FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU MASTER STUDIJ

PRANJE NOVCASEMINARSKI RAD

Predmet: Javne i monetarne finansije Profesor: prof.dr.Halil Kala Student: Elmina Imamovi Br.indexa: 120/10P

Travnik, Januar 2012

SADRAJ1. UVOD 2. PRANJE NOVCA 2.1. Pojam pranja novca 2.2. Tehnika (postupak) pranja novca 3. EFEKTI PRANJA NOVCA 3.1. Uticaj na finansijski sektor 3.2. Uticaj na realni sektor 3.3. Uticaj na vanjski (eksterni) sektor 4. MEUNADONE INSTITUCIJE, SPORAZUMI, KONVENCIJE I 12 12 13 14 15 16 16 18 19 19 22 23 24 25 25 26 28 2 4.1. FATF 4.2. IAIS 4.3. EU 5. SPREAVANJE PRANJA NOVCA 6. ELEKTRONSKO PRANJE NOVCA 6.1. Elektronski novac (E-money) 6.2. Tehnoloke prednosti u pranju novca 6.3. Prijava sumnjivih transakcija 6.4. Off-shore centri 7. PRANJE NOVCA U BIH 7.1. Zakonodavstvo i regulatorni okvir rada 7.2. Strategije za borbu protiv pranja novca u BIH 7.3. Krivine sankcije 7.4. Problemi u vezi sa pranjem novca, kriminalom i koripcijom u BIH 7.5. Primjeri pranja novca u BIH 8. ZAKLJUAK PREPORUKE O PRANJU NOVCA Stranica 3 4 4 6 8 10 11 11

LITERATURA

29

1. UVOD Ovaj seminarski rad namjenjen je svim ljudima koji nisu do sad bili upoznati sa pojmom pranja novca ili ele razumjeti ta ustvari pranje novca predstavlja. Opte poznata stvar je da je PRANJE NOVCA kriminalna radnja i zakonom kanjivo djelo. Smatra se da je ovaj pojam vezan za historiju mafije i njen razvoj u SAD-u. S izrazom pranje novca u sudskom i pravnom kontekstu prvi put se susreemo 1973 godine u SAD-u povodom afere Watergate-a 1982. godine ovaj pojam dobiva i svoj pravni okvir. Pranje novca je definisano kao krivino djelo gdje se sredstva nastala drugim krivinim radnjama skrivaju i transformiu sa namjerom integracije istih u legalan finansijski sistem. U narednim djelovima seminarskog rada nastojat emo prodornije objsaniti pojam pranja novca. Zatim problem pranja novca u zemljama u tranziciji kao to je Bosna i Hercegovina, potom stavove i sporazume Meunarodnih institucija prema ovim kriminalnim djelima, spomenut emo i elektronsko pranje novca te off-shore centre, navest emo i neke primjere pranja novca, a sve u cilju to boljeg objanjenja ovog kompleksnog problema zvanog PRANJE NOVCA.

3

2. PRANJE NOVCA 2.1 Pojam pranja novca Pranje novca (eng.money laundering) oznaava procesiranje novca steenog nezakonitim putem kako bi se pokrilo njegovo pravo porijeklo. Pod pranjem novca podrazumjeva se proces legaliziranja novanih prihoda steenih nedozvoljenim (kriminalnim) radnjama.1 esto se navodi da sam izraz pranje novca potie iz vremena prohibicije alkohola u SAD. U to vrijeme velika koliina novca koja je poticala iz uvoza, proizvodnje i prodaje alkohola te drugih aktivnosti pokrivala se na razliite naine. Novac je bio gotovina esto u malim apoenima to je kod polaganja u banku veih iznosa odmah izazivalo pitanja. Gangsteri su kao rjeenje za to poeli otvarati biznise sa slot mainama i praonicama te odatle dolazi sam naziv. Pranje novca je izuzetna prijetnja integritetu finansijskih institucija (kako se to kao se to moe vidjeti u Rusiji gdje mafija nadzire mnoge od najvanijih banaka u zemlji), koja dovodi u nepovpljan poloaj privredne subjekte koji posluju na zakonit nain (kao to je sluaj u Kolumbiji).2 Definicija utvrena UN-ovom Konvencijom iz 1988 godine, prihvaena u 166 zemalja, pod pojmom pranja novca obuhvata: pribavljanje, posjedovanje ili koritenje imovine uz postojanje svijesti u vrijeme prijema da ta imovina potie iz krivinih radnji ili iz ina sudjelovanja u takvoj radnji, sudjelovanje, udruivanje sa ciljem injenja, pokuaji injenja, te pomaganje, odobravanje, olakavanje i savjetovanje injenja bilo koje od radnji spomenutih u predhodnoj taci, koverzija ili transfer imovine, uz svijest da ta imovina potie iz krivinih aktivnosti ili iz ina sudjelovanja u takvim aktivnostima u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitog porijekla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi ukljuenoj u takve aktivnosti da izbjegne posljedice svog djelovanja, skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava u vezi sa ili vlasnitva nad imovinom uz svijest da ta imovina potie od krivinih radnji ili iz ina sudjelovanja u takvoj radnji

1

Pulji, M. (2004), Pranje novca okolnosti javljanja i mogunosti spreavanja, Raunovodstvena i porezna reforma - integrativni faktor jedinstvenog privrednog prostora BiH, Zajednika grupa referata, Udruenje - udruga raunovoa i revizora BiH, Sarajevo2

http://www.ijf.hr/pojmovnik/pranje_novca.htm

4

Postoji vie razliitih definicija ovog pojma: Prema Oxford English Dictionary(1989) pod pojmom pranja novca podrazumjeva se prenoenje gotovog novca sumnjivog porijekla uglavnom u strane zemlje, kako bi se kasnije preko naizgled istih, zakonskih izvora vratilo u opticaj. Ujedinjeni Narodi definiu pranje novca kao svako pokrivanje ili pokuaj prikrivanja porijekla novca ili kapitala izvedenog iz kriminalnih aktivnosti. U Meunarodnim uputama za borbu protiv pranja novca, pranje novca je definisano kao krivino djelo gdje se sredstva nastala drugim krivinim djelom skrivaju i transformiu sa namjerom integracije istih u legalni finansijski sistem. Ova definicija Vijea Evrope donesena 1997 godini smatra se opte prihvaenom definicijom. Presidents Commission-Predstavnika Komisija definie ovaj izraz kao proces kojim neko prikriva postojanje, ilegalno porijeklo ili ilegalnu upotrebu prihoda, da bi ga zatim prikazao tako da on izgleda legitiman. Pranje novca se dijeli na: pranje novca na malo i pranje novca na veliko. Kod pranja novca na malo radi se o malim iznosima novca koji potiu iz kriminalnog djelovanja i koji se pere u zemlji, dok pranje novca na veliko podrazumjeva velike iznose novca koji se pere preko veeg broja rauna kod razliitih institucija u vie zemalja. Naime, novac postaje vaan tek kada se ubrizga u privredni sistem. Najvanija stvar u svemu tome je pitanje porijekla novca. Problemi u vezi pranja novca prisutni su u cijelom svijetu, ne poznaju drzavne granice i zahtjevaju globalna rjeenja. Pranje novca se pojavljuje svugdje u svjtu, ali uvjek se nastoje izabrati zemlje koje ne podravaju FATF3 ali nisu odmakle u implementaciji njegovih preporuka. Iako je pranje novca svjetski problem, postoje znaajne razlike izmeu pojedinih zamalja to se pogotovo vidi kod zemalja u tranziciji. Zemlje koje su vie ukljuene u svjetske ekonomske tokove i koje su odmakle u procesu tranzicije imaju manjih problema nego zemlje koje kasne s tranzicijom. Spreavanje pranja novca nije samo borba protiv kriminala, ve je takoer i nastojanje da se ouva integritet finansijskih institucija i finansijskog sistema u cjelini. Meunarodno pranje novca svoje postojanje bazira na razlikama finansijskih i bankovnih odredbi u zakonodavstvima pojedinih zemalja. Zbog toga je potrebno smanjiti razlike, ako se ve one ne mogu u potpunosti ukloniti. Isto tako vano je i iznalaenje novih zakonskih rjeenja u borbi protiv pranja novca kao i stvaranje i razvoj novih specijaliziranih slubi. Off-shore zone o kojima e neto kasnije biti vie rijei naroito su pogodne za pranje novca (Bahami, Barbados, Cipar, Lihtetein, Monako, Dersi, Kamanski otoci itd).

3

www.fatf-gafi.org

5

Pranje novca ima irok niz efekata koji nastaju kao posljedica i koji djeluju na ekonomske, politike i socijalne strukture svake zemlje. Neke od najznaajnijih posljedica pranja novca predstavljaju: pad poslovanja zakonitog privatnog sektora, uticaj na devizne kurseve i kamatne stope, generalno poremeaji i nestabilnosti javnih prihoda, opadanje reputacije zemlje. Smanjenje javnih prihoda zbog posljedica pranja novca od posebne je vanosti za zemlje u razvoju.

FAZA ULAGANJA

FAZA PRIKRIVANJA

Novac ostvaren od kriminalnog djelovanja

EMA PRANJA NOVCA

BANKAPrljavi novac se ubacuje u finansijske tokoveTransfer novca na bankovni raun Kompanije X

Isplata kompanije Y, La noj kompaniji X

Zajam kompaniji Y

Kupovina luksuznih dobara, nekretnina ili vrijednosnih papira

BANKA

Wire transfer

FAZA INTEGRACIJE

Off -shore banke

2.2. Tehnika (postupak) pranja novca Svaki sluaj pranja novca podrazumjeva mnogobrojne meusobne razliite tehnike koje su obino sloene, smiljene i tajne. Zajedniko im je da se njima mora sakriti orginalno porijeklo i vlasnitvo novca, te da naruitelji ele zadrati kontrolu nad samim postupkom i po potrebi ostvariti njegovu promjenu. Prljavom se novcu najtee ulazi u trag. S toga zemlje koje spreavaju pranje novca moraju kontrolisati: transakciju nekretnina, ivotna osiguranja, kockanje, poklone, nasljea i krediti iz inostranstva, a posebno fiktivna plaanja drugim zemljama izmiljenih faktura za nepostojeu robu. Najvei dio nezakonitih sredstava obino u gotovini izvozi se u inostranstvo. Za ove meunarodne poslove pranja novca poinioci ekonomskog kriminala upoljavaju strunjake za finansije zbog sigurnosti i administrativne efikasnosti.Vei dio investira se u sektore koji imaju popustljive membrane za ulaz. Visoke stope profita i visok stepen kompetencija (graevinarstvo, poljoprivreda, tercijalni sektor itd). Dok se mali dio odmah ponovo investira u nezakonite radnje za odravanje i poveavanje poslova. Postupak pranja novca se odvija u tri faze: Deponovanje, stavljanje (polozi) Raslojavanje, transformacije (polaganje) Integracija. U toku ovih faza u procesu pranja novca koriste se: 6

banke i tedionice investiconi fondovi investicijskih udruenja i drugih finansijskih institucija organizacije koje obavljaju platni promet organizacije koje obavljaju postupak privatizacije osiguravajui zavodi berze i druge organizacije koje se bave prometom vrijednosnih papira mjenjanice organizacije za zapoljavanje organizacije koje oraganizuju razne igre pravne osobe ili fizike osobe, koje obavljaju djelatnost u vezi sa: prodajom i naplatom potraivanja, upravljanja imovinom za trea lica, izdavanja gotovinskih i kreditnih kartica, organizovanja putovanja, promet nekretnina, uvanja u sefovima, promet platnih metala i dragulja, te njihova izrada. Deponovanje, stavljanje (polozi) U prvoj fazi se novac, odnosno gotovina nastala po osnovu nelegalnih aktivnosti ubacuje u finansijske tokove. Ovaj novac ulazi u finansijski sistem na nain kojim se izbjegava otkrivanje od strane banaka ili zakonodavnih organa. Polozi se vre na sljedei nain:

Kroz banke tedionice Putem drugih komercijalnim aktivnostiRaslojavanje (transformacija) U sljedeoj fazi se esto vri transferisanje, odnosno konvezija ovog novca u druge vrijednosti. Stvarni karakter sredstava od nelegalnih aktivnost prekriva se kroz cijelu seriju transakcija da bi se onemoguilo utvrivanje njegovog porijekla i revizija. esto ukljuuje kretanje novca kroz vie zemalja i esto je povezana fazom pologa. Transformacija moe biti primjenjena:

Putem banke Putem drugih finansijskih aktivnosti Putem komercijalnih aktivnosti Lana (fiktivna) preduzea, shell kompanije

Integracija U zavrnoj fazi uspjeno opran novac se integrie u finansijski sistem i dolazi do ponovnog ukljuivanja ovih sredstava u legalne ekonomske tokove. S tim se mogu dovesti u vezu

7

strane banke, strane korporacije, a dravi je teko utvrditi legimititet zbog zakona o bankovnoj tajni ili nedostupnosti u korporaciji ili preduzeu. I nelegalna sredstva mogu poprimiti oblik legalnog prihoda. To se deava kada se ona (nelegalna sredstva) koriste za kupovinu vlasnitva u ime fiktivne kompanije, a nakon prodaje tog vlasnitva, prihod od prodaje ima oblik legalnog prihoda. Nain na koji se primjenjuju osnovne tehnike ovisi o dostupnim mehanizmima pranja i potreba kriminalnih organizacija. Tabela 1.2. prikazuje osnovne primjere primjene tehnike pranja novca. Deponovanje Deponovanje gotovog novca u banku (uz uee zaposlenih u banci ili mijeanjem sa prihodima od legitimnih poslova). Izvoz (krijumarenje) gotovine. Raslojavanje Integracija

Wire transfer u inozemstvo Integriranje sredstava (koritenjem shell kompanija otplatom fiktivnih kredita ili ili sredstava prikrivenih kao krivotvorenih faktura. prihodi od legitimnih poslova). Deponovanje gotovine u inostranim bankarskim sistemima. Prodaja dobara/papira. Kompleksna mrea transfera (domaih i meunarodnih) onemoguuje pronalaenje izvora sredstava. Prihod od prodaje dobara i vrijednosnih papira ima oblik legalnog prihoda.

Kupovina luksuznih dobara, nekretnina ili vrijednosnih papira.

TABELA 1.2. Ovo je samo mali broj naina na koji kriminalne ogranizacije peru novac. 3. EFEKTI PRANJA NOVCA Pranjem novca i korupcijom, koja je njegova esta popratna pojava stvara se opasna prijetnja dravnoj suverenosti, autoritetu dravne vlasti, naruavanju demokratske vrijednosti i javne ustanove, te mnogo teti nacionalnoj ekonomiji. Pranje novca moe imati veliki uticaj i na politiku stabilnost. Dobro su poznati sluajevi da su predstavnici kokainskih kartela ili mafije pokuavali a ponekad i uspjevali prodrjeti u sredinja tijela vlasti pojedinih zemalja i potkupiti ih. Sam Kolumbijski predsjednik Ernesto Samper optuen je da je tokom izborne kampanje primao velike novane iznose narko mafije. Navodno da su lokalni trgovci drogom nudili potpunu odplatu Kolumbijskog vanjskog duga u zamjenu za nesmetano djelovanje. Nita bolje se nije desilo u Meksiku gdje je otkriveno da brat biveg predsjednika Meksika Carlosa Salinasa ima na raunima 120 miliona USD. Korupcija u Meksiku, kao i u mnogim drugim(pogotovo junoamerikim) zemljama postala je endemska pojava koja obuhvata administrativne i vladine ustanove. Pranje novca direktno utie na smanjenje trnsparentnosti i naruavanje zdravlja finansijskih trita tj. vanih odrednica u djelotvornom funkcionisanju cjelokupne ekonomije. Pranje novca obavezno donosi i negativne posljedice koje duboko zadiru u ekonomske, politike i socialne strukture svake zemlje. Navest emo neke od brojnih negativnih posljedica: 8

Smanjenje poslovanja legalnog privatnog sektora Uesnici u pranju novca koriste posebno odreene kompanije, da bi razdvojili sredstva steena po osnovu kriminalnih aktivnosti od procesa prikrivanja nelegalno ostvarene dobiti. Poto ove kompanije raspolau sa velikim iznosima novca, one su u mogunosti da svoje proizvode i usluge nude po cijenama koje su nie od trinih. U pojedinim sluajevima ove kompanije utvruju cijene koje su ispod proizvoakih i zato su konkurentnije u odnosu na ostale kompanije koje legalno posluju i pribavljaju sredstva na finansijskim tritima. Usled toga dolazi do opadanja legalnih poslovnih aktivnosti privatnog sektora. Uticaj na devizne kurseve i kamatne stope Uesnici pranja novca vre reinvestiranje sredstava tamo gde oekuju da nee biti otkiveno njegovo poreklo, a ne u aktivnosti sa veim stopama povraaja. Posljedice toga mogu biti smanjenje monetarne stabilnosti zbog neadekvatne alokacije sredstava, neoekivane promjene u tranji novca, poveana nestabilnost deviznih kurseva, kamatnih stopa i meunarodnih tokova kapitala, uslijed ega je teko sprovoditi stabilnu i efikasnu ekonomsku politiku. Ekonomski poremeaji i nestabilnost Istovremeno, poto uesnici pranja novca nisu zainteresovani za poveanje profita kod investiranja, ve za zatitu i prikrivanje prirode ovih sredstava, oni esto ulau u manje profitabilne investicije koje ne moraju biti korisne za odreenu zemlju, na taj nain smanjujui njen potencijalni ekonomski rast. Na primer - u mnogim zemljama su bile finansirane aktivnosti u odreenim privrednim oblastima, kao to su graevinarstvo i hoteli, ali ne zbog stvarne tranje, ve zbog kratkoronih interesa onih koji peru novac. Kada te oblasti vie ne odgovaraju akterima pranja novca, oni ih naputaju, izazivajui velike gubitke u njima, ekonomske poremeaje i nestabilnost. Pranje novca je izuzetna prjetnja integraliteta finansijskih ustanova koja dovodi u nepoeljan polozaj ekonomske subjekte koji legalno posluju. Perai novca ne nastoje ostvariti najveu stopu dobiti na novac koji operu, vec im je vanije mjesto ili investicija koja e im omoguiti da najlake i najbre reciklirau novac. Smanjenje prihoda dravnog budeta Veoma esto pranje novca, naroito kod zemalja u razvoju, dovodi do smanjenja prihoda budeta po osnovu poreza, jer oteava njegovu naplatu i zbog toga slabi uticaj drave na voenje ekonomske politike. Polovina pranja novca se ohrabruje tradicionalnim nainom utaje poreza, izbjegavanje zakona, krijumarenje i bijeg finansijskih sredstava to sve poveava porezno opterenje onih koji plaaju porez. Pranje novca moe korumpirati djelove finansijskih sistema i onemoguiti uspjeno pravljanje Centalne banke i nadzornih tijela. Nuno je jaati zakonske odredbe protiv pranja novca, ali to ne znai smanjivanje tradicionelne bankarske kontrole.

9

Ugroavanje programa reformi i privatizacije Sprovoenje programa privatizacije, odnosno ekonomskih reformi moe biti ugroeno zbog pranja novca, posebno kod privatizacije dravnih preduzea. U odnosu na legalne investitore, uesnici pranja novca mogu da ponude vee cene. Ovo je izraeno kod zemalja u razvoju koje zbog procesa privlaenja investicija mogu postati meta transakcija pranja novca. Opadanje reputacije drave Zbog povezivanja sa transakcijama pranja novca drave mogu biti izloene riziku opadanja reputacije. Poto pranje novca i ostale protivzakonite aktivnosti smanjuju povjerenje u finansijska trita i ekonomski sistem, moe doi do slabljenja ekonomskog rasta zemlje. Promjena u potraivanju novca Promjena u potraivanju novca, kao rezultatu pranja novca, to se ne odraava u slubenim pokazateljima, moe na nacionalnoj razini izazvati nestabilnost kamata i deviznih kurseva, meunarodnih tokova kapitala, usljed ega je teko sprovoditi stabilnu i efikasnu politiku. Pranje novca kao i ostale nezakonite aktivnosti rezultira regresivnom distribucijom dohotka i stvaranjem velike potroake moi pojedinca u uslovima opte recesije. Oblici radnog sudjelovanja koji su u skladu sa zakonom poinju se smatrati manje vrijednim, tako da nezakonitost postaje temeljno naelo ekonomske aktivnosti. 3.1. Uticaj na finansijski sektor iroki spektar ekonomskih analiza ukazuje na to da finansijske institucije koje su u snanom razvoju, kao sto su banke, nebankarske finansijske institucije (NBFI), trita novca i kapitala, su kljune za ekonomski razvoj. Takve institucije omoguavaju koncentraciju izvora kapitala iz domae tednje ak i fondova iz inostranstva te efikasnu podjelu takvih izvora na ekonomske projekte koji osiguravaju odrivi ekonomski razvoj. Pranje novca oteuje razvoj ovih vanih finansijskih institucija iz dva razloga:

Erodira same finansijske institucije - U okviru ovih institucija esto postoji korelacija izmeu pranja novca i prevarnih aktivnosti koje ine uposlenici. U veim razmjerima pranja novca, itave finansijske institucije u zemljama u razvoju su podlone korupciji i kriminalnim elementima traei tako uspostavu daljnjeg uticaja nad kanalima pranja novca. Povjerenje kupaca - Posebno u zemljama u tranziciji, povjerenje kupca je osnova za rast finansijskih institucija i uoljivi rizik depozitora i investitora iz institucionalne prevare novcem i korupcije je prepreka takvom povjerenju. Pored zatite takvih institucija od negativnih efekata pranja novca, prihvatanje programa protiv pranja novca od strane finansijskih supervizora i regulatora vlade, kao i banaka, NBFI, i samih finansijskih trita, pojaava ostale prakse vlade koje su vazne za razvoj ovih kritinih ekonomskih institucija. Ustvari, nekoliko vodeih programa protiv pranja 10

novca (kao sto je poznavanje muterije i unutranje kontrole) su takoe fundamentalni, dugovjeni principi bankovne operacije, kontrole i regulacije. 3.2. Uticaj na realni sektor Pored negativnog uinka pranja novca na ekonomski rast, kroz njegovu eroziju finansijskog sektora zemalja u razvoju, pranje novca ima jo direktniji negativni uticaj na ekonomski rast u realnom sektoru, usmjeravajui izvore u manje produktivne aktivnosti, olakavajui domau korupciju i kriminal, to unitava ekonomski rast. Kao to se moe vidjeti iz razliitih tipologijskih izvjetaja o pranju novca, novac, opran i kroz druge kanale osim kroz finansijske institucije, se obino ulae u takozvana sterilna ulaganja, odnosno ulaganja koja stvaraju malu dodatnu produktivnost za iru ekonomiju, kao to su nekretnine, umjetnost, antikviteti, nakit, te luksuzni automobili. Za zemlje u razvoju, usmjeravanje oskudnih sredstava u manje produktivne domae nekretnine ili luksuzni uvoz ozbiljno teti ekonomskom razvoju. Dalje, kriminalne radnje mogu pretvoriti produktivne kompanije u sterilne investitore tako to ih koriste u svrhe protuzakonitog pranja novca, umjesto kao kompanije za maksimiziranje profita, koje odgovaraju zahtjevima potrosaca, vrijedne legitimnih ulaganja kapitala. 3.3. Uticaj na vanjski (eksterni) sektor Razvijeno pranje novca, moe takoe otetiti ekonomiju zemlje u razvoju kroz trgovinu zemlje i internacionalne prilive kapitala. Dobro poznati problem nelegalnog izliva kapitala iz zemalja u razvoju je obino olakan ili od strane domaih finansijskih institucija, ili stranih institucija, kako manjih off-shore finansijskih centara tako i velikih centara novca kao to su oni u New Yorku, Londonu ili Tokiju. Osim to ilegalni odliv kapitala isuuje oskudne resurse ekonomija u razvoju, transanacionalne aktivnost pranja novca umanjuju razvoj zemalja u tranziciji. Nasuprot toga, postoji jako malo dokaza da uvoenje novih politika protiv pranja novca u datoj nadlenosti podstie odliv kapitala u predjele sa slabijim zakonima. Osim toga, kao to je povjerenje, koje graani zemalja u razvoju imaju u svoje vlastite, domace finansijske institucije, kriticno za ekonomski rast, povjerenje koje imaju strani investitori i strane finansijske institucije u ekonomske institucije zemalja u razvoju je takoe kljuno u razvoju ekonomije, zbog uloge povjerenja u investicionim odlukama i tokovima kapitala.

4. MEUNADONE INSTITUCIJE, SPORAZUMI, KONVENCIJE I PREPORUKE O PRANJU NOVCA 11

Meunarodnja saradnja se postie saradnjom sa razlicitim dravnim agencijama za primjenu zakona, lanstvo u institucijama za borbu ptotiv pranja novca, saradjom sa vlastima i finansijskim organizacijama te potpisivanje i prihvatanje meunarodnih konvecija i preporuka o pranju novca. U bortbi protiv pranja novca meunarodne standarde uspostavljaju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ujedinjene Nacije, FATF- Radna grupa za finansijeske mjere suzbijanje pranje novca, Bazelski komitet za bankarske supervizije, IAIS- Meunarodno udruenje sa superviziju osiguranja i reosiguranja Egmont grupa EU

Za aktivnost UN-a veu se: 1. Prva Beka konvecija, 2. Palermo konvecija, 3. Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1373. godine, 4. Globalni program za spreavanje pranje novca 4.1. FATF FATF- Radna agencija za finansijske aktivnosti (eng. Financial Action Task Force), je formirana od strane zemalja G-7 na samitu u Parizu 1989. godine, njihove osnovne smjernice su: 1. praenje napretka zemalja lanica u implementaciji mjera za spreavanje pranja novca, 2. izvjetavanje o trendovima pranja novca, tehnika i kontra mjerama i 3. izdvajanje zemalja i teritorija koje ne sarauju u borbi protiv pranja novca. Metode i tehnike pranja novca mijenjaju se kao odgovor na kontra-mjere koje se preduzimaju u poslednjih nekoliko godina. Organizacija za kontrolu spreavanja pranje novca konstatovala je sve sotificiranije kombinacije tehnika za pranje novca, poput sve rasprostranjiveg koritenja pravnih lica u cilju pokrivanja pravog vlasnitva i kontrole na nezakonitom steajenim prihodima, i sve ee koritenje pripadnika odreene profesije za pruanje savjeta i pomoi pri pranju sredstava od kriminala.Trenutno sainjava 33 lanice i to 31 dravu i 2 internacionalne organizacije,ukljuujui vodee finansijske centre Evrope, Sjeverne Amerike i Afrike4. Prvobitnih etrdeset preporuka formulisane su 1990. godine kao inicijativa za borbu protiv zloupotrebe finansijskih sistema od strane lica koje peru novac steen nekom kriminalnom radnjom (prodajom opojne materije, prostitucijom, vercom itd.). Prvi put su korigovane 1996. godine kako bi odrazile tipologiju pranja novca koje su se razvile do tada. etrdeset preporuka iz 1996. godine podralo je vie od 1304

www.fatf-gafi.org

12

zemalja i one prestavljaju meunarodni standard za spreavanja pranja novca. U oktobru 2001. godine FATF je proirio svoj djelokrug aktivnostima kako bi se bavio i pitanjem finansiranje terorizma i uinio je vaan korak u vidu formulisanja osam posebnih preporuka o finansiranju teroizma. FATF je usvojio 40 osnovnih mjera za borbu rotiv pranja novca, koje si namjenjene za univerzalnu primjenu ukljuuju zakonsku regulativu i kontrolu, finansijski sistem i sistem kriminalistikog pravosua i meunarodnu saradnju. Ove mjere prestavljaju meunarodne standarde pranje novca, 2001. godine dolo je do revizije ovih standarda. Tanije dodati su jos osam standarda Specijalnih mjera, koji su se odnosili na povezanost pranje novca sa terorizmom. Standardi koje je FATF utvrdila prestavljaju konzistentan meunarodni program za borbu protiv pranja novca i terorizma. Ti standardi obuhvataju: proirenje liste kriminalnih aktivnosti vezanih za pranje novca, preciznije odreivanje mjere za klijente i transakcije velikog rizika, ukljuujui korespondetsko bankarstvo, proirenje mjera za nefinansijske aktivnosti i profesije, ukljuujui bitnih institucionalnih mjera u vezi meunarodne saradnje, unapreenje zahtjeva kod transparetnosti putem adekvatnijih i pravovremenih informacija u vezi vlasnitva pojedinaca i kompanija, proirenje mnogih propisa u vezi pranja novca da bi se prikrilo finansiranje terorizma. FATF prati one zemlje koje ne sarauju jer u njima najee aktivnosti pranja novca i postoji opasnost od njegovog irenja na ostale zemlje. FATF sarauje sa Meunarodnim Monetarnim Fondom( MMF-om), Ujedinjenim Nacijama (UN), Svjetskom bankom i ostalim meunarodnim organizacijama da bi potaknule ostale zemlje da primjenuju ove standarde radi spreavanja aktivnosti pranja novca. Baselski komitet za bankarske supervizije, koji je osnovan 1974. god. od strane guvernera centralnih banaka Grupe 10 zemalja, nema formalni autoritet meunarodnog supervizora banaka, ali formulira standarde i predlae objavljivanje izjava o najboljim praksama na irokoj listi odluka o superviziji banaka. 4.2. IAIS IAIS - Meunarodno udruenje za superviziju osiguranja i reosiguranja ima za zadatak: promoviranje saradnje meu regulatorima osiguranja i reosiguranja, postavljanje meunarodnih standarda za superviziju osiguranja koordiniranje rada sa regulatorima u drugim finansijskim sektorima i institucijama. Egmont grupa obezbeuje forume za finansijske obavjetejne jedinice kako bi se poboljala svakom nacionalnom programu borbe protiv pranja novca i koordinirale 13

inicijative te borbe. To prestavlja forum jedinica za finansijsko izvjetavanje razliitih zemalja koje daju podrku u borbi protiv pranja novca. Financial intelligence units ili finansijske obavjetajne jedinice (FIU) specijalizirane vladine organizacije. Trenutno 84 zemlje imaju svoje finansijske obavjetajne jedinice. Inae, zemlje moraju proi kroz utvrenu proceduru kako bi njihove organizacije bile u Egmont grupi priznate kao FIU. 4.3. EU EU - Trea direktiva o sprjeavanju pranja novca i finansiranja terorizma objavljena je 25.11.2005. s predvienim rokom za implementaciju do 2007. godine. Njen osnovni cilj, koji obuhvaa ukljuivanje odredaba o finansiranju terorizma u pravni okvir za sprjeavanje pranja novca, nije posebno kontroverzan. No provedbeni mehanizmi i sredstva predviena novom direktivom i njihove implikacije na prava graana i preduzetnika izazvale su odreene zabrinutosti. Prva direktiva o sprjeavanju pranja novca iz 1991. godine postavila je pred finansijske institucije obvezu utvrivanja identiteta klijenata i prijave sumnjivih transakcija, a njene odredbe uglavnom su se temeljile na 40. preporuka FATF-a. Direktiva iz 2001. godine proirila je broj obuhvaenih kanjivih radnji na koje se primjenjuje te je proirila krug obveznika na nain da ukljuuje advokate, revizore, raunovoe, javne biljenike, kasina i agente u prodaji nekretnina. Predvieno je uspostavljanje finansijskih obavjetajnih jedinica u svakoj od zemalja lanica kojima obveznici te drave trebaju prijaviti sumljive transakcije. Trea direktiva inkorporira u pravo Unije revidirane i dopunjene FATF-ove preporuke iz jula 2003. godine te proiruje primjenu na sve finansijske transakcije koje se mogu povezati s teroristikim aktivnostima. Nove odredbe odnose se na: Utvrivanju indetiteta klijenta koji otvaraju raune; Utvruju indetiteta za transakcije vee od 15 000 eura; Temeljivitije provjere politiki eksploniranih osoba, Kazne za neprijavljivanje sumnjivih transakcija finansijskim obavjetajnim jedinicama. U borbi protiv terorizma komisija je 29. novembra 2005 godine objavila nove smjernice za drave lanice. Tim dokumentom Komisija potie lanice drave da ojaaju borbu protiv finansijskog terorizma i da je nove preporuke za koordiniranje nacionalnih aktivnosti te struktuiriranje razmjene informacija, te upozorava na ranjivost neprofitabilnog sektora u pogledu finansiranja terorizma i druge kriminalne zloupotrebe.

Poznate meunarodne konvecije su: 14

1. Desetolana komisija za bankarske regulative i praksu nadzora- poznata pod nazivom Bazelska komisija za kontrolu banaka, je u decembru 1988. godine usvojila je izjavu o principima kojima se trai od finansijskih instituciija da identifikuju taan identitet klijenta i sarauju sa organima sa sprovoenje zakona u svrhu eliminisanja mogunosti za krivina djela ukljuujui i pranje novca. 2. Program Ujedinjene nacije za kontrolu narkotika rezultirao je usvajanjem Konvecije Ujedinjene nacije protiv nezakonitog prometa narkotikih droga i psihotronskih supstanci 1988. godine. Konvecijom je traeno kriminaliziranje pranja prihoda steenih prometom droga, usvajanje zakona o ekstradiciji koji bi omoguili meunarodnu saradnju i konfiskacija profita i sredstava steenih prometom droge. Zakon je primjenjen u novembru 1993. godine kako bi dravama pomoglo da pripreme u promjenamam krivinog i graanskog zakona vazano za borbu suzbijanja pranja novca. 3. Vijee Evrope je 1990. godine usvojilo Konveciju o pranju novca, koja je definirao zahtjev za kriminiliziranje pranje novca, da bi se definirale procedure za konfiskaciju prihoda od prometa droge i poboljanje meunarodne saradnje. 4. Evropsko vijee( sada Evropska unija) usvojila je 10. juna 1991. godine Direktive za sprijeavanje korienja finansijskog sistema u svrhe pranja novca. Ova direktiva trai da finansijske institucije identifikuju svoje klijente, poveaju saradnju sa i meu lanicama, ratificiraju Beku konveciju koja je usvojena 1988. godine. 5. Interpol je na generikoj skuptini u Pekingu, u oktobru 1995. godine, usvojio rezoluciju o pranju novca u kojoj se preporuuje dravama da usvoje zakonske propise za kriminiziranje pranje novca i daju ovlatenje organima da sprovode zakone, zaplijene i konfiskuju prihode steene kriminalnim radnjama, kao i da ohrabruju institucije da prijave sumnjive aktivnosti odgovarajuim vladinim organima. 6. Wolfsberg Principles se bavi problemom pranja novca. Stupili su na snagu 2000. godine i prestavljaju odgovor finansijskog sektora na probleme sa pranjem novca. Jedanaest vodeih banaka je sklopilo ugovor i utvrilo principe za voenje meunarodnog bankarstva u borbu protiv pranja novca i prenoenje njegovih efekata izmeu razliitih zemalja.

5. SPREAVANJE PRANJA NOVCA Spreavanje pranja novca usko je povezano sa meunarodnim institucijama i sporazumima. U narednim izlaganjima nastojat emo to i obrazloiti. Uzimajui u obzir da banke i druge finansijske institucije mogu biti iskoritene kao posrednici za prenos i polaganje nelegalnih sredstava najee steenih kriminalnim radnjama, sudske i regulatorne agencije na dravnim nivoima kao i meunarodne institucije poduzele su niz akcija i mjera kako bi suzbili koritenje bankarskog sistema u svrhu kriminalnih radnji. Pitanje kako sprijeiti kriminalce da peru prihode od krivinih radnji putem finansijskog sistema privlai ogromnu panju zakonodavnih organa, institucija za sprovoenje zakona i bankovnih supervizora. U elji da daju odgovor cijelom svjetu na postavljeno pitanje Vijee Evrope, Evropska Unija i Radna grupa za finansijske mjere (FATF) koju su uspostavile zemlje lanice grupe G-7 te Ujedinjene Nacije uspostavljaju smjernice i pravilaza efikasniju borbu 15

protiv kriminala u zemljama lanicama Evropske Unije i grupe G-7. O smjernicama e neto kasnije biti vie rijei. Organizovani kriminal internacionalnog karaktera postaje raelna i prisutna opasnost koja ne poznaje politike, dravne i ideoloke granice meu narodima, dravama pa i kontinentima. Shvativi zbiljnost situacije meunarodna zajednica pristupa nominiranju prava i obaveza zemalja u cilju poduzimanja adekvatnih mjera, sredstava i postupaka a sve radi suzbijanja kriminalnih radnji. Pranje novca sve vie postaje meunarodna aktivnost globlnih razmjera koja prerasta s dravnih na internacionalne nivoe i samim tim zahtjeva panju meunarodnih organizacija irom svjeta. Vratimo se sad na smjernice Vijea Evrope, Ujedinjenih Nacija i G-7. Bazelska izjava o principima(1988 godine Bazelska komisija usvaja izjavu o principima koja nalae finansijskim institucijama jasnu identifikaciju identiteta klijenata i saradnju sa dravnim organima) Konvencija UN protiv nezakonitog prometa narkotikih droga i psihotropnih supstanci( konvencija je usvojena 1988 godine a 1993 godine model zakona je promjenjen kako bi se dravama pomoglo da pripreme promjene u krivinim i graanskim zakonima) FATF( osnovana je 1989 godine od strane grupe G-7, danas FATF ukljuuje 29 zemalja, a dvije osnovne organizacije su odbor za pranje novca Vijea Evrope i Karipska radna grupa) Konvencija Vijea Evrope o pranju novca( usvojena je 1990 godine a uobiajen naziv je Strazburka konvencija) Direktiva za spreavanje koritenja finansijskih sistema u svrhe pranja novca ( Evropsko Vijee 1990 godine usvaja Direktive za spreavanje koritenja finansijskog sektora u svrhe pranja novca) Interpol rezolucija o pranju novca( rezolucija je usvojena 1995 godine u Kini) Smjernice su detaljnije pojanjene u poglavlju Meunarodne institucije,sporazumi, konvencije i preporuke o pranju novca. 6. ELEKTRONSKO PRANJE NOVCA Pojava cyber-laundering, odnosno elektronsko pranje novca, se vee za poetak devedesetih godina, paralelno sa razvojem interneta. Pod terminom cyber laundering se podrazumjeva pranje novca putem interneta, elektronskog bankarstva (e-banking) i elektronskog novca (e-money/cash). Da bi uli u sutinu ovog pojma, potencijalnih prednosti pranja novca putem interneta potrebno je definisati elektornski novac i njegovu primjenu. 6.1. Elektronski novac (E-money) Po svojoj decentraliziranoj, distributivnoj prirodi, elektronski novac ima potencijal da izmjeni ekonomsku strukturu kao to su raunari izmjenili strukturu menadmenta i komunikacija..Birch i MCEvoy, 1996. Razvoj tehnologije, naroito razvoj interneta i uvoenje smart kartica omoguili su brzo i nesmetano kretanje novca. Uporedo sa ovim 16

tehnolokim razvojem razvijaju se i finasisjak trita koja dozvoljavaju da se ekonomska vrijednost predstavi digitalno koritenjem elektronskih nizova. E-cash/money ili elektronski novac, se moe prenositi koritenjem smart kartica ili interneta. E-novac za razliku od kreditnih kartica se moe prenositi sa jednog klijenta na drugog preko interneta bez potrebe za posredovanjem (npr. e-cash od DigiCash Inc.( Od e-novca se u stvari oekuje da djeluje kao i papirni novac, bez rizika i troka vezanog za prenoenje, administarciju i uvanje tradicionalnog novca. Inpresionirajue je koliko se sitema elektronskog plaanja razvija diljem svijeta, i uzimajui u obzir injenicu da se konstantno mijenjau, nije praktino ulaziti u detalje kako pojedini sistemi rade. Elektronska razmjena novca zasigurno nije nov izum. Banke i druge finansijske institucije ve godinama koriste raunare u meusobnom poslovanju. Napredak u tri tehnoloka podruja je osigurao da koritenje e-novca postane ekonomski isplativo, poveavajui interes za enovcem. Ti napredci su: 1. Pouzdana i brza mrena komunikacija sa niskim transakcijskim trokovima 2. Bolja raunarska tehnologija 3. Snana kriptografija, osigurava privatnost i sprijeava prevaru. Ono to je revolucionarno i to se vee za elektornski novac je to da je on prvenstveno razvijen kao imitacija fizikog novca. to znai da je lektronsko poslovanje u poziciji da preuzme veliki dio trita manjih transakcija koje predstavlja veinu ukupno obavljenih transakcija.Elektronski novac e uticati na drutvo vie nego prethodni mapredci u elektronskom poslovanju jer e uticati na svoje potroae. Termin elektornskog plaanja je samo jedan od mnogih naziva koji oznaavanju sisteme koji omoguavaju tranasfer finansijske vrijednosti (digitalni novac, e-novac, itd.). Predvianje je da e ovi napredci iz korijena izmjeniti nain na koje se odvijaju finansijske transakcije i rade finansijski sistemi plaanja. Ove transakcije se mogu vriti putem interneta ili uporabom smart kartica koje, za razliku od debitnih i kreditnih kartica, sadre mikroip koji uva vrijednost na kartici. Spektar koritenja e-novca e, e na kraju, ovisiti o tome koliko ga prihvate potroai i preduzea. Neke od moguih prednosti e-novca za potroae su: -bre transakcije -automatsko lino knjigovodstvo -finansijska anonimnost -sigurnost od krae -pristup elektronskom poslovanju -personalizirane bankarske usluge

Potencijalne prednosti za preduzee su: 17

-trenutane transakcije -znatno smanjenje trokova obrade transakcija -lake skupljanje marketing informacija o potroaima -promocija "slobodnog bankarstva" 6.2. Tehnoloke prednosti u pranju novca Pranje novca ukljuuje tri koraka u pretvaranju prljavog novca u isti novac: Elektronski novac Kao to je ranije navedeno, e-novac je novac koji predstavljen digitalno i moe se mijenjati putem interneta ili smart kartica bez potrebe za posrednikom. Jedna od kljunih prednosti je anonimnost. Prihodi od kriminalnih aktivnosti koji su u obliku e-novca se, na primjer, mogu koristiti za kupovinu stranih valuta i skupih dobara. E-novac se tako moe koristiti za deponovanje prljavog novca bez potrebe za krijumarenje gotovine i linih transakcija. Raslojavanje Raslojavanje podrazumijeva promjenu nezakonitog porijekla izvora sredstava, odnosno odvajanje nelegalnih prihoda od njihovih nelegalnih izvora. Raslojavnje se vri provoenjem niza finansijskih transakcija koje po svom obimu, frekventnosti i sloenosti lie na zakonske finansijske transakcije. To moe ukljuivati i transfer novca kroz niz offshore preduzea ili kupovinu dobara za preprodaju. U ovom koraku se internet moe najvie koristiti. Kako u veini on-line banaka procedura za otvaranje rauna ne zahtijeva lini kontakt ili postojei tradicionalni bankovni raun, i korisnik ak ne treba ni davati stvarne line podatke, perau novca je znatno lake otvarati raune, pod lanim imenima, koji se ne mogu povezati sa njim. Pera novca moe kontrolisati transakcije putem raunara, trenutano transferisati novac sa jednog rauna na drugi, te tako stvoriti dugi raunovodstveni trag u veoma kratkom vremenskom periodu. Transferi se mogu obaviti kroz vie nadlenosti, oteavajui nadlenim organima jedne nadlenosti praenje traga. Sa internetom postoji dodatni problem nadlenosti o tome gdje se transakcija obavlja. Da li se obavlja tamo gdje se nalazi pera, server ili gdje se bankovni rauni nalaze? Prema francuskoj bankovnoj komisiji, transakcija se obavlja u mjestu gdje se nalaze rauni. Raslojavanje je jo lake ako se novac moe transferisati izmeu banaka koje posluju sa enovcem. Bitno je spomenuti da anonimnost moe u potpunosti izbrisati trag do stvarnog nelegalnog izvora.

Integracija

18

Zadnji korak nalazi naine da se nedoputeni fondovi uklope u ekonomiju i prikau kao dobiveni od legitimnog iznosa. esta tehnika je krivotvorenje rauna za kupljena dobra i usluge. Vlasnik novca moe koristiti preduzee koje prua internet usluge (ISP) da prikae da se usluge pruaju u zamjenu za novac koji je proao kroz proces raslojavanja. Na primjer, oprani novac se moe nalaziti na raunu nepostojee osobe ili fiktivnog preduzea. Uplate bi se pravile sa tog rauna na raun ISP preduzea za pruene usluge interneta, ta usluga moe biti hosting internet kasina ili kladionice, ali, kako usluga nikada ne bi bila isporuena, ne bi bilo dobiti uplaene na raun fiktivnog preduzea. Uplata bi se knjiila kao profit ISP preduzea, te bi novac vlasnika bio prikazan kao legitiman profit ISP preduzea.Ovakva integracija novanih sredstava ima iru upotrebu nego tradicionalno pruanje dobara i usluga gdje, da bi se legitimizirale krivotvorene fakture, mora koristiti mnogo dokumenata kao dokazi o dostavi dobara i kupovini sirovina. Transfer novca iz stranih banaka takoe moe izazvati sumnju kada je rije o fiktivnim preduzeima koja se bave proizvodnjom ili prodajom. 6.3. Prijava sumnjivih transakcija Prednost od elektronskog pranja novca za kriminalce je mnogo vea od eliminisanja ili smanjenja raunovodstvenog traga. Posrednici mogu, zavisno od regulatornih zahtjeva ili nadlenosti, imati obavezu da prijave svaku sumnjivu transakciju. Ove prijave mogu rezultirati istragom i konano krivinim gonjenjem peraa novca. Ako pera moe smanjiti rizik od prijave sumnjive transakcije, on takoe moe smanjiti anse da ga otkriju nadzorni organi, i to je upravo gdje internet igra najveu ulogu. Bankama i ostalim preduzeima je primamljivo poslovanje putem interneta zbog sniavanja optih trokova. On-line banke i e-komerc preduzea tako mogu obraditi mnogo vei broj transakcija po raunu, nego putem tradicionalnih metoda. Ova injenica dodatno oteava praenje sumnjivih transakcija, pa ak i uz koritenje monitoring software-a. Same transakcije se deavaju bez ljudske intervencije, odstranujui jo jedan potencijalni izvor prijave. Anonimnost on-line transakcija takoe smanjuje rizik prijave transakcije. Teoretski, deponovanje velikih suma novca na inostrane raune od strane lana porodice nekog dravnika e pobuditi veu sumnju nego deponovanje od strane anonimnog cyber muterije. Najei razlozi za prijavu transakcije se mogu povezati sa geografskim porijeklom sredstava. Ako se porijeklo sredstava moe prikriti, jedan od kljunih pokazatelja pranja novca se moe ukloniti. 6.4. Off-shore centri Perai novca u savremenim uslovima sve vie i vie koriste finansijske usluge koje karakterie manje stroga bankarska i finansijska kontrola. S tim u vezi izvrioci usluga trae pogodnu klimu za njihovo izvravanje,a pronalaze je u zemljama koje imaju slabe zakone i regulative u odnosu na pranje novca, koje imaju slabe bankarske sisteme, slabe supervizore, zakone o tajnosti podataka i male restrikcije na protok kapitala. Ove zemlje ustvari predstavljaju slobodne zone u kojima se ne primjenjuju uoboajeni zakoni o porezima i Off-shore centri koji uestvuju u pranju novca.Iako ne postoje opeprihvaene definicije ovih centara,primjenjuju se slijedee 2 definicije:

19

Zemlje u kojim nema uobiajenih zakona o porezima ili ima izuzetno niskih indirektnihili direktnih obaveza plaanja poreza u odnosu na druge zemlje.

Izvorno znaenje engleske rijei Off-shore je izvan obale, udaljeno od granice.U trgovinskom smislu pod ovim pojmom podrazumijevamo posao sklopljen van granica i zakona odreene zemlje. Dakle Off-shore centri su centri koji su domaini finansijskih aktivnosti, koje su odvojene od glavnih upravnih jedinica(drava), geografski i/ili pravno.

Off-shore se definie i kao teritorija na kojoj se izvode finansijske odnosno

meunarodne bankarske aktivnosti pod povoljnim administrativnim pravilima o porezima,kontrolama promjene valuta,tajnosti u bankama...Za ove teritorije karakteristina je politika stabilnost,dobra komunikacija te obim samog bankarskog poslovanja ima malo veze sa veliinom i potrebama lokalnog trita.

Razvoj velikih trita kapitala Off-shore finansija je oslabilo globalnu kontrolu finansijskih tokova i na taj nain pruilo veoma pogodnu klimu za razvoj pranja novca i drugih oblika kriminaliteta. U nekim Off-shore centrima davanje podataka o korisnoj transakciji je krivino djelo. Iako su praktini mehanizmi i instrumenti Off-shore finansija obino skriveni zbog vanosti tajnosti veliki broj usluga koje nude ove institucije mogu se podijeliti u 6 dijelova: 1. privatno,udrueno bankarstvo zajedno sa meunarodnim kreditima objedinjeno je pod jednim pojmom Off-shore bankarstvo 2. Off-shore fondovi 3. Off-shore trustovi 4. Off-shore preduzea 5. Prihvatljivo osiguranje 6. Razne druge finansijske usluge kao to su Off-shore trgovina,dionice,penzije... Osim tajnosti veoma vana prednost Off-shore centra su mali pa moemo rei i simbolini porezi stoga nije ni udno to veliki broj multinacionalnih i globalnih kompanija ove centre koriste kao zone svojih velikih finansijskih transakcija. Meu najpoznatijim Off-shore centrima u svijetu su: Vei Off-shore centri: - Bahami, - Holandija, - Anel, - Bahrein, - Kipar, - Panama, - Kajmanska ostrva - Singapur, - Hong-Kong, Manji Off-shore centri su: - Dablin, - Malta, - Labaun ostrvo u Maleziji, - Madeina, - Bankok, - Ostrvo Man i Derzij, - Barbados, - Bermudi, - Jamajka, 20

- Gibraltar, (u Karipskom moru) sjedite oko 35.000 tzv. Off-shore kompanija - Andora - Ukrajina. Pokazatelj zastupljenosti nekih Off-shore centara DRAVA BAHAMI LIHTENTAJN SEJELI NAURU

- Britanska Djevianska ostrva,

BROJ BANAKA 305 17 / 400

BROJ KOMPANIJA 47.040 75.000 4800 /

Moramo isto tako znati kada govorimo o ovoj temi da se velika panja poklanja osnovnim razlikama izmeu zemalja u kojima nema poreza i Off-shore centrima.Oba tipa ovih zemalja privlae ulaz problematinog kapitala zbog ranije navedenih prednosti. Zemlje u kojima se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima se obino karakteriu niskim obavezama za plaanje poreza, dok Off-shore centri predstavljaju kompletan niz neophodnih bankarskih i finansijskih usluga. Openito govorei, nisu sve zemlje u kojima se ne primjenjuju uobiajeni zakoni o porezima ujedino i Off-shore centri. Pojam poreskog raja nije odobravan pojam u poslovanju, jer ima mnoge negativne konotacije. Zbog toga, namjera vlasti odreene zemlje je da se predstavi kao zemlja-teritorija Off-shore centra, a ne kao poreski raj. Poreskim rajem klasificirane su 24 zemlje koje su pogodne za pranje novca prema Amerikoj finansijskoj upravi prema sljedeim specifikacijama i karakteristikama: -zakonom regulisana bankovna tajnost -nepostojanje poreza ili veoma niski porezi -malobrojna ogranienja u poslovanju s inostranstvom -politika stabilnost -mogunost dobre komunikacije -blizina zemalja koje proizvode narkotike ili ih rasturaju,tj. preko kojih se vode tranzitni putevi narkotika Zato se novac dri u Off-shore bankama? Zato se novac dri u Off-shore bankama uopteno govorei, postoje dvije koristi. Upueni kau da vam, prvo, nee traiti da platite veliki porez - oigledna prednost ukoliko zgrete milione. Drugo, niko nee znati da je novac va - opet oigledna prednost ukoliko ste skloni pronevjeri, ili ste kriminalac, ili terorista. U bankama u nekim "rajevima" prilikom otvaranja rauna ne pitaju za pravo ime, kao to je mogue osnovati kompaniju samo sa postrestant adresom, bez navoenja imena direktora, vlasnika ili prihoda. Upueni kau da je to najbolji nain za izbjegavanje poreznika ili za skrivanje novca steenog od rasturanja droge.

21

S druge strane, niko ne zna identitet vlasnika, pa koristei bankovni raun ili kompaniju, on moe da investira novac u akcije, oruje ili bilo ta drugo. Znai, ta poreska ostrva su u finansijskom svijetu etiketirana kao crne ovce, ali mogu i istovremeno biti izraz tzv. neoliberalnog privreivanja, jer to smatraju pravom na egzistenciju u meunarodnom takmienju. Naime, oni nude najbolji produkt (npr. anonimnost) i najbolju cijenu (npr.visoke kamate, nema poreza). U irem poimanju sve drave podlijeu tom pritisku na meunarodnoj utakmici, sve vie se smanjuju socijalni izdaci, poveavaju indirekni porezi, a smanjuju oni na imovinu i dobit, najbolji primjer je poreski poklon od strane Georga Bush-a amerikim bogataima, smanjenjem poreza na imovinu i dobit. Nezvanino, i prema razliitim kriterijima, irom svijeta postoji oko 100 "poreskih rajeva". Svake godine milijarde dolara, kako prljavog, tako i legalno steenog novca, protie kroz obilje "fiktivnih" kompanija, niskoporeskih fondova i anonimnih bankovnih rauna koje oni nude. 7. PRANJE NOVCA U BIH Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji i kao takva veoma je pogodno tlo za pranje novca. U odnosu na druge zemlje u tranziciji, BIH je u jo nepovoljnijem poloaju zbog propusnosti njenih granica tako da novac moe mnogo lake da izlazi i ulazi u zemlju nego kod onih zemalja gdje su te granice ureene i gdje je kontrola efiksanija. BIH je donjela nekoliko zakona u periodu 2003.-2005.godine od kojih je jedan od najvanijih - zakon o spreavanju pranja novca (ZPN). Stanje u BIH u pogledu pranja novca nije dobro, a to najbolje ilustruje "Izvjestaj Evropske Komisije o procesu stabilizacije i pridruivanje za BIH-2003.godine" gdje se, u dijelu pranje novca kae:"Predpostavlja se da je samo u tri banke opran novac u iznosu od 340 miliona eura u periodu od est mjeseci, a za godinu dana, kroz razne vrste poslovanja, oko 1,5 milijardi eura." injenica da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) je samo jedan izraz izazova koji stoji pred vladama, a da ne spominjemo tekoe u konceptualizaciji i konsolidaciji struktura vlasti u BiH vezane za ekonomsku situaciju i meuetnike razlike. Pored dva entiteta nadlena za "nacionalni" zakon i upravu, FBiH se sastoji od 10 kantona. Svaki kanton ima svoju vlastitu strukturu vlasti, ukljuujui i premijera i resorne ministre koji vre poslove vlade, ukljuujui policijske poslove i tuilatvo. Dok su neki zakoni u iskljuivoj nadlenosti Federacije veina krivinih zakona se donosi na kantonalnom nivou (RS nema slinu lokalnu strukturu). Dok je u Republici Srpskoj i Brko Distriktu pranje novca krivino djelo, u Federaciji prema novom krivinom zakonu BIH pranje novca nije kvalificirano kao krivino djelo pa je neophodno napraviti izmjene tog federalnog zakona. Postojei sistem u BiH je dodatno kompliciran niskim nivoom koordinacije i integracije sudskog sistema. Odnos izmeu policijskih istraitelja, tuilaca i sudskih zvaninika je predmet, velike reforme koju trenutno provode i razmatraju organi vlasti.Globalni problem pranja novca nesrazmjerno pogaa zemlje u tranziciji, predstavlja prijetnju za politiku i ekonomsku stabilnost ovih zemalja, te obeshrabruje zakonita i dugorona strana ulaganja neophodna za ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina se mora pridravati meunarodnih standarda za prevenciju pranja novca, kao to je meunarodna Konvencija o pranju, potrazi, pljenidbi i 22

konfiskaciji zarade steene kriminalnim radnjama, da bi se prikljuila Evropi i privukla trajna strana ulaganja.BiH je primila ogromne finansijske donacije tokom protekle decenije, ukljuujui vie od 5 milijardi US$ pomoi od 1995. do 2000. godine, no ivotni standard stanovnitva je ipak ostao nizak. Po istraivanju OHR-a vie od 50 posto tog iznosa, namijenjenog za socijalnu potronju, je zavrilo u privatnim rukama. Kancelarija za carinsku i fiskalnu pomo (CAFAO) tvrdi da gotovo 1,2 milijarde KM, to je vie nego godinji budet FBiH, je izgubljeno za vladu svake godine kroz razne prevare kao to su fiktivne kompanije ili kompanije registrovane na preminula lica. Ovakva korupcija ima vie nego isto ekonomske konsekvence. Efikasna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je kao jedan od 16 uslova postavljenih od strane Evropske komisije ukoliko BiH eli da dobije zeleno svjetlo za Pregovore za pridruivanje kljunoj fazi na putu ka lanstvu u Evropsku Uniju. Poto je BIH zemlja koja ima svoje probleme u vezi sa pranjem novca, koji se ogleaju u slaboj komunikaciji policije, tuilastva, i istranih sudija. BIH da bi mogla ii korak naprijed u rjeavanju ovih problema , treba da uspostavi bolju komunikaciju izmeu ovih sektora, jer bliska saradnja i prosljeivanje informacija na vrijeme i u roku je jako bitan faktor u uspostavljanu reima, koji e ispravno voditi ove reime .Jo jedan problem BIH jeste to ona ima previe banaka, razliitog porijekla. Ta injenica joj ne daje plus jer to je vei broj banka vei je i rizik od kriminalnih radnji, jer je konrola FOO usmjerena na veliki broj mjesta , to slabi njenu aktivu provjeru. Njen rad je osuen na kvantitet a ne na kvalitet, to nije dobro za jednu zemlju kao to je BIH. Neophodno je poboljati kvalitet upravljanja. To se ne odnosi samo naprovoenje zakona i reda, nego na cijeli niz administrativnih institucija, a posebno onih koje se bave reguliranjem ekonomije i kontrolom finansijskih tokova i javne potronje. Da bi se postigao uspjeh potrebno je donijeti zakonodavni okvir koji bi utvrdio temelje na osnovu kojih bi se ojaale relevantne institucije. Ova nova drava takoe ima probleme s kojima se suoava veina demokratija i ekonomija u tranziciji. Korupcija je ozbiljan problem, politike stranke starog stila utjecajno i netransparentno vre pritisak na vladine dunosnike, zvanina plata je veoma mala, a postoji i u velikoj mjeri razvijena siva ekonomija, to za rezultat ima ne adekvatnu poresku bazu.5 Organizirani kriminal je takoe znaajan problem. 7.1. Zakonodavstvo i regulatorni okvir rada U periodu od 2003. do 2005.godine, Bosna i Hercegovina donijela je na snagu nekoliko zakona u cilju spreavanja pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. To su slijedei zakoni: 5

Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine Krivini zakon Bosne i Hercegovine Zakon o spreavanju pranja novca

Izvjetaj pripremljen za Ured Visokog predstavnika, Claire A. Daams Stanley E. Morris, Sarajevo, 1.-5. maj 2000. godine

23

Zakon o dravnoj agenciji za istrage i zatitu Pravilnik o podacima, informacijama, dokumentaciji, metodama identifikacije i minimum drugih pokazatelja potrebnih za efikasno provoenje odredbi zakona o spreavanju pranja novca Jedan od najvanijih zakona je Zakon o spreavanju pranja novca (ZPN)6. U ovom zakonu je pored unutranjeg ureenja odnosa, iz ove oblasti, stavljen akcenat na suradnju sa drugim dravama i njihovim organima, koja su zaduena za sva pitanja u vezi pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti. U tu svrhu je uspotavljeno Finansijsko obavjetajno odjeljenje (FOO)7 iji je zadatak, izvravanje funkcija kao to su: primanje, prikuplanje, biljeenje, analiziranje i kontrola primljenih informacija. Ove informacije FOO prosljeuje tuiocu i drugim ovlatenim osobama. Obveznici su duni da obavjetavaju Finansijskoobavjestajno odjeljenje(FOO) i Dravne agencije za istragu i zatitu (SIPA) BIH o svakoj sumnjivoj transakciji i transakciji koje prekorauju prag u BIH. 7.2. Strategije za borbu protiv pranja novca u BIH Veoma znaajan dokument za ovu oblast jeste OHR-ova Sveobuhvatna strategija za borbu protiv korupcije zato to rasprostranjenost korupcije u BiH i jeste glavni uzrok sve eoj pojavi pranja novca, no zbog velikih ekonomskih gubitaka koje zemlja trpi mnogo su vanije neke konkretne akcije: 1. Jedinstveni registar transakcijskih rauna u okviru CBBiH je osnovan 5. jula 2004,a njegovi korisnici do sada su bili pravna i fizika lica koja su bila prisiljena naplatu svojih potraivanja traiti prinudnim putem preko ovlatenih institucija. 2.Najvie napora u borbi protiv pranja novca treba biti uloeno u finansijski sektor. Europska Unija je donijela stroge propise po kojima se zahtijeva identifikacija stranke kod otvaranja rauna i uplate, obavezno voenje odgovarajue evidencije o depozitima, te obavjetavanje nadlenih organa o sumnjivim transakcijama. Takva praksa bi trebala biti prisutna u BiH jer su finansijske ustanove kljuni faktor u utvrivanju sluajeva nelegalnih transakcija 3.Medijska panja: asopise i dnevne novine treba stimulisati na fokusiranje na finansijsku stranu kriminalnih radnji. Pitanja koja se tiu pranja novca su esto kompleksna i jako osjetljiva jer su uglavnom u njih ukljuene veoma politiki ili finansijski utjecajne osobe, no javnost treba biti obavijetena, a sloboda govora ispotovana. 4.Financijsko-obavjetajni odjel Agencije BiH za informacije i zaitu (SIPA) u est mjeseci svog rada sastavio je izvjee o 28 osoba koje su navodno umijeane u pranje vie od 26 milijuna eura. Od tada je osam osoba uhieno. SIPA je takoer otvorila 13 meunarodnih istraga o pranju novca. Ovi podaci dokazuju pozitivan trend u borbi protiv pranja novca, no u budunosti je neophodno donijeti Zakon o zaplijeni i konfiskaciji kako bi se stvorila6 7

Zakon o spreavanju pranja novca Sl. glasnik BIH br.29/04 Zakon o dravnoj agenciji za istrage i zatitu Sl. Glasnik BiH br. 27/04

24

mogunost oduzimanja imovine steene nelegalnim putem kriminalcima, koji da bi se zatitili, prijavljuju se pod tuim imenom. 5.Pojaana kontrola granice BiH neophodna je iz vie razloga. Otvorena priroda granica BiH te podlonost krijumarenju prezentirana poznatom "Balkanskom rutom" stvaraju BiH organima za sprovoenje zakona mnoge probleme vezane za potencijalni kriminal. Uz to, poslijeratne promjene u premjetanju stanovnitva te ogromna "dijaspora" BiH, oteavaju da se odredi da li zarade potiu iz legitimnih ili nezakonitih izvora. 7.3. Krivine sankcije Realno je oekivati da kriminalne radnje postanu jo unosnije i sofisticiranije mala je vjerovatna, meutim, da e sistemi kaznenog sudstva, onako kako su trenutno organizovani, biti u mogunosti da dre korak sa tim pojavama. Napori Evropske komisije da se osnai Ured za carinsku i fiskalnu pomo (CAFAO) i Meunarodna policija UN-a (IPTF) su usmjereni na uklanjanje slabosti vezanih za nadlenosti BiH iz oblasti policije i carinske i granine kontrole. FBiH takoe razmatra pravne reforme kojim bi se ojaali "dravni" mehanizmi kontrole u borbi sa prevarom, korupcijom, vercom i organizovanim kriminalom. Bez obzira na to, veliki broj policijskih organa i organa gonjenja, kao i jedinstvena istrana funkcija sudstva stavljaju velike prepreke na put efikasnih istranih radnji i gonjenju kompleksnih krivinih radnji. Razmjena informacija izmeu kantona je u najmanju ruku problematina, a komunikacija i saradnja izmeu policije, tuilatva i istranih sudija je esto neadekvatna. Da bi se poelo sa rjeavanjem problema pranja novca, potrebna je uska saradnja i koordinacija, koja u ovom trenutku jednostavno ne postoji u BiH. Krim-policija MUP-a FBiH pokuava da rijei ovo pitanje putem formiranja obavjetajnih jedinica u svakom od deset kantona i angaovanjem 43 radnika u tim jedinicama. Ovaj projekat dobija pomo od UN-a, i za poetak e se usredsrediti na drogu. Vremenom e se aktivnosti proiriti kako bi se poelo sa rjeavanjem svih vidova ekonomskog kriminala. Postoji jasna potreba koordiniranja ovih napora sa Finansijskom policijom. 7.4. Problemi u vezi sa pranjem novca, kriminalom i koripcijom u BIH Organizirani kriminal je takoer znaajan problem. Ured Visokog predstavnika i vii dunosnici u razliitim vladama od kojih se sastoji BiH upoznati su sa ovim pitanjima. Na jednom broju polja se ulau napori u cilju njihovog rjeavanja. Meutim, vano je napomenuti da se u preporukama vezanim za reforme protiv pranja novca moraju uzeti u obzir teki uslovi koji postoje u BiH. Druga primarna oblast krivinih djela je verc. U izvjetaju Vijea Evrope sa konferencije iz decembra 1999. godine je zakljueno da se "iroko rasprostranjeni verc cigaretama ili benzinom, proizvodnja i prodaja piratskih audio kompakt diskova i softvera i trgovina ljudima i ukradenim vozilima moe povezati sa organizovanim kriminalom. Uesnici su konstatovali da se ti fenomeni mogu dovesti u vezu sa ratnim profiterima i kontrolom ekonomije od strane politikih stranaka.

25

Jasno je, meutim, da "mekana" granica sa preko 400 graninih prelaza i nedostaci sistema carinske i granine kontrole ine verc u BiH ili preko BiH profitabilnom krivinom radnjom. Dugaka kopnena granica, planinski teren i istorijska veza sa "balkanskom rutom" ine BiH ekstremno ranjivom prema kriminalnim grupacijama koje se bave svim oblicima krijumarenja, koji ukljuuju drogu, oruje i ljude, to su sve veoma profitabilne nezakonite radnje. Za oekivati je da se problemi sa ovim krivinim radnjama pogoraju, poto promjene u finansijskom sistemu stvaraju nove slabosti i poveavaju mogunost prikrivanja nezakonito steenih sredstava8. Kako privatizacija bude napredovala i kako se budu prodavala dravna preduzea, tako e se morati osigurati da se njihovom prodajom ne otvori put pranju novca. Npr. certifikati kojima je isplaena boraka populacija se u sutini mogu prodavati i preprodavati. Takvi papiri se trebaju smatrati kao sredstvo plaanja i u skladu s tim prijavljivati u informacioni sistem borbe protiv pranja novca9. 7.5. Primjeri pranja novca u BIHa)

SIPA u 2007. utvrdila 'pranje' od 30,7 milijun eura

Naelnik Financijsko-obavjetajne agencije BiH SIPA Sinia Karan potvrdio je kako je ove godine u BiH "oprano" 30,7 milijuna eura, dok je taj iznos prole godine bio ak 82 milijuna eura. Karan je rekao kako djelatnici SIPA-e sada rade na manje sluajeva "pranja" novca, ali da su ti sluajevi "ozbiljniji" od prethodnih koje su uspjeli otkriti. "Lake vam je otkriti 'pranje' novca u jednoj fiktivnoj tvrtki gdje imate ljude s osam razreda kole koji donose vree s novcem, nego jednu strunu osobu, ekonomski obrazovanu, koja to isto ini kroz kupnju dionica koje se pojavljuju na berzi ili u postupku privatizacije", objasnio je Karan dodavi kako u BiH postoje uobiajne metode "pranja" novca kao i u svijetu. Jedan od uestalijih oblika je koritenje uglednih graana ili tvrtki preko kojih se legalnim poslovanjem ubacuje ilegalan novac, a u dosta sluajeva te osobe ili tvrtke ne znaju da im je uplaen "prljavi" novac. Postoje i sluajevi kada osobe ili vlasnici firmi sarauju s kriminalcima. Za BiH je prije bilo uobiajeno "pranje" novca kroz utaju poreza s obzirom na postojanje mnotva fiktivnih firmi i upotrebe krivotvorenih dokumenata. Karan kae kako je SIPA sprijeila taj nain "pranja" novca koji je bio "uporedni proraun" u BiH. Nakon toga "perai novca" preli su na nezakonitosti s vrijendosnim papirima te kroz razne oblike prevare kod neplaanja PDVa. Najuestaliji pokuaji pranja novca su kroz kupnju vrijednosnih papira, a to je novac koji je stigao u BiH iz inozemstva i treba se "oprati" u BiH, tvrdi Karan. "BiH je malen teritorij za pranje novca. Za pranje novca treba vei, odnosno meunarodni prostor, tako da gotovo svi predmeti na kojima mi sada radimo imaju veze s nekom ili ak s nekoliko stranih zemalja", istakao je naelnik SIPA-e. Ona je prole godine dobila 203 hiljade prijava o financijskim transakcijama sa sumnjivim novcem. Broj takvih prijava 2005. godine bio je 113 hiljada. Prole godine izreene su 22 presude mjerodavnih sudova za krivino djelo "pranja" novca. b) Pokuaj privatizacije Holiday Iinn-a8

Izvjetaj pripremljen za Ured Visokog predstavnika, Claire A. Daams Stanley E. Morris, Sarajevo, 1.-5. maj 2000. godine9

Projekat za makroekonomsku tehniku pomo, a koji se odnose na platne sisteme, OHR

26

Sluaj koji je uzdrmao javnost i potvrdio sumnju u masovnu rasprodaju dravne imovine ispod njene vrijednosti, jeste onaj pokuaj prodaje prodaje Holiday Inn-a i to veinski za podcijenjene certifikate. U doba kad je evkija Okeri (inae vlasnik hotela Una na Stupu, graevinske firme Oki, restorana Klub 9002 na Dobrinji, SD Olimpik, i jo nekoliine nekretnina) bio direktor Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo, Holliday Inn je prodat za pet miliona KM firmi Teloptik Nedima auevia. Tek neto vie od dva miliona je bilo u gotovini, dok je ostatak naplaen u certifikatima! Dramatinom intervencijom tadanjeg amerikog ambasadora u BiH Thomasa Millera ova privatizacija je ponitena. Nedugo nakon toga vrijednost Holliday Inna je procijenjena na 42 miliona KM! Sluaj je primjer korumpiranosti nadlenih vlasti u BiH i nemoi nadlenih domaih institucija da iskorijene ili bar ublae ovu pojavu. c) Banalan primjer pranja novca : Posjedovanje kafia. Dnevni promet u kafiu je 900 kafa.Umjesto tih 900 kafa prikazuje se promet od 1400 kafa. Na to se plaa PDV ili koji ve porezi imaju, i u tom kafiu je oprano prljavog novca u vrijednosti 500 kafa.

8. ZAKLJUAK Cilj nama koji smo radili ovaj seminarski bio je da vam to preciznije objasnimo pojam pranja novca kako u finansijskom i ekonomskom smislu tako i na nain razumljiv i onima koji se ne susreu svakodnevno sa finansijskim, ekonomskim i drugim terminima kojih 27

naravno ima beskonano. Sloit ete se sa nama da je tema bila jako interesantna i opirna pa nam nemojte zamjeriti kao italac ukoliko moda nismo obradili sve dijelove ovog globalnog i internacionalnog problema. Prvi stav koji ste imali o pojmu pranja novca sada je sigurno promjenjen s obzirom na to da pranje novca nije samo jedna kriminalna ranja ve vie njih povezanih sa mafijom i nelegalnim sredstvima u jednu kompleksnu cjelinu. I iako se danas mnoge dravne i meunarodne organizacije bore protiv ovakve vrste kriminala on i dalje stvara ogromne probleme u dravnim i sociolokim strukturama. Praktine primjere pranja novca mozete svakodnevno vidjeti u naoj zemlji poevi od onih vrlo jednostavnih do enormnih oblika pranja novca koji nam iz dana u dan staju na put ka dugo eljenom lanstvu u Evropskoj Uniji. Iskreno emo se nadati da e nai politiari brzo nai neko rjeenje ovoj vrsti problema ako ne u potpunosti onda bar jednim malim djelom koji e moda poboljati cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

PRANJE NOVCA, VRLO JEDNOSTAVNO.... LITERATURA

1. Pulji, M. (2004), Pranje novca okolnosti javljanja i mogunosti spreavanja, Raunovodstvena i porezna reforma - integrativni faktor jedinstvenog privrednog

28

prostora BiH, Zajednika grupa referata, Udruenje - udruga raunovoa i revizora BiH, Sarajevo 2. Izvjetaj pripremljen za Ured Visokog predstavnika, Claire A. Daams Stanley E. Morris, Sarajevo, 1.-5. maj 2000. godine 3. Zakon o spreavanju pranja novca Slubeni glasnik BIH br.29/04 4. Zakon o dravnoj agenciji za istrage i zatitu Sl. Glasnik BiH br. 27/04 5. http://www.ijf.hr/pojmovnik/pranje_novca.htm 6. http://www.fatf-gafi.org 7. http://www.poslovni.hr 8. http://www.forum.hr

29