otkrivanje kanala putem kojih se vrši pranje novca

7/31/2019 Otkrivanje kanala putem kojih se vri pranje novca

1/24


2/24

Izvjetaj Vijea Evrope o planiranju odravanja radnog seminara na temu korupcije,organiziranog kriminala i pranja novca u Bosni i Hercegovini (Banja Luka, 16-17.decembar 1999. godine)

Anti-korupcijska strategija za Federaciju BiH Vlada Federacije BiH, februar 2000. godine Niz nacrta dokumenata koje je obezbijedio Projekat za makroekonomsku tehniku pomo, a

koji se odnose na postojee platne sisteme i objanjavaju kako e predloene reforme uticatina platne sisteme. Zakon o sprijeavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine Radna verzija Zakona o sprijeavanju pranja novca Republike Srpske (Banja Luka, januar

2000. godine).

UVOD

Pranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivinih radnji, ucilju ukljuivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijskog poslovanja.1 Pitanje pranja novca jeintegralno povezano sa problemima korupcije, organiziranog kriminala, financijske prevare, verca

i drugih krivinih djela usmjerenih na ostvarivanje profita. Ovaj problem uzrokuje ozbiljneposljedice ukoliko se ne rjeava na adekvatan nain. Sposobnost kriminalaca da prikupe ilegitimiziraju dobit moe dovesti do podrivanja demokratskih institucija i zloupotrebe ekonomskihsistema. Ilegalno steeni prihodi omoguavaju kriminalcima da razviju svoju politiku iekonomsku mo i to na raun potenih graana i legitimnog poslovanja. Zemlje koje na adekvatannain ne rjeavaju pitanje pranja novca su ustanovile da su zvaninici u tim zemljama takoepodloni korupciji, te da radi toga dolazi do potpunog prekida legitimnih meunarodnih investicija.Prema tome, programi za borbu protiv pranja novca predstavljaju i vie od jednostavnog sredstvaza provoene zakona, koje se koristi u sluaju prihoda steenih krivinim radnjama. Onipredstavljaju sutinske komponente u procesu zatite demokratskih institucija i ekonomskihsloboda svake zemlje.

Pranje novca takoe sve vie postaje meunarodna aktivnost globalnih razmjera. Iz tog razloga sumnoge meunarodne organizacije uspostavile standarde, procedure i preporuke kako bi rjeavaleovaj fenomen. Danas se pranje novca u veini zemalja smatra ozbiljnim zloinom, te jeopeprihvaeno miljenje da organi vlasti rizikuju da dou u situaciju u kojoj e ih podrivatiorganizirani kriminal i korupcija, ukoliko nemaju adekvatne zakone i procedure koje su usmjerenena rjeavanje pitanja koja se tiu sprijeavanja, otkrivanja, istraivanja i poduzimanja zakonskihmjera u sluajevima pranja novca. S obzirom da se takoe smatra da financijsko trgovanje u velikojmjeri ima meunarodni karakter, u primjeni ovih zakona treba postojati dosljednost. Iz tog razlogasu, izmeu ostalih, Vijee Evrope, Evropska unija i Radna grupa za financijske mjere (FATF), kojusu uspostavile zemlje-lanice grupe G-7, i Ujedinjene nacije, za svoje zemlje-lanice2 definiralesmjernice za ostvarivanje efikasnih programa za borbu protiv pranja novca.

Bosna i Hercegovina (BiH)3 je u posljednje vrijeme poela poduzimati neke preliminarne mjere ucilju rjeavanja ovog problema. Zakon o sprijeavanju pranja novca je u Federaciji Bosne iHercegovine (F BiH) usvojen u martu 2000. godine. U Republici Srpskoj (RS) postoji Nacrtzakona o sprijeavanju pranja novca, ali nije jasno da li e Skuptina RS-a usvojiti ovaj zakon upostojeem tekstu.


3/24

Nakon kombinirane inicijative koju su pokrenuli vicarski ambasador u Bosni i Hercegovini iJedinica za borbu protiv korupcije, koja uspostavljena pri Uredu Visokog predstavnika, Jedinica zaborbu protiv korupcije je zatraila od strunjaka da izvre procjenu ovih zakona i odgovarajuihprocedura. Uz podrku vicarske agencije za razvoj i saradnju, eksperti su obavili svoju misiju uSarajevu i Neumu

(BiH) u periodu od 1. do 5. maja 2000. godine. Ovaj izvjetaj, koji je prezentiran Uredu Viskogpredstavnika, je rezultat te misije. Izvjetaj predstavlja stajalita gospoe Claire A. Daams, viegistraivaa i predavaa na Univerzitetu u Bazelu i gospodina Stanley E. Morrisa, meunarodnogfinancijskog konsultanta i naunog strunjaka za pitanja pranja novca pri Vijeu Evrope. 4

Cilj ovog izvjetaja je da izvri procjenu aktivnosti koje se u Bosni i Hercegovini poduzimaju uoblasti borbe protiv pranja novca. Meutim, vano je napomenuti da ovaj izvjetaj ne daje potpunusliku situacije. U datom roku, strunjaci nisu imali priliku da se sastanu sa predstavnicima civilnogdrutva, Advokatske komore, financijskih revizora i ne-vladinih organizacija. Takva diskusija bibila korisna u cilju stvaranja potpune slike. Izvjetaj se najveim dijelom fokusira na situaciju u

Federaciji BiH. Izvjetaj je organiziran u tri dijela. U prvom dijelu, izvjetaj daje kratki opisorganizacione strukture orglana vlasti i navodi izvore informacija koritene u izvjetaju(ukljuujui razgovore i dokumente), na kojima se zasnivaju zapaanja i preporuke koje su dalistrunjaci. Drugi dio daje procjenu situacije po pitanju pranja novca u BiH. I zadnji, trei dio dajeetiri grupe preporuka za razvoj osnova za efikasan program za borbu protiv pranja novca. Ovepreporuke obuhvataju etiri oblasti: (1) pravne reforme, (2) poboljanja u okviru sistema, (3)izgradnju kapaciteta i (4) sveopa nastojanja u procesu borbe protiv pranja novca. Dodatak broj 2.sadri analizu Zakona.

Po miljenju strunjaka, sveobuhvatni program koji se sastoji iz etiri dijela ima sutinski znaaj uborbi protiv problema pranja novca u BiH, te da bi jednostavno usvajanje niza zakona bilonedovoljno, ak i u sluaju da ti zakoni ispunjavaju meunarodne standarde. Pored stvaranjaadekvatnog regulativnog okvira, od vitalnog je interesa i razvijanje i odravanje financijskogsistema koji ima kredibilitet i koji je u stanju da otkrije, sprijei i kontrolira pranje novca.

1. Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine

S obzirom da je BiH drava u tranziciji i da se nalazi u poslijeratnom periodu demokratskeinstitucije i tradicije su jo uvijek slabe. Takoe vanu ulogu imaju i mnogi meuetniki konflikti.Iz tog razloga zvanine institucije vlasti5 bi mogle postati predmetom kontrole od strane strukturakoje posjeduju mo, ukljuujui politike stranke, birokratiju i organizirani kriminal, koje bi ihmogle izmanipulirati kako bi maksimizirale svoj vlastiti utjecaj ili pristup sredstvima. Neophodnoje poboljati kvalitet upravljanja. To se ne odnosi samo na provoenje zakona i reda, nego na cijeliniz administrativnih institucija, a posebno onih koje se bave reguliranjem ekonomije i kontrolomfinansijskih tokova i javne potronje. Da bi se postigao uspjeh potrebno je donijeti zakonodavniokvir koji bi utvrdio temelje na osnovu kojih bi se ojaale relevantne institucije.

Efektivna akcija i mjere protiv prijevare, korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala suvane za razvoj demokratije i zdrave trine privrede. Za to su potrebni znanje i informacije o ovimkrivinim djelima. U cilju pruanja pomoi BiH u aprilu 1998. godine osnovana je Jedinica za


4/24

borbu protiv korupcije (AFU) kao dio Ekonomskog odjela Ureda Visokog predstavnika u Sarajevu.Rad je zapoela sa tri profesionalna lana. Dio njenog zadatka je prikupljanje saznanja o prijevari,korupciji i privredom kriminalu u BiH. AFU je ekspertima osigurala materijale, kao i pristupkljunim institucijama i susrete sa predstavnicima Vlade FBiH. Oni su organizirali program za ovumisiju, zakazali intervjue, osigurali usluge prijevoda i prijevoza. Bez njihove pomoi ekspertna

misija bi bila nemogua.ak i u kratkom vremenskom periodu koji su imali na raspolaganju ekspetrima je postalo jasno dae izrada programa protiv pranja novca biti neobino kompleksna. Daytonski mirovni sporazum jena snazi etiri i po godine, ali sloena struktura vlasti, dizajnirana kako bi se uspostavio mirovniproces, i prijelazni karakter kako javnih tako i privatnih institucija navode na zakljuak da eprilagoavanje meunarodnih standarda biti jedinstven izazov. injenica da se Bosna iHercegovina sastoji od dva entiteta (Federcija BiH i Republika Srpska) je samo jedan izraz izazovakoji stoji pred vladama, a da ne spominjemo tekoe u konceptualizaciji i konsolidaciji strukturavlasti u BiH vezane za ekonomsku situaciju i meuetnike razlike. Pored dva entiteta nadlena za"nacionalni" zakon i upravu, FBiH se sastoji od 10 kantona. Svaki kanton ima svoju vlastitu

strukturu vlasti, ukljuujui i premijera i resorne ministre koji vre poslove vlade, ukljuujuipolicijske poslove i tuilatvo. Dok su neki zakoni u iskljuivoj nadlenosti Federacije veinakrivinih zakona se donosi na kantonalnom nivou (RS nema slinu lokalnu strukturu).

Kao da ova struktura nije dovoljno komplicirana Federacija esto svoje ovlasti provodi kroz dualnisistem zbog nepostizanja zajednike vlade koja bi sluila i hrvatskim i bonjakim zajednicama. Naprimjer, u podijeljenom gradu kao to je Mostar, poreska i carinska uprava FBiH su podjeljenje i uorganizacijskom i administrativnom smislu. Komplicirana vladina birokracija u zemlji sa manje od4 miliona stanovnika oteava dosljedno i efektivno provoenje relativno jednostavnih zakona. Naalost, regulatorni i izvrni programi za rjeavanje pitanja pranja novca su sloeni, zahtjevajutransparentnost i visok stepen strunosti. Koordinacija i bliska saradnja vie agencija su od vitalnoginteresa. Postojei sistem u BiH je dodatno kompliciran niskim nivoom koordinacije i integracijesudskog sistema. Odnos izmeu policijskih istraitelja, tuilaca i sudskih zvaninika je predmetreforme koju trenutno razmatraju organi vlasti.

Iako su mnoga od ovih pitanja jedinstvena za BIH, ova nova drava takoe ima probleme s kojimase suoava veina demokratija i ekonomija u tranziciji. Korupcija je ozbiljan problem, politikestranke starog stila utjecajno i netransparentno vre pritisak na vladine dunosnike, zvanina plataje veoma mala, a postoji i u velikoj mjeri razvijena siva ekonomija, to za rezultat ima neadekvatnuporesku bazu. Organizirani kriminal je takoe znaajan problem. Ured Visokog predstavnika i viidunosnici u razliitim vladama od kojih se sastoji BiH upoznati su sa ovim pitanjima. Na jednombroju polja se ulau napori u cilju njihovog rjeavanja. Eksperti nisu vidjeli svrhu da se oniponovno detaljno nabrajaju. Meutim, vano je napomenuti da se u preporukama vezanim zareforme protiv pranja novca moraju uzeti u obzir teki uslovi koji trenutno postoje u BiH.

Iako eksperti nisu posjetili Banja Luku, glavni grad Republike Srpske (RS), oni su se sastali sajavnim tuiocem koji ih je obavijestio o situaciji u RS. U nalazima i preporukama eksperata sesugeriraju reforme u oba entiteta.


5/24

U sedmici izmeu 1. i 5. maja 2000. eksperti su bili u prilici da se sastanu i razmatraju situacijupranja novca u BiH sa brojnim dunosnicima. Svi razgovori su bili iskreni, a dunosnici su bilidobro informirani i pripremljeni. Intervjui su voeni sa:

Jedinica za borbu protiv korupcije, Ekonomski odjel, Ured Visokog predstavnika (OHR):

ga. Vanja Buljina, ga. Kristina Hemon i gosp. Adrian Rausche su bili od velike pomoi ipruili su odline informacije o situaciji u zemlji, radu Jedinice za borbu protiv korupcije,kao i vanom kontekstu za mnoga od pitanja koja su interesirala eksperte.

gosp. Roger Robinson, Ekonomski odjel OHR-a je osigurao procjenu ekonomske ifinansijske situacije u BiH.

vicarski ambasador, Wilhelm Schmid i dr. Derek Mueller, zamjenik koordinatora,vicarska Agencija za razvoj i saradnju i sekretar ambasade su bili od koristi u postavljanjuekspertne misije u kontekst ostalih kljunih dogaaja u BiH.

dr. David Whitehead, gosp. Peter Bosni i gosp. Radomir uri iz Projekta zamakroekonomsku tehniku pomo kojeg finansira US AID su uvjerljivo opisali promjenekoje su u toku u finansijskom sistemu BiH i pitanjima vezanim za zavode za platni promet.

gosp. Faik Luija, ef krim-policije, Ministarstvo unutranjih poslova, FBiH, je iznio pitanjavezana za provoenje zakona i ulogu policije u Federaciji. Zamjenik Federalnog ministra pravde, ahbaz Dihanovi je prezentirao pravni okvir u

FBiH, kao i status brojnih reformi koje su u toku sudija Amir Jaganjac, predsjednik Kantonalnog suda Sarajevo je naglasio ulogu pravosua i

jedinstveni poloaj istranih sudija Direktor Zlatko Bars, FBiH Agencija za bankarstvo i njegov zamjenik gosp. Mustafa Brki

su dali pregled finansijskog regulatornog sistema, uslova bankarskog sistema i oekivanihpromjena.

Mirsad Bajraktarevi, ef finansijske policije, Ministarstvo finansija je je naglasio promjenekoje su u toku u finansijskoj policiji, kao i pitanja vezana za nedavno doneeni Zakon osprijeavanju pranja novca

glavni tuilac u FBiH, gosp Suljo Babi i glavni tuilac u RS, gosp. Vojislav Dimitrijevi,kao i njihove kolege iz nekoliko kantona su prezentirali iskrene i veoma korisne poglede napitanja vezana za pranje novca i organizirani kriminal. (Sjednica je odrana u Neumu, uokviru konferencije o sudskoj edukaciji)

gdin. Bahrija Dautovi, ministar unutarnjih poslova u Kantonu Tuzla i bivi tuilactuzlanskog kantona je dao kantonalnu sliku vezanu za pitanja krivinog pravosua, kao isvoja oekivanja vezana za procesuiranje prvog velikog antikorupcijskog sluaja u FBiHprotiv biveg premijera u Tuzlanskom kantonu.

Ovi intervjui su ekspertima pruili veliki broj ideja i nadamo se da su poboljali kvalitet nalaza ipreporuka. Meutim priznaje se da postoje vani akteri s kojima eksperti nisu mogli obavitiintervjue zbog drugih obaveza ili nedostatka vremena6. U preporukama se poziva na ukljuiv isadrajan proces koji se treba voditi paralelno sa izradom programa protiv pranja novca u BiH, itokom tog procesa je potrebno uzeti u obzir sva relevantna miljenja.

Takoe postoji nekoliko dokumenata koji su bili korisni i pomogli ekspertima da shvate okvir uBiH unutar kojeg e se razmatrati njihove preporuke. Oni su navedeni u listi materijala.

2. Situacija u vezi sa pranjem novca u Bosni i Hercegovini


6/24

2.1. Problem kriminala

Kao to je ve spomenuto, BiH je zemlja u tranziciji. U skladu s tim, mogu se oekivati sutinskepromjene to se tie prirode krivinih djela. Skoro svi dunosnici sa kojima je voen razgovor supriznali da su korupcija i prevara na tetu prihoda vlade, a u nekim sluajevima i organizovani

kriminal, ozbiljni problemi kojima se stvaraju veliki nezakoniti prihodi. Takvi problemi stoje naputu stranim ulaganjima i razvoju demokratije i trine ekonomije. Ne postoji jasno razumijevanjeda se pranje novca smatra zasebnim problemom, jer se esto mjea sa korupcijom. Poto seposlovanje na b-h tritu uglavnom obavlja gotovinom, veina nezakonitih radnji se vri izvanfinansijskog sistema, tako da je organima vlasti otean rad na istraivanju i krivinom gonjenjutakvih radnji. Pri tome, program poslijeratne rekonstrukcije vrijedan pet milijardi dolara je doveodo toga da korupcija i prevara postanu potencijalno unosne nezakonite radnje. Desili su se sluajevivelikih prevara u bankama, a organi vlade su se doimali nespremnim za rjeavanje ovakve vrstekrivinih radnji i za ulaenje u trag uzetom novcu. Dosad najznaajniji sluaj u kojem je dolo dokrivinog gonjenja je onaj iz tuzlanskog kantona, u kojem se bivi premijer kantona teretio i zaprevaru i za korupciju. Izloeno je kako su vladini fondovi koriteni za niz isplata prijateljima i

simpatizerima viih vladinih dunosnika, kao i da su dodjeljivani brojni nezakoniti poslovniugovori. injenica da je premijer mogao opljakati javna sredstva je nastala kao neposredanrezultat nedostatka transparentnosti, odgovornosti i efikasne kontrole nad javnim prihodima irashodima. Trenutno se radi na uvoenju reformi kako bi se ovaj problem rijeio. 7

Druga primarna oblast krivinih djela je verc. U izvjetaju Vijea Evrope sa konferencije izdecembra 1999. godine je zakljueno da se "iroko rasprostranjeni verc cigaretama ili benzinom,proizvodnja i prodaja piratskih audio kompakt diskova i softvera i trgovina ljudima i ukradenimvozilama moe povezati sa organizovanim kriminalom. Uesnici su konstatovali da se ti fenomenimogu dovesti u vezu sa ratnim profiterima i kontrolom ekonomije od strane politikih stranaka."

U izvjetaju se u daljem tekstu predlagalo detaljnije ispitivanja situacije. Jasno je, meutim, da"mekana" granica sa preko 400 graninih prelaza i nedostaci sistema carinske i granine kontroleine verc u BiH ili preko BiH profitabilnom krivinom radnjom. Dugaka kopnena granica,planinski teren i istorijska veza sa "balkanskom rutom" ine BiH ekstremno ranjivom premakriminalnim grupacijama koje se bave svim oblicima krijumarenja, koji ukljuuju drogu, oruje iljude, to su sve veoma profitabilne nezakonite radnje. Za oekivati je da se problemi sa ovimkrivinim radnjama pogoraju, poto promjene u finansijskom sistemu stvaraju nove slabosti ipoveavaju mogunost prikrivanja nezakonito steenih sredstava.

2.2. Krivine sankcije

Realno je oekivati da kriminalne radnje postanu jo unosnije i sofisticiranije mala je vjerovatnoa,meutim, da e sistemi kaznenog sudstva, onako kako su trenutno organizovani, biti u mogunostida dre korak sa tim pojavama. Napori Evropske komisije da se osnai Ured za carinsku i fiskalnupomo (CAFAO) i Meunarodna policija UN-a (IPTF) su usmjereni na uklanjanje slabosti vezanihza nadlenosti BiH iz o blasti policije i carinske i granine kontrole. FBiH takoe razmatra pravnereforme kojim bi se ojaali "dravni" mehanizmi kontrole u borbi sa prevarom, korupcijom,vercom i organizovanim kriminalom. Bez obzira na to, veliki broj policijskih organa i organa


7/24

gonjenja, kao i jedinstvena istrana funkcija sudstva stavljaju velike prepreke na put efikasnihistranih radnji i gonjenju kompleksnih krivinih radnji.

Razmjena informacija izmeu kantona je u najmanju ruku problematina, a komunikacija i saradnjaizmeu policije, tuilatva i istranih sudija je esto neadekvatna. Da bi se poelo sa rjeavanjem

problema pranja novca, potrebna je uska saradnja i koordinacija, koja u ovom trenutku jednostavnone postoji u BiH. Krim-policija MUP-a FBiH pokuava da rijei ovo pitanje putem formiranjaobavjetajnih jedinica u svakom od deset kantona i angaovanjem 43 radnika u tim jedinicama.Ovaj projekat dobija pomo od UN-a, i za poetak e se usredsrediti na drogu. Vremenom e seaktivnosti proiriti kako bi se poelo sa rjeavanjem svih vidova ekonomskog kriminala. Postojijasna potreba koordiniranja ovih napora sa Finansijskom policijom. Meutim, krim-policija jetrenutno u fazi formiranja zasebne jedinice, te je zbog problema sa korupcijom i kontrolomsmjestila jedinicu koja broji 12 novih ljudi u svoje sjedite. Nejasno je kako e ove jedinicekoordinirati svoje aktivnosti sa kantonalnom policijom, pa ak i izmeu sebe. ini se da postojeslini problemi sa komunikacijom i izmeu tuilatava.

2.3. Slabosti finansijskog sistema u toku ekonomske tranzicije

BiH se nalazi na pragu revolucije svojih ekonomskih struktura. Prelazak sa finansijskog sistemakontrolisanog od strane drave, iji je cilj bio zadovoljavanje potreba organa vlasti u oblastimaekonomskog planiranja i kontrole dodjeljivanja kredita, na slobodno trite e sa sobom donijetivelike rizike, ali i otvoriti prostor za pozitivne promjene. 1. januar 2001. godine je datum na koji setrebaju ukinuti zavodi za platni promet sve tri nacionalne zajednice. Istovremeno se oekuje odsektora bankarstva, koji je jo uvijek u povoju, da preuzme aktivnosti dodjele kredita i bankarskeposlove koje su u prolosti obavljali zavodi za platni promet.

Daytonski mirovni sporazum je postavio pravnu osnovu za monetarnu uniju BiH i stvaranje

zajednike Centralne banke (CBBH). Ova institucija je jedini organ u zemlji zaduen za valutarnu imonetarnu politiku.8 Valuta9 je striktno vezana za njemaku marku, a CBBH za svaku izdatukonvertibilnu marku ima kao podlogu u svojim novanim rezervama jednu likvidnu njemakumarku, ime je odnos KM naprema DM uspostavljen u omjeru 1:1. CBBH ne daje kredite, neposuuje kapital privatnim ili vladinim koncernima, niti daje zajmove sistemu bankarstva.Centralna banka ne regulie rad banaka, kamatne stope, sistem plaanja, niti finansijski sistemuopte. Uloga Centralne banke je ograniena na funkciju klirinke banke, umjesto sveobuhvatnekontrolne funkciju koju su u prolosti imali zavodi za platni promet. Ovim se uspostavlja praviniji,efikasniji i transparentniji sistem kojim e se zadovoljiti potrebe graana BiH.

Meutim, gubitak kontrole drave nad informacijama koje su prikupljali i aurirali zavodi za platnipromet, kao i smanjenje ovlasti finansijske policije u vezi sa uvidom u evidenciju e predstavljatiozbiljan izazov za sistem prikupljanja poreskih prihoda i sprijeavanja pranja novca. Vano jenaglasiti da e BiH napraviti presedan kada ukine zavode za platni promet. Ni Hrvatska niSlovenija se zasad nisu odluile na takav korak10, tako da da njihovi zavodi za platni promet i daljefunkcioniu. Vano je da se odmah poduzmu koraci kako bi se osiguralo da navedene promjene neidu na ruku organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca.


8/24

I Centralna banka i Agencija za bankarstvo FBiH su dobile pozitivne ocjene za profesionalno iefikasno obavljanje svojih poslova. Opta je ocjena, meutim, da BiH ima preveliki broj banaka,uzimajui u obzir njen ekonomski prostor i veliinu11, a dolo je i do veeg broja sluajevabankarskih prevara i propadanja banaka. Ako e bankarski sistem preuzeti na sebe pruajnjecjelokupnog niza bankarskih usluga iz ove oblasti, tada Agencija za bankarstvo mora odigrati

kljunu ulogu u tom procesu. Odreeni napredak je ve postignut. U posljednje tri godine brojbanaka se smanjio sa 55 na 39, a jedanaest dozvola za rad je povueno samo tokom 1999. godine.12

Pri tome, deset banaka od preostalog broja su jo uvijek u vlasnitvu drave. Federacija BiHnamjerava privatizirati ove institucije do avgusta 2000. godine, ali se s tim aktivnostima kasni, tepostoji mala vjerovatnoa da e se ovaj rok ispotovati. Ova pitanja se rjeavaju u trenutku kada seod bankarskog sistema oekuje da uvede nove, efikasne i proporcionalne mjere za borbu protivpranja novca. Kao i u drugim zemljama u tranziciji, mogue je da se banke upletu u korupciju,pranje novca i drugi ekonomski kriminal (npr. otkrivanje poslovnih podataka koji slue samo zainternu upotrebu) zbog nedostatka efikasne regulative. U Rusiji i drugdje, nemarnost u procesuizdavanja dozvola za rad je dovela do toga da pripadnici organizovanog kriminala posjeduju svoje

banke. Neophodno je Federalnoj agenciji za bankarstvo obezbjediti sredstva i podrku

13

, kako bi sebankarski sistem zatitio od takvih pojava. Agencija treba da uestvuje u svim kljunimdiskusijama u vezi sa razvijanjem strategije borbe protiv pranja novca i izradom zakonskih odredbii propisa.

Dodatni problem je postojanje velike "podzemne" ekonomije. Iako nisu sve ekonomske aktivnostiove vrste nezakonite, sasvim je jasno da se pruaju i nenadzirane finansijske usluge kojima seomoguava pranje novca za korumpirane dunosnike i/ili organizovane kriminalce. Kao primjer semoe dati razlika izmeu onoga to vlada Hrvatske prikazuje kao pomo Hrvatima u BiH i onogato ti korisnici prijavljuju da su primili u svrhu poboljanja poreskih prihoda. Moe se takoeoekivati rast ne-bankarskog finansijskog sistema i "podzemne" ekonomije ako banke razvijuefikasne preventivne mehanizme protiv pranja novca. Mjenjanice i remitenti se esto koriste zapranje novca, ak i u razvijenim ekonomijama kao to su SAD i mnoge zemlje zapadne Evrope.Trenutno ne postoje nikakve regulatorne strukture za takve pravne osobe. Regulatorni nadzor ebiti neophodan kako bi se ispotovali meunarodni standardi, a mora se osigurati da se broj takvihfirmi ne povea i da one ne postanu kanali za prikrivanje nezakonito steenog novca.

Konano, kako privatizacija bude napredovala i kako se budu prodavala dravna preduzea, tako ese morati osigurati da se njihovom prodajom ne otvori put pranju novca. Npr. certifikati kojima jeisplaena boraka populacija se u sutini mogu prodavati i preprodavati. Takvi papiri se trebajusmatrati kao sredstvo plaanja i u skladu s tim prijavljivati u informacioni sistem borbe protivpranja novca.

2.4. Pristup Vlade FBiH

Prvobitni cilj ove strune analize situacije u vezi sa pranjem novca u BiH je bio pregled nacrtazakona u parlamentarnoj proceduri pod naslovom: Nacrt zakona o sprijeavanju pranja novca uFederaciji Bosne i Hercegovine. Slian ali ne i istovjetan nacrt zakona je izradilo Javno tuilatvoRepublike Srpske pod jednostavnim naslovom: Zakon o pranju novca. Kratka pravnika analizaovih dokumenata se nalazi u Dodatku br. 2.


9/24

U vrijeme posjete eksperata Bosni i Hervegovini, Parlament FBiH je donio zakon, ali nisu poduzetinikakvi koraci da se on i provede. Nacrt zakona Republike Srpske je i dalje u proceduri i ne moese sa sigurnou rei kada e biti donesen u svom sadanjem obliku. Najinteresantnija injenica uvezi sa novim zakonom FBiH je ta da se ini da nijedna osoba sa kojom smo razgovarali nijeuestvovala u izradi nacrta, kao i da su se svi sloili da je zakon neadekvatan. Neki dunosnici su

izrazili miljenje da on ustvari predstavlja korak unazad u naporima FBiH da rijei problem pranjanovca. Zbog otkazivanja u posljednjem ternutku, eksperti nisu bili u mogunosti da se sastanu salanovima parlamenta kako bi vidjeli koji su razlozi stajali iza donoenja ovakvog teksta zakona.Meutim, uzimajui u obzir vladinu mlaku podrku zakonu, ini se da e veoma teko doi doefikasne provedbe.

U osnovi, zakon predstavlja kombinaciju civilnog i administrativnog pristupa pranju novca. Njimese utvruje paket obaveza prijavljivanja cijelog niza finansijskih institucija, npr. banaka, kazina,pota, zalagaonica itd. Odreene kategorije finansijskih aktivnosti se moraju prijaviti novo-osnovanoj jedinici Finansijske policije, a neprijavljivanje sa sobom povlai plaanje kazne i odstrane pojedinca i od strane odgovorne institucije. Poto je to zakon iz oblasti graanskog prava,

njime se djelo pranja novca ne utvruje kao krivino dijelo, niti se dozvoljava pljenidba ikonfiskacija sredstava steenih putem krivinih radnji. Takve dvije odredbe su, meutim, odsutinske vanosti za minimalno ispunjavanje meunarodnih standarda za borbu protiv pranjanovca. Iako se u zakonu pokualo definisati pranje novca, nije uraeno nita kako bi se osnailipotencijali vlade u borbi protiv krivinih radnji, osim to se postavila obaveza prijavljivanjaaktivnosti za koje se vjeruje da su povezane sa pranjem novca. Zakon primarnu odgovornost zaprovedbu daje Finansijskoj policiji u sklopu Ministarstva finansija. Meutim, da bi se dolo doefikasne implementacije, bie potrebna saradnja i koordinacija sa mnogim drugim organimaFederacije, kao i sa organima kantona. ini se da nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se uskladilinapori na implementaciji, kao i da ne postoji strategija borbe protiv pranja novca u koju bi se ovajzakon mogao uklopiti. Uprkos ovim ozbiljnim nedostacima, novi zakon bi mogao posluiti kaoodskona daska za razvoj strategije i osnov za poboljanje komunikacije i koordinacije izmeurazliitih organa zaduenih za rjeavanje ovog pitanja. To predstavlja i primarnu komponentu dolenavedenih preporuka.

3. Preporuke

Unato ozbiljnim administrativnim i tranzicijskim problemima sa kojima se suoava BiH, naeksperte je velik dojam ostavila predanost na strani predstavnika vlada sa kojima su se sastali ucilju poduzimanja mjera. Jasno je potvren znaaj rjeavanja aspekata pranja novca u sluajevimakorupcije, prevare i organiziranog (ekonomskog) kriminala. Uz to, postoji elja da se izvrikoordinacija napora koji ulau vlade te takoer ope miljenje da OHR treba da pomogne u izradiefikasne serije programa.

Jasno je da stvaranje jedinstvene strategije mora da spoji sva relevantna ministarstva kako uFederaciji BiH tako i u Republici Srpskoj kao i kantonalne organe vlasti, poslovne i profesionalnegrupe. Treba da se poduzmu napori jednaki izvanrednom radu uloenom u OHR-ovu Sveobuhvatnustrategiju za borbu protiv korupcije. Meutim, treba se konstatirati da se inilo da veliki brojzvaninika smatra da e postojanje strategije za borbu protiv korupcije biti dovoljno takoer zarjeavanje pitanja pranja novca. Meutim to nije tano. Premda su korupcija i pranje novcapovezani u izvjesnom pogledu, ova pitanja predstavljaju dva razliita pitanja. U donjem tekstu je


10/24

naveden niz preporuka organiziranih u etiri kategorije i namijenjenih da pomognu priusmjeravanju izrade strategije BiH za spreavanje pranja novca. Ove sugestije obuhvataju kakoproces tako i sutinu i organizirane su u (1) pravne reforme, (2) unapreenja sistema, (3) razvijanjemogunosti i (4) doseg.

3.1 Pravna reforma

1. Donijeti zakon o spreavanju pranja novca na nivou drave BiH

OHR bi trebao saraivati sa entitetima FBiH i RS kako bi donio sveobuhvatan, krovnikrivini i graanski statut iji e predmet biti problem pranja novca u Bosni i Hercegovini.Ovaj okvirni zakon bi posluio kao temelj na osnovu kojeg bi svaki od entiteta mogaoizgraditi svoj posebni statutorni reim. Ovakav je korak od sutinskog znaaja ukoliko BiHeli osigurati da njen program za spreavanje pranja novca bude dosljedan prihvatljivimmeunarodnim standardima. Ovaj okvirni zakon bi trebao ukljuiti kriminaliziranje inapranja novca kao i obaveze za otkrivanje i spreavanje ove aktivnosti. (Vidi detaljnu

diskusiju navedenu o donjem tekstu).2. Donijeti krivini zakon o spreavanju pranja novca

Zakon FBiH donesen u mjesecu martu 2000.god. se bavi zahtjevima za izvjetavanjem ikoordinacijom kako bi se rijeilo pitanje pranja novca te ustanovljava niz graanskih iliadministrativnih pravnih lijekova. Meutim, isti ne daje nikakve instrumente i ovlastivladinim komponentama za sprovoenje zakona da rade na pitanju pranja novca. Poinilackrivinog djela koji uspije u pranju svog nelegalnog profita steenog kriminalom se nemoe krivino goniti za ovakvo ponaanje u skladu sa ovim zakonom. ak i izvjetavanjekoje se zahtijeva ne ukljuuje sumnjive izvjetaje ve umjesto toga rutinsko izvjetavanje osvim transakcijama koje zadovoljavaju odreene kriterije. Tokom etiri dana razgovora,niko nije da naznaku da smatra da je ovaj zakon adekvatan. U razgovorima vezanim zaNacrt zakona RS koji je slian donesenom zakonu FBiH, jasno je stavljeno do znanja daRepublika razmatra proirenje svog pristupa kako bi ukljuila krivine i graanskeelemente. Krovni zakon BiH kao to je preporueno u gornjem tekstu, bi trebaokriminalizirati djelo skrivanja nelegalne zarade a to se tie krivinih zakona, FBiH i RS bishodno tome trebale izmijeniti i dopuniti svoje krivine zakone i zakone o krivinompostupku. Ovo bi obezbijedilo da oba entiteta imaju istu seriju pravila te da BiH ispotujeminimum meunarodnih standarda. 14 Kantoni bi isto tako pranje novca trebali odrediti kaokrivino djelo. Ovo e dozvoliti policiji te tuiocima na svim nivoima da izvre istragu ikrivino gone kako glavna krivina djela koja stvaraju nezakonite zarade tako i radnje onihkoji pokuaju da prikriju nezakonitu prirodu zarade. Kada se pranje novca definira kaokrivino djelo to e takoer znaiti da e banke i druge finansijske institucije imati obavezuda o sumnjivim aktivnostima izvijeste organe vlasti. Usmjeravanje svih sredstava vladinihtijela na problem pranja novca predstavlja znaajan prvi korak svakog uspjenog programaza spreavanje pranja novca.

3. Ispitati sluaj Slovenije i drugih drava radi dobijanja smjernica


11/24

Slovenija je bila jedna od prvih drava istone Evrope koja je donijela zakonske odredbe opranju novca te je prola kroz vie promjena jer je pokuala da prilagodi svoj pravni sistemrjeavanju ovog problema. Budui BiH ima slian pravni sistem i ostale (kulturne) afinitete,bilo bi korisno ispitati uspjehe i propuste Slovenije. Slovenaka jedinica za spreavanjepranja novca pri Ministarstvu finansija je svjetski predvodnik u ovoj oblasti i spremna je da

otvoreno objasni ne samo ono to oni uspjeno rade, ve i ono gdje su napravili propust.Takoer se mogu pogledati i druga iskustva budui je u nekim sluajevima (na primjer,kontinuirana uloga Zavoda za platni promet) Slovenija imala laki put od BiH. Takoer inapori vajcarske na distribuiranju informacija izmeu njenih 26 kantona te pristupvajcarske vezan za uspostavljanje njenog sistema izvjetavanja o sumnjivim radnjama bimogli obezbijediti korisne lekcije.

4. Ukljuiti sva teka krivina djela kao djela koja ukljuuju sve elemente pranja novca

Krivino djelo pranja novca se esto krivino goni zajedno sa prvobitnim krivinim djelomkoje je proizvelo nezakonite zarade. Dok je poetni zamah za donoenje zakona za

spreavanje pranja novca imao veze sa trgovinom droge, ovi instrumenti su se pokazali istotako efikasnim za druga krivina djela ukljuujui krijumarenje, prevaru, korupciju i sveaktivnosti organiziranog kriminala. Zbog toga je od sutinskog znaaja da se sva tekakrivina djela ukljue kao djela koja ukljuuju sve elemente pranja novca.

5. Donijeti Zakon o zapljeni i konfiskaciji

Nije uvijek dovoljno uhapsiti i osuditi kriminalca za pranje novca, ve je vano oduzetizaradu steenu vrenjem krivinog djela. Kako bi se stvorila mogunost da se zaplijeni i/ilikonfiskuje zarada steena nezakonitim putem, treba se donijeti zakon koji regulira oveelemente. Jo jednom treba ponoviti da je ovo kljuni meunarodni standard te znaajaninstrument. Meutim, eksperti imaju izvjesne rezerve vezane za prijedlog Vijea Evrope daovakve zarade budu predate policiji. (Vidi Izvjetaj sa konferencije u Banja Luci odrane udecembru 1999.god.) Jasno je da se zahtijeva odreen oprez pri rukovanju imovinom igotovim novcem uzimajui u obzir administrativne probleme koji postoje diljem BiH.Nadalje, postoje znatne potrebe za sredstvima u svim elementima krivinog pravosua BiHa davanje nezavisnog izvora prihoda policiji bi sada vjerovatno bilo nepoeljno.

6. Ispitati aranmane za distribuiranje informacija krivinog pravosua

Pranje novca je po prirodi nepredvidiva kriminalna djelatnost koja iskoritava lakou kojomse novac moe prenositi u jednoj dravi ili u stvari, po svijetu. Ovo zahtijeva sisteme koji sudovoljno fleksibilni i dozvoljavaju da se informacije dijele i sa drugim vladinim tijelima.Komunikacija izmeu kantona, FBiH i RS esto predstavlja problem a propusti ukomunkaciji organa za sprovoenje zakona neminovno idu u korist kriminalaca. Sliniproblemi postoje izmeu naroda. BiH bi trebala ispitati koje su to barijere za distribuiranjeinformacija kako na domaem nivou tako i na meunarodnom nivou i, ukoliko je potrebno,trebale bi se izvriti promjene zakona i propisa kako bi se iste eliminirale. Ovo je kljunakomponenta u meunarodnim standardima a zakoni o tajnosti operiranja banaka ilineodgovarajue pravne zatite vezane za razmjenu podataka izmeu organa za sprovoenjezakona se moraju ispitati. Treba istaknuti jo jednom, iskustva vajcarske i Slovenije bi


12/24

mogla biti od pomoi da se odredi kako izbalansirati prava pojedinaca i privatnost sadomaim i meunarodnim potrebama za sprovoenje zakona.

7. Razmotriti odobrenje zahtjeva za izvjetavanjem o novcu koji se prenosi prekogranice

Otvorena priroda granica BiH te podlonost krijumarenju prezentirana poznatom"Balkanskom rutom" stvaraju BiH organima za sprovoenje zakona mnoge problemevezane za potencijalni kriminal. Uz to, poslijeratne promjene u premjetanju stanovnitva teogromna "diaspora" BiH, oteavaju da se odredi da li zarade potiu iz legitimnih ilinezakonitih izvora. Dragocjen instrument za organe za sprovoenje zakona bi bio zahtjevda se velika kretanja novca i drugih vrijednosnih papira (putnikih ekova, privatizacijskihvauera, itd.) u ili iz BiH prijave Carini. Propust da se isto uradi bi se mogao odrediti kaokrivini ili graanski prekraj i rezulitrao bi zapljenom neprijavljenih finansijskih sredstava.Mnoge zemlje, ukljuujui Sjedinjene Amerike Drave, imaju takve zahtjeve i isti su sepokazali vrijednim instrumentom. Zakonita kretanja novca se prijavljuju i ne bi trebala

postojati ogranienja to se tie iznosa novca koji se prenosi. Meutim, kriminalci i oni kojiele izbjei plaanje poreza e pokuati da izbjegnu prijavljivanje, ali neprijavljivanje e imjo vie oteati "legitimiziranje" njihovih zarada. Banke e biti sumnjiave u vezi savelikim depozitima novca ukoliko nikakvi izvjetaji nisu podneseni carinskim organima.Tee je smisliti objanjenja, ukoliko kriminalac mora opisati izvor novca koji se moeobjasniti aktivnostima sprovedenim samo unutar BiH. Dok je ovakav vid instrumenta zaizvjetavanje koristan za neke zemlje, mogao bi se testirati u periodu od tri do pet godina dabi se odredilo da li je isti koristan za organe vlasti BiH. Ali moda to jo nee biti takopotrebno sve dok se nerazvijeni bankarski sistem razvija i dok se sreuju administrativniproblemi. Meutim, preporuka eksperata je da se takav program pripremi barem za prelazniperiod.

8. Koordinirati regulatorni proces za novi zakon

Dok je jasno da postoje nedostaci u nedavno donesenom Zakonu o spreavanju pranjanovca FBiH, moraju se poduzeti koraci da se isti implementira. Ovo se ne bi trebaloprepustiti samo Ministarstvu finansija ili finansijskoj policiji. Sam zakon uzima u obzirkoordinaciju sa Agencijom za bankarstvo te Carinskom i fiskalnom upravom, ali ovajproces mora biti jo vie sveobuhvatan. Federalni i kantonalni tuitelji i policija se trebajukonsultirati kao i istrane sudije pravosua. Trebaju se obaviti razgovori sa elementimaprivatnog sektora od kojih e se oekivati da zaponu sa podnoenjem izvjetaja. Ovajproces koji bi uskoro trebao zapoeti bi mogao predstavljati prvi korak u razvijanju procesaza izradu strategije BiH za spreavanje pranja novca. Gotovo svi od zvaninika sa kojima jevoen razgovor su bili zabrinuti zbog procesa implementacije i smatrali su da e OHRmorati da odigra ulogu predvodnika kako bi osigurao najire uee. Eksperti su saglasni ato je prije mogue bi se trebao pripremiti sastanak u svrhu organiziranja tako da se ne binapravile greke na poetku koje bi dovele do antagonizama i nepotrebne uskogrudnostimeu mnogim organizacijama koje se trebaju ukljuiti.

3.2 Unapreenje sistema


13/24

1. Razviti strategiju BiH za spreavanje pranja novca

Kao to je sluaj sa programima za spreavanje korupcije, efikasno spreavanje pranja novcazahtijeva davanje doprinosa te saradnju od strane vie vladinih ministarstava te znaajnu vezu sacivilnim drutvom. Zbog toga se mora izraditi strategija koja e definirati jasan program aktivnosti.

Koristan model jeste strategija za borbu protiv korupcije koju je napravio OHR i koja je objavljenau februaru 1999.god. Treba primjetiti da proces za izradu ove strategije moe biti vaan u istojmjeri kao i sami konani dokument. Postoje jasni nedostaci u komunikaciji pa ak i povjerenjuizmeu pojedinih komponenti vlade. Iste e morati da zajedniki rade ukoliko se eli da BiH imauspjean program za spreavanje pranja novca. Radi toga proces razvoja strategije koji bude vienkao pravedan, cjelovit i sveoubuhvatan moe biti od pomoi pri izgradnji mostova ka efikasnijojsaradnji u buduoj implementaciji poduhvata za spreavanje pranja novca.

2. Uspostaviti finansijsku jedinicu za obavjetavanje

Nedavno doneseni Zakon o spreavanju pranja novca FBiH, izmeu ostalih odredbi, zahtijeva da se

"uspostavi jedan Ured kao osnovna organizaciona jedinica za izvravanje administrativnih itehnikih zadataka iji je cilj spreavanje pranja novca."

Nova jedinica treba biti locirana unutar Federalne policije, komponente Ministarstva FinansijaFederacije BiH. Naelnik Finansijske policije je informisao strunjake da se radi na formiranju ovejedinice u iji sastav je ve imenovano 12 slubenika.

S obzirom na nedostatke novog zakona, nova jedinica vjerovatno nee udovoljiti standardimaFinansijske obavjetajne jedinice (FIU) koju je formirala Egmont grupa. Jedinica predstavljakonzorcij 53 sline organizacije iz cijelog svijeta. Ipak, formiranje te jedinice predstavlja koristanpoetak i nova FBiH organizacija bi mogla izrasti u potpuno funkcionirajuu Finansijskuobavjetajnu jedinicu. Meutim, potrebno je ipak obratiti panju na jednu stvar. Efikasnefinansijske obavjetajne jedinice u svom radu gotovo uvijek uspostavljaju blisku saradnju saostalim kljunim komponentama vlade, kao i sa privatnim finansijskim sektorom. U mnogimjedinicama djeluje osoblje koje je imenovano iz drugih ministarstava koja sa njima ostvarujusaradnju. Mora zaivjeti praksa meusobne razmjene informacija i pruanja pomoi stranimpartnerima. Stoga je bitno da se ova nova jedinica formira u kontekstu sveobuhvatne i ukljuivebosansko-hercegovake strategije borbe protiv pranja novca. Ona signurno nee imati uspjehaukoliko bude namjeravala da postane jedini izvor vladinih programa za spreavanje pranja novca.Stoga, njeno formiranje mora podrati ne samo Ministarstvo finansija, nego i Ured za carinske ifiskalne poslove, Agencija za bankarstvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, entitetski tuitelji, kao ikantonalni organi koji rade na sprovoenju zakona i sudstvo. Ovo je teko u svakom sistemu, a uBiH e to biti ak i vei izazov zbog postojeih kompleksnih struktura uprave.

3. Formiranje stalnog foruma za borbu protiv pranja novca

ak i da je strategija definirana, a FIU formiran, potrebno je definirati nain na koji e se procedureprilagoditi varirajuoj prirodi problema, na koji e se rjeavati konflikti, te izvui pouka izpostognutog uspjeha, ali i iz neuspjeha. Strunjaci preporuuju da se barem u poetku sastanciodravaju svaka dva mjeseca, na kojim e prisustvovati sve relevantne vladine agencije.Preporuljivo je da razna ministarstva i agencije budu domaini tim sastancima da bi se stvorila


14/24

"odgovornost" u pogledu strategije borbe protiv pranja novca i njene implementacije. Preostalibirokratski problemi mogu prerasti u vrlo ozbiljne probleme. Redoviti sastanci pruaju mogunostza raspravu i razrjeenje sukoba. OHR bi trebao povesti aktivnost, ali tokom rada postepenosmanjivati svoju ulogu paralelno sa razvojem bh. iskustva. Osim toga, OHR bi mogao pozvatiiskusne dunosnike drugih vlada i finansijskih obavjetajnih jedinica da povremeno prisustvuju

sastancima, te izvjetavaju o poduzetim nastojanjima u drugim zemljama koje su u slinoj situaciji.4. Uspostava programa za potivanje standarda

Banke i ostale finansijske institucije bi trebale izraditi interne standarde i programe za potivanjestandarda u cilju spreavanja i otkrivanja pranja novca. Bitno je da se definiraju uvjeti da bi seosiguralo da su finansijskim institucijama njihovi klijenti poznati, te da su izraeni standardi zaidentifikaciju stvarnih korisnika rauna. Potrebno je imenovati osobe koje e raditi na programimaza potivanje standarda u svakoj instituciji i potrebno je da prou obuku skupa sa vladinimdunosnicima kad je god to mogue. Ovi slubenici e, izmeu ostalog, raditi na otkrivanjusumnjivih aktivnosti i nadlenim organima podnositi izvjetaj o takvim aktivnostima, ukoliko za

takvu aktivnost nije mogue pronai prihvatljivo objanjenje. Nadzorni organi za bankarstvo bitakoe u svom sastavu trebali imati osobe koje su obuene za ovu oblast i koje e pomoi bankamai ostalim regulisanim institucijama da ispune te standarde.

3.3. Izgradnja kapaciteta

Postoje barem tri oblasti u kojima je neophodna obuka kako bi se pomogla izgradnja strunosti uBiH. Ona bi se trebala provesti im se izradi strategija i trebala bi zaista predstavljati jedan od prvih"rezultata" te strategije. Bez obzira koliko su zakoni i strateke namjere dobre, ljudi ih morajuprovoditi. Stoga, potrebna su nastojanja koja e osigurati da ljudi shvataju karakteristike, a ikompleksnost pitanja pranja novca, znaaj novih zakona i nain na koji se trebaju implementirati.

1. Obuka u oblasti provoenja zakona

Policija, carine, tuitelji i istrane sudije bi trebali biti zajedniki ukljueni u programobuke. Jednosedmini program koji obuhvata predavanja i seminare sa svim uesnicima,kao i struno orijentisane grupe bi, uz obuku imale dvojaku funkciju. Prvo, stavilo bi sejasno na znanje da je neophodan sistemski pristup i da pojedinana nastojanja u oblastipranja novca najvjerovatnije nee imati uspjeha. Drugo, potvrda izdata na kraju obuke bi semogla iskoristiti u pravcu jaanja percepcije znaaja novih zakona i bh. strategije borbeprotiv pranja novca.

2. Obuka agencija za spreavanje pranja novca

Slian program bi se trebao provesti za regulatorne agencije (ukljuujui i novu jedinicufinansijske policije za spreavanje pranja novca i carine) koje e biti nadlene zaimplementaciju novog zakona. Trebali bi biti ukljueni Agencija za bankarstvo, pote isudski organi koji su nadleni za izdavanje poslovnih licenci, kao i drugi.

3. Konferencija bankara


15/24

Iako se za sada, izgleda, ne planira odravanje konferencije bankara u cilju ukidanja zavodaza platni promet i privatizacije preostalih dravnih banaka, bilo bi iznenaujue da sekonferencija ipak ne odri u narednih est mjeseci. Takva konferencija bi bila odlinaprilika da se obue bankari kako bi se mogli suoiti sa rizicima pranja novca nakonukidanja zavoda za platni promet., kao i obavezama predvienim novim zakonom o

spreavanju pranja novca.4. Sveopa nastojanja u borbi protiv pranja novca

Osim angairanja privatnih i javnih organizacija koje su direktno ukljuene u borbu protivpranja novca, ostali lanovi BiH vlade i civilnog drutva takoe trebaju shvatiti ovo pitanje.Vano je da ira javnost shvati zato skrivanje prihoda steenih krivinim putem predstavljaproblem za jedno demokratsko drutvo i zato je to suprotno efektima slobodne privrede.Rizik po drutvo koji prouzrokuju korumpirani dunosnici, prevaranti u biznisu ikriminalci-akteri organiziranog kriminala, stvaranjem bogatstva putem uvida u legitimnifinansijski sistem daje im mogunost da rade na podrivanju tog drutva. Postoje barem tri

vana sektora kojima treba biti poznat znaaj strategije borbe protiv pranja novca.5. Parlamentarne komisije i osoblje

Zakonodavna tijela Federacije BiH i Republike Srpske i Kantona bi trebala raspolagatiinformacijama, to e predstavljati dio razvoja bh. strategije borbe protiv pranja novca,nakon njenog usvajanja. Moda bi bilo preporuljivo da se Visoki predstavnik lino sastanesa kljunim politiarima i da im objasni nain na koji se ova nastojanja uklapaju u procesdemokratizacije i stvaranja slobodne privrede. Od Vijea Evrope, Evropske komisije,Ujedinjenih naroda i FATF-e se moe zatraiti da obezbijede materijale koji bi se koristili ucilju pruanja informacija.

6. Civilno drutvo

Trebala bi se razmotriti organizacija foruma koji bi okupio akademske graane, poslovna iprofesionalna udruenja, nevladine organizacije i ostale. Izdavanje strategije u pisanojformi bi mogao pruiti osnov za takav forum. Strunjaci iz drugih dijelova Evrope bi bilipozvani na forum na kojem bi izloili svoje prezentacije. Akademski graani, bankari itd. bitakoe mogli biti sudionici i od njih bi se oekivalo da objasne nain na koji je civilnodrutvo u drugim dravam ukljueno.

7. Mediji

Pitanja koja se tiu pranja novca su esto kompleksna, zbog ega najee i nisu shvaenaod strane novinara koji moraju pisati o rokovima i koji preferiraju da piu o jednostavnijimpitanjima iz domena provedbe zakona. Potrebno je osigurati da novinari prisustvujukljunim dogaanjima, te da se obezbijede informacije kada su strunjaci na rasolaganju ilikada se radi na nekim glavnim sluajevima. Vanost pitanja se esto vezuje za prisustvonovinara. Tako bi se asopisi i dnevne novine trebale stimulisati na fokusiranje nafinansijsku stranu kriminalnih radnji. Veina sluajeva pranja novca u drugim zemljama bi


16/24

bila predstavljena reporterima da bi se pokazalo koliko su bitni. Ovo je stalni program, alivrlo bitan.

Dodatak 1

Biografija

Gospoa Claire A. Daams, magistar nauka, advokat, vii je istraitelj i predava na pravnomfakultetu Univerziteta u Baselu, vicarska. Sredite njenog rada predstavlja meunarodnaekonomska kriza. Njena glavna oblast istraivanja je transnacionalni organizirani kriminal sakcentom na pranje novca i korupciju. Bila je nauni strunjak pri Vijeu Evrope za oblasttransnacionalnog organizirang kriminala, a trenutno je konsultant pri Vijeu Evrope po istompitanju. Takoe je pomonik predsjednika OECD radne grupe za mito. to se tie mjera borbeprotiv pranja novca, lanica je istraivake grupe koju je formirao Max-Planck Institut zameunarodni i komparativni krivini zakon u Freiburgu, Njemaka. Ova istraivaka grupa sefokusira na pitanja pranja novca i konfiskaciju sredstava.

Gospodin Stanley E. Morris je meunarodni ekspert za pitanja pranja novca i korupcije. Trenutnoje meunarodni konsultant za finansije i u tom svojsvu prua savjete vladama, finansijskiminstitucijama, meunarodnim i nevladinim organizacijama. Nauni je strunjak za program VijeaEvrope za borbu protiv pranja novca (PC-R-EV). Sudjelovao je u brojnim procjenama stepena ukojem istonoevropske zemlje potivaju konvenciju Vijea Evrope. Bivi je dunosnikMinistarstva za financije SAD-a i direktor Mree za sprovoenje mjera protiv finansijskihprekraja, koja predstavlja primarnu ameriku regulatornu jedinicu za sprovoenje mjera u borbiprotiv pranja novca. Bio je na elu SDA delegacije u Grupi za finansijske mjere u Parizu isuosniva je Egmont grupe koja predstavlja meunarodnu organizaciju koja okuplja 53 dravnefinansijske obavjetajne jedinice.

Dodatak 2

Analiza Zakona o spreavanju pranja novca u Federaciji BiH i Nacrtazakona o pranju novca Republike Srpske

Kriminalci se koriste raznim tehnikama pranja novca kako bi prikazali naizgled legitimno porijekloprihoda od svojih aktivnosti. Ovakve aktivnosti su sve ire i sve vie se javljaju u meunarodnimokvirima. Smatra se da su privrede u procesu transformacije, kao to je privreda Bosne iHercegovine, posebno podlone kriminalnim aktivnostima, te prema tome i pranju novca. Osnovnirazlog lei u tome to je njihov finansijski regulatorni okvir, i u bankovnom i nebankovnom

sektoru, jo u fazi razvoja i stoga manje otporan nego u drugim zemljama. Osim toga, postoje idrugi razni razlozi specifini za pojedine zemlje zbog kojih postoje dodatne mogunosti za pranjenovca.

Da bi se izgradila zemlja, potrebno je izgraditi zdravu ekonomsku klimu koja e voditi uspostavitrine ekonomije u Bosni i Hercegovini. Da bi do ovoga dolo, od sutinskog je znaaja stvoriti iodravati vjerodostojan finansijski sistem koji e omoguavati otkrivanje, sreavanje ikontroliranje pranje novca. Takav finansijski sistem se ne moe samo usredsrediti na domau


17/24

situaciju, nego takoer mora biti u skladu sa postojeim meunarodnim standardima, kao npr. 40preporuka FATF, Konvencija UN-a o nezakonitom prometu narkotika i psihotropskih tvari iz 1988.godine, Direktiva EC-a o spreavanju upotrebe finansijskog sistema15 iz 1991 i Konvencija VijeaEvrope o pranju novca, pretresu, pljenidbi i oduzimanju prihoda od kriminalnih aktivnosti iz 1990godine. Trenutno zakoni FBiH i Nacrt zakona o pranju novca u Republici Srpskoj ne ispunjavaju

ove standarde. Osim toga, jedan broj elemenata i u zakonu FBiH i nacrtu zakona RS je nejasan,kako je obrazloeno nie. Prema tome, bit e veoma teko izraditi pravila za implementaciju itakoer e biti potrebno izraditi i dodatne zakone. Konano, izgleda da postoje izvjesne razlike usadraju zakona FBiH i nacrta zakona RS. U izvjesnoj mjeri ove razlike se odnose na razlike uprevodu sa originalnog jezika, ali takoer ima i sutinskih razlika. Eksperti bi eljeli da naglase daje od velike vanosti konsistentnost u jeziku, broju i pozivanju na stavove i lanove, kao ikonsistentnost u samoj sutini oba zakona.

Zakon o spreavanju pranja novca u FBiH

l. 1 Kakva je bila namjera da bude priroda ovoga zakona? Zakon izgleda ne kriminalizira pranje

novca nego je administrativni akt.Nisu obuhvaene nebankovne finansijske institucije i druge finansijske institucije. Zakon se izgledausredsreuje na otkrivanje i prevenciju pranja novca. Nema referenci na kontroliranje pranja novca.

l. 2 Definicija pranja novca

stav 1 Na koje kriminalne radnje se misli u ovom stavu? Treba obuhvatiti sve ozbiljne kriminalneradnje, a sitne kriminalne radnje se ne moraju konkretno navoditi. Nejasno je da li je namjera da seozbiljne kriminalne radnje smatraju takvima da obuhvataju i djelo pranja novca. I ako jeste, koji bise ozbiljni krivini prekraji smatrali takvima? Kakva je priroda pomenutih zakonskih

konsekvenci?stav 2 Postoji referenca na situaciju kada kada se ima spoznaja da imovina potie od kriminalnihradnji. Postoji li razlog to se ne navodi koje su to situacije na koje se ova spoznaja odnosi?

stav 3 Izgleda da je prema opisu datom ovdje nain djelovanja protiv pranja novca isti kao u sluajuukradene robe. Da li je ovo ispravno razumijevanje namjere? Ako jeste, zato nema reference naodgovarajui lan u krivinom zakonu? Ako je ovakav sluaj onda ovo moe biti nedovoljno zadjelovanje po pitanju pranja novca. Ne postoji u svim sluajevima kada se radi o ukradenoj robi isituacija gdje je dolo do pranja novca. Meutim iskustvo drugih zemalja, koje su poele saovakvom odredbom, pokazalo je da u mnogim sluajevima nije mogue kvalificirati pranje novca u

okviru jedne ovakve odredbe, iz kojeg razloga i ne dolazi do osude poinilaca.stav 5 Namjera, saznanje ili cilj su se mogli navesti kao elementi djela pranja novca. Ovo samo posebi ne sadri namjeru, spoznaju ili cilj pranja novca, pogotovo u sluajevima gdje su razliiteosobe ukljuene u krvino djelo sa elementima drugog krivinog djela koje nije pranje novca. Nijejasno ta e se desiti u ovakvim sluajevima.

stav 6 Ovaj stav treba staviti iza stava 4. Da li je ovo ve kriminalizirano?


18/24

l. 3 Definicija imovine

Nejasno je da li npr. vaueri koji su izdavani borcima i koji glase na nosioca spadaju u prava ilivrijednosne papire i druga platna sredstva.

l. 4 Radnjelan ne navodi koje e radnje biti poduzete. Ne ukljuuje kontrolu pranja novca. Dalje, njime sesugerira da se radnje moraju poduzeti u svim sluajevima kao dio standardne procedure. To moeuzrokovti vei opseg posla od onoga koji se moe uspjeno obaviti. Prema tome, trebalo bi uvestiizvjestan prag, u kombinaciji sa specifikacijom okolnosti pod kojima radnje treba poduzeti. Ovajlan je malo nejasan i pitanje je da li je ovakva odredba u skladu sa principom zakonitosti.

l. 5 Obveznici

Terminologija koja se odnosi na pravna lica, stranke i fizika lica u ovom lanu varira kroz zakon.

Bilo bi jasnije kada bi se se ujednaila terminologija i odabrali termini pravna lica i fizika lica.(napom. prevod. mogue je da je terminologija u prevodu na engleski bila razliita!) Nejasno jetakoer koji nivo odgovornosti ima odgovorno lice u pravnom licu. Nisu obraene ni osjetljiveprofesije16 I konano nema reference na debitnu karticu.

l. 6 Identifikacija stranke

U stavu 1 postoji referenca na uspostavljanje partnerstva sa strankom. Nisu svi poslovni odnosi nabazi partnerstva niti ga ukljuuju. Bilo bi jasnije kada bi se u ovom lanu pozivalo nauspostavljanje poslovnog odnosa. (primj. prevod. i ovdje je moglo doi do nesporazuma ako jeposlovna saradnja prevedena kao "partnerstvo"!)

U stavu 2 se nabrajaju neke tranzakcije. Nejasno je zato nema reference na ostale robe visokevrijednosti.

l. 7 Izuzeci od identifikacije

Izgleda da od identifikacije ima previe izuzetaka.

Kako je sada formulirano, postoji dobar broj mogunosti da (organizirani) kriminalci zloupotrebefinansijski sistem.

l. 8 Nain identifikacijeto se tie dokumenata za identifikaciju, ostali javni dokumenti bi trebali biti odgovarajui i/ilislubeno priznati kao identifikacioni dokumenti.

Mogue je da je stav 5 ovoga lana preirok. Trebalo bi biti dovoljno kada je opunomoenik navaljan nain ovlaen od strane lica za koje djeluje.


19/24

U lanovima 6-8 nije jasno da li treba identifikovati i stvarne korisnike rauna, niti je jasno kako eobveznici to uraditi. Period na koji se uvaju takve informacije u sluajevima pomenutim u l. 21,posljednji stav, ini se jako kratak, ako ne i previe kratak.

l. 9 Da li se pod uredom pomenutim ovdje misli na Finansijsku obavjetajnu jedinicu? Ako misli,

onda nije jasno koje su nadlenosti i ovlatenja toga ureda i kako e saraivati sa izvjestiocem ijavnim tuiocem u obradi informacija. Ta saradnja i koordinacija e bit potrebne. Prilokom posjeteeksperata, inilo se da je ova jedinica jo bila u fazi uspostavljanja. U kakvoj je ovo vezi sazakonima koji su ve stupili na snagu.

l. 11 Moe se traiti pismena izjava. Prema kojim kriterijima?

l. 12 stav 1. U primjerku zakona koji su eksperti primili ne postoji stav 5 lana 6. (primj. prevod.mogue je da je grekom u prevodu pomenut stav 6!)

l. 15 Nejasno je kako e se stav 1 ponaati u praksi u sluajevima kada su obveznici dostavili

informacije koje se trae lanovima 12, 6, 8, 10 i 11. Koje su ostale opravdane okolnosti pomenuteu stavu 3 i ko je nadlean da odluuje?

l. 16 U stavu 1 se ne navodi vremenski period u kojem e se pomenute informacije dostavitiobveznicima.

l. 17 Nije u potpunosti jasno zato u stavu 1 nema reference na pranje novca.

l. 18 Izgleda da se ovaj lan samo usredsreuje na prikrivanje nezakonito steenog novca a ne ina drugi nezakonit profit. Iz kojeg razloga?

l. 22 U stavu 1 se navodi referenca na punomo u skladu sa lanom 9. Da li treba ispravnorazumijeti da se u ovom sluaju misli na lan 8 stav 5? Takoer nije jasno na to se misli podpodacima iz lana 17.

Kako se moe utvrditi vrijednost neizvrene obaveze iz stava 3? Da li se ovo odnosi na vrijednosttranzakcije? ta se podrazumijeva pod druge stvari"?

ini se da se sankcije koje se pominju u ovom zakonu odnose samo na osobe under obligations andresponsible persons. ini se da nema odredaba koje se odnose na kriminalce koji peru prihoddobijen na nepoten nain. To nije dovoljno.

Nacrt Zakona o pranju novca Republike Srpske

lan 1. Kakva bi trebala biti priroda ovog nacrta zakona? On ne kriminalizira pranje novca teizgleda kao upravni statuu.

Nebankovne financijske institucije i druge financijske institucije nisu ukljuene. ini se da jenaglasak stavljen na otkrivanje i spreavanje pranja novca. Meutim, ne pominje se kontrola pranjanovca.


20/24

lan 2. Definicija pranja novca

Stav 1. Na koje se krivine radnje misli u ovom stavu? Treba ukljuiti sav ozbiljni kriminal, dokmanja krivina djela ne moraju biti ukljuena. Trenutno je nejasno da li je namjera da se svaozbiljna krivina djela posmatraju kao djela koja ukljuuju i pranje novca (predicate offence). I

ukoliko je tako, za koja ozbiljna krivina djela bi to vrijedilo. Kakav je karakter pravnih sankcijakoje se pominju? Rije utaja ima generalnije konotacije nego npr. rije prikrivanje. Postoji li nekirazlog zbog kojeg se ne ukljui i uestvovanje u krivinim radnjama?

Stav 2. Pominje se situacija kada postoji saznanje da imovina potie iz krivinih radnji. Postoji lineki razlog to se ne pominje situacija kada treba da postoji saznanje o ovome?

Stav 3. ini se da je namjera situacije koja se ovdje pominje taj da odnos prema pranju novca budeisti kao i u sluajevima sa ukradenom robom. Da li smo ispravno razumjeli namjeru? Ukoliko jetako, zato nema se ne navodi odgovarajui lan Krivinog zakona. Ukoliko je to sluaj, onda ovonije dovoljno za borbu protiv pranja novca. Ne podrazumijevaju svi sluajevi u kojima postoji

ukradena roba istovremeno i pranje novca. No, to je jo vanije, iskustvo iz drugih zemalja ukojima je postojala takva odredba pokazalo je da u mnogim sluajevima nije mogue podvestipranje novca pod takvu odredbu, te iz tog razloga nije bilo mogue donijeti presudu.

Umjesto rijei sticanje, mogla bi se koristiti rije akumulacija, koja neto bolje doaravapostepenost tog procesa.

Stav 4. Mogla bi se razmotriti mogunost da se ovdje umjesto participation koristi rijeinvolvement/prim. prev.: oba termina, i onaj koji je koriten, kao i onaj koji se sugerira, prevodese jednako - sudjelovanje, uestvovanje/. Da li "making it easier" znai "facilitation"?/prim. prev.:oboje znai "olakavanje"/.

Stav 5. Razumijevanje ovog stava je oteano. Saznanje, namjera ili cilj mogli su se fokusirati nadjela koja izmeu ostalog ukljuuju i pranje novca (predicate offence).

To se ne mora odnositi na saznanje, namjeru ili cilj, osobito u sluajevima kada postoji vei brojlica koja su ukljuena u to sveobuhvatnije krivino djelo nego to je broj lica koja su ukljuenakonkretno u pranje novca dobijenog tim putem. Nije jasno ta e se desiti u takvim sluajevima. Dali se injenice i oklonosti koje upuuju na njih odnose na krivina djela iz stava 1.?

Stav 6. Ovaj stav treba umetnuti nakon stava 4. Da li e doi do kriminalizacije?

lan 3. Definicija imovine

Umjesto rijei nepokretne stvari mogao bi se koristiti iri pojam roba. Nejasno je da li su npr.certifikati koji se daju borcima, koji glase na donosioca, te ostalo, ukljueni u prava i hartije odvrijednosti i druga sredstva plaanja.

lan 4. Radnje


21/24

Ovaj lan ne kae konkretno koje e se mjere poduzeti. Nije ukljuena kontrola pranja novca.Dalje, u njemu se sugerie da se u svim sluajevima moraju poduzimati radnje kao neka vrstastandardne procedure. Ovo moe uroditi veim obimom rada no to je mogue uspjeno zavriti.Stoga bi trebalo uvesti odreeni limit, te navesti konkretne okolnosti pod kojima je potrebnopoduzimanje radnji. Ovaj lan je pomalo nejasan i pitanje je da li je takva odredba u skladu sa

principom legalnosti.Nije jasno na koji se stav i lan odnosi zadnja reenica. Da li je to lan 1 nacrta zakona, ili stav 1lana 4?

lan 5. Obveznici

Termini pravna lica, stranke i fizika lica koji se pominju u ovom lanu mijenjaju se kroz zakon.Bilo bi jasnije ako bi se pravna lica (legal persons) odnosno stranke (parties) zvale "legal entities"a fizika lica (natural persons) "natural entities"/prim. prev.: ovo se ponovo tie prijevoda nacrtazakona. U njemu su oigledno koriteni termini "legal and natural persons", dok se ovdje sugerira

"legal and natural entities"; no, kod nas se oboje prevodi kao fizika i pravna lica - dakle ovajkomentar prestaje biti relevantan kada se prevede. Eventualno bi se, u cilju distinkcije, moglo rei

fiziki i pravni subjekti.) Nejasno je na koji se nivo misli kada se govori o odgovornim licima uokviru pravnog lica. Izgleda da se ova odredba odnosi na veliki dio financijskog odjela. Pitanjeosjetiljivih profesija nije regulisano17. ta se misli pod specialist workers/prim. prev.: oigledno jerije o loem prijevodu, jer on bi znaio specijalizirani radnici, dok se uvidom u nacrt zakona vidi

da je originalni termin zanatlije; otud i nejasnoe/? Da li otkup dugova i potraivanja ukljuuje ikredite/prim. prev.: mogue da je nejasnoa ponovo rezultat loeg prijevoda, jer nije koritenuobiajeni termin za potraivanja/? Izgleda da nema nikakvog pomena o izdavanju kreditnihkartica. Da li promet tritima nekretnina (transfer of estate markets) znai promet nekretnina(transfer of real estate) /prim. prev.: jo jednom je nejasnoa rezultat loeg prijevoda; u originalunacrta zakona jasno se govori o prometu nekretninama/?

lan 6. Identifikacija stranke

Stav 2 navodi neke transakcije. Nejasno je zato se ne pominje "druga roba visoke vrijednosti".

Da li se pod zajednikim transakcijama (joint transactions) u stavu 3 podrazumijevaju povezanetransakcije (related transactions)?/prim. prev.: termin u originalu i jeste povezane transakcije, alije prijevod nacrta zakona lo./

Stav 4 govori o doubt. Moda bi bilo jasnije ako bi se umjesto toga koristila rije suspicion. /prim.prev.: ovaj komentar ponovo se tie prijevoda. Obje rijei, i doubt i suspicion, prevode se kaosumnja./

lan 7. Izuzee od identifikacije

ini se da su izuzea od identifikacije preiroka.


22/24

Ukoliko se prihvati ova formulacija, postoji itav niz mogunosti za (organizovane) kriminalce dazloupotrebljavaju financijski sistem.

lan 8. Sredstva identifikacije

to se tie linih dokumenata, drugi javni dokumenti trebaju biti odgovarajui i/ili zvaninopriznati kao lini dookumenti.

U stavu 2 bilo bi jasnije da se koristi terminologija obavljati transakciju u ime pravnog lica(conducting a transaction on behalf of a legal entity). /prim. prev.: komentar se odnosi na prijevod./

Nije jasno zato se u stavu 4 pominje samo punomonik(power of attorney). ini se da to neukljuuje predstavnike drugih osjetljivih profesija, koji obavljaju transakciju u ime drugog pravnogili fizikog lica?

U lanovima 6.-8. nije jasno reeno da line korisnike rauna treba identifikovati, niti je jasno na

koji nain obveznici to treba da uine. Period za uvanje takvih informacija koji se pominje u lanu21., posljednji stav, izgleda vrlo kratak, moda ak i prekratak.

lan 9. Da li je svrha odjeljenja koje se ovdje pominje to da bude finansijska obavjetajnajedinica? Ukoliko je tako, nije jasno koje su njene nadlenosti i obaveze i na koji nain e ukoritenju informacija saraivati sa izvjetaima i sa javnim tuilatvom. Meutim, ta vrstakoordinacije i suradnje je neophodna.

lan 10. U posljednjem stavu ovog lana vri se identifikacija./prim. prev.: nije jasno na ta seodnosi ovaj komentar, jer upravo to pie i u originalu. Moda je dolo do propusta u prijevodu./

lan 11. Moe se traiti pisana izjava. Prema kojim kriterijima? Drugi stav je teko razumljiv upostojeem prijevodu. Da li je ispravno razumijevanje to da se drugom reenicom namjerava reida (&) ukoliko podaci koji se pominju u lanovima 8 i 10 nisu utvreni, obveznik e odbititransakciju?

ini se da bi gornji stav trebao imati broj 3, a ne 1.

lan 12 stav 1. U primjerku zakona koji su eksperti dobili ne postoji stav 5 lana 6.

stav 3. Da li je pravilno shvaeno znaenje da rije "raditi" podrazumijeva "obavijestiti odjeljenje?"

lan 14. Rijesumnja u drugom stavu bi mogla biti zamijenjena rijeima "opravdana sumnja o."Ovo se tie svih sluajeva gdje se sumnja koristi u nacrtu zakona.

lan 15. Nije jasno kako e stav 1 djelovati u praksi u sluajevima gdje nadlene osobe prijaveinformaciju traenu prema lanu 12, 6, 8. 10 i 11.

U lanu 16. stav 1 nije indiciran vremenski period u kojem spomenuta informacija treba bitidostavljena obvezniku.


23/24

Brojevi lanova od 17. do 19., a takoe i od 27. do 29. se mijenjaju.

lan 18. ini se da se ovaj lan fokusira samo na prikrivanje protivzakonito steenog novca, a ne ina druge vrste protivzakonito steenog profita. Koji je razlog za to?

lan 21. Neophodno je upotrebiti jae izraze u prvom stavu. "Odjeljenje i obveznik neeinformirati " itd.

lan 22. Koji je smisao novane kazne? Da li je to prvredni prekraj? Da li je namjera da se uvrstineka vrsta krivine odgovornosti za pravne subjekte?

Veza je data u ovlatenjima prema stavu 1. lana 9. Da li je pravilno shvaeno da se u ovom sluajumislilo na lan 8. stav 4.? Takoe nije potpuno jasno ta se mislilo pod informacijom iz lana 1. Dali se pod odgovornim licem mislilo na obveznika?

ta se mislilo pod "vrijednosti robe ili druge stvari"?

ini se da se sankcije koje su spomenute u ovom zakonu primjenjuje samo na obveznike iodgovorne osobe. ini se da nema odredbi koje se odnose na kriminalca koji pere prihode steenena nepoten nain. Ovo nije dovoljno.

Dodatak 3

Odabrani meunarodni sporazumi, konvencije i preporuke u vezi sa pranjem novca

1. Desetolana komisija za bankarske regulative i praksu nadzora (uobiajeni naziv jeBazelska komisija) je u decembru 1988.godine usvojila Izjavu o principima kojom se

izmeu ostalog trai od finansijskih institucija da identificiraju taan identitet klijenata isarauju sa organima za sprovoenje zakona u svrhu eliminisanja mogunosti za krivinadjela ukljuujui i pranje novca. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici:www.bis.org.

2. Program Ujedinjenih nacija za kontrolu narkotika rezultirao je usvajanjem KonvencijeUjedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa narkotikih droga i psihotropnih substanci1988. godine. Konvencijom je traeno kriminaliziranje pranja prihoda steenih prometomdroga, usvajanje zakona o ekstradiciji koji bi omoguili meunarodnu saradnju ikonfiskacija profita i sredstava steenih prometom droge. Model zakona je pripremljen unovembru 1993. godine kako bi se dravama pomoglo da pripreme promjene u krivinim igraanskim zakonima vezane za borbu protiv pranja novca. Dalje informacije se mogu

dobiti na web stranici:www.undcp.org.3. Grupa G-7 je 1989. godine oformirala Radnu grupu za finansijske aktivnosti protiv pranjanovca (FATF) kako bi se dale detaljne preporuke koje drave trebaju slijediti u svojimnaporima u borbi protiv pranja novca povezanog sa prometom droga. 40 preporuka jerevidirano i proireno 1996. godine kako bi obuhvatile sva teka krivina djela kojageneriraju prihode. U dokumentu su izloene preporuke koje trebaju usvojiti finansijskeinstitucije i organi za sprovoenje zakona, kao i promjene u dravnim zakonima iprocedurama za meunarodnu saradnju. FATF sada ukljuuje 29 zemalja i nastavlja rad na
http://www.bis.org/http://www.undcp.org/http://www.undcp.org/http://www.bis.org/http://www.undcp.org/


24/24

formiranju regionalnih udruenja koja e se takoe obavezati na usvajanje ovih preporuka.Dvije osnovne organizacije formirane do sada su Odbor za pranje novca Vijea Evrope( PCREV) koji obuhvata evropske nacije koje nisu lanice FATF-a i Karipska radna grupaza finansijske aktivnosti koja je oformljena u novembru 1992. godine. Dalje informacije semogu dobiti na web stranici:www.oecd.org//fatf/recommendations.

4.

Vijee Evrope je 1990. godine usvojilo Konvenciju o pranju novca, traenju, pljenidbi ikonfiskaciji prihoda od zloina. Ovaj instrument iji je uobiajeni naziv "Strazburkakonvencija" je definirao zahtjeve za kriminaliziranje pranja novca, da bi se definiraleprocedure za konfiskaciju prihoda od prometa droge i poboljanje meunarodne saradnje.Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici:http://conventions.coe.int/.

5. Evropsko vijee (sada Evropska unija) je usvojilo 10.juna 1991. godine Direktive zasprijeavanje koritenja finansijskog sistema u svrhe pranja novca. Ova Direktiva zahtijevaod lanica Evropske unije da trae od svojih finansijskih institucija da identificiraju svojeklijente, poveaju saradnju sa i meu zemljama lanicama, ratificiraju Beku konvencijuusvojenu 1988. godine. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici:http://europa.eu.int/.

6. Interpol je, na svojoj generalnoj skuptini u Pekingu, Kina u oktobru 1995. godine, usvojiorezoluciju o pranju novca u kojoj se izmeu ostalog preporuuje dravama da usvojezakonske propise za kriminaliziranje pranja novca i daju ovlatenja organima zasprovoenje zakona da zaplijene i konfiskuju prihode steene krivinim djelima, kao iohrabruju finansijske institucije da prijave sumnjive aktivnosti odgovarajuim vladinimorganima. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici:http://www.kenpubs.co.uk/interpol-pr/Index.html.

Sie- Gore navedene meunarodne konvencije, sporazumi, rezolucije i preporuke predstavljajuosnovni izvor meunarodnog konzensusa o pranju novca. Ova lista nije iscrpljena i nekoliko tijelaradi na amandmanima i revizijama. I Ujedinjene nacije i Evropska unija ine znaajne napore urevidiranju svojih trenutnih standarda. Vie detalja o ovim meunarodnim dokumentima jedostupno na web stranicama odreenih organizacija. Pregled ovih materijala je takoe dostupan naweb stranici Mree SAD-a za sprovoenja mjera protiv finansijskih prekraja, Ministarstvafinansija SAD-a.
http://www.oecd.org/fatf/recommendationshttp://www.oecd.org/fatf/recommendationshttp://www.oecd.org/fatf/recommendationshttp://conventions.coe.int/http://conventions.coe.int/http://europa.eu.int/http://www.kenpubs.co.uk/interpol-pr/Index.htmlhttp://www.oecd.org/fatf/recommendationshttp://conventions.coe.int/http://europa.eu.int/http://www.kenpubs.co.uk/interpol-pr/Index.html

otkrivanje kanala putem kojih se vrši pranje novca

Documents