga, promet robe preko neovlatenih institucija bez plaanja poreza, naturalni oblici razmjene bez registriranja kupoprodajnih transakcija i dr. Oblast platnog prometa: stvaranje nelegalnog trita novca van poslovnih rauna uesnika platnog prometa, postojanje dvojnog sistema plata pri emu se u poslovnim knjigama prikazuju nie plate zbog plaanja obaveza, a dodatno se isplauje dio plate u gotovini na koji se obaveze ne plaaju, isplata plata u gotovini koja ne potie sa rauna, uslovljavanje prodaje robe gotovinskim plaanjem, prodaja za gotovinu bez evidentiranja i plaanja poreza i doprinosa, povlaenje gotovog novca iz platnog prometa i obavljanje gotovinskih plaanja na sivom tritu. Oblast kreditno monetarnog sistema i bankarskog poslovanja: neregistrirano unoenje i iznoenje inozemnog novca, formiranje sivog trita deviza, kreditiranje mimo bankarskog sistema, nenamjensko koritenje kredita, usmjeravanje novca u pekulativne radnje.

2. Historija pranja novca Postupak pranja novca prvi je osmislio uveni ikaki gangster Al Capone. Koristio se lancem legalnih automatskih praonica rublja koje su radile na kovanice. Gotovinu prikupljenu kockom, prostitucijom i krijumarenjem alkohola jednostavno bi dodao na hrpu novca prikupljenu iz praonica i prikazao je kao legalnu zaraenu. U Hrvatskoj je ta metoda modernizirana na poetku tajkunizacije. Zna se, ali je bilo teko dokazati, da su mnogi listovi kupovani ili pokretani najee zbog pranja novca-prodaja novina lako se mogla prikazati znatno veom od stvarne, a broj neprodanih primjera znatno manjim, to je omoguavalo da se ne ba zakonito steen novac legalizira. Izraz pranje novca prvi put je spomenuo Britanski dnevnik The Guardian 19. travnja 1973., u teskstu o 200.000 amerikih dolara namijenjenih izbornoj kampanji amerikog predsjednika Richarda Nixona. Jednu od metoda pranja novca detaljno je objasnio kanadski pravnik Donovan Blakeman, koji je 1980te godine vodio financije meunarodnih trgovaca narkoticima. U operaciju je bilo ukljueno 11 off-shore kompanija na Kanalskim otocima, Nizozemskih Antilima, u vicarskoj. Liberiji i Britanskim Djevianskim otocima, te tri kompanije za trgovinu nekretninama u Palm Beachu na Floridi i u Kanadi. Blakeman je osobno iznosio novac i ekove od prometa drogama i polagao ih na off-shore bankovne raune. Ilegalno iznoenje velikih koliina novca iz zemlje, mukotrpno je i nepraktino. No internet nudi nove, jo nesagledive mogunosti, jer se moe poslovati lektronski, bez fizikog napora. Borce protiv pranja novca najvie brine digitalni novac, i sav oblik elektronske zamjene novca. 1 Jedno od najpoznatijih imena u domenu eonomskih pronevjera, jeste, zasigurno Al Capone. Njegovo ime je postalo glavna asocijacija na kriminal, podzemlje, gangstere i mafiju. Al Capone mafija, biznismen, zabavlja i ulickani kriminalac.Alphonse Gabriel Capone (Brooklyn, New York, 17. januara 1899. Miami Beach, Florida, 25. januara 1947.), ameriki kriminalac i mafija.Bio je etvrto dijete od devetero brae1

Nedjeljni vjesnik, 25.lipanj.2000g.

i sestara. Capone je priznao utaju poreza i iskoritavanje prohibicije.Kasnije je izjavio da je imao dogovor sa sucem da e odleati samo 2,5 godine. Nakon novog suenja 18. oktobra 1931. godine Capone je osuen na 11 godina u federalnom zatvoru i 50 000 $ novane kazne. Sudski trokovi su ga kotali 7692 $ i morao je platiti 215 000 $ poreza. Zbog albe je poslan u okruni zatvor Cook, a nakon to je alba odbijena, poslan je u Alcatraz na obali San Francisca. Kaznio ga je njegov posao.2

2

http://poduzetnik.ba/aktuelno/

3. Pojam pranja novca Pranje novca je proces kojim se eli zametnuti trag pravog izvora nezakonito steenog novca, pru emu se iskoritava finansijski, a sve ee i nefinansijski sektor i struke.3 Proces pranja novca obuhvaa:4 Prikrivanje prave prirode i izvore novca Pretvorba i prijenos imovine u smislu prikrivanja njezina protuzakonita podrijetla Posjedovanje i upotrebu imovine proizale iz kaznenog djela Poveznost, pokuaj pomaganja, pomaganje, poticanje te omuguavanje izvrenja bilo koje od navedenih radnji Nije neobino da se ba u SAD-u 1986. godine odigrala legislativna premijera, tako da je u dravi Washington donesen Zakon o pranju novca, koji je strogo kanjavao svako neprijavljivanje gotovinskih novanih transakcija veih od 10.000 dolara. Inae, u literaturi se spominje da je izraz pranje promovisao londonski The Guardian pre trideset godina u vezi s poznatom Nixonovom aferom Watergate, a radilo se o iznosu od 200.000 dolara, predvienih za finansiranje amerike republikanske predizborne kampanje. Poetkom 1980-ih godina spomenuti izraz nalazimo i u dokumentima Vijea Evrope. S obzirom na to da se proces pranja novca po pravilu zbiva u tri faze te se nerijetko protee preko meunarodnih granica, u emu sudeluju manje ili vee grupe ljudi stvorene ad hoc ili za trajnije dijelovanje, a prethodi mu razliitost predikatnih kaznenih dela, sve to jasno upuuje na sloenost samog procesa pranja novca. Upravo se zbog tog razloga u literaturi pojavljuju razliite definicije pranja novca, bilo od domaih ili straniha utora, od kojih neke navodimo: Pranje novca oznaava aktivnost usmerenu na prikupljanje nepoteno ili nezakonito steenih prihoda putem doputenih poslova (Vukeli, 1994:29). Pranje novca moemo najkrae definisati kao pretvaranje ilegalno ostvarene dobiti u prividno legalnu (Novoselec, 1996:41). Pranje novca obuhvata djelatnosti usmerene na prikrivanje imovinske koristi ostvarene kriminalnim delom, ukljuivanje, deponiranje i drugo raspolaganje tim predmetima (novcem, vrijednosnim papirima, draguljima i dr.), uz stvaranje privida legalne steenosti tih predmeta (Giunio, 1998:40). Pranje novca je finansijska transakcija stvorena za promicanje odreenih nezakonitih aktivnosti ili za prikrivanje dobiti iz nezakonitih delatnosti (DeGabrielle, 2001:192). Termin pranje novca odnosi se na promjenu oblika nezakonito steenog novca tako da izgleda legalan. Osim toga, to je prikrivanje nezakonitog izvora prihoda ili njegovo korienje (Claessens, 2000:22). Tradicionalno se pranjem novca smatra (odvojeno od ostaloga) ienje prljavog novca proizaloga iz nezakonitih aktivnosti koje su u kolektivnoj svijesti vjerovatno povezane s prodajom droge (Lilley, 2000:1).

3 4

Sonja Cindori: Sustav za sprjeavanje pranja novca, Ured za sprjeavanje pranja novca, Zagreb, 2007. Prema: Smjernice za provoenje Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma za obveznike u nadlenosti hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, 2005

3.1. Faze u pranju novca5 1. Plasiranje (engl. Placement): u prvoj fazi glavnu ulogu imaju ljudi (fizika ili pravna lica) U ovom koraku launderer ubacuje prljavi novac u legitimne finansijske institucije. To je najee preko bankarskih depozita, novanih depozita, ili elektronskim transferom novca u razliite zemlje.Plasiranje zapravo predstavlja fiziko odlaganje sredstava steenih kriminalom. Ovo je najrizinija faza pranja novca, zbog velike sume novca koja je prilino uoljiva. Banke su dune prijaviti ovakve transakcije, transakcije visokih vrijednosti. 2. Oplemenjivanje: ova faza se naziva jo i pretresanje ili mijeanje. Oplemenjivanje novca podrazumjeva koritenje novca u razliitim transakcijama u kojima novac mjenja svoj oblik i na taj nain ga je jako teko slijediti.Perai brojnim transakcijama poinju prikrivati trag pravog izvora novca. Ova faza se moe realizovati u vidu interbankarskih transfera, transfera sa razliitih rauna iz razliitih drava. Sama priroda oplemenjivanja omoguuje pronalazak odreenih obiljeja koja upuuju da se radi o novcu koji ne potie iz legalnih transakcija. To su finansijske transakcije koje nemaju loginog opravdanja, i obino nastaju kao rezultat kupovine i prodaje dobara, uz honorare i provizije posrednicima. To mogu biti i rauni koji su stvoreni od drugih manjih rauna, rauna izmeu kojih ne postoji veza. Osnovni cilj peraa novca jeste prikrivanje pravog izvora novca, profit za njega predstavlja sekundarni motiv. U ovoj fazi bitnu ulogu imaju i offshore kompanije. Ova tri se osnovna koraka pojavljuju odvojeno, ali se mogu desiti i simultano ili zajedno. Zavisno od potreba kriminalne organizacije oblikuje se nain koritenja ovih nivoa. Osnovni posrednici u procesu pranja novca u Bosni i Hercegovini, ako i svugdje u svijetu, jesu, upravo banke kao finansijske ustanove i one su najosjetljivije na pranje novca u nivoima plasiranja i uslovljavanja. 3. Integracija: u fazi integracije novac ponovo ulazi u finansijske transakcije u legalnom obliku. Novac izgleda kao da potie iz legalnih transakcija. Ova faza moe ukljuivati konani bankarki transfer na raun na ime neke lokalne kompanije, a novac potie iz 3.1.1. Tax Havens i Offshore banke Perai novca nastoje svoje aktivnosti obavljati u dravama u kojima postoji nekoliko slabih mjera za sprjeavanje pranja novca. Najvei izvor za pranje novca, predstavljaju, upravo, financial havens i offshore centri koji su nastali kao biznis za servisiranje potreba nekolicine privilegovanih ljudi. offshore banka moe biti banka bilo gjde u svijetu koja prima iskljuivo depozite nerezidenata. Obino kada se govori o offshore bankarstvu, prva pomisao je na Karibe, ali postoje hiljade lokacija u svijetu koje nude takve vrste usluga. Offshore centri su dom za preko 5.000 milijardi $ imovine- 1.000 milijardi $ u vidu bankarskih depozita i 4.000 milijardi $ u vidu dionica, obveznica, realne imovine.6 Kajmanska ostvra, jedan od najvanijih offshore centara, su peti po veliini finansijski centri, odmah iza Londona, New Yorka, Tokija i Hong Konga. Nalazi se preko 570 banaka sa depozitima u vrijednosti 500 milijardi $.5 6

Prema: ameriki ured za sprijeavanje pranja novca FinCEN http://www.offshorebankingtoday.com/

Tokom prole decenije, mnoge zemlje sa ogranienim resursima i bez bitnih ekonomskih prilika, su realizovale svoje sekonomske i finansijske ciljeve, postavi offshore centri za utaju poreza i pranje novca. Oni imaju jako niske stope poreza, ili uope ne postoje porezi, to je jako zanimljivo za investitore, vlasnike kompanija i obine graane, kojima je u cilju da smanje stope poreza na dobit i koji ne smatraju utaju poreza u drugoj dravi krivinim djelom. Ovi centri jo nude alate koji su dostupni nerezidentima i koji su krirani da bi se izbjegli zakoni, koji su nametnuti u drugim zemljama.

Slika 1. Proces obavljanja poslova preko offshore kompanija7

Izvor: www.kgn.com/p72.asp

3.2. Tipologije pranja novca Razliite metode, tehnike i naini koji se koriste za pranje novca nazivaju se tipologije pranja novca. Metodi koje koriste kriminalci se razlikuju u razliitim zemljama zbog velikog broja karakteristika ili faktora koji su specifini za svaku zemlju, njenu privredu, finansijski sistem, sistem PDV-a, nain implementacije zakona i stepen meunaraodne saradnje. Metodi se konstantno mjenjaju, jer perai novca su se kroz historiju pokazali jako kreativnim, im Policijski organi otkriju jedan metod, kriminalci pronau novi. FATF- meunarodna radna grupa za sprjeavanje pranja novca je objavila razne redove o metodama pranja novca. Ostala regionalna tijela slina FATF-u, obezbjeuju informacije o tipologijama pranja novca koje se primjenjuju u njihovim dravama. Razmjena ovih tipologija izmeu Finansijsko obavjetajnih jedinica FIU je dobro sredstvo za efikasnu borbu protiv pranja novca. Osnovni cilj ovih informacija jeste da se stvori jasna slika o fenomenu zvanom Pranje novca. Primjeri uobiajnih metoda pranja novca:87

www.kgn.com/p72.asp

Nominess: jedna od najee koritenih metoda pranja novca i skrivanja kapitala. Obino perai novca koriste lanove porodice, prijatelje da izvravaju transakcije u njihovo ime. Strukturiranje ili smurfing: Mnogi pojedinci polau gotovinu ili kupuju nakovne mjenice kod razliitih institucija, ili jedna osoba vri transakcije u iznosu koji je manji od onog koji mora biti prijavljen FOO- u, a gotovina se prebacuje na centralni raun. Kupovina kapitala sa gomilom gotovine: Pojedinic kupuju vee premete kao to su automobili, brodovi, nekretnine, umjetnine drago kamenje. Kapital moe biti preprodat za dalje pranje sredstava steenih kriminalom. Pozajmica od banke: Koristei ovaj metod, kriminalac daje svom saradniku iznos nelegitimnog novca, a saradnik priprema papirologiju za hipotekarni kredit za kriminalca u istom iznosu, ukljuujui svu ili potrebnu dokumentaciju. Legitimno poslovanje/ Co- mingling sredstava: Kriminalne grupe ili pojedinci mogu preuzeti ili investirati u poslovanje koje uobiajeno koristi veliki gortovinske transakcione iznose kako bi pomjeali neligitimno steena sredstva kriminalnim putem sa onim koji potiu iz legitimnog poslovanja. Sauesnitvo banke: Sauesnitvo banke se deava kada je zaposlenik u banci umjean u olakavanje dijela procesa pranja novca. Usluge novca: Pojedinci esto koriste sredstva steena kriminalom za kupovinu stranih valuta kako bi ih mogli prebaciti na offshore bankovne raune bilo gdje u svijetu. Krijumarenje valute: Sredstva se pomjeraju preko granica kako bi se prikrio njihov izvor i vlasnitvo, i kako bi izbjegli izlaganje zakonu i sistemu koji snima ulaz novca u finansijski sistem. Elektronksi transfer sredstava: Sredstva se alju elektronskim putem iz jednog grada u drugi ili iz jedne zemlje u drugu kako bi se izbjegao fiziki transport valute Kockanje u kazinima: Osobe gotovinom kupuju ipove u kazinima, nakon nekoliko klaenja, kockar vri isplatu ostatka ipova i trai ek od kazina. Poreske utaje: u zavisnosti ko vri utaju poreza ova tipologija ima tri podgrupe: 1. Firma zadnji veleprodavac 2. Firma zadnji velekupac 3. Tree lice ili grupa lica Sumnjive transakcije: Sumnjiva transakcija je svaka transakcija za koju obveznik ili nadleni organ procjeni da u vezi sa transakcijom ili osobom koja obavlja transakciju postoje osnovi za sumnju na poinjene krivinog djela pranje novca ili finansiranje teroristikih aktivnosti, odnosno da transakcija ukljuuje sredstva koja su proizila iz nezakonitih aktivnosti9

8

Sinia Karan: Pranje novca i finansiranje teroristikih aktivnosti, Pravni, institucionalni i meunarodni okvir za Bosnu i hercegovinu sa posebnim akcentom na tipove FIU, te FOO-a (SIP-a) Bosne i Hercegovine, sarajevo, 2006 9 Bjelopoljak Sehija: Spreavanje pranja novca u Bosni i Hercegovini, Diplomski rad, Banja Luka, 2009

3.2.2. Pranje novca u meunarodnom finansijskom poslovanju Poseban oprez se mora meunarodnim poslovnim trgovinskim transakcijama dolara godinjih banarskih robne trgovine. posvetiti finanijskim instrumentima sa kojima se rukuje u transakcijama, ali i onim instrumentima koji su povezani sa gdje dominiraju akreditivi koji predstavaljaju oko 100 milijardi obaveza, a preko akreditiva se realizuje oko 60% meunarodne

3.2.2.1. Meunarodna trgovina Pranje novca se smatra ilegalnom aktivnou koja se ogleda u transakcijama uvoza i izvoza roba po cijena ili vrijednosti koje se bitno razlikuju od uobiajnih transakcija takvom robom. Obino nadlene vlasti ne mogu odrediti da li je rije o pranju novca, koji je steen nezakonito kao ni pozadinu transakcije. Najee se ove transakcije obavljaju sa zemljama gdje nadleni autoritet nisu dovoljno osposobljeni, u kojim aje zakonodavstvo nedoreeno i ne postoji efikasan mehanizam sprjeavanja pranja novca. Osnovna karakteristika ovakvog pranja novca jeste iskazivanje lanih vrijednosti robe na carinskim deklaracijama. Iskazana vrijednost robe je precjenjena ili potcjenjena i nesrazmjerna trinoj vrijednosti po kojoj se robainae razmjenjuje. Robe koje se prometuju na ovaj nain su duhan, alkoholna pia tekstil, plemeniti metali i skupocijeni automobili.10 Vanjskotrgovinske transakcije vezane za pranje novca nije lako otkriti, upravo, zbog injnice da lica jkoja sudjeluju u ovom redovno izmiruju porez. Jedan od moguih naina borbe protiv pranja novca jeste edukaciha carinskih slubenika, uspostavljanje saradnje i transfer informacija izmeu nacionalnih carinskih uprava. Ako je vrijednost robe, iskrivljeno iskazana, tj ako je via ili nia od trine vrijednosti sudionici u ovom poslu koji iskazuju netano vrijednosti robe nanose tete dravnom proraunu za pozamane iznose. Osnovni motiv za ovo jeste ostvarivanje ekstra profita i plaanje manjeg poreza. Pogreno svrstavanje robe prema tarifnoj oznaci moe biti rezulatat pogrenog deklariranja robe. Uvoznik moe pogreno deklarirati robu prema porijeklu, namjeni ili stanju robe, i u tome mu mogu pomoi i carinski uposlenici. Procjena sive ekonomije bazirana je na stroijim pravilima o porijeklu robe i analizi svih ostalih saznanja iz razliitih izvora. U BiH je pokuano procjeniti obim sive ekonomije u spoljnotrgovinskoj razmjeni: a) CAFAO je 2002, godine sinio informaciju o velikom neregistriranom i podcjenjenom uvozu. b) Carinska Uprava FbiH je napravila studiju o potcenjenosti uvoza u Federaciji. Rezultati studije pokazuju da je zabiljeen gubitak prihoda carina od oko 108,5 miliona KM godinje, to uz stopu od 8% daje podcjenjenost uvoza oko 1,3 milijarde KM. c) Prema studijama MMF-a pretpodtavlja se da ja ze 2001. godinu neregistrirani uvoz iznosio 30% a neregistrirani izvoz 7%. Potroaka dobra su obuhvaena neregistriranoim uvozom, a neregistriranim izvozom obuhvaena su visokotarifna potroaka dobra.

3.2.2.2 .Prevare sa finansijskim instrumentima Prevare, kao i pronevjere u meunarodnim poslovnim finansijama, ukljuujui i lou i10

Neregistrirana (siva) ekonomija (NOE) u FbiH- analiza, Federalni zavod za programiranje zavoda, Sarajevo, 2008

nekorektnu poslovnu praksu, su mogue u raznim vidovima i to: manipulacijama, falsifikovanjem dokumenata, izmenama podataka ili isprava, prikazivanjem tuih sredstava kao svojih, primanja uplata sredstava za nepostojeu robu, prodavanje iste robe dva ili vie puta, isporuka robe koja je slabijeg kvaliteta, izbegavanja isplate tete i osiguranja, lani zahtevi za odtetu namernim oteenjem robe, zadravanjem uplaenih avansa bez isporuke robe, aktiviranjem datih garancija i obezbeenja bez pravih razloga, naplatom prije ugovorenog roka, skrivanjem dokumentacije koja utie na sadrinu transakcije i njeno kasnije vrednovanje, kao i knjienje bez pratee dokumentacije (obrade nepostojeih stavki) itd. Posljednjih nekoliko godina dosta se uje o instrumentima prvoklasnih banaka (prime bank instruments) to se prevashodno odnosi na garancije prvoklasnih banka, note prvoklasne banke i stand by akreditive, ali i neke druge bankarske proizvode. Uestale su prevare sa ovim (falsifikovanim ) instrumentima koji se navodno nude kao prilika za dobru investiciju sa visokim prinosom, bez rizika i uz veliki diskont ( koje se o dospeu mogu naplatiti u punom iznosu ili mogu da poslue kao kolateral za neku drugu transakciju) zato to je njihovom sadanjem vlasniku hitno potreban gotov novac. Navodi se i da se ovi instrumenti vanbilansno emituju od strane banaka kako bi prikupile dodatni kapital i izbjegle odreena ogranienja, pa tako nisu voljne da javno priznaju njihovo postojanje, ali da e ovi instrumenti biti u svakom sluaju isplaeni od strane banaka koje moraju da vode rauna o svojoj reputaciji. Cilj prevaranta je da se partner uvue u transakciju i da se na ime otkupa ovih instrumenata izvue to vie novca. Ponueni instrumenti deluju vrlo vjerno i bilo je ve vie sluajeva da su otkupljeni. Zato se preporuuje da se pokae duan oprez kod ovakvih ponuda i da se svaka provjeri prethodno sa bankom koja je izdala instrument, odnosno sa centralnom bankom, a da se ponuau ne daju nikakava pisana dokumenta unaprijed (faks, pismo, pa ak ni vizit karta). Na meunarodnom tritu su se pojavili i lani akreditivi ije vrednosti dostiu velike iznose. Veinu ovakvih falsifikovanih instrumenata izdaju organizacije koje su banke samo po nazivu (nemaju imovinu, sedite, zaposlene), a obino su registrovane u nekoj zemlji koja ima liberalan reim (offshore) poslovanja ili uopte ne postoje. Ovde se tvrdi da akreditivi mogu da poslue kao kolateral za pozajmljivanje velikih iznosa novca (koji prevazilaze sumu iz akreditiva) zato to za njihovu isplatu garantuje banka, odnosno da se mogu brzo unoviti uz plaanje malog avansa (ili provizije), a po pravilu su dokumenti dati u pravno-tehniki nepravilno sainjenoj i jeziki komplikovanoj formulaciji. U meunarodnim finansijskim krugovima poznata je i tzv. Nigerijska ema (poznata i kao 419, prema broju lana krivinog zakona Nigerije kojim se ona sankcionie). Sutina je u tome da se (obino pismom ili faksom) nudi da odreena transakcija (povraaj preplaenih sredstava po osnovu napuhanih faktura po nekom ugovoru, obino u vezi sa izvozom nafte, ali i dvostruko plaenim iznosima, dobijenim nasleem...), samo proe preko rauna klijenta, zato to ponua to ne moe da direktno uradi, poto je vii slubenik Centralne banke ili dravne naftne kompanije, te da e se za ovu skromnu uslugu dobiti velika nagrada u procentu od milionske transakcije. Ukoliko se pokae inicijalni interes, sledi zahtev za davanje broja rauna i banke, ali i za uplatu malog avansa da bi cijela stvar krenula (pre svega podmiivanje inovnika i plaanje poreza i taksi) poto su sredstva ponuaa blokirana ili ba tog trenutka nema dovoljno, a zatim slijede novi i novi zahtevi, jer transakcija samo to nije realizovana... (ova prevara se i naziva prevara sa avansnim plaanjem provizije - advance fee fraud). Ponude poslova u ovim i drugim prevarantskim emama (engleski: scams) su vrlo matovite, broj varijacija je beskrajno veliki (ukljuujui i rudnike zlata i dijamanata), koriste se lana zaglavlja, lani dokumenti, falsifikovani peati, lana imena, a potpuno neovlaeno (da bi se dobilo na uvjerljivosti) prava imena ljudi na vrlo visokim poloajima.

3.2.2.3. Pranje novca u meunarodnom bankarskom sistemu Kao to je ve napomenuto, postoji vie definicija pranja novca (money londering). Tako se pranje novca definie kao operacija skrivanja ili preruavanja ilegalno ili prekomjereno steenih sredstava, time to se ta sredstva prikazuju kao legalno steena ili tako da nisu prekomjerena. Sutina svih definicija je da pranje novca, koje moe biti u raznim vidovima, odnosno putem raznih transakcija, predstavlja pretvaranje nelegalno steenih sredstava u sredstva koja imaju legalnu formu sticanja i raspolaganja. Pranje novca je veliki biznis ili, jo bolje reeno, prava industrija. Iz razumljivih razloga ne postoje tani podaci koliko se novca godinje opere u svetu, ali i od najskromnijih procjena zastaje dah. Prema procenama MMFa, u svetu se godinje opere izmeu 500 i 1.500 milijardi dolara. Po drugoj proceni, u pitanju je najmanje 590 milijardi dolara, a po treoj 1.000 milijardi dolara. U svakom sluaju, radi se o stotinama milijardi dolara. A kako i ne bi kada se procenjuje da je prihod tzv.organizovanog kriminala u 1996. dostigao 1.000 milijardi dolara (od ega je polovina stvorena u SAD). Dobit od finansijskog kriminala ozbiljno poslednjih godina konkurie trgovini drogom to se tie zaraivake sposobnosti. Novac se pere svuda u svijetu, s tim to se SAD smatraju najveim centrom pranja novca u svijetu, a Njujork svjetskom prijestolnicom. Paradoksalno je to da je najvea povika kada je u pitanju pranje novca na offshore centre i tzv. poreske rajeve (tax havens), kao i na neke manje zemlje, dok se najvei dio pranja novca obavlja upravo u razvijenim zemljama, zato to one u tom pogledu nude i najvee mogunosti. Informacije radi, u SAD je pranje novca kao kriminalni akt sankcionisano tek 1986.godine. Nedavno je otkriveno da je vie od 10 milijardi dolara poreklom iz Rusije (od ega deo otpada i na sredstva dobijena kao zajam od MMF-a) oprano preko Bank of New York i jo nekih zapadnih bankaka. Poreske slube razvijenih zemalja sastavile su svojevremeno listu zemalja i poreskih rajeva poznatih po tome to se u njima lako plasira prljavi novac, ne plaa porez i ne pita za porijeklo novca. Poznata amerika banka i finansijska kompanija Merrill Lynch procijenila je jo krajem 1995. da u bankama poreskih rajeva lei oko 1.500 milijardi dolara ili oko 15% bruto svetskog proizvoda. Na prioritetnoj listi centara za pranje novca, iz 1997, koju je sastavilo US Department of State (International Narcotic Control Strategy Report) nalaze se: Aruba, Kanada, Kajmanska ostrva, Kolumbija, Kipar, Nemaka, Hong Kong, Italija, Meksiko, Holandija, Holandski Antili, Nigerija, Panama, Rusija, Singapur, vajcarska,Tajland, Turska,V. Britanija, SAD i Venecuela. Koliko je pranje novca znaajna stavka u finansijskim tokovima pojedinih novoindustrijalizovanih zemalja u razvoju, moe da posvjedoi i procjena da se u Tajlandu godinje opere 28,5 milijardi dolara prljavog novca, to je ekvivalent oko 15% bruto drutvenog proizvoda. Tehnike pranja novca su brojne i prilagoavaju se konkretnoj situaciji, ali po miljenju poznavalaca ove oblasti postoji nekoliko tipinih ema. Tehnika usitnjavanja (smurfing) koja se zasniva na korienju velikog broja novanih depozita od kojih je svaki manji od onog za koji je propisana obaveza prijavljivanja (10.000 dolara u SAD). Ovi depoziti se deponuju kod raznih meusobno nepovezanih finansijskih institucija, da bi se zatim ukrupnjavali slivanjem na centralni raun (master account). Rauni se esto otvaraju pod lanim imenom. Strukturiranjem transakcija ispod nivoa propisane evidencije prometa sredstava preko mree sitnih ulagaa (tzv.trumfova) i prenoenjem preko vie bankarskih rauna, gubi se trag u poreklo novca. Ovde spada i kupovina bankarskih zapisa, kreditnih pisama i trevelers ekova za manje sume. Pranje novca preko tzv. fasadnih (shell ili front) kompanija se esto koristi, pogotovo kada su u pitanju vee sume. Ovo se realizuje tako to prljavi novac stie kod povjerenika (trust u smislu finansijskog povjerenika ili staratelja nad aktivom) ili firme koja slui kao paravan u nekoj zemlji koja ne pravi previe pitanja o porijeklu ili jo uvek vae strogi principi bankarske tajne. Ova firma prebacuje novac drugoj firmi koja je obino u nekom offshore centru, a koju

zastupaju nominalni vlasnici ili lokalni advokati, da bi se zatim novac transferisao u banku u nekom od bankarskih poreskih rajeva. U zadnjoj iteraciji novac se ulae u neki legalni posao ili neku uglednu finansijsku instituciju, nerijetko u zemlji odakle je prljavi novac i potekao. to je vie firmi i banaka ukljueno i vie prebacivanja sa rauna na raun izvreno, to je porijeklu novca tee ui u trag. Ovde je kljuna uloga kompanija fasada koja nemaju nikakvu stvarnu poslovnu aktivnost, ve se koriste samo za otvaranje rauna u razliitim bankama i kasnije slue da se preko njih kroz fiktivne poslove prikae da su sredstva potekla iz legalnih transakcija. Dokumentacija koja prati ovakve transakcije (ugovori o zajmu, bankarske garancije, kupoprodajni ugovori, banakrski akreditivi i sl.) uglavnom je lana ili pravno manjkava. Trampa (bartering) ukradene domae robe za legalnu aktivu u inostranstvu uz odgovarajui diskont nije toliko sofisticirana, ali se i dalje iroko primjenjuje. Kupovina hartija od vrijednosti i raznih finansijskih derivata posredstvom brokera je vrlo jednostavna i srazmjerno ista transakcija. Dovoljno je da se, poto su poznate cene, naknadno saini ugovor o kupovini i prodaji futures-a i evidentira kod kooperativnog brokera, na koji nain se kreira prividno legalano steena dobit. Postoje i druge tehnike kao to je, na primer, kupovina ipova za kocku u kazinima za ke i zatim njihova zamjena ponovo na blagajni kazina za ek, a da kockari i ne okuaju sreu. Inae, industrija zabave je tradicionalno bila omiljeno stjecite peraa novca, zato to daju odreene usluge kao i banke (odobravaju zajmove, mijenjaju valute, vre prijenos sredstava). Tu je kupovina strane valute u manjima iznosima za turistika putovanja i njeno iznoenje iz zemlje preko mree turista ili pretplaivanje depozita za kreditne kartice ili kreiranje visokog kreditnog bilansa koji se brzo moe pretvoriti u gotovinu u bilo koje vreme i mjesto, a da reputacija firme emitenta kreditne kartice ne pobuuje nikakvu sumnju. Inae, u finansijskom sistemu perai novca pored banaka koriste nebankarske institucije kao to su: institucije za odobravanje potroakih kredita, hipotekarne korporacije, lizing kompanije, firme koje se bave izdavanjem kreditnih kartica, faktoring i forfeting kompanije, firme koje se bave robnom i kamatnom arbitraom, mjenjakim poslovima itd. Kao dobra ilustracija etapa u pranju novca moe da poslui sledea podjela Bank of England: 1. Etapa plasmana: Sredstva pribavljena nedozvoljenim aktivnostima deponuju se nekoj banci ili se koriste za kupovinu hartija od vrijednosti, odnosno aktive u irem smislu 2. Etapa presvlaenja: Deponovana sredstva i aktiva se transferie van granica zemlje, obino nekoj fasadnoj kompaniji. 3. Etapa integracije: Sredstva ulaze u legalne finansijske tokove preko fiktivnih faktura ili lanih naloga za otplatu zajmova. Slina je i podela po metodu ve maine na: 1. Fazu pretpranja kada sredstva ulaze u finansijski sistem ili zemlju gde je slabija kontrola porjekla novca. 2. Faza pranja kada se sredstva koriste za kupovinu legalne aktive. 3. Faza recikliranja u kojoj se sredstva u legalnom obliku vraaju u zemlju porekla. Pokazatelji sumnjivih transakcija vezani uz transakcije na i kroz bankovne raune11 1. Otvaranje rauna kada je klijentova adresa izvan lokalnog podruja bez oitog razloga 2. Raun sa velikim brojem malih gotovinskih uplata i malim brojem velikih gotovinskih isplata 3. Dredstva uloena na vipe rauna konsolidovanih u jedan i prebaenih izvan zemlje 4. klijent redovno koristi vie lokacija za ulaganje izvan klijentove lokalne poslovnice11

Pravilnik o podacima, informacijama, dokumentaciji, metodama, identifikacije i minimum ddrugih pokazatelja neophodnih za sprovoenje odredbi o sprjeavanju novca, Sl glasnik, br. 17/05, lan 28.

5. klijent preduzima viestruke transakcije istog dana iako to nije standard za tog odreenog klijenta 6. aktivnosti na raunu uveliko nadmauje aktivnost predvienu u vrijeme otvaranja rauna 7. neaktivni rauni odjednom se aktivno koristi 8. neobjanjivi transferi izmeu rauna trtki klijenta 9. viestruki ulozi na klijentov raun koje su izvrile tree strane 10. prenos na drugu banku bez davanja detalja o korisniku 11. davanje jesmtva ili bankovnih mjenica kao osiguranja za zajmove tree strane koji nisu ugovoreni pod trinim uslovima 12. veliki broj razliitih pojedinaca vre gotovinske uplate na jedan raun 13. povlaenje sredstava ubrzo nakon to su bila odobrena raunu 14. dranje dionica u tvrtkama koje nisu na listi u svrhu investiranja,a gdje banka nema saznanja o poslovanju koje vode te tvrtke 15. klijent zahtjeva zatvaranje rauna i otvaranje novih rauna na svoje ime ili na ime lana porodice bez ostavljanja papirnog traga 16. klijent zahtjeva priznanice za podizanje gotovine ili isporuku vrjednosnih papira koje se u stvarnosti nije dogodilo, aodmah nakon toga ulae ta sredstva mna istu banku 17. klijent trai izvravanje platnih naloga s netanim detaljima primaoca 18. klijent trai da odreena isplata bude rutiranja kroz nostro raune koje dri finansijska institucija ili na prijelazne raune umjesto na svoj vlastiti raun 19. zahtjev klijenta za prihvaanje ili ubiljeavanje na raunu kolateralnog jesmstva za zajam koji je nekozistentan s trinom stvarnou, ili odobravanje fiducijarnih zajmova za koje je ubiljeeno nominalno (papirnato) jemstvo na raunima Borba protiv pranja novca se sprovodi na nacionalnom i meunarodnom nivou, sa manje ili vie uspjeha. Uglavnom sve zemlje koje su znaajnije pogoene ovim fenomenom imaju posebne organizacije ili jedinice u vidu tzv. radnih grupa (task force) za borbu protiv pranja novca ili tzv. kriminala belih okovartnika (white collar crime). Neke od zemalja koje su poznate kao perioince su bile praktino i prinuene da formiraju ovakve grupe kako bi manifestovale svoju dobru volju. Od svih je svakako najpoznatija Finansijsko-akciona radna grupa za pranje novca (Financial Action Task Force on Money Laundering - FATF) osnovana 1990. iji su lanovi predstavnici 26 zemalja i dve meunarodne organizacije. Prema ovim preporukama, svaka zemlja bi trebala da preduzme mere u okviru svog zakonodavstva da se pranje novca sankcionie kao krivino delo, kao i da se omogui konfiskacija imovine steene pranjem novca. Posebno je istaknut znaaj uloge finansijskog sistema (banaka i nebankarskih finansijskih institucija) u borbi protiv pranja novca, zasnovane na identifikaciji komitenata i voenju evidencije, domainskom poslovanju finansijskih institucija, uz jaanje meunarodne saradnje na suzbijanju pranja novca. Ovdje bi trebalo pomenuti i Evropsku konvenciju o pranju, traganju i konfiskaciji prihoda iz kriminalnih poslova iz 1990.godine. Na nacionalnom nivou pojedine zemlje su formirale posebne jedinice za finansjske informacije (Financial Information Units) koje prikupljaju informacije o moguim sluajevima pranja novca. Tako u SAD postoji posebna organizacija (Financial Crimes Enforcment Network-Fin-CEN) koja je sastavni deo Trezora, sa budetom od 23 miliona dolara i preko 50 analitiara koji imaju pravo pristupa u sve komercijalne i vladine baze podataka u potrazi za sumnjivim transakcijama. Osnovno oruje za borbu protiv peraa novca je obaveza banaka i nebankarskih finansijskih institucija da prijave sumnjive transakcije, odnosno da prijave sve transakcije preko odreenog novanog iznosa. U EU je to 15.000 eura, a u SAD 10.000 dolara. S obzirom na to da su banke

tradicionalna meta peraa novca, dobar deo aktivnosti na sprjeavanju ovih transakcija je usmjeren prema njima. Tako je i jedan broj zemalja doneo svojevrstan Kodeks ponaanja banaka, zasnovan na prinicipu upoznaj svog klijenta (know your customer), odnosno postavio je neku vrstu standarda dobre poslvne prakse. Bankarima se posebno preporuuje da vode rauna o klijentima koji ne ele da daju uobiajene podatke kod otvaranja rauna (vrsta posla, ranije bankarske veze, ko su direktori) ili kod otvaranja rauna nema domicilnu adresu, niti eli da pokae dokumenta. Tu spadaju i klijenti za koje se ne moe utvrditi bive i sadanje zaposlenje, a koji vre velike transakcije ili klijenti koji ne daju svoje finansijske izvjetaje, odnosno daju finansijske izvjetaje koji su neuobiajeni za vrstu posla kojom se bave. U svakom sluaju, banakari moraju da budu uvek budni, a posebno da uvaju dokumentaciju o identitetu klijenata i izvode sa rauna, kao i poslovnu korespodenciju jo jedno odreeno vrijeme poslije zatvaranja rauna (preporuka je 5 godina). Bankarima se savetuje da budu oprezni i kod korespodentskih odnosa sa drugim banakama u zemlji i inostranstvu i da obrate panju na takve stvari kao to su velika frekvencija gotovinskih depozita, veliki priliv malih novanica koji nije uobiajen za lokaciju banke korespondenta itd. Mada inventivnost peraa novca nije za potcenjivanje, njihove mogunosti se ire sa razvojem tehnologije i komunikacija. Ve se mnogo govori o sajber pranju (cyber laundring) zasnovanom na elektronskom transferu novca koje je mnogo lake i bre od klasinog transfera. Ako postoji neto to perai novca mrze to je ke, tj. novac u fizikom obliku, jer je negov transport i skrivanje nona mora sa logistikog aspekta, uz uvek prisutan rizik da e kurir biti uhvaen. Sada pare plastike sa mikroipom (kartice tipa stored-velue cards) moe da zameni kofere novca. Tu su i pametne kartice (smart cards), a njihovo izadavanje se oekuje da e rasti. irenje Interneta, elektronske trgovine i plaanja daje za pravo glavnom savetniku Bank of Liechenstein, koji predvia da e za nekoliko godina pranje novca preko Interneta poprimiti zabrinjavajue razmere, tako da bi se ovim aspektom trebalo to prije ozbiljno pozabaviti.

3.2.3. Pranje novca zloupotreba informacionih tehnologija U okviru fronta nacionalne, regionalne i globalne borbe usmerene na iskorenjivanju organizovanog kriminala i poveanju stepena bezbednosti veliki znaaj posjeduju do sada relativno neistraene mogunosti suzbijanja pranja novca. U svemu tome su primarno znaajne aktivnosti nacionalnih vlada uz veoma rastui znaaj regionalne i multilateralne saradnje razliitih tijela i organizacija, to je trajna spoljno-politika i bezbjednosna orijentacija nae zemlje, vlade i demokratskih institucija . Donoenje saveznog Zakona o suzbijanju pranja novca je samo prvi korak, formalne prirode, koji za sobom povlai veoma znaajne unutranje i spoljnje obaveze koje e biti sve otrije izraene u formi implicitnih zahtjeva i obaveza, koje e morati da ispuni naa zemlja u procesu stabilizacije i pripajanja sa Evropskom Unijom (EU) i reintegracije u meunarodne finansijske institucije (Meunarodni monetarni fond, Svetska banka, Svetska trgovinska organizacija i druge). Zbog toga je veoma znaajno odrediti implikacije mehanizama i instrumenata suzbijanja pranja novca na sektore: a) banaka, b) finansijskih institucija i c) privrede. Uz rastuu saradnju na meunarodnom planu u ovoj sferi, mogue je unaprjeenje nacionalne bezbednosti i zatita nacionalnih interesa kao trajni strateki interes demokratskog drutva i civilnih institucija. Izraena nestabilnost savremenog svijeta u ekonomskom, politikom i drutvenom pogledu, uz unipolarni svetski poredak koji je potisnuo blokovske tradicionalne podele i hladni rat ali ga nije eliminisao, donijela je nove izazove. Jedan od svakako najveih izazova je pranje novca.

Ogroman napredak u razvoju informacionih tehnologija, internet, e-poslovanje, relativno jeftini informatiki resursi (mogunost nabavke personalnog raunara od strane pojedinca, zakup i usluge internet provajdinga), kao i ostvarivanje dugogodinjeg sna "kupovina iz fotelje" preko mree, uz posjedovanje platne kartice za plaanje elektronskim novcem, stvorili su i preduslove da se u glavama pojedinaca stvori ideja za zloupotrebu istih. Prethodno definisano okruenje kao jednu od bitnih determinanti ima i ekspanziju zloupotrebe informacionih tehnologija do nesluenih granica. Zbog toga, ali svakako ne samo zato, pranje novca prerasta od usko nacionalnog i eventualno regionalnog u primarni problem regionalne i globalne bezbjednosti koji e biti u fokusu svjetske politike tokom prvih decinija 21. veka. Uloga nacionalnih vlada u suzbijanju pranja novca je nezamjenljiva. Zaotravanje borbe protiv terorizma, sve bezoniji teroristiki akti, nove metode rada, ukljuivanje sve veeg broja informatikih strunjaka u rad teroristikih organizacija i grupa zahtevaju nove odgovore i kreiranje nacionalnih i koordiniranih meunarodnih strategija borbe u suzbijanju pranja novca. Snaan nacionalni finansijski, bankarski i regulatorni sistem i dravne institucije su zaloga efikasne borbe u suprotstavljanja pranju novca. Savremena borba protiv zloupotrebe informacionih tehnologija se odvija na vie frontova: nacionalnom, regionalnom i meunarodnom. Kreiranje nacionalne strategije borbe protiv pranja novca podrazumjeva izgradnju i ouvanje ljudskih prava i sloboda, institucija demokratskog drutva. Sutina je: drutvena zajednica jedino moe biti na strikno zakonskim osnovama bolje zatiena i bezbjednija od pojava pranja novca i zloupotrebe informacionih tehnologija u te svrhe. 4. Sprjeavanje pranja novca 4.1. Egmont grupa Egmont grupa je meunarodna mrea nacionalnih ureda specijaliziranih za borbu protiv pranja nezakonitih sredstava. Trajno podrava saradnju nacionalnih ureda, podstie meusobnu razmenu informacija i iskustava o moguim sluajevima pranja novca. U njenom je sastavu trenutno 101 nacionalna finansijska obavetajna jedinica koja se bavi sprjeavanjem i otkrivanjem pranja novca. Jedno od gotovo najvanijih postignua rada grupe jeste stvaranje zatiene internetske komunikacije. Egmontov meunarodni sigurnosni internetski web sistem omoguuje lanovima meusobnu komunikaciju putem zatienog e-maila, olakavajui praktinu i brzu razmjenu podataka u borbi protiv pranja novca. Iako to ne zamenjuje tradicionalne kanale koji slue za dobijanje dokaza za sudski proces, nadzornim slubama mogu osigurati korisne informacije u istrazi. Dakle, cilj je Egmont grupe stvaranje uslova za sigurnu, brzu i zakonski utemeljenu razmjenu informacija koja slui borbi protiv pranja novca i koja je usmerena na stvaranje mree u meunarodnoj saradnji ureda. U nastojanju za to veim protokom informacija koje pridonose otkrivanju pranja novca, Ured je potpisao Memorandume o razumevanju s uredima iz Slovenije, Belgije, Italije, eke, Paname, Litve, Makedonije, Libanona, Izraela, Bugarske, Rumunjske, Australije, Lihtentajna, Albanije, BiH, Crne Gore, Poljske, Hrvatske, Gruzije i Ukrajine. Korienje Inteligentnog informacijskog sistema Ureda obuhvata strategijsku i operativnu analitiku i vizualizaciju, s krajnjim ciljem detektovanja sumnjivih transakcija putem odreenih indikatora i dostavljanja obavetenja o sumnjivim transakcijama nadlenim dravnim tijelima radi daljnjeg postupanja, povezujui sumnjive transakcije s kriminalnim aktivnostima pojedinca, grupe ili organizacije, ukljuujui poznate metode pranja novca. 4.2. Konvencije o sprjeavanju pranja novca

S ciljem podizanja javne svijesti o pranju novca kao prijetnji koju organizirani kriminal postavlja drutvu, otkrivanja i spreavanja pranja novca kao uinkoviti instrument u borbi protiv organiziranog kriminala. Meunarodna zajednica je donijela niz konvencija, preporuka i smjernica. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihodropnih tvari, kojom se razmatra problem i odreuje nain borbe protiv narkotika oduzimanjem profita steenih od nezakonite proizvodnje i prometa narkoticima, te promovira meunarodnu saradnju drava lanica. Iako se odnosi samo na ogranien broj dijela, tj samo na promet droge12, Beka konvencija je vana zato to je prvi dokument kojimse kanjava pranje novca. Konvencija 141. Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenog kaznenim djelom (Strasburg, 1990.) koja propisuje obavezu oduzimanja profita iz vih nezakonitih djelatnosti te meunarodnu saradnju u zapljeni i podjeli oduzetih stvari. Najvaniji dio Konvencije jeste dio koji je posveen meunarodnoj saradnji. lanak 18. navodi uzajamnu obavezu, pomo pri istragama te usvajanje i primjenu privremenih mjera za zapljenu imovine, koja se odnosi na proceduralno pitanje o zahtjevima to ih lanice alju jedna drugoj, kao i na osnovu za odbijanje.13 Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenog kaznenim djelom te o finansiranju terorizma, u kojoj se: o Odreuje finansijsko-obavjetajna jedinica (Financial Intelligence Unit- FIU), obaveza osnivanja FIU i pristup informacijama o Odreuje mogunost odgode obavljanja domaih sumnjivih transakcija i meunarodna saradnje u vezi sa odgodom o Propisuje saradnja izmeu FIU radi prikupljanja, analize ili istraivanja relevantnih informacija o bilo kojoj informaciji koja bi mogla upuivati na pranje novca o Propisuje da FIU moe odbiti zahtjev za dostavom informacija, ako bi na taj nain bila ugroena kaznena istraga koja se sprovodi u zemlji u kojoj je zahtjev upuen, ili kad bi otkrivanje informacija bilo u sukobu sa interesima neke fizike ili pravne osobe. 40 + 9 Preporuka za finansijsku akciju kao tijela za promicanje mjera protiv pranja novca razvijenih zemalja svijeta. Neke od najvanijih preporuka se odnose na proiravanje kruga obveznika na nefinansijske institucije, identifikaciju stvarnog vlasnika, poduzimanje mjera dubinkse analize. Smjernice Vija EU o sprjeavanju koritenja finansijskog sistema radi pranja novca Njima se propisuje identifikacija stranke, dubinska analiza, verifikacija i nadzor klijenta stvarnih vlasnika, limiti koritenja gotovine, prepoznavanje povezanih, neloginih i sumnjivih transakcija, obveza izvjeivanja, zabrana objavljivanja informacija, maksimalna zatita djelatnika financijskih institucija od odgovornosti zbog odavanja informacija, osposobljavanje osoblja i upravljanje rizicima, voenje evidencije i statistike, nadzor i sankcije. Uredba 1781/2006 propisuje obvezu da informacije o nalogodavatelju prate transfer novca radi sprjeavanja, istraivanja i otkrivanja pranja novca te finansiranja terorizma. Cilj Specijalane preporuke VII FATF-a Elektroniki prijenos novca, jeste poboljanje transparentnosti svih vrsta prebacivanja novca elektronskim putem unutra zemlje i izmeu12 13

Prema Condemi i Pasquale Prema Condemi i Pasquale

zemalja. Ovom Odredbom se propisuje obaveza institucijama koje provode transakciju novca da uz svaki elektronski prijenos novca moraju biti navedene potpune informacije o osobi koja je dala nalog, njeno ime, adresu i broj rauna. Uredbom se i propisuje obaveza verifikacije svih prikupljenih podataka o davatelju naloga na temelju dokumenata, podataka ili ostalih dostupnih informacija. Meunarodni propisi regliu sprjeavanje pranja novca i finansiranje terorizma, ukljuujui pravni, finansijski i nadzorni aspekt. Respektujui injenino stanje da pranje novca i finansiranje terorizma mora biti zabranjeno, meunarodne konvencije, smjernice i preporuke propisuju oduzimanje profita iz svih nezakonitih djelatnosti, te definiu smjernice za regulisanje razmjenue podataka sa drugim dravama i kao birna subejkt naglaavaju meunarodnu pravnu pomo. 4.3. Preporuke Financijske su ustanove zbog njihove jedinstvene zadae u platnom sustavu zemlje u prikupljanju i transferu financijskih sredstava, sigurno kljuni imbenik u utvrivanju sluajeva nelegalnih transakcija. Vrlo je teko (a vjerojatno i nemogue) dati svekolike preporuke bankama za potpuno uspjeno suprotstavljanje pranju novca. William C. Gilmore (1995), profesor javnog meunarodnog prava sa Sveuilitu u Edinburghu, kotska, navodi nekoliko preporuka: Poznajte svoju stranku - banke se trebaju potruditi da saznaju pravi identitet svoje stranke i imati odgovarajue naine provjere bona fide nove stranke, Poslujte u skladu s propisima - rukovodstvo banke treba osigurati da se poslovanje odvija u skladu s visokim moralnim standardima, da se potuju zakoni i odgovarajua regulativa i da se ne ostvari usluga ako postoje opravdani razlozi da je rije o pranju novca. Suraujte s nadlenim tijelima za spreavanje protuzakonitih radnji - banka u svim sumnjivim sluajevima pranja novca treba u potpunosti suraivati s nadlenim tijelima i poduzimati odgovarajue mjere propisane zakonom. Posvetite panju osposobljavanju i informiranju zaposlenih - svi zaposleni u banci trebaju biti dobro obavijeteni o prihvaenoj politici banke, dosljedno provoditi odluke o obveznom utvrivanju pravog identiteta stranke i voenju odgovarajue dokumentacije o raunima, koju treba uvati najmanje pet godina kako bi se po potrebi mogao uspjeno utvrditi slijed pojedinanih transakcija. Narasli problemi prisutni u cijelom svijetu koji ne poznaju dravne granice zahtijevaju i globalna rjeenja. Iako je pranje novca svjetski problem, postoje znaajne razlike izmeu pojedinih zemalja. To se pogotovo jasno oituje kod zemalja u tranziciji. One zemlje koje su vie ukljuene u svjetske gospodarske tokove i koje su dobrano odmakle u procesu tranzicije (poput Maarske, Poljske ili Slovenije) imaju osjetno manjih problema u prilagoavanju svog novanog trita i bankarskih institucija nego zemlje koje kasne s tranzicijom (kao to su Albanija, Rumunjska ili Rusija) gdje su ti problemi mnogo izrazitiji. Spreavanje pranja novca nije samo borba protiv kriminala, ve nastojanje da se ouva integritet financijskih ustanova i financijskog sustava u cjelini. Meunarodno pranje novca temelji se na razlikama financijskih i bankovnih odredbi u zakonodavstvima pojedinih zemljama. Zbog toga je nuno to je vie mogue smanjiti te razlike, ako se ve one ne mogu u potpunosti ukloniti. Isto tako vano je i iznalaenje novih zakonskih rjeenja u borbi protiv pranja novca, stvaranje i razvoj novih

specijaliziranih slubi. U uspjenom spreavanju pranja novca vjerojatno je najbitniji daljnji razvoj meunarodne suradnja uz koritenje modernih i uinkovitih metoda. Inae e svi pojedinani napori donijeti slabe rezultate i prouzroiti velike trokove.

5. Pranje novca u BiH Pod pranjem novca Zakon o spreavanju pranja novca BiH smatra: a) zamjenu ili prenos imovine, ako je ta imovina steena kriminalnim radnjama, a u cilju prikrivanja ili zatakavanja nezakonitog porijekla imovine ili pruanja pomoi nekoj osobi koja je umijeana u takve aktivnosti u svrhu izbjegavanja zakonskih posljedica poinjenih radnji; b) prikrivanje ili zatakavanje prave prirode, mjesta porijekla, raspolaganja, kretanja, prava na ili vlasnitva nad imovinom ako je ta imovina steena kriminalnim radnjama ili inom sudjelovanja u takvim radnjama;

c) sticanje, posjedovanje ili koritenje imovine steene kriminalnim radnjama ili inom sudjelovanja u takvim radnjama; d) uestvovanje ili udruivanje radi izvrenja, pokuaja izvrenja, odnosno pomaganja, podsticanja, olakavanja ili davanja savjeta pri izvrenju bilo koje od navedenih. Obveznici u smislu Zakona o spreavanju pranja novca koji su duni postupati po istom su sljedei subjekti: banke, skladno zakonima o bankama, pote, investicijska i mirovinska drutva i fondovi, neovisno o pravnom obliku, burze, burzovne agencije i podrunice burzovnih agencija, kao i bilo koje druge pravne ili fizike osobe koje trguju novanim instrumentima, devizama, razmjenom, kamatnim stopama, indeksnim instrumentima, prenosivim vrijednosnicama i robnim fjuersima, osiguravajua i reosiguravajua drutva, kasina, kockarnice i drugi organizatori igara na sreu i posebnih lutrija, mjenjanice, zalagaonice, odvjetnici, raunovoe, revizori, te pravne i fizike osobe i lana 4. ovog zakona, agencije za privatizaciju, putnike agencije, agencije za nekretnine

5.1. Identifikacija klijenta

Posebno treba istai da su obveznici, u cilju provoenja mjera iz Zakona o spreavanju pranja novca14, duni da prije i tokom izvrenja odreenih transakcija identifikuju klijenta, dou u posjed informacija o klijentu, o transakciji i drugim informacijama koje se zahtjevaju Zakonom, a posebno u sljedeim sluajevima: Obveznik je duan obaviti identifikaciju stranke prilikom svake transakcije ili prilikom vie meusobno povezanih transakcija ija vrijednost iznosi ili prelazi 30.000 KM, Osiguravajue drutvo i druga pravna i fizika lica koja se bave posredovanjem pri prodaju polica ivotnog osiguranja, identifikaciju stranke vri kod poslova osiguranja ivota u sluajevima kada ukupni iznos pojedinanog obroka ili nekoliko obroka premije koje se trebaju platiti u roku od jedne godine iznosi ili prelazi svotu od 2.000 KM, ili ako isplata jedne premije iznosi ili prelazi svotu od 5.000 KM. Identifikacija se takoer vri i kada pojedinani obrok ili nekoliko obroka premije koji trebaju biti isplaeni u roku od jedne glodine rastu do ili preko iznosa od 2.000 KM. Identifikacija se uvijek vri kada je transakcija, stranka ili osoba sumnjive prirode.

-

Obveznici identifikaciju klijenta obavljaju pod uslovima i na nain koji je utvren propisima kojima se ureuje spreavanje pranja novca kao i drugim mjerodavnim propisima. Pri identifikaciji obveznici trebaju preduzeti sljedee radnje:

14

Zakon o spreavanju pranja novca I finansiranja teroristikih aktivnosti BiH, Slubeni glasnik BiH, br.53/09, GLAVA II

a) prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili provoenja transakcije utvrditi i provjeriti identitet klijenta kao i identitet stvarnog vlasnika na osnovu dokumenata, podataka i informacija pomou kojih se na nedvojben i pouzdan nain moe utvrditi identitet, b) preduzeti mjere koje e omoguiti provjeru i utvrivanje vlasnike strukture klijenta i stvarne kontrole nad klijentom kako bi se utvrdio identitet stvarnog vlasnika klijenta, c) pribaviti i uvati podatke i dokumentaciju na osnovu koje se utvruje identitet i faktor rizika klijenta, d) pri otvaranju rauna klijenta utvrditi svrhu otvaranja tog rauna i oekivano kretanje sredstava na raunu, podatak je li klijent zaposlen, kao i za poslove koje klijent obavlja ako je raun otvoren u spolovne svrhe, e) stalno pratiti poslovni odnos s klijentom, ukljuujui transakcije tokom tog odnosa ( odgovaraju li transakcije vrsti posla i rizika klijenta i informacijama kreditne institucije o tom klijentu ) te voditi evidencije i uvati dokumentaciju o praenju poslovnog odnosa, f) ako je mogue, prije uspostavljanja poslovne saradnje s klijentom, utvrditi razloge zbog kojih klijent prekida ugovorne odnose s drugom kreditno institucijom, g) paljivije obavljati identifikaciju klijenta koji je nerezident u smislu propisa kojima se ureuje devizno poslovanje, h) pri obavljanju transakcija klijenta koji je identificiran, a pomou tehnologija koje ne ukljuuju dirfektan kontakt, donijeti i primjeniti postupke kojima se omoguava prethodna provjera autentinosti i tanosti naloga za transakciju i autentinosti njihova posnosioca to se tie saradnje s drugim kreditinim institucijama, kreditna institucija bi trebala: a) pri uspostavljanju korespondentnih odnosa, posebno s kreditnim institucijama u inostranstvu, osnosno otvaranja rauna na temelju kontokorentnih odnosa, saraivati samo s onim kreditnim institucijama koje primjenjuju propise kojima se ureuje spreavanje pranja novca i spreavanje finansiranja terorizma te koje poduzimaju mjere za provedbu tih propisa, b) od osoba kojima je onda matino drutvo zahtijevati primjenu ovih smjernica u istom opsegu u kojem ih sama kreditna institucija primjenjuje, osim ako propisi drave podrijetla tih osoba to onemoguuju, te nadzirati primjenu ovih smjernica od strane tih osoba. Radi prikupljanja podataka i informacija o korespodentnim kreditnim institucijama, na temelju kojih se procjenjuje prihvatljivost navedenih kreditnih institucija za uspostavljanje poslovne saradnje, kreditne institucije bi trebale optim aktom propisati inioce koji e se uzimati u obzir pri procjeni pojedine kreditne intitucije, a to su bar sljedei: a) drava porijekla, b) informacije o lanovima uprave druge kreditne institucije, c) bankovne aktivnosti (vrste proizvoda i usluga), d) svrha otvaranja rauna, e) identifikacija treih strana koje e se koristiti tim raunom, f) informacije i aktivnostima i mjerama koje zemlja u kojoj je sjedite te kreditne institucije preduzima u borbi protiv pranja novca, g) podaci o nadzoru ( superviziji) nad kreditnim/finansijskim institucijama u toj zemlji. 5.2. Elektronsko bankarstvo kreditna institucija trebala bi smanjiti rizike kojima je izloena zbog oteanog provoenja identifikacije klijenata i nadzora nad transakcijama koje se obavljaju pomou tehnologije elektronskog bankarstva na najmanju moguu mjeru. Radi adekvatnog

upravljanja navedenim rizicima kreditna bi institucija trebala unaprijed uzeti u obzir i definisati sve vrste rizika kojima bi mogla biti izloena u ovom dijelu poslovanja te u skladu s time opim aktom propisati postupke i mjere za upravljanje tim rizicima, a naroito treba propisati: a) faktore rizika na temelju kojih e utvrivati prihvatljivost klijenta, b) nain identifikacije klijenta ( provjera dokumentacije, tanost naloga i autentinosti podnosioca), c) nain i vrstu kontrole nad transakcijama obavljenim primjernom elektronikog bankarstva ( adekvatno uspostavljeni sistemi za spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma). Kreditna institucija bi za potrebe ovog dijela poslovanja trebala osigurati primjenu tehnolokih rjeenja kojima se osiguravaju: nedvojbena identifikacija klijenta koji je korisnik elektronikog bankarstva, vjerodostojnost potpisanog elektronikog dokumenta, pouzdane mjere protiv krivotvorenja dokumenata i potpisa dokumenata, pouzdani sistemi koji su zatieni od preinaka i osiguravaju tehniku i kriptografsku sigurnost procesa upotrebe elektronskog bankarstva i ostale uslove u skladu s pozitivnim propisima kojima je ureeno to podruje poslovanja. 5.3. Strategija na sprjeavanju pranja novca u Bosni i Hercegovini Govorei o strategiji na sprjeavanju pranja novca, treba istai da se strategija na sprjeavanju pranja novca u BiH treba zasnivati na ve navedenim meunarodnim dokumentima i njihovim odredbama koji praktino predstavljaju put koji se svakoj zemlji, koja eli biti dio svjetskog sistema protiv pranja novca, preporuuje, u cilju uvoenja u svoje zakonodavstvo i praksu novih metoda i sredstava borne protiv ovog fenomena, ime bi samoj sebi osigurala respektabilan status unutar brojnih meunarodnih institucija koje se bave sprjeavanjem i otkrivanjem pranja novca. U nastavku seminarskog rada govorit emo o etiri kategorije namjenjene da pomognu pri usmjeravanju izrade strategije biH za sprjeavanje pranja novca. Ove su strategije organizovane u: - pravne reforme - unaprjeenje sistema - razvijanje mogunosi i - sveopta nastojanja u borbi protiv pranja novca Takoer lanstvo BiH u Vijeu Evrope i njegovim okvirima, znai prihvatanje brojnih konvencija za sprjeavanje pranja novca. Veina od usvojenih 40 preporuka za sprjeavanje pranja novca koje je preporuila Radna grupa za finansijske aktivnosti (FATF)15 nije provedena. Od izuzetnog znaaja za sprjeavanje pranje novca jeste obuvanje bankarskih kadrova kao i uspostavljanje jasnog reia za razotkrivanje sumnjivih transakcija. Posebno panju trebaju obratiti banke u svom poslovanju, koje su uz ostalo dune postupati shodno odlukama Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Agencije za bankarstvo RS. Agencije za bankarstvo su izmeu ostalog donijele Odluku o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprjeavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojim je propisan obim, oblik i sadraj aktivnosti banaka na sprjeavanju pranja novca. Septembra 1997, Baselsko Predstavnitvo za nadzor banaka je izdalo dokument naslova kljuni principi za efektivan bankovni nadzor, tzv. Bazelski principi, koji ukljuuju potrebu15

Godine 1990, FATF je izdao 40 Preporuka za sprovoenje u svrhu borbe protiv pranja novca, a isti su revidirani po prvi put 1996. Godine, da bi se uzele u obzir promjene u trendovima pranja novca i da bi se odredile potencijalne budue prijetnje. Nedavno, 2003. Godine, FATF je sproveo detaljan pregled i auriranje pomenutih 40 Prijedloga.

da banke imaju uspostavljene adekvatne politike rada, prakse i procedure, ukljuujui stoga pravila Poznavanja klijenata, to promovie visoke etike i profesionalne standarde u finansijskom sektoru i sprjeava da se banke koriste, namjerno ili nenamjerno od strane elemenata kriminaliteta. Nedavno je prema zemljama povean pritisak od strane odreenih tijela kao to su FATF, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoje (OECD), Evropska Unija, Vijee Evrope (MONEYVAL), radi jaanja njihovog djelokruga po pitanju pranja novca i finansiranja terorizma. Bosna i Hercegovina ostaje odana sprovoenju adekvatnih mjera borbi protiv pranja novca. Strategija za sprjeavanje pranja novca 1. Razviti mehanizam za izvjetavanje i saradnju javnog i privatnog sektora s ciljem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma Uspostavljen je sistem izvjetavanja o sumnjivim i gotovinskim transakcijama da bi se proirio pristup nadlenih organa finansijskim informacijama za jaanje spreavanja pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. On je dao nove perspektive krimobavjetajnog rada. Efikasnost ovog sistema oslanja se na saradnju izmeu privatnog i javnog sektora. Takoer je kljuno da FOO ima funkcionalne mehanizme za saradnju izmeu organa za provedbu zakona i drugih javnih institucija. Ovo bi povealo vrijednost informacija koje prikupljaju i ire FOO i drugi organi odgovorni za spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. Bosna i Hercegovina e poveati kvantitet i kvalitet informacija dobivenih na osnovu mehanizma za izvjetavanje razvijanjem saradnje izmeu privatnog i javnog sektora. 2. Pojaati razmjenu informacija izmeu organa vlasti u Bosni i Hercegovini Postoji veliki niz razliitih organa u Bosni i Hercegovini iji mandati pokrivaju sektor spreavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Ovo posebno vai za prikupljanje informacija i obavjetajnih podataka. U principu, ovo bi takoer osiguralo efikasno strateko i operativno upravljanje spreavanjem kriminala, jer je dostupan veliki broj informacija i obavjetajnih podataka. S druge strane, to moe dovesti do fragmentiranog stanja. Ako ne postoji efikasan sistem za koordinaciju i za saradnju u vezi s procesom razmjene informacija i obavjetajnih podataka, nijedan organ vlasti nee imat cjelokupnu informiranost o stanju u vezi sa stratekim i operativnim okruenjem u cjelini. Dodatno, koritenje prikupljenih informacija/obavjetajnih podataka takoer je neefikasno. Deklaracija iz Dablina koju je usvojilo Vijee ministara Evropske unije u januaru 2004. godine i Akcioni plan Vijea i Komisije Evropske unije za implementaciju Programa iz Haga iz juna 2005. godine Bosna i Hercegovina e poveati razmjenu informacija izmeu relevantnih organa vlasti kako bi se osiguralo efikasno spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. 3. Osigurati sveobuhvatnu istragu, krivino gonjenje i sudski postupak protiv pranja novca, predikatnih krivinih djela i finansiranja teroristikih aktivnosti Ima mnogo agencija za provedbu zakona na nivou drave i entiteta odgovornih za istrage pranja novca, predikatnih krivinih djela i finansiranja teroristikih aktivnosti. Njihove nadlenosti se preklapaju, a pravni okvir koji utvruje njihove mandate za kriminalistike istrage kriminala je nedosljedan. Saradnja i koordiniranje istranih aktivnosti razliitih organa nisu na odgovarajuem nivou. Pravni okvir Bosne i Hercegovine sastoji se od kriminalizacije pranja novca koja ispunjava meunarodne standarde, principa kriminalizacije kad se radi o opsegu predikatnih krivinih djela i mandata za zamrzavanje, zapljenu i konfiskaciju nezakonito

steenih prihoda. Ovi pravni instrumenti, meutim, ne tumae se i ne primjenjuju na odgovarajui nain. Mehanizmi za postupanje sa zaplijenjenom, zamrznutom i konfiskovanom imovinom nisu jasni u ovom trenutku. To ima negativan utjecaj na otkrivanje nezakonito steenih prihoda. Bosna i Hercegovina e osigurati efikasne istrage, krivino gonjenje i procesuiranje u sluajevima pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. 4. Razvoj i primjena proaktivnog pristupa meunarodnoj saradnji u spreavanju pranja novca i finansiranja terorizma Spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti zahtijeva efikasnu meunarodnu saradnju na stratekom i operativnom nivou. Bosna i Hercegovina je u procesu pristupanja EU. Ona je takoer u procesu razvijanja svojih finansijskih sistema i trine ekonomije. Zbog toga je za Bosnu i Hercegovinu vano da ispuni meunarodne standarde za spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti i da intenzivno uestvuje u radu Odabranog komiteta eksperata za procjenu mjera za spreavanje pranja novca Savjeta Evrope kao i drugih relevantnih meunarodnih organizacija na stratekom nivou. Predikatna krivina djela za pranje novca u Bosni i Hercegovini su obino transnacionalna i prekogranina krivina djela koja su povezana s organiziranim kriminalom. Stoga je vano da je efikasna meunarodna saradnja u analizi izvjetaja o sumnjivim i gotovinskim transakcijama, razmjeni informacija, pravnoj pomoi po pitanjima kriminala i procedurama ekstradicije. Bosna i Hercegovina e metodino razviti svoje funkcije u vezi sa meunarodnom saradnjom u spreavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. 5. Razviti i uskladiti pravni okvir u Bosni i Hercegovini u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorizma kako bi se usaglasio s meunarodnim standardima Pravni okvir unutar Bosne i Hercegovine je najveim dijelom u skladu s meunarodnim standardima o spreavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. Meutim, zakonski propisi moraju se izmijeniti i dopuniti da bi s osigurao propisan zakonski proces, ispunili zahtjevi koji se zasnivaju na operativnom okruenju i garantiralo standardizirano tumaenje zakona. Bosna i Hercegovina e procijenjivati pravni okvir o spreavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti na redovnoj osnovi i osigurati daljnji razvoj legislative. 6. Poveanje informiranosti javnosti i razvoj zajednikog programa obuke za javni i privatni sektor. Najea predikatna krivina djela za pranje novca povezana su sa sivom ekonomijom koja se sastoji od utaje poreza i drugih poreznih prekraja, zloupotreba poloaja, carinskih prekraja i zloupotreba ovlasti u ekonomiji. Siva ekonomija poveava korupciju. Zbog toga pranje novca, najea predikatna krivina djela i finansiranje terorizma slabe strukture drutva. Kao posljedica toga, graani i drutvo u cjelini trebaju biti informirani o opsegu i utjecaju ovih pojava. Spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma i finansijske istrage su podruje u kojem mnoge javne institucije imaju zajednike interese. To je podruje aktivnosti koje zahtijeva svakodnevnu saradnju izmeu upravnih organa, organa za provedbu zakona i sudskih organa. Stoga je vano za propisan zakonski proces i kvalitet krivinog procesa u cjelini da se saradnja i razmjena informacija izmeu agencija za provoenje zakona, sudskih organa i drugih nadlenih organa i saradnja vezana za njihove aktivnosti sistematski organiziraju. S druge strane, pravni

okvir vezan za spreavanje pranja novca i finansiranja terorizma sastoji se od instrumenata koji se trenutno ne koriste na odgovarajui nain. Odgovorni organi trebaju intenzivnije primjenjivati one zakonske ovlasti koje su im na raspolaganju za jaanje efikasnosti mehanizama za spreavanje kriminala. Spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti je podruje u kojem kvalitet funkcija nadlenih organa ovisi o informiranosti i vjetinama osoblja koje radi za privatni sektor. Oni moraju imati znanje o svojim zakonskim obavezama, vjetine da utvrde sumnjive i gotovinske transakcije i sposobnost odgovarajueg izvjetavanja. Bosna i Hercegovina e uspostaviti i provesti kampanje informiranja za javnost, zajedniki program obuke za relevantne organe i obuke za privatni sektor o spreavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti na osnovi sistematske procjene potreba.

6. Prilog: Mjere za ograniavanje pranja novca Opti principi sprjeavanja pranja novca Iz naprijed navedenog jasno je da ograniavanje pranja novca u FBiH se svodio na provoenej tri grupe mjera: - Mjere koje stimuliu trine uesnike da djeluju u formalnom sektoru - Mjere koje prinuavaju trine uesnike da djeluju u formalnom sekotru i - Mjere kojima se kanjavaju oni koji djeluju u tzv. sivoj zoni poslovanja Sve navedene grupe mjera su u domenu oblikovanja drutvenog i ekonomskog sistema. Ekonomski sistem, prije svega, treba da bude stimulativan za legalno poslovanje, legalno pojedovanje imovine, legalno sticanje bogatstva i legalno stupanje u obligacione odnose. Takoer, sistem mora imati jasno definisane sankcije i dosljednosti primjene tih sankcija za one koje se bave operacijama pranja novca.

Osnovna naela borbe protiv pranja novca: 1. Utvrivanje i provjera identiteta stranke Obveznici moraju, prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili izvrenja transakcije iznad Zakonom odrenenog iznosa ili u drugim sluajevima koji su utvrneni Zakonom, dobiti potrebne podatke o stranci, kako bi utvrdili i potvrdili njezin identitet. Identitet stranke mogue je vjerodostojno potvrditi iskljuivo iz vaeih, neovisnih i objektivnih izvora, kao to su slubeni identifikacijski dokument, odnosno druge javne isprave koja dokazuju istinitost identiteta stranke (slubeni osobni dokumenti, ovjereni ispisi iz sudskog ili drugog javnog registra). U sluaju kada identitet stranke nije mogue utvrditi ili provjeriti, obveznik ne smije sklopiti poslovni odnos ili provesti transakciju, odnosno mora prekinuti sve postojee poslovne odnose s tom strankom. 2. Provoenje zakona i standarda Pri obavljanju svoje registrirane djelatnosti, obveznici se moraju ponaati u skladu s usvojenim zakonima i podzakonskim aktima koji urenuju podruje otkrivanja i sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma te osigurati da se propisane mjere ugrade u djelovanje obveznika na svim nivoima na nain da se cjelokupno poslovanje obveznika obavlja u skladu sa Zakonom. 3. Saradnja s Uredom za sprjeavanje pranja novca i financiranje terorizma i Agencijom U okviru zakonskih ovlasti, obveznici moraju osigurati punu suradnju s nadzornim tijelima kao to su Agencija i Ured za sprjeavanje pranja novca (dalje u tekstu: Ured). Obveza suradnje izmenu obveznika i nadzornih tijela posebno je vana u sluaju dostavljanja dokumentacije te podataka i informacija, koji se odnose na stranke ili transakcije kod kojih postoje razlozi za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma. Suradnja je prijeko potrebna i u sluaju obavjeivanja o bilo kakvom ponaanju ili okolnostima, koje jesu ili bi mogle biti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma i koje bi mogle tetiti sigurnosti, stabilnosti i ugledu financijskog sustava Republike Hrvatske. Upravo zato prihvaeni interni postupci ni u kojem sluaju ne smiju, posredno ili neposredno, ograniavati suradnju obveznika s Agencijom i/ili Uredom, ili na bilo koji nain utjecati na uinkovitost takve suradnje. 3. Usvajanje unutarnjih politika, postupaka i interne revizije Obveznici moraju prihvatiti jedinstvenu politiku upravljanja rizicima za pranje novca i financiranje terorizma, te na temelju nje usvojiti uinkovite interne postupke, posebno na podruju: provjere stranke, analize rizika, prepoznavanja stranaka i transakcija kod kojih postoje razlozi za sumnju na pranje novaca ili financiranje terorizma. Posebno je vano da svi zaposleni budu upoznati s tim postupcima, da se u skladu s njima ponaaju te da ih koriste tijekom svojeg rada. Politika obveznika, glede upravljanja rizicima, mora ukljuivati: postupke prijema i postupanja sa strankom, postupke pripreme analize rizika, procese edukacije zaposlenih, mehanizme interne revizije, postupke prepoznavanja i obavjeivanja o sumnjivim transakcijama, odgovornost zaposlenih za provonenje mjera otkrivanja i sprjeavanja pranja novca ili financiranja terorizma. 4. Redovita edukacija zaposlenika

Obveznici moraju osigurati redovita struna osposobljavanja i edukaciju svih zaposlenika koji posredno ili neposredno obavljaju poslove sprjeavanja ili otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, te obavljaju poslove koji su glede pranja novca ili financiranja terorizma vie rizini, kao i svojih vanjskih zaposlenika i zastupnika koje je obveznik ovlastio za obavljanje poslova na temelju ugovora.

7. Zakljuak Smatra se da se godinje u svijetu opere oko 900 milijardi dolara. Ono to oteava akcije i politiku suzvbijanja kriminaliteta u brobi protiv pranja novca jesu brojne i raznovrsne metode pranja novca koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju mjerama poduzetim radi njihova otkrivanja i suzbijanja. Od niza metoda valja spomenuti samo neke:- krijumiarenje gotovine Fiziki tranport gotovine u stranu dravu gdje se novac polae u banku i uskoro postaje neprepoznatljiv; Konstrukcija (engl.structuring)- velika finansijska transakcija pretvara se u niz malih sa malim iznosima novca; Lane kompanije- tzv. Shell komapnije (engl. Shell-ljuska) prikrivaju sredstva pranja novca, a font kompanije (engl. Font- prednja strana) obavljaju legalne poslovne aktivnosti radi prikrivanja pranja novca. Bosna i Hercegovina je poduzel vane korake u borbi protiv pranja novca. Godine 1997. stupio je na snagu Zakon o sprjeavanju pranja novca i Pravilnik koji svojim izmjenama i dopunama

prati trendove meunarodnih propisa. Najvanije prilikom izmjena ovog Zakona jeste usklaivanje sa 40 preporuka FATF-a koje se odnose na identifikaciju stranke i definiranje stvarnog vlasnika, te voenje sveobuhvatne evidencije i statistike. Konano, ono to vrijedi posebno istaknuti jeste stvaranje pametnih prereka i saradnja svih tijela na podruju prevencije i represije, kako unutar zemlje, tako i sa inozemstvom, to je od kljunog znaaja i jedan je od najdjelotvornijih naina sprjeavanja novih mogunosti pranja novca i finansiranja terorizma to ih otvara globalizacija.

8. Literatura