pranje novca

Upload: omer-milisic

Post on 16-Jul-2015

394 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Otkrivanje kanala putem kojih se vri pranje novca: Sprijeavanje pranja novca i provoenje mjera protiv pranja novca u Bosni i Hercegovini Zakljuci i preporuke strunjaka Claire A. Daams Stanley E. Morris Izvjetaj pripremljen za Ured Visokog predstavnika Sarajevo, 1.-5. maj 2000. godine Sadraj Strana Spisak materijala 3 Uvod 4 1. Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine 7 2. Situacija u vezi sa pranjem novca u Bosni i Hercegovini 11 2.1. Problem kriminala 11 2.2. Krivine sankcije 12 2.3. Slabosti financijskog sistema u toku ekonomske tranzicije 13 2.4. Pristup organa vlasti 15 3. Preporuke 3.1. Pravna reforma 17 3.2. Poboljanja u okviru sistema 21 3.3. Izgradnja kapaciteta 23 3.4. Sveopa nastojanja u borbi protiv pranja novca 24 Dodaci: 1. Kratke biografije strunjaka 26 2. Analiza Zakona o sprijeavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj 27 3. Osnovne meunarodne konvencije, standardi i preporuke u vezi sa mjerama usmjerenim na borbu protiv pranja novca 37

Spisak materijala

Inicijativa za evropsku stabilnost, a posebno njeni dokumenti broj 3,4,7 i 8 koji sadre osnovne informacije, i dokumenti o preoblikovanju meunarodnih prioriteta u Bosni i Hercegovini (prvi i drugi dio) Sveobuhvatna strategija o borbi protiv korupcije za Bosnu i Hercegovinu koju je pripremila Jedinica za borbu protiv korupcije, Ekonomskih odjel, Ured Visokog predstavnika, (februar 1999. godine) injenice o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine koje su objavljene na njihovoj web stranici www.cbbh.gov.ba

Izvjetaj Vijea Evrope o planiranju odravanja radnog seminara na temu korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca u Bosni i Hercegovini (Banja Luka, 16-17. decembar 1999. godine) Anti-korupcijska strategija za Federaciju BiH Vlada Federacije BiH, februar 2000. godine Niz nacrta dokumenata koje je obezbijedio Projekat za makroekonomsku tehniku pomo, a koji se odnose na postojee platne sisteme i objanjavaju kako e predloene reforme uticati na platne sisteme. Zakon o sprijeavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine Radna verzija Zakona o sprijeavanju pranja novca Republike Srpske (Banja Luka, januar 2000. godine).

UVOD Pranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivinih radnji, u cilju ukljuivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijskog poslovanja.1 Pitanje pranja novca je integralno povezano sa problemima korupcije, organiziranog kriminala, financijske prevare, verca i drugih krivinih djela usmjerenih na ostvarivanje profita. Ovaj problem uzrokuje ozbiljne posljedice ukoliko se ne rjeava na adekvatan nain. Sposobnost kriminalaca da prikupe i legitimiziraju dobit moe dovesti do podrivanja demokratskih institucija i zloupotrebe ekonomskih sistema. Ilegalno steeni prihodi omoguavaju kriminalcima da razviju svoju politiku i ekonomsku mo i to na raun potenih graana i legitimnog poslovanja. Zemlje koje na adekvatan nain ne rjeavaju pitanje pranja novca su ustanovile da su zvaninici u tim zemljama takoe podloni korupciji, te da radi toga dolazi do potpunog prekida legitimnih meunarodnih investicija. Prema tome, programi za borbu protiv pranja novca predstavljaju i vie od jednostavnog sredstva za provoene zakona, koje se koristi u sluaju prihoda steenih krivinim radnjama. Oni predstavljaju sutinske komponente u procesu zatite demokratskih institucija i ekonomskih sloboda svake zemlje. Pranje novca takoe sve vie postaje meunarodna aktivnost globalnih razmjera. Iz tog razloga su mnoge meunarodne organizacije uspostavile standarde, procedure i preporuke kako bi rjeavale ovaj fenomen. Danas se pranje novca u veini zemalja smatra ozbiljnim zloinom, te je opeprihvaeno miljenje da organi vlasti rizikuju da dou u situaciju u kojoj e ih podrivati organizirani kriminal i korupcija, ukoliko nemaju adekvatne zakone i procedure koje su usmjerene na rjeavanje pitanja koja se tiu sprijeavanja, otkrivanja, istraivanja i poduzimanja zakonskih mjera u sluajevima pranja novca. S obzirom da se takoe smatra da financijsko trgovanje u velikoj mjeri ima meunarodni karakter, u primjeni ovih zakona treba postojati dosljednost. Iz tog razloga su, izmeu ostalih, Vijee Evrope, Evropska unija i Radna grupa za financijske mjere (FATF), koju su uspostavile zemlje-lanice grupe G-7, i Ujedinjene nacije, za svoje zemlje-lanice2 definirale smjernice za ostvarivanje efikasnih programa za borbu protiv pranja novca. Bosna i Hercegovina (BiH)3 je u posljednje vrijeme poela poduzimati neke preliminarne mjere u cilju rjeavanja ovog problema. Zakon o sprijeavanju pranja novca je u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH) usvojen u martu 2000. godine. U Republici Srpskoj (RS) postoji Nacrt zakona o sprijeavanju pranja novca, ali nije jasno da li e Skuptina RS-a usvojiti ovaj zakon u postojeem tekstu.

Nakon kombinirane inicijative koju su pokrenuli vicarski ambasador u Bosni i Hercegovini i Jedinica za borbu protiv korupcije, koja uspostavljena pri Uredu Visokog predstavnika, Jedinica za borbu protiv korupcije je zatraila od strunjaka da izvre procjenu ovih zakona i odgovarajuih procedura. Uz podrku vicarske agencije za razvoj i saradnju, eksperti su obavili svoju misiju u Sarajevu i Neumu (BiH) u periodu od 1. do 5. maja 2000. godine. Ovaj izvjetaj, koji je prezentiran Uredu Viskog predstavnika, je rezultat te misije. Izvjetaj predstavlja stajalita gospoe Claire A. Daams, vieg istraivaa i predavaa na Univerzitetu u Bazelu i gospodina Stanley E. Morrisa, meunarodnog financijskog konsultanta i naunog strunjaka za pitanja pranja novca pri Vijeu Evrope. 4 Cilj ovog izvjetaja je da izvri procjenu aktivnosti koje se u Bosni i Hercegovini poduzimaju u oblasti borbe protiv pranja novca. Meutim, vano je napomenuti da ovaj izvjetaj ne daje potpunu sliku situacije. U datom roku, strunjaci nisu imali priliku da se sastanu sa predstavnicima civilnog drutva, Advokatske komore, financijskih revizora i ne-vladinih organizacija. Takva diskusija bi bila korisna u cilju stvaranja potpune slike. Izvjetaj se najveim dijelom fokusira na situaciju u Federaciji BiH. Izvjetaj je organiziran u tri dijela. U prvom dijelu, izvjetaj daje kratki opis organizacione strukture orglana vlasti i navodi izvore informacija koritene u izvjetaju (ukljuujui razgovore i dokumente), na kojima se zasnivaju zapaanja i preporuke koje su dali strunjaci. Drugi dio daje procjenu situacije po pitanju pranja novca u BiH. I zadnji, trei dio daje etiri grupe preporuka za razvoj osnova za efikasan program za borbu protiv pranja novca. Ove preporuke obuhvataju etiri oblasti: (1) pravne reforme, (2) poboljanja u okviru sistema, (3) izgradnju kapaciteta i (4) sveopa nastojanja u procesu borbe protiv pranja novca. Dodatak broj 2. sadri analizu Zakona. Po miljenju strunjaka, sveobuhvatni program koji se sastoji iz etiri dijela ima sutinski znaaj u borbi protiv problema pranja novca u BiH, te da bi jednostavno usvajanje niza zakona bilo nedovoljno, ak i u sluaju da ti zakoni ispunjavaju meunarodne standarde. Pored stvaranja adekvatnog regulativnog okvira, od vitalnog je interesa i razvijanje i odravanje financijskog sistema koji ima kredibilitet i koji je u stanju da otkrije, sprijei i kontrolira pranje novca. 1. Organizaciona struktura Bosne i Hercegovine S obzirom da je BiH drava u tranziciji i da se nalazi u poslijeratnom periodu demokratske institucije i tradicije su jo uvijek slabe. Takoe vanu ulogu imaju i mnogi meuetniki konflikti. Iz tog razloga zvanine institucije vlasti5 bi mogle postati predmetom kontrole od strane struktura koje posjeduju mo, ukljuujui politike stranke, birokratiju i organizirani kriminal, koje bi ih mogle izmanipulirati kako bi maksimizirale svoj vlastiti utjecaj ili pristup sredstvima. Neophodno je poboljati kvalitet upravljanja. To se ne odnosi samo na provoenje zakona i reda, nego na cijeli niz administrativnih institucija, a posebno onih koje se bave reguliranjem ekonomije i kontrolom finansijskih tokova i javne potronje. Da bi se postigao uspjeh potrebno je donijeti zakonodavni okvir koji bi utvrdio temelje na osnovu kojih bi se ojaale relevantne institucije. Efektivna akcija i mjere protiv prijevare, korupcije, pranja novca i organiziranog kriminala su vane za razvoj demokratije i zdrave trine privrede. Za to su potrebni znanje i informacije o ovim krivinim djelima. U cilju pruanja pomoi BiH u aprilu 1998. godine osnovana je Jedinica za borbu protiv korupcije (AFU) kao dio Ekonomskog odjela Ureda Visokog

predstavnika u Sarajevu. Rad je zapoela sa tri profesionalna lana. Dio njenog zadatka je prikupljanje saznanja o prijevari, korupciji i privredom kriminalu u BiH. AFU je ekspertima osigurala materijale, kao i pristup kljunim institucijama i susrete sa predstavnicima Vlade FBiH. Oni su organizirali program za ovu misiju, zakazali intervjue, osigurali usluge prijevoda i prijevoza. Bez njihove pomoi ekspertna misija bi bila nemogua. ak i u kratkom vremenskom periodu koji su imali na raspolaganju ekspetrima je postalo jasno da e izrada programa protiv pranja novca biti neobino kompleksna. Daytonski mirovni sporazum je na snazi etiri i po godine, ali sloena struktura vlasti, dizajnirana kako bi se uspostavio mirovni proces, i prijelazni karakter kako javnih tako i privatnih institucija navode na zakljuak da e prilagoavanje meunarodnih standarda biti jedinstven izazov. injenica da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta (Federcija BiH i Republika Srpska) je samo jedan izraz izazova koji stoji pred vladama, a da ne spominjemo tekoe u konceptualizaciji i konsolidaciji struktura vlasti u BiH vezane za ekonomsku situaciju i meuetnike razlike. Pored dva entiteta nadlena za "nacionalni" zakon i upravu, FBiH se sastoji od 10 kantona. Svaki kanton ima svoju vlastitu strukturu vlasti, ukljuujui i premijera i resorne ministre koji vre poslove vlade, ukljuujui policijske poslove i tuilatvo. Dok su neki zakoni u iskljuivoj nadlenosti Federacije veina krivinih zakona se donosi na kantonalnom nivou (RS nema slinu lokalnu strukturu). Kao da ova struktura nije dovoljno komplicirana Federacija esto svoje ovlasti provodi kroz dualni sistem zbog nepostizanja zajednike vlade koja bi sluila i hrvatskim i bonjakim zajednicama. Na primjer, u podijeljenom gradu kao to je Mostar, poreska i carinska uprava FBiH su podjeljenje i u organizacijskom i administrativnom smislu. Komplicirana vladina birokracija u zemlji sa manje od 4 miliona stanovnika oteava dosljedno i efektivno provoenje relativno jednostavnih zakona. Na alost, regulatorni i izvrni programi za rjeavanje pitanja pranja novca su sloeni, zahtjevaju transparentnost i visok stepen strunosti. Koordinacija i bliska saradnja vie agencija su od vitalnog interesa. Postojei sistem u BiH je dodatno kompliciran niskim nivoom koordinacije i integracije sudskog sistema. Odnos izmeu policijskih istraitelja, tuilaca i sudskih zvaninika je predmet reforme koju trenutno razmatraju organi vlasti. Iako su mnoga od ovih pitanja jedinstvena za BIH, ova nova drava takoe ima probleme s kojima se suoava veina demokratija i ekonomija u tranziciji. Korupcija je ozbiljan problem, politike stranke starog stila utjecajno i netransparentno vre pritisak na vladine dunosnike, zvanina plata je veoma mala, a postoji i u velikoj mjeri razvijena siva ekonomija, to za rezultat ima neadekvatnu poresku bazu. Organizirani kriminal je takoe znaajan problem. Ured Visokog predstavnika i vii dunosnici u razliitim vladama od kojih se sastoji BiH upoznati su sa ovim pitanjima. Na jednom broju polja se ulau napori u cilju njihovog rjeavanja. Eksperti nisu vidjeli svrhu da se oni ponovno detaljno nabrajaju. Meutim, vano je napomenuti da se u preporukama vezanim za reforme protiv pranja novca moraju uzeti u obzir teki uslovi koji trenutno postoje u BiH. Iako eksperti nisu posjetili Banja Luku, glavni grad Republike Srpske (RS), oni su se sastali sa javnim tuiocem koji ih je obavijestio o situaciji u RS. U nalazima i preporukama eksperata se sugeriraju reforme u oba entiteta. U sedmici izmeu 1. i 5. maja 2000. eksperti su bili u prilici da se sastanu i razmatraju situaciju pranja novca u BiH sa brojnim dunosnicima. Svi razgovori su bili iskreni, a dunosnici su bili dobro informirani i pripremljeni. Intervjui su voeni sa:

Jedinica za borbu protiv korupcije, Ekonomski odjel, Ured Visokog predstavnika (OHR): ga. Vanja Buljina, ga. Kristina Hemon i gosp. Adrian Rausche su bili od velike pomoi i pruili su odline informacije o situaciji u zemlji, radu Jedinice za borbu protiv korupcije, kao i vanom kontekstu za mnoga od pitanja koja su interesirala eksperte. gosp. Roger Robinson, Ekonomski odjel OHR-a je osigurao procjenu ekonomske i finansijske situacije u BiH. vicarski ambasador, Wilhelm Schmid i dr. Derek Mueller, zamjenik koordinatora, vicarska Agencija za razvoj i saradnju i sekretar ambasade su bili od koristi u postavljanju ekspertne misije u kontekst ostalih kljunih dogaaja u BiH. dr. David Whitehead, gosp. Peter Bosni i gosp. Radomir uri iz Projekta za makroekonomsku tehniku pomo kojeg finansira US AID su uvjerljivo opisali promjene koje su u toku u finansijskom sistemu BiH i pitanjima vezanim za zavode za platni promet. gosp. Faik Luija, ef krim-policije, Ministarstvo unutranjih poslova, FBiH, je iznio pitanja vezana za provoenje zakona i ulogu policije u Federaciji. Zamjenik Federalnog ministra pravde, ahbaz Dihanovi je prezentirao pravni okvir u FBiH, kao i status brojnih reformi koje su u toku sudija Amir Jaganjac, predsjednik Kantonalnog suda Sarajevo je naglasio ulogu pravosua i jedinstveni poloaj istranih sudija Direktor Zlatko Bars, FBiH Agencija za bankarstvo i njegov zamjenik gosp. Mustafa Brki su dali pregled finansijskog regulatornog sistema, uslova bankarskog sistema i oekivanih promjena. Mirsad Bajraktarevi, ef finansijske policije, Ministarstvo finansija je je naglasio promjene koje su u toku u finansijskoj policiji, kao i pitanja vezana za nedavno doneeni Zakon o sprijeavanju pranja novca glavni tuilac u FBiH, gosp Suljo Babi i glavni tuilac u RS, gosp. Vojislav Dimitrijevi, kao i njihove kolege iz nekoliko kantona su prezentirali iskrene i veoma korisne poglede na pitanja vezana za pranje novca i organizirani kriminal. (Sjednica je odrana u Neumu, u okviru konferencije o sudskoj edukaciji) gdin. Bahrija Dautovi, ministar unutarnjih poslova u Kantonu Tuzla i bivi tuilac tuzlanskog kantona je dao kantonalnu sliku vezanu za pitanja krivinog pravosua, kao i svoja oekivanja vezana za procesuiranje prvog velikog antikorupcijskog sluaja u FBiH protiv biveg premijera u Tuzlanskom kantonu.

Ovi intervjui su ekspertima pruili veliki broj ideja i nadamo se da su poboljali kvalitet nalaza i preporuka. Meutim priznaje se da postoje vani akteri s kojima eksperti nisu mogli obaviti intervjue zbog drugih obaveza ili nedostatka vremena6. U preporukama se poziva na ukljuiv i sadrajan proces koji se treba voditi paralelno sa izradom programa protiv pranja novca u BiH, i tokom tog procesa je potrebno uzeti u obzir sva relevantna miljenja. Takoe postoji nekoliko dokumenata koji su bili korisni i pomogli ekspertima da shvate okvir u BiH unutar kojeg e se razmatrati njihove preporuke. Oni su navedeni u listi materijala. 2. Situacija u vezi sa pranjem novca u Bosni i Hercegovini 2.1. Problem kriminala Kao to je ve spomenuto, BiH je zemlja u tranziciji. U skladu s tim, mogu se oekivati sutinske promjene to se tie prirode krivinih djela. Skoro svi dunosnici sa kojima je voen

razgovor su priznali da su korupcija i prevara na tetu prihoda vlade, a u nekim sluajevima i organizovani kriminal, ozbiljni problemi kojima se stvaraju veliki nezakoniti prihodi. Takvi problemi stoje na putu stranim ulaganjima i razvoju demokratije i trine ekonomije. Ne postoji jasno razumijevanje da se pranje novca smatra zasebnim problemom, jer se esto mjea sa korupcijom. Poto se poslovanje na b-h tritu uglavnom obavlja gotovinom, veina nezakonitih radnji se vri izvan finansijskog sistema, tako da je organima vlasti otean rad na istraivanju i krivinom gonjenju takvih radnji. Pri tome, program poslijeratne rekonstrukcije vrijedan pet milijardi dolara je doveo do toga da korupcija i prevara postanu potencijalno unosne nezakonite radnje. Desili su se sluajevi velikih prevara u bankama, a organi vlade su se doimali nespremnim za rjeavanje ovakve vrste krivinih radnji i za ulaenje u trag uzetom novcu. Dosad najznaajniji sluaj u kojem je dolo do krivinog gonjenja je onaj iz tuzlanskog kantona, u kojem se bivi premijer kantona teretio i za prevaru i za korupciju. Izloeno je kako su vladini fondovi koriteni za niz isplata prijateljima i simpatizerima viih vladinih dunosnika, kao i da su dodjeljivani brojni nezakoniti poslovni ugovori. injenica da je premijer mogao opljakati javna sredstva je nastala kao neposredan rezultat nedostatka transparentnosti, odgovornosti i efikasne kontrole nad javnim prihodima i rashodima. Trenutno se radi na uvoenju reformi kako bi se ovaj problem rijeio. 7 Druga primarna oblast krivinih djela je verc. U izvjetaju Vijea Evrope sa konferencije iz decembra 1999. godine je zakljueno da se "iroko rasprostranjeni verc cigaretama ili benzinom, proizvodnja i prodaja piratskih audio kompakt diskova i softvera i trgovina ljudima i ukradenim vozilama moe povezati sa organizovanim kriminalom. Uesnici su konstatovali da se ti fenomeni mogu dovesti u vezu sa ratnim profiterima i kontrolom ekonomije od strane politikih stranaka." U izvjetaju se u daljem tekstu predlagalo detaljnije ispitivanja situacije. Jasno je, meutim, da "mekana" granica sa preko 400 graninih prelaza i nedostaci sistema carinske i granine kontrole ine verc u BiH ili preko BiH profitabilnom krivinom radnjom. Dugaka kopnena granica, planinski teren i istorijska veza sa "balkanskom rutom" ine BiH ekstremno ranjivom prema kriminalnim grupacijama koje se bave svim oblicima krijumarenja, koji ukljuuju drogu, oruje i ljude, to su sve veoma profitabilne nezakonite radnje. Za oekivati je da se problemi sa ovim krivinim radnjama pogoraju, poto promjene u finansijskom sistemu stvaraju nove slabosti i poveavaju mogunost prikrivanja nezakonito steenih sredstava. 2.2. Krivine sankcije Realno je oekivati da kriminalne radnje postanu jo unosnije i sofisticiranije mala je vjerovatnoa, meutim, da e sistemi kaznenog sudstva, onako kako su trenutno organizovani, biti u mogunosti da dre korak sa tim pojavama. Napori Evropske komisije da se osnai Ured za carinsku i fiskalnu pomo (CAFAO) i Meunarodna policija UN-a (IPTF) su usmjereni na uklanjanje slabosti vezanih za nadlenosti BiH iz o blasti policije i carinske i granine kontrole. FBiH takoe razmatra pravne reforme kojim bi se ojaali "dravni" mehanizmi kontrole u borbi sa prevarom, korupcijom, vercom i organizovanim kriminalom. Bez obzira na to, veliki broj policijskih organa i organa gonjenja, kao i jedinstvena istrana funkcija sudstva stavljaju velike prepreke na put efikasnih istranih radnji i gonjenju kompleksnih krivinih radnji. Razmjena informacija izmeu kantona je u najmanju ruku problematina, a komunikacija i saradnja izmeu policije, tuilatva i istranih sudija je esto neadekvatna. Da bi se poelo sa rjeavanjem problema pranja novca, potrebna je uska saradnja i koordinacija, koja u ovom trenutku jednostavno ne postoji u BiH. Krim-policija MUP-a FBiH pokuava da rijei ovo

pitanje putem formiranja obavjetajnih jedinica u svakom od deset kantona i angaovanjem 43 radnika u tim jedinicama. Ovaj projekat dobija pomo od UN-a, i za poetak e se usredsrediti na drogu. Vremenom e se aktivnosti proiriti kako bi se poelo sa rjeavanjem svih vidova ekonomskog kriminala. Postoji jasna potreba koordiniranja ovih napora sa Finansijskom policijom. Meutim, krim-policija je trenutno u fazi formiranja zasebne jedinice, te je zbog problema sa korupcijom i kontrolom smjestila jedinicu koja broji 12 novih ljudi u svoje sjedite. Nejasno je kako e ove jedinice koordinirati svoje aktivnosti sa kantonalnom policijom, pa ak i izmeu sebe. ini se da postoje slini problemi sa komunikacijom i izmeu tuilatava. 2.3. Slabosti finansijskog sistema u toku ekonomske tranzicije BiH se nalazi na pragu revolucije svojih ekonomskih struktura. Prelazak sa finansijskog sistema kontrolisanog od strane drave, iji je cilj bio zadovoljavanje potreba organa vlasti u oblastima ekonomskog planiranja i kontrole dodjeljivanja kredita, na slobodno trite e sa sobom donijeti velike rizike, ali i otvoriti prostor za pozitivne promjene. 1. januar 2001. godine je datum na koji se trebaju ukinuti zavodi za platni promet sve tri nacionalne zajednice. Istovremeno se oekuje od sektora bankarstva, koji je jo uvijek u povoju, da preuzme aktivnosti dodjele kredita i bankarske poslove koje su u prolosti obavljali zavodi za platni promet. Daytonski mirovni sporazum je postavio pravnu osnovu za monetarnu uniju BiH i stvaranje zajednike Centralne banke (CBBH). Ova institucija je jedini organ u zemlji zaduen za valutarnu i monetarnu politiku.8 Valuta9 je striktno vezana za njemaku marku, a CBBH za svaku izdatu konvertibilnu marku ima kao podlogu u svojim novanim rezervama jednu likvidnu njemaku marku, ime je odnos KM naprema DM uspostavljen u omjeru 1:1. CBBH ne daje kredite, ne posuuje kapital privatnim ili vladinim koncernima, niti daje zajmove sistemu bankarstva. Centralna banka ne regulie rad banaka, kamatne stope, sistem plaanja, niti finansijski sistem uopte. Uloga Centralne banke je ograniena na funkciju klirinke banke, umjesto sveobuhvatne kontrolne funkciju koju su u prolosti imali zavodi za platni promet. Ovim se uspostavlja praviniji, efikasniji i transparentniji sistem kojim e se zadovoljiti potrebe graana BiH. Meutim, gubitak kontrole drave nad informacijama koje su prikupljali i aurirali zavodi za platni promet, kao i smanjenje ovlasti finansijske policije u vezi sa uvidom u evidenciju e predstavljati ozbiljan izazov za sistem prikupljanja poreskih prihoda i sprijeavanja pranja novca. Vano je naglasiti da e BiH napraviti presedan kada ukine zavode za platni promet. Ni Hrvatska ni Slovenija se zasad nisu odluile na takav korak10, tako da da njihovi zavodi za platni promet i dalje funkcioniu. Vano je da se odmah poduzmu koraci kako bi se osiguralo da navedene promjene ne idu na ruku organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca. I Centralna banka i Agencija za bankarstvo FBiH su dobile pozitivne ocjene za profesionalno i efikasno obavljanje svojih poslova. Opta je ocjena, meutim, da BiH ima preveliki broj banaka, uzimajui u obzir njen ekonomski prostor i veliinu11, a dolo je i do veeg broja sluajeva bankarskih prevara i propadanja banaka. Ako e bankarski sistem preuzeti na sebe pruajnje cjelokupnog niza bankarskih usluga iz ove oblasti, tada Agencija za bankarstvo mora odigrati kljunu ulogu u tom procesu. Odreeni napredak je ve postignut. U posljednje tri godine broj banaka se smanjio sa 55 na 39, a jedanaest dozvola za rad je povueno samo tokom 1999. godine.12 Pri tome, deset banaka od preostalog broja su jo uvijek u vlasnitvu drave. Federacija BiH namjerava privatizirati ove institucije do avgusta 2000. godine, ali se s tim aktivnostima kasni,

te postoji mala vjerovatnoa da e se ovaj rok ispotovati. Ova pitanja se rjeavaju u trenutku kada se od bankarskog sistema oekuje da uvede nove, efikasne i proporcionalne mjere za borbu protiv pranja novca. Kao i u drugim zemljama u tranziciji, mogue je da se banke upletu u korupciju, pranje novca i drugi ekonomski kriminal (npr. otkrivanje poslovnih podataka koji slue samo za internu upotrebu) zbog nedostatka efikasne regulative. U Rusiji i drugdje, nemarnost u procesu izdavanja dozvola za rad je dovela do toga da pripadnici organizovanog kriminala posjeduju svoje banke. Neophodno je Federalnoj agenciji za bankarstvo obezbjediti sredstva i podrku13, kako bi se bankarski sistem zatitio od takvih pojava. Agencija treba da uestvuje u svim kljunim diskusijama u vezi sa razvijanjem strategije borbe protiv pranja novca i izradom zakonskih odredbi i propisa. Dodatni problem je postojanje velike "podzemne" ekonomije. Iako nisu sve ekonomske aktivnosti ove vrste nezakonite, sasvim je jasno da se pruaju i nenadzirane finansijske usluge kojima se omoguava pranje novca za korumpirane dunosnike i/ili organizovane kriminalce. Kao primjer se moe dati razlika izmeu onoga to vlada Hrvatske prikazuje kao pomo Hrvatima u BiH i onoga to ti korisnici prijavljuju da su primili u svrhu poboljanja poreskih prihoda. Moe se takoe oekivati rast ne-bankarskog finansijskog sistema i "podzemne" ekonomije ako banke razviju efikasne preventivne mehanizme protiv pranja novca. Mjenjanice i remitenti se esto koriste za pranje novca, ak i u razvijenim ekonomijama kao to su SAD i mnoge zemlje zapadne Evrope. Trenutno ne postoje nikakve regulatorne strukture za takve pravne osobe. Regulatorni nadzor e biti neophodan kako bi se ispotovali meunarodni standardi, a mora se osigurati da se broj takvih firmi ne povea i da one ne postanu kanali za prikrivanje nezakonito steenog novca. Konano, kako privatizacija bude napredovala i kako se budu prodavala dravna preduzea, tako e se morati osigurati da se njihovom prodajom ne otvori put pranju novca. Npr. certifikati kojima je isplaena boraka populacija se u sutini mogu prodavati i preprodavati. Takvi papiri se trebaju smatrati kao sredstvo plaanja i u skladu s tim prijavljivati u informacioni sistem borbe protiv pranja novca. 2.4. Pristup Vlade FBiH Prvobitni cilj ove strune analize situacije u vezi sa pranjem novca u BiH je bio pregled nacrta zakona u parlamentarnoj proceduri pod naslovom: Nacrt zakona o sprijeavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Slian ali ne i istovjetan nacrt zakona je izradilo Javno tuilatvo Republike Srpske pod jednostavnim naslovom: Zakon o pranju novca. Kratka pravnika analiza ovih dokumenata se nalazi u Dodatku br. 2. U vrijeme posjete eksperata Bosni i Hervegovini, Parlament FBiH je donio zakon, ali nisu poduzeti nikakvi koraci da se on i provede. Nacrt zakona Republike Srpske je i dalje u proceduri i ne moe se sa sigurnou rei kada e biti donesen u svom sadanjem obliku. Najinteresantnija injenica u vezi sa novim zakonom FBiH je ta da se ini da nijedna osoba sa kojom smo razgovarali nije uestvovala u izradi nacrta, kao i da su se svi sloili da je zakon neadekvatan. Neki dunosnici su izrazili miljenje da on ustvari predstavlja korak unazad u naporima FBiH da rijei problem pranja novca. Zbog otkazivanja u posljednjem ternutku, eksperti nisu bili u mogunosti da se sastanu sa lanovima parlamenta kako bi vidjeli koji su razlozi stajali iza donoenja ovakvog teksta zakona. Meutim, uzimajui u obzir vladinu mlaku podrku zakonu, ini se da e veoma teko doi do efikasne provedbe.

U osnovi, zakon predstavlja kombinaciju civilnog i administrativnog pristupa pranju novca. Njime se utvruje paket obaveza prijavljivanja cijelog niza finansijskih institucija, npr. banaka, kazina, pota, zalagaonica itd. Odreene kategorije finansijskih aktivnosti se moraju prijaviti novo-osnovanoj jedinici Finansijske policije, a neprijavljivanje sa sobom povlai plaanje kazne i od strane pojedinca i od strane odgovorne institucije. Poto je to zakon iz oblasti graanskog prava, njime se djelo pranja novca ne utvruje kao krivino dijelo, niti se dozvoljava pljenidba i konfiskacija sredstava steenih putem krivinih radnji. Takve dvije odredbe su, meutim, od sutinske vanosti za minimalno ispunjavanje meunarodnih standarda za borbu protiv pranja novca. Iako se u zakonu pokualo definisati pranje novca, nije uraeno nita kako bi se osnaili potencijali vlade u borbi protiv krivinih radnji, osim to se postavila obaveza prijavljivanja aktivnosti za koje se vjeruje da su povezane sa pranjem novca. Zakon primarnu odgovornost za provedbu daje Finansijskoj policiji u sklopu Ministarstva finansija. Meutim, da bi se dolo do efikasne implementacije, bie potrebna saradnja i koordinacija sa mnogim drugim organima Federacije, kao i sa organima kantona. ini se da nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se uskladili napori na implementaciji, kao i da ne postoji strategija borbe protiv pranja novca u koju bi se ovaj zakon mogao uklopiti. Uprkos ovim ozbiljnim nedostacima, novi zakon bi mogao posluiti kao odskona daska za razvoj strategije i osnov za poboljanje komunikacije i koordinacije izmeu razliitih organa zaduenih za rjeavanje ovog pitanja. To predstavlja i primarnu komponentu dole navedenih preporuka. 3. Preporuke Unato ozbiljnim administrativnim i tranzicijskim problemima sa kojima se suoava BiH, na eksperte je velik dojam ostavila predanost na strani predstavnika vlada sa kojima su se sastali u cilju poduzimanja mjera. Jasno je potvren znaaj rjeavanja aspekata pranja novca u sluajevima korupcije, prevare i organiziranog (ekonomskog) kriminala. Uz to, postoji elja da se izvri koordinacija napora koji ulau vlade te takoer ope miljenje da OHR treba da pomogne u izradi efikasne serije programa. Jasno je da stvaranje jedinstvene strategije mora da spoji sva relevantna ministarstva kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj kao i kantonalne organe vlasti, poslovne i profesionalne grupe. Treba da se poduzmu napori jednaki izvanrednom radu uloenom u OHRovu Sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv korupcije. Meutim, treba se konstatirati da se inilo da veliki broj zvaninika smatra da e postojanje strategije za borbu protiv korupcije biti dovoljno takoer za rjeavanje pitanja pranja novca. Meutim to nije tano. Premda su korupcija i pranje novca povezani u izvjesnom pogledu, ova pitanja predstavljaju dva razliita pitanja. U donjem tekstu je naveden niz preporuka organiziranih u etiri kategorije i namijenjenih da pomognu pri usmjeravanju izrade strategije BiH za spreavanje pranja novca. Ove sugestije obuhvataju kako proces tako i sutinu i organizirane su u (1) pravne reforme, (2) unapreenja sistema, (3) razvijanje mogunosti i (4) doseg. 3.1 Pravna reforma 1. Donijeti zakon o spreavanju pranja novca na nivou drave BiH OHR bi trebao saraivati sa entitetima FBiH i RS kako bi donio sveobuhvatan, krovni krivini i graanski statut iji e predmet biti problem pranja novca u Bosni i Hercegovini. Ovaj okvirni zakon bi posluio kao temelj na osnovu kojeg bi svaki od entiteta mogao izgraditi svoj posebni statutorni reim. Ovakav je korak od sutinskog znaaja ukoliko BiH eli osigurati da njen program za spreavanje pranja novca bude

dosljedan prihvatljivim meunarodnim standardima. Ovaj okvirni zakon bi trebao ukljuiti kriminaliziranje ina pranja novca kao i obaveze za otkrivanje i spreavanje ove aktivnosti. (Vidi detaljnu diskusiju navedenu o donjem tekstu). 2. Donijeti krivini zakon o spreavanju pranja novca Zakon FBiH donesen u mjesecu martu 2000.god. se bavi zahtjevima za izvjetavanjem i koordinacijom kako bi se rijeilo pitanje pranja novca te ustanovljava niz graanskih ili administrativnih pravnih lijekova. Meutim, isti ne daje nikakve instrumente i ovlasti vladinim komponentama za sprovoenje zakona da rade na pitanju pranja novca. Poinilac krivinog djela koji uspije u pranju svog nelegalnog profita steenog kriminalom se ne moe krivino goniti za ovakvo ponaanje u skladu sa ovim zakonom. ak i izvjetavanje koje se zahtijeva ne ukljuuje sumnjive izvjetaje ve umjesto toga rutinsko izvjetavanje o svim transakcijama koje zadovoljavaju odreene kriterije. Tokom etiri dana razgovora, niko nije da naznaku da smatra da je ovaj zakon adekvatan. U razgovorima vezanim za Nacrt zakona RS koji je slian donesenom zakonu FBiH, jasno je stavljeno do znanja da Republika razmatra proirenje svog pristupa kako bi ukljuila krivine i graanske elemente. Krovni zakon BiH kao to je preporueno u gornjem tekstu, bi trebao kriminalizirati djelo skrivanja nelegalne zarade a to se tie krivinih zakona, FBiH i RS bi shodno tome trebale izmijeniti i dopuniti svoje krivine zakone i zakone o krivinom postupku. Ovo bi obezbijedilo da oba entiteta imaju istu seriju pravila te da BiH ispotuje minimum meunarodnih standarda. 14 Kantoni bi isto tako pranje novca trebali odrediti kao krivino djelo. Ovo e dozvoliti policiji te tuiocima na svim nivoima da izvre istragu i krivino gone kako glavna krivina djela koja stvaraju nezakonite zarade tako i radnje onih koji pokuaju da prikriju nezakonitu prirodu zarade. Kada se pranje novca definira kao krivino djelo to e takoer znaiti da e banke i druge finansijske institucije imati obavezu da o sumnjivim aktivnostima izvijeste organe vlasti. Usmjeravanje svih sredstava vladinih tijela na problem pranja novca predstavlja znaajan prvi korak svakog uspjenog programa za spreavanje pranja novca. 3. Ispitati sluaj Slovenije i drugih drava radi dobijanja smjernica Slovenija je bila jedna od prvih drava istone Evrope koja je donijela zakonske odredbe o pranju novca te je prola kroz vie promjena jer je pokuala da prilagodi svoj pravni sistem rjeavanju ovog problema. Budui BiH ima slian pravni sistem i ostale (kulturne) afinitete, bilo bi korisno ispitati uspjehe i propuste Slovenije. Slovenaka jedinica za spreavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija je svjetski predvodnik u ovoj oblasti i spremna je da otvoreno objasni ne samo ono to oni uspjeno rade, ve i ono gdje su napravili propust. Takoer se mogu pogledati i druga iskustva budui je u nekim sluajevima (na primjer, kontinuirana uloga Zavoda za platni promet) Slovenija imala laki put od BiH. Takoer i napori vajcarske na distribuiranju informacija izmeu njenih 26 kantona te pristup vajcarske vezan za uspostavljanje njenog sistema izvjetavanja o sumnjivim radnjama bi mogli obezbijediti korisne lekcije. 4. Ukljuiti sva teka krivina djela kao djela koja ukljuuju sve elemente pranja novca Krivino djelo pranja novca se esto krivino goni zajedno sa prvobitnim krivinim djelom koje je proizvelo nezakonite zarade. Dok je poetni zamah za donoenje zakona

za spreavanje pranja novca imao veze sa trgovinom droge, ovi instrumenti su se pokazali isto tako efikasnim za druga krivina djela ukljuujui krijumarenje, prevaru, korupciju i sve aktivnosti organiziranog kriminala. Zbog toga je od sutinskog znaaja da se sva teka krivina djela ukljue kao djela koja ukljuuju sve elemente pranja novca. 5. Donijeti Zakon o zapljeni i konfiskaciji Nije uvijek dovoljno uhapsiti i osuditi kriminalca za pranje novca, ve je vano oduzeti zaradu steenu vrenjem krivinog djela. Kako bi se stvorila mogunost da se zaplijeni i/ili konfiskuje zarada steena nezakonitim putem, treba se donijeti zakon koji regulira ove elemente. Jo jednom treba ponoviti da je ovo kljuni meunarodni standard te znaajan instrument. Meutim, eksperti imaju izvjesne rezerve vezane za prijedlog Vijea Evrope da ovakve zarade budu predate policiji. (Vidi Izvjetaj sa konferencije u Banja Luci odrane u decembru 1999.god.) Jasno je da se zahtijeva odreen oprez pri rukovanju imovinom i gotovim novcem uzimajui u obzir administrativne probleme koji postoje diljem BiH. Nadalje, postoje znatne potrebe za sredstvima u svim elementima krivinog pravosua BiH a davanje nezavisnog izvora prihoda policiji bi sada vjerovatno bilo nepoeljno. 6. Ispitati aranmane za distribuiranje informacija krivinog pravosua Pranje novca je po prirodi nepredvidiva kriminalna djelatnost koja iskoritava lakou kojom se novac moe prenositi u jednoj dravi ili u stvari, po svijetu. Ovo zahtijeva sisteme koji su dovoljno fleksibilni i dozvoljavaju da se informacije dijele i sa drugim vladinim tijelima. Komunikacija izmeu kantona, FBiH i RS esto predstavlja problem a propusti u komunkaciji organa za sprovoenje zakona neminovno idu u korist kriminalaca. Slini problemi postoje izmeu naroda. BiH bi trebala ispitati koje su to barijere za distribuiranje informacija kako na domaem nivou tako i na meunarodnom nivou i, ukoliko je potrebno, trebale bi se izvriti promjene zakona i propisa kako bi se iste eliminirale. Ovo je kljuna komponenta u meunarodnim standardima a zakoni o tajnosti operiranja banaka ili neodgovarajue pravne zatite vezane za razmjenu podataka izmeu organa za sprovoenje zakona se moraju ispitati. Treba istaknuti jo jednom, iskustva vajcarske i Slovenije bi mogla biti od pomoi da se odredi kako izbalansirati prava pojedinaca i privatnost sa domaim i meunarodnim potrebama za sprovoenje zakona. 7. Razmotriti odobrenje zahtjeva za izvjetavanjem o novcu koji se prenosi preko granice Otvorena priroda granica BiH te podlonost krijumarenju prezentirana poznatom "Balkanskom rutom" stvaraju BiH organima za sprovoenje zakona mnoge probleme vezane za potencijalni kriminal. Uz to, poslijeratne promjene u premjetanju stanovnitva te ogromna "diaspora" BiH, oteavaju da se odredi da li zarade potiu iz legitimnih ili nezakonitih izvora. Dragocjen instrument za organe za sprovoenje zakona bi bio zahtjev da se velika kretanja novca i drugih vrijednosnih papira (putnikih ekova, privatizacijskih vauera, itd.) u ili iz BiH prijave Carini. Propust da se isto uradi bi se mogao odrediti kao krivini ili graanski prekraj i rezulitrao bi zapljenom neprijavljenih finansijskih sredstava. Mnoge zemlje, ukljuujui Sjedinjene Amerike Drave, imaju takve zahtjeve i isti su se pokazali vrijednim instrumentom. Zakonita

kretanja novca se prijavljuju i ne bi trebala postojati ogranienja to se tie iznosa novca koji se prenosi. Meutim, kriminalci i oni koji ele izbjei plaanje poreza e pokuati da izbjegnu prijavljivanje, ali neprijavljivanje e im jo vie oteati "legitimiziranje" njihovih zarada. Banke e biti sumnjiave u vezi sa velikim depozitima novca ukoliko nikakvi izvjetaji nisu podneseni carinskim organima. Tee je smisliti objanjenja, ukoliko kriminalac mora opisati izvor novca koji se moe objasniti aktivnostima sprovedenim samo unutar BiH. Dok je ovakav vid instrumenta za izvjetavanje koristan za neke zemlje, mogao bi se testirati u periodu od tri do pet godina da bi se odredilo da li je isti koristan za organe vlasti BiH. Ali moda to jo nee biti tako potrebno sve dok se nerazvijeni bankarski sistem razvija i dok se sreuju administrativni problemi. Meutim, preporuka eksperata je da se takav program pripremi barem za prelazni period. 8. Koordinirati regulatorni proces za novi zakon Dok je jasno da postoje nedostaci u nedavno donesenom Zakonu o spreavanju pranja novca FBiH, moraju se poduzeti koraci da se isti implementira. Ovo se ne bi trebalo prepustiti samo Ministarstvu finansija ili finansijskoj policiji. Sam zakon uzima u obzir koordinaciju sa Agencijom za bankarstvo te Carinskom i fiskalnom upravom, ali ovaj proces mora biti jo vie sveobuhvatan. Federalni i kantonalni tuitelji i policija se trebaju konsultirati kao i istrane sudije pravosua. Trebaju se obaviti razgovori sa elementima privatnog sektora od kojih e se oekivati da zaponu sa podnoenjem izvjetaja. Ovaj proces koji bi uskoro trebao zapoeti bi mogao predstavljati prvi korak u razvijanju procesa za izradu strategije BiH za spreavanje pranja novca. Gotovo svi od zvaninika sa kojima je voen razgovor su bili zabrinuti zbog procesa implementacije i smatrali su da e OHR morati da odigra ulogu predvodnika kako bi osigurao najire uee. Eksperti su saglasni a to je prije mogue bi se trebao pripremiti sastanak u svrhu organiziranja tako da se ne bi napravile greke na poetku koje bi dovele do antagonizama i nepotrebne uskogrudnosti meu mnogim organizacijama koje se trebaju ukljuiti. 3.2 Unapreenje sistema 1. Razviti strategiju BiH za spreavanje pranja novca Kao to je sluaj sa programima za spreavanje korupcije, efikasno spreavanje pranja novca zahtijeva davanje doprinosa te saradnju od strane vie vladinih ministarstava te znaajnu vezu sa civilnim drutvom. Zbog toga se mora izraditi strategija koja e definirati jasan program aktivnosti. Koristan model jeste strategija za borbu protiv korupcije koju je napravio OHR i koja je objavljena u februaru 1999.god. Treba primjetiti da proces za izradu ove strategije moe biti vaan u istoj mjeri kao i sami konani dokument. Postoje jasni nedostaci u komunikaciji pa ak i povjerenju izmeu pojedinih komponenti vlade. Iste e morati da zajedniki rade ukoliko se eli da BiH ima uspjean program za spreavanje pranja novca. Radi toga proces razvoja strategije koji bude vien kao pravedan, cjelovit i sveoubuhvatan moe biti od pomoi pri izgradnji mostova ka efikasnijoj saradnji u buduoj implementaciji poduhvata za spreavanje pranja novca. 2. Uspostaviti finansijsku jedinicu za obavjetavanje

Nedavno doneseni Zakon o spreavanju pranja novca FBiH, izmeu ostalih odredbi, zahtijeva da se "uspostavi jedan Ured kao osnovna organizaciona jedinica za izvravanje administrativnih i tehnikih zadataka iji je cilj spreavanje pranja novca." Nova jedinica treba biti locirana unutar Federalne policije, komponente Ministarstva Finansija Federacije BiH. Naelnik Finansijske policije je informisao strunjake da se radi na formiranju ove jedinice u iji sastav je ve imenovano 12 slubenika. S obzirom na nedostatke novog zakona, nova jedinica vjerovatno nee udovoljiti standardima Finansijske obavjetajne jedinice (FIU) koju je formirala Egmont grupa. Jedinica predstavlja konzorcij 53 sline organizacije iz cijelog svijeta. Ipak, formiranje te jedinice predstavlja koristan poetak i nova FBiH organizacija bi mogla izrasti u potpuno funkcionirajuu Finansijsku obavjetajnu jedinicu. Meutim, potrebno je ipak obratiti panju na jednu stvar. Efikasne finansijske obavjetajne jedinice u svom radu gotovo uvijek uspostavljaju blisku saradnju sa ostalim kljunim komponentama vlade, kao i sa privatnim finansijskim sektorom. U mnogim jedinicama djeluje osoblje koje je imenovano iz drugih ministarstava koja sa njima ostvaruju saradnju. Mora zaivjeti praksa meusobne razmjene informacija i pruanja pomoi stranim partnerima. Stoga je bitno da se ova nova jedinica formira u kontekstu sveobuhvatne i ukljuive bosansko-hercegovake strategije borbe protiv pranja novca. Ona signurno nee imati uspjeha ukoliko bude namjeravala da postane jedini izvor vladinih programa za spreavanje pranja novca. Stoga, njeno formiranje mora podrati ne samo Ministarstvo finansija, nego i Ured za carinske i fiskalne poslove, Agencija za bankarstvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, entitetski tuitelji, kao i kantonalni organi koji rade na sprovoenju zakona i sudstvo. Ovo je teko u svakom sistemu, a u BiH e to biti ak i vei izazov zbog postojeih kompleksnih struktura uprave. 3. Formiranje stalnog foruma za borbu protiv pranja novca ak i da je strategija definirana, a FIU formiran, potrebno je definirati nain na koji e se procedure prilagoditi varirajuoj prirodi problema, na koji e se rjeavati konflikti, te izvui pouka iz postognutog uspjeha, ali i iz neuspjeha. Strunjaci preporuuju da se barem u poetku sastanci odravaju svaka dva mjeseca, na kojim e prisustvovati sve relevantne vladine agencije. Preporuljivo je da razna ministarstva i agencije budu domaini tim sastancima da bi se stvorila "odgovornost" u pogledu strategije borbe protiv pranja novca i njene implementacije. Preostali birokratski problemi mogu prerasti u vrlo ozbiljne probleme. Redoviti sastanci pruaju mogunost za raspravu i razrjeenje sukoba. OHR bi trebao povesti aktivnost, ali tokom rada postepeno smanjivati svoju ulogu paralelno sa razvojem bh. iskustva. Osim toga, OHR bi mogao pozvati iskusne dunosnike drugih vlada i finansijskih obavjetajnih jedinica da povremeno prisustvuju sastancima, te izvjetavaju o poduzetim nastojanjima u drugim zemljama koje su u slinoj situaciji. 4. Uspostava programa za potivanje standarda Banke i ostale finansijske institucije bi trebale izraditi interne standarde i programe za potivanje standarda u cilju spreavanja i otkrivanja pranja novca. Bitno je da se definiraju uvjeti da bi se osiguralo da su finansijskim institucijama njihovi klijenti poznati, te da su izraeni standardi za identifikaciju stvarnih korisnika rauna. Potrebno je imenovati osobe koje e raditi na programima za potivanje standarda u svakoj instituciji i potrebno je da prou obuku skupa sa vladinim dunosnicima kad je god to mogue. Ovi slubenici e, izmeu ostalog, raditi na otkrivanju sumnjivih aktivnosti i nadlenim organima podnositi izvjetaj o

takvim aktivnostima, ukoliko za takvu aktivnost nije mogue pronai prihvatljivo objanjenje. Nadzorni organi za bankarstvo bi takoe u svom sastavu trebali imati osobe koje su obuene za ovu oblast i koje e pomoi bankama i ostalim regulisanim institucijama da ispune te standarde. 3.3. Izgradnja kapaciteta Postoje barem tri oblasti u kojima je neophodna obuka kako bi se pomogla izgradnja strunosti u BiH. Ona bi se trebala provesti im se izradi strategija i trebala bi zaista predstavljati jedan od prvih "rezultata" te strategije. Bez obzira koliko su zakoni i strateke namjere dobre, ljudi ih moraju provoditi. Stoga, potrebna su nastojanja koja e osigurati da ljudi shvataju karakteristike, a i kompleksnost pitanja pranja novca, znaaj novih zakona i nain na koji se trebaju implementirati. 1. Obuka u oblasti provoenja zakona Policija, carine, tuitelji i istrane sudije bi trebali biti zajedniki ukljueni u program obuke. Jednosedmini program koji obuhvata predavanja i seminare sa svim uesnicima, kao i struno orijentisane grupe bi, uz obuku imale dvojaku funkciju. Prvo, stavilo bi se jasno na znanje da je neophodan sistemski pristup i da pojedinana nastojanja u oblasti pranja novca najvjerovatnije nee imati uspjeha. Drugo, potvrda izdata na kraju obuke bi se mogla iskoristiti u pravcu jaanja percepcije znaaja novih zakona i bh. strategije borbe protiv pranja novca. 2. Obuka agencija za spreavanje pranja novca Slian program bi se trebao provesti za regulatorne agencije (ukljuujui i novu jedinicu finansijske policije za spreavanje pranja novca i carine) koje e biti nadlene za implementaciju novog zakona. Trebali bi biti ukljueni Agencija za bankarstvo, pote i sudski organi koji su nadleni za izdavanje poslovnih licenci, kao i drugi. 3. Konferencija bankara Iako se za sada, izgleda, ne planira odravanje konferencije bankara u cilju ukidanja zavoda za platni promet i privatizacije preostalih dravnih banaka, bilo bi iznenaujue da se konferencija ipak ne odri u narednih est mjeseci. Takva konferencija bi bila odlina prilika da se obue bankari kako bi se mogli suoiti sa rizicima pranja novca nakon ukidanja zavoda za platni promet., kao i obavezama predvienim novim zakonom o spreavanju pranja novca. 4. Sveopa nastojanja u borbi protiv pranja novca Osim angairanja privatnih i javnih organizacija koje su direktno ukljuene u borbu protiv pranja novca, ostali lanovi BiH vlade i civilnog drutva takoe trebaju shvatiti ovo pitanje. Vano je da ira javnost shvati zato skrivanje prihoda steenih krivinim putem predstavlja problem za jedno demokratsko drutvo i zato je to suprotno efektima slobodne privrede. Rizik po drutvo koji prouzrokuju korumpirani dunosnici, prevaranti u biznisu i kriminalci-akteri organiziranog kriminala, stvaranjem bogatstva putem uvida u legitimni finansijski sistem daje im mogunost da rade na podrivanju tog drutva. Postoje barem tri vana sektora kojima treba biti poznat znaaj strategije borbe protiv pranja novca.

5. Parlamentarne komisije i osoblje Zakonodavna tijela Federacije BiH i Republike Srpske i Kantona bi trebala raspolagati informacijama, to e predstavljati dio razvoja bh. strategije borbe protiv pranja novca, nakon njenog usvajanja. Moda bi bilo preporuljivo da se Visoki predstavnik lino sastane sa kljunim politiarima i da im objasni nain na koji se ova nastojanja uklapaju u proces demokratizacije i stvaranja slobodne privrede. Od Vijea Evrope, Evropske komisije, Ujedinjenih naroda i FATF-e se moe zatraiti da obezbijede materijale koji bi se koristili u cilju pruanja informacija. 6. Civilno drutvo Trebala bi se razmotriti organizacija foruma koji bi okupio akademske graane, poslovna i profesionalna udruenja, nevladine organizacije i ostale. Izdavanje strategije u pisanoj formi bi mogao pruiti osnov za takav forum. Strunjaci iz drugih dijelova Evrope bi bili pozvani na forum na kojem bi izloili svoje prezentacije. Akademski graani, bankari itd. bi takoe mogli biti sudionici i od njih bi se oekivalo da objasne nain na koji je civilno drutvo u drugim dravam ukljueno. 7. Mediji Pitanja koja se tiu pranja novca su esto kompleksna, zbog ega najee i nisu shvaena od strane novinara koji moraju pisati o rokovima i koji preferiraju da piu o jednostavnijim pitanjima iz domena provedbe zakona. Potrebno je osigurati da novinari prisustvuju kljunim dogaanjima, te da se obezbijede informacije kada su strunjaci na rasolaganju ili kada se radi na nekim glavnim sluajevima. Vanost pitanja se esto vezuje za prisustvo novinara. Tako bi se asopisi i dnevne novine trebale stimulisati na fokusiranje na finansijsku stranu kriminalnih radnji. Veina sluajeva pranja novca u drugim zemljama bi bila predstavljena reporterima da bi se pokazalo koliko su bitni. Ovo je stalni program, ali vrlo bitan. Dodatak 1 Biografija Gospoa Claire A. Daams, magistar nauka, advokat, vii je istraitelj i predava na pravnom fakultetu Univerziteta u Baselu, vicarska. Sredite njenog rada predstavlja meunarodna ekonomska kriza. Njena glavna oblast istraivanja je transnacionalni organizirani kriminal s akcentom na pranje novca i korupciju. Bila je nauni strunjak pri Vijeu Evrope za oblast transnacionalnog organizirang kriminala, a trenutno je konsultant pri Vijeu Evrope po istom pitanju. Takoe je pomonik predsjednika OECD radne grupe za mito. to se tie mjera borbe protiv pranja novca, lanica je istraivake grupe koju je formirao Max-Planck Institut za meunarodni i komparativni krivini zakon u Freiburgu, Njemaka. Ova istraivaka grupa se fokusira na pitanja pranja novca i konfiskaciju sredstava. Gospodin Stanley E. Morris je meunarodni ekspert za pitanja pranja novca i korupcije. Trenutno je meunarodni konsultant za finansije i u tom svojsvu prua savjete vladama, finansijskim institucijama, meunarodnim i nevladinim organizacijama. Nauni je strunjak za program Vijea Evrope za borbu protiv pranja novca (PC-R-EV). Sudjelovao je u brojnim procjenama stepena u kojem istonoevropske zemlje potivaju konvenciju Vijea Evrope. Bivi

je dunosnik Ministarstva za financije SAD-a i direktor Mree za sprovoenje mjera protiv finansijskih prekraja, koja predstavlja primarnu ameriku regulatornu jedinicu za sprovoenje mjera u borbi protiv pranja novca. Bio je na elu SDA delegacije u Grupi za finansijske mjere u Parizu i suosniva je Egmont grupe koja predstavlja meunarodnu organizaciju koja okuplja 53 dravne finansijske obavjetajne jedinice. Dodatak 2 Analiza Zakona o spreavanju pranja novca u Federaciji BiH i Nacrta zakona o pranju novca Republike Srpske Kriminalci se koriste raznim tehnikama pranja novca kako bi prikazali naizgled legitimno porijeklo prihoda od svojih aktivnosti. Ovakve aktivnosti su sve ire i sve vie se javljaju u meunarodnim okvirima. Smatra se da su privrede u procesu transformacije, kao to je privreda Bosne i Hercegovine, posebno podlone kriminalnim aktivnostima, te prema tome i pranju novca. Osnovni razlog lei u tome to je njihov finansijski regulatorni okvir, i u bankovnom i nebankovnom sektoru, jo u fazi razvoja i stoga manje otporan nego u drugim zemljama. Osim toga, postoje i drugi razni razlozi specifini za pojedine zemlje zbog kojih postoje dodatne mogunosti za pranje novca. Da bi se izgradila zemlja, potrebno je izgraditi zdravu ekonomsku klimu koja e voditi uspostavi trine ekonomije u Bosni i Hercegovini. Da bi do ovoga dolo, od sutinskog je znaaja stvoriti i odravati vjerodostojan finansijski sistem koji e omoguavati otkrivanje, sreavanje i kontroliranje pranje novca. Takav finansijski sistem se ne moe samo usredsrediti na domau situaciju, nego takoer mora biti u skladu sa postojeim meunarodnim standardima, kao npr. 40 preporuka FATF, Konvencija UN-a o nezakonitom prometu narkotika i psihotropskih tvari iz 1988. godine, Direktiva EC-a o spreavanju upotrebe finansijskog sistema15 iz 1991 i Konvencija Vijea Evrope o pranju novca, pretresu, pljenidbi i oduzimanju prihoda od kriminalnih aktivnosti iz 1990 godine. Trenutno zakoni FBiH i Nacrt zakona o pranju novca u Republici Srpskoj ne ispunjavaju ove standarde. Osim toga, jedan broj elemenata i u zakonu FBiH i nacrtu zakona RS je nejasan, kako je obrazloeno nie. Prema tome, bit e veoma teko izraditi pravila za implementaciju i takoer e biti potrebno izraditi i dodatne zakone. Konano, izgleda da postoje izvjesne razlike u sadraju zakona FBiH i nacrta zakona RS. U izvjesnoj mjeri ove razlike se odnose na razlike u prevodu sa originalnog jezika, ali takoer ima i sutinskih razlika. Eksperti bi eljeli da naglase da je od velike vanosti konsistentnost u jeziku, broju i pozivanju na stavove i lanove, kao i konsistentnost u samoj sutini oba zakona. Zakon o spreavanju pranja novca u FBiH l. 1 Kakva je bila namjera da bude priroda ovoga zakona? Zakon izgleda ne kriminalizira pranje novca nego je administrativni akt. Nisu obuhvaene nebankovne finansijske institucije i druge finansijske institucije. Zakon se izgleda usredsreuje na otkrivanje i prevenciju pranja novca. Nema referenci na kontroliranje pranja novca. l. 2 Definicija pranja novca

stav 1 Na koje kriminalne radnje se misli u ovom stavu? Treba obuhvatiti sve ozbiljne kriminalne radnje, a sitne kriminalne radnje se ne moraju konkretno navoditi. Nejasno je da li je namjera da se ozbiljne kriminalne radnje smatraju takvima da obuhvataju i djelo pranja novca. I ako jeste, koji bi se ozbiljni krivini prekraji smatrali takvima? Kakva je priroda pomenutih zakonskih konsekvenci? stav 2 Postoji referenca na situaciju kada kada se ima spoznaja da imovina potie od kriminalnih radnji. Postoji li razlog to se ne navodi koje su to situacije na koje se ova spoznaja odnosi? stav 3 Izgleda da je prema opisu datom ovdje nain djelovanja protiv pranja novca isti kao u sluaju ukradene robe. Da li je ovo ispravno razumijevanje namjere? Ako jeste, zato nema reference na odgovarajui lan u krivinom zakonu? Ako je ovakav sluaj onda ovo moe biti nedovoljno za djelovanje po pitanju pranja novca. Ne postoji u svim sluajevima kada se radi o ukradenoj robi i situacija gdje je dolo do pranja novca. Meutim iskustvo drugih zemalja, koje su poele sa ovakvom odredbom, pokazalo je da u mnogim sluajevima nije mogue kvalificirati pranje novca u okviru jedne ovakve odredbe, iz kojeg razloga i ne dolazi do osude poinilaca. stav 5 Namjera, saznanje ili cilj su se mogli navesti kao elementi djela pranja novca. Ovo samo po sebi ne sadri namjeru, spoznaju ili cilj pranja novca, pogotovo u sluajevima gdje su razliite osobe ukljuene u krvino djelo sa elementima drugog krivinog djela koje nije pranje novca. Nije jasno ta e se desiti u ovakvim sluajevima. stav 6 Ovaj stav treba staviti iza stava 4. Da li je ovo ve kriminalizirano? l. 3 Definicija imovine Nejasno je da li npr. vaueri koji su izdavani borcima i koji glase na nosioca spadaju u prava ili vrijednosne papire i druga platna sredstva. l. 4 Radnje lan ne navodi koje e radnje biti poduzete. Ne ukljuuje kontrolu pranja novca. Dalje, njime se sugerira da se radnje moraju poduzeti u svim sluajevima kao dio standardne procedure. To moe uzrokovti vei opseg posla od onoga koji se moe uspjeno obaviti. Prema tome, trebalo bi uvesti izvjestan prag, u kombinaciji sa specifikacijom okolnosti pod kojima radnje treba poduzeti. Ovaj lan je malo nejasan i pitanje je da li je ovakva odredba u skladu sa principom zakonitosti. l. 5 Obveznici Terminologija koja se odnosi na pravna lica, stranke i fizika lica u ovom lanu varira kroz zakon. Bilo bi jasnije kada bi se se ujednaila terminologija i odabrali termini pravna lica i fizika lica. (napom. prevod. mogue je da je terminologija u prevodu na engleski bila razliita!) Nejasno je takoer koji nivo odgovornosti ima odgovorno lice u pravnom licu. Nisu obraene ni osjetljive profesije16 I konano nema reference na debitnu karticu. l. 6 Identifikacija stranke

U stavu 1 postoji referenca na uspostavljanje partnerstva sa strankom. Nisu svi poslovni odnosi na bazi partnerstva niti ga ukljuuju. Bilo bi jasnije kada bi se u ovom lanu pozivalo na uspostavljanje poslovnog odnosa. (primj. prevod. i ovdje je moglo doi do nesporazuma ako je poslovna saradnja prevedena kao "partnerstvo"!) U stavu 2 se nabrajaju neke tranzakcije. Nejasno je zato nema reference na ostale robe visoke vrijednosti. l. 7 Izuzeci od identifikacije Izgleda da od identifikacije ima previe izuzetaka. Kako je sada formulirano, postoji dobar broj mogunosti da (organizirani) kriminalci zloupotrebe finansijski sistem. l. 8 Nain identifikacije to se tie dokumenata za identifikaciju, ostali javni dokumenti bi trebali biti odgovarajui i/ili slubeno priznati kao identifikacioni dokumenti. Mogue je da je stav 5 ovoga lana preirok. Trebalo bi biti dovoljno kada je opunomoenik na valjan nain ovlaen od strane lica za koje djeluje. U lanovima 6-8 nije jasno da li treba identifikovati i stvarne korisnike rauna, niti je jasno kako e obveznici to uraditi. Period na koji se uvaju takve informacije u sluajevima pomenutim u l. 21, posljednji stav, ini se jako kratak, ako ne i previe kratak. l. 9 Da li se pod uredom pomenutim ovdje misli na Finansijsku obavjetajnu jedinicu? Ako misli, onda nije jasno koje su nadlenosti i ovlatenja toga ureda i kako e saraivati sa izvjestiocem i javnim tuiocem u obradi informacija. Ta saradnja i koordinacija e bit potrebne. Prilokom posjete eksperata, inilo se da je ova jedinica jo bila u fazi uspostavljanja. U kakvoj je ovo vezi sa zakonima koji su ve stupili na snagu. l. 11 Moe se traiti pismena izjava. Prema kojim kriterijima? l. 12 stav 1. U primjerku zakona koji su eksperti primili ne postoji stav 5 lana 6. (primj. prevod. mogue je da je grekom u prevodu pomenut stav 6!) l. 15 Nejasno je kako e se stav 1 ponaati u praksi u sluajevima kada su obveznici dostavili informacije koje se trae lanovima 12, 6, 8, 10 i 11. Koje su ostale opravdane okolnosti pomenute u stavu 3 i ko je nadlean da odluuje? l. 16 U stavu 1 se ne navodi vremenski period u kojem e se pomenute informacije dostaviti obveznicima. l. 17 Nije u potpunosti jasno zato u stavu 1 nema reference na pranje novca. l. 18 Izgleda da se ovaj lan samo usredsreuje na prikrivanje nezakonito steenog novca a ne i na drugi nezakonit profit. Iz kojeg razloga?

l. 22 U stavu 1 se navodi referenca na punomo u skladu sa lanom 9. Da li treba ispravno razumijeti da se u ovom sluaju misli na lan 8 stav 5? Takoer nije jasno na to se misli pod podacima iz lana 17. Kako se moe utvrditi vrijednost neizvrene obaveze iz stava 3? Da li se ovo odnosi na vrijednost tranzakcije? ta se podrazumijeva pod druge stvari"? ini se da se sankcije koje se pominju u ovom zakonu odnose samo na osobe under obligations and responsible persons. ini se da nema odredaba koje se odnose na kriminalce koji peru prihod dobijen na nepoten nain. To nije dovoljno. Nacrt Zakona o pranju novca Republike Srpske lan 1. Kakva bi trebala biti priroda ovog nacrta zakona? On ne kriminalizira pranje novca te izgleda kao upravni statuu. Nebankovne financijske institucije i druge financijske institucije nisu ukljuene. ini se da je naglasak stavljen na otkrivanje i spreavanje pranja novca. Meutim, ne pominje se kontrola pranja novca. lan 2. Definicija pranja novca Stav 1. Na koje se krivine radnje misli u ovom stavu? Treba ukljuiti sav ozbiljni kriminal, dok manja krivina djela ne moraju biti ukljuena. Trenutno je nejasno da li je namjera da se sva ozbiljna krivina djela posmatraju kao djela koja ukljuuju i pranje novca (predicate offence). I ukoliko je tako, za koja ozbiljna krivina djela bi to vrijedilo. Kakav je karakter pravnih sankcija koje se pominju? Rije utaja ima generalnije konotacije nego npr. rije prikrivanje. Postoji li neki razlog zbog kojeg se ne ukljui i uestvovanje u krivinim radnjama? Stav 2. Pominje se situacija kada postoji saznanje da imovina potie iz krivinih radnji. Postoji li neki razlog to se ne pominje situacija kada treba da postoji saznanje o ovome? Stav 3. ini se da je namjera situacije koja se ovdje pominje taj da odnos prema pranju novca bude isti kao i u sluajevima sa ukradenom robom. Da li smo ispravno razumjeli namjeru? Ukoliko je tako, zato nema se ne navodi odgovarajui lan Krivinog zakona. Ukoliko je to sluaj, onda ovo nije dovoljno za borbu protiv pranja novca. Ne podrazumijevaju svi sluajevi u kojima postoji ukradena roba istovremeno i pranje novca. No, to je jo vanije, iskustvo iz drugih zemalja u kojima je postojala takva odredba pokazalo je da u mnogim sluajevima nije mogue podvesti pranje novca pod takvu odredbu, te iz tog razloga nije bilo mogue donijeti presudu. Umjesto rijei sticanje, mogla bi se koristiti rije akumulacija, koja neto bolje doarava postepenost tog procesa. Stav 4. Mogla bi se razmotriti mogunost da se ovdje umjesto participation koristi rije involvement /prim. prev.: oba termina, i onaj koji je koriten, kao i onaj koji se sugerira, prevode se jednako - sudjelovanje, uestvovanje/. Da li "making it easier" znai "facilitation"? /prim. prev.: oboje znai "olakavanje"/.

Stav 5. Razumijevanje ovog stava je oteano. Saznanje, namjera ili cilj mogli su se fokusirati na djela koja izmeu ostalog ukljuuju i pranje novca (predicate offence). To se ne mora odnositi na saznanje, namjeru ili cilj, osobito u sluajevima kada postoji vei broj lica koja su ukljuena u to sveobuhvatnije krivino djelo nego to je broj lica koja su ukljuena konkretno u pranje novca dobijenog tim putem. Nije jasno ta e se desiti u takvim sluajevima. Da li se injenice i oklonosti koje upuuju na njih odnose na krivina djela iz stava 1.? Stav 6. Ovaj stav treba umetnuti nakon stava 4. Da li e doi do kriminalizacije? lan 3. Definicija imovine Umjesto rijei nepokretne stvari mogao bi se koristiti iri pojam roba. Nejasno je da li su npr. certifikati koji se daju borcima, koji glase na donosioca, te ostalo, ukljueni u prava i hartije od vrijednosti i druga sredstva plaanja. lan 4. Radnje Ovaj lan ne kae konkretno koje e se mjere poduzeti. Nije ukljuena kontrola pranja novca. Dalje, u njemu se sugerie da se u svim sluajevima moraju poduzimati radnje kao neka vrsta standardne procedure. Ovo moe uroditi veim obimom rada no to je mogue uspjeno zavriti. Stoga bi trebalo uvesti odreeni limit, te navesti konkretne okolnosti pod kojima je potrebno poduzimanje radnji. Ovaj lan je pomalo nejasan i pitanje je da li je takva odredba u skladu sa principom legalnosti. Nije jasno na koji se stav i lan odnosi zadnja reenica. Da li je to lan 1 nacrta zakona, ili stav 1 lana 4? lan 5. Obveznici Termini pravna lica, stranke i fizika lica koji se pominju u ovom lanu mijenjaju se kroz zakon. Bilo bi jasnije ako bi se pravna lica (legal persons) odnosno stranke (parties) zvale "legal entities" a fizika lica (natural persons) "natural entities" /prim. prev.: ovo se ponovo tie prijevoda nacrta zakona. U njemu su oigledno koriteni termini "legal and natural persons", dok se ovdje sugerira "legal and natural entities"; no, kod nas se oboje prevodi kao fizika i pravna lica - dakle ovaj komentar prestaje biti relevantan kada se prevede. Eventualno bi se, u cilju distinkcije, moglo rei fiziki i pravni subjekti.) Nejasno je na koji se nivo misli kada se govori o odgovornim licima u okviru pravnog lica. Izgleda da se ova odredba odnosi na veliki dio financijskog odjela. Pitanje osjetiljivih profesija nije regulisano17. ta se misli pod specialist workers /prim. prev.: oigledno je rije o loem prijevodu, jer on bi znaio specijalizirani radnici, dok se uvidom u nacrt zakona vidi da je originalni termin zanatlije; otud i nejasnoe/ ? Da li otkup dugova i potraivanja ukljuuje i kredite /prim. prev.: mogue da je nejasnoa ponovo rezultat loeg prijevoda, jer nije koriten uobiajeni termin za potraivanja/? Izgleda da nema nikakvog pomena o izdavanju kreditnih kartica. Da li promet tritima nekretnina (transfer of estate markets) znai promet nekretnina (transfer of real estate) /prim. prev.: jo jednom je nejasnoa rezultat loeg prijevoda; u originalu nacrta zakona jasno se govori o prometu nekretninama/? lan 6. Identifikacija stranke

Stav 2 navodi neke transakcije. Nejasno je zato se ne pominje "druga roba visoke vrijednosti". Da li se pod zajednikim transakcijama (joint transactions) u stavu 3 podrazumijevaju povezane transakcije (related transactions)? /prim. prev.: termin u originalu i jeste povezane transakcije, ali je prijevod nacrta zakona lo./ Stav 4 govori o doubt. Moda bi bilo jasnije ako bi se umjesto toga koristila rije suspicion. /prim. prev.: ovaj komentar ponovo se tie prijevoda. Obje rijei, i doubt i suspicion, prevode se kao sumnja./ lan 7. Izuzee od identifikacije ini se da su izuzea od identifikacije preiroka. Ukoliko se prihvati ova formulacija, postoji itav niz mogunosti za (organizovane) kriminalce da zloupotrebljavaju financijski sistem. lan 8. Sredstva identifikacije to se tie linih dokumenata, drugi javni dokumenti trebaju biti odgovarajui i/ili zvanino priznati kao lini dookumenti. U stavu 2 bilo bi jasnije da se koristi terminologija obavljati transakciju u ime pravnog lica (conducting a transaction on behalf of a legal entity). /prim. prev.: komentar se odnosi na prijevod./ Nije jasno zato se u stavu 4 pominje samo punomonik (power of attorney). ini se da to ne ukljuuje predstavnike drugih osjetljivih profesija, koji obavljaju transakciju u ime drugog pravnog ili fizikog lica? U lanovima 6.-8. nije jasno reeno da line korisnike rauna treba identifikovati, niti je jasno na koji nain obveznici to treba da uine. Period za uvanje takvih informacija koji se pominje u lanu 21., posljednji stav, izgleda vrlo kratak, moda ak i prekratak. lan 9. Da li je svrha odjeljenja koje se ovdje pominje to da bude finansijska obavjetajna jedinica? Ukoliko je tako, nije jasno koje su njene nadlenosti i obaveze i na koji nain e u koritenju informacija saraivati sa izvjetaima i sa javnim tuilatvom. Meutim, ta vrsta koordinacije i suradnje je neophodna. lan 10. U posljednjem stavu ovog lana vri se identifikacija. /prim. prev.: nije jasno na ta se odnosi ovaj komentar, jer upravo to pie i u originalu. Moda je dolo do propusta u prijevodu./ lan 11. Moe se traiti pisana izjava. Prema kojim kriterijima? Drugi stav je teko razumljiv u postojeem prijevodu. Da li je ispravno razumijevanje to da se drugom reenicom namjerava rei da (&) ukoliko podaci koji se pominju u lanovima 8 i 10 nisu utvreni, obveznik e odbiti transakciju? ini se da bi gornji stav trebao imati broj 3, a ne 1.

lan 12 stav 1. U primjerku zakona koji su eksperti dobili ne postoji stav 5 lana 6. stav 3. Da li je pravilno shvaeno znaenje da rije "raditi" podrazumijeva "obavijestiti odjeljenje?" lan 14. Rije sumnja u drugom stavu bi mogla biti zamijenjena rijeima "opravdana sumnja o." Ovo se tie svih sluajeva gdje se sumnja koristi u nacrtu zakona. lan 15. Nije jasno kako e stav 1 djelovati u praksi u sluajevima gdje nadlene osobe prijave informaciju traenu prema lanu 12, 6, 8. 10 i 11. U lanu 16. stav 1 nije indiciran vremenski period u kojem spomenuta informacija treba biti dostavljena obvezniku. Brojevi lanova od 17. do 19., a takoe i od 27. do 29. se mijenjaju. lan 18. ini se da se ovaj lan fokusira samo na prikrivanje protivzakonito steenog novca, a ne i na druge vrste protivzakonito steenog profita. Koji je razlog za to? lan 21. Neophodno je upotrebiti jae izraze u prvom stavu. "Odjeljenje i obveznik nee informirati " itd. lan 22. Koji je smisao novane kazne? Da li je to prvredni prekraj? Da li je namjera da se uvrsti neka vrsta krivine odgovornosti za pravne subjekte? Veza je data u ovlatenjima prema stavu 1. lana 9. Da li je pravilno shvaeno da se u ovom sluaju mislilo na lan 8. stav 4.? Takoe nije potpuno jasno ta se mislilo pod informacijom iz lana 1. Da li se pod odgovornim licem mislilo na obveznika? ta se mislilo pod "vrijednosti robe ili druge stvari"? ini se da se sankcije koje su spomenute u ovom zakonu primjenjuje samo na obveznike i odgovorne osobe. ini se da nema odredbi koje se odnose na kriminalca koji pere prihode steene na nepoten nain. Ovo nije dovoljno. Dodatak 3 Odabrani meunarodni sporazumi, konvencije i preporuke u vezi sa pranjem novca 1. Desetolana komisija za bankarske regulative i praksu nadzora (uobiajeni naziv je Bazelska komisija) je u decembru 1988.godine usvojila Izjavu o principima kojom se izmeu ostalog trai od finansijskih institucija da identificiraju taan identitet klijenata i sarauju sa organima za sprovoenje zakona u svrhu eliminisanja mogunosti za krivina djela ukljuujui i pranje novca. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: www.bis.org. 2. Program Ujedinjenih nacija za kontrolu narkotika rezultirao je usvajanjem Konvencije Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa narkotikih droga i psihotropnih substanci 1988. godine. Konvencijom je traeno kriminaliziranje pranja prihoda steenih prometom droga, usvajanje zakona o ekstradiciji koji bi omoguili meunarodnu saradnju i konfiskacija profita i sredstava steenih prometom droge.

3.

4.

5.

6.

Model zakona je pripremljen u novembru 1993. godine kako bi se dravama pomoglo da pripreme promjene u krivinim i graanskim zakonima vezane za borbu protiv pranja novca. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: www.undcp.org. Grupa G-7 je 1989. godine oformirala Radnu grupu za finansijske aktivnosti protiv pranja novca (FATF) kako bi se dale detaljne preporuke koje drave trebaju slijediti u svojim naporima u borbi protiv pranja novca povezanog sa prometom droga. 40 preporuka je revidirano i proireno 1996. godine kako bi obuhvatile sva teka krivina djela koja generiraju prihode. U dokumentu su izloene preporuke koje trebaju usvojiti finansijske institucije i organi za sprovoenje zakona, kao i promjene u dravnim zakonima i procedurama za meunarodnu saradnju. FATF sada ukljuuje 29 zemalja i nastavlja rad na formiranju regionalnih udruenja koja e se takoe obavezati na usvajanje ovih preporuka. Dvije osnovne organizacije formirane do sada su Odbor za pranje novca Vijea Evrope ( PCREV) koji obuhvata evropske nacije koje nisu lanice FATF-a i Karipska radna grupa za finansijske aktivnosti koja je oformljena u novembru 1992. godine. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: www.oecd.org//fatf/recommendations. Vijee Evrope je 1990. godine usvojilo Konvenciju o pranju novca, traenju, pljenidbi i konfiskaciji prihoda od zloina. Ovaj instrument iji je uobiajeni naziv "Strazburka konvencija" je definirao zahtjeve za kriminaliziranje pranja novca, da bi se definirale procedure za konfiskaciju prihoda od prometa droge i poboljanje meunarodne saradnje. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: http://conventions.coe.int/. Evropsko vijee (sada Evropska unija) je usvojilo 10.juna 1991. godine Direktive za sprijeavanje koritenja finansijskog sistema u svrhe pranja novca. Ova Direktiva zahtijeva od lanica Evropske unije da trae od svojih finansijskih institucija da identificiraju svoje klijente, poveaju saradnju sa i meu zemljama lanicama, ratificiraju Beku konvenciju usvojenu 1988. godine. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: http://europa.eu.int/. Interpol je, na svojoj generalnoj skuptini u Pekingu, Kina u oktobru 1995. godine, usvojio rezoluciju o pranju novca u kojoj se izmeu ostalog preporuuje dravama da usvoje zakonske propise za kriminaliziranje pranja novca i daju ovlatenja organima za sprovoenje zakona da zaplijene i konfiskuju prihode steene krivinim djelima, kao i ohrabruju finansijske institucije da prijave sumnjive aktivnosti odgovarajuim vladinim organima. Dalje informacije se mogu dobiti na web stranici: http://www.kenpubs.co.uk/interpol-pr/Index.html.

Sie- Gore navedene meunarodne konvencije, sporazumi, rezolucije i preporuke predstavljaju osnovni izvor meunarodnog konzensusa o pranju novca. Ova lista nije iscrpljena i nekoliko tijela radi na amandmanima i revizijama. I Ujedinjene nacije i Evropska unija ine znaajne napore u revidiranju svojih trenutnih standarda. Vie detalja o ovim meunarodnim dokumentima je dostupno na web stranicama odreenih organizacija. Pregled ovih materijala je takoe dostupan na web stranici Mree SAD-a za sprovoenja mjera protiv finansijskih prekraja, Ministarstva finansija SAD-a. Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca

20.8.2001 ETRDESET PREPORUKA

Uvod 1. OPI OKVIR PREPORUKA

2. ULOGA DRAVNIH PRAVNIH SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA o Obim krivinih djela pranja novca o Privremene mjere i konfiskacija

3. ULOGA FINANSIJSKOG SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA o Identifikacija klijenata i pravila za voenje evidencije o Mjere za rjeavanje problema u zemljama u kojima ne postoje mjere za borbu protiv pranja novca ili su te mjere nedovoljne o Vea nastojanja finansijskih institucija o Druge mjere u cilju eliminisanja pojava pranja novca o Implementacija, uloga regulatornih i drugih administrativnih organa

4. JAANJE MEUNARODNE SARADNJE o Administrativna saradnja o Drugi vidovi saradnje o Dodatak Preporuci 9: Spisak finansijskih aktivnosti koje poduzimaju firme i organi koji nisu finansijske institucije. Uvod Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF) je meuvladino tijelo koje za cilj ima izradu i promoviranje strategija borbe protiv pranja novca procesuiranje prihoda steenih krivinim putem da bi sakrilo njihovo nezakonito porijeklo. Takve strateke politike imaju za cilj da sprijee koritenje takvih prihoda u buduim krivinim radnjama, kao i da onemogue da se njima vri uticaj na legitimne privredne aktivnosti. FATF trenutno okuplja 26 zemalja i dvije meunarodne organizacije. lanstvo u ovoj Grupi ukljuuje i glavne zemlje Evrope, Sjeverne Amerike i Azije koje predstavljaju glavne finansijske centre u svijetu. Radi se o multidisciplinarnom tijelu, to je esencijalno za rjeavanje pitanja pranja novca, sa mogunou odreivanja politike od strane pravnih i finansijskih strunjaka i strunjaka u oblasti provedbe zakona. Ovakva potreba za obuhvatanjem svih relevantnih aspekata borbe protiv pranja novca odraava se u etrdeset Preporuka FATF-e, odnosno mjera sa ijom se implemetacijom FATF-a sloila, i preporuuje se da ih sve zemlje usvoje. Preporuke su izraene jo 1990. godine. 1996. godine etrdeset preporuka je revidirano kako bi se uzelo u obzir iskustvo steeno u prethodnih est godina i da bi se odrazile promjene do kojih je dolo u kontekstu problema pranja novca.

Ovih etrdeset preporuka daju osnovni okvir za nastojanja u pravcu borbe protiv korupcije i koncipirana su za univerzalnu primjenu. Pokrivaju sistem kaznenog sudstva i provoenje zakona; finansijski sistem, njegove regulative i meunarodnu saradnju. Od samog poetka osnovanja FATF-e, bilo je poznato da zemlje imaju razliite pravne i finansijske sisteme, te stoga sve ne mogu primijeniti identine mjere. Preporuke, stoga, predstavljaju princip za poduzimanje mjera koje zemlje implementiraju prema vlastitim uslovima i ustavnim okvirima, pruajui zemljama fleksibilnost umjesto da propisuju svaki detalj. Mjere nisu naroito kompleksne, niti teke, ukoliko postoji volja za njihovom primjenom. Njima se ne kompromitira sloboda angamana u legitimne transakcije, niti predstavljaju prijetnju ekonomskom razvoju. Zemlje lanice FATF-e su se jasno opredijelile za prihvatanje discipline, to podrazumijeva multilateralno nadgledanje i direktan pregled. Implemenatcija etrdeset Preporuka se jednako nadgleda za sve zemlje lanice putem dvojakog pristupa: godinjeg samoocjenjivanja i detaljnijeg zajednikog procesa procjene u kojem svaka zemlja lanica podlijee pregledu na licu mjesta. Osim toga, FAFT u svim zemljama izvrava pregled mjera koje su poduzete u cilju implementacije Preporuka. Ove mjere su od osnovnog znaaja za stvaranje efikasnog okvira borbe protiv korupcije. OPI OKVIR PREPORUKA 1. Svaka zemlja bi odmah trebala poduzeti mjere u cilju ratificiranja i potpune primjene Konvencije Ujedinjenih naroda iz 1998. godine o zabrani nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropskim supstancama (Beka konvencija). 2. Zakoni o povjerljivosti finansijskih institucija se trebaju shvatiti tako da se njima ne spreava implementacija ovih preporuka. 3. Efikasan program za provoenje mjera protiv pranja novca bi trebao obuhvatiti veu multilateralnu saradnju i meusobnu pravnu pomo u istragama sluajeva pranja novca i krivinog gonjenja, kao i ekstradicijama u sluajevima pranja novca, kada je to mogue. ULOGA DRAVNIH PRAVNIH SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA Obim krivinog djela pranja novca 4. Svaka zemlja bi trebala poduzeti potrebne mjere, ukljuujui i zakonske mjere, u cilju kriminalizacije pranja novca u skladu sa Bekom konvencijom. Svaka zemlja bi trebala proiriti djelo pranja novca steenog trgovinom drogama na djelo tekog prekraja. Svaka zemlja bi odredila koja su to teka djela koja e se okvalifikovati kao djela koja ukljuuju sve elemente pranja novca. (Pogledati Objanjenje). 5. Prema Bekoj konvenciji, djelo pranja novca bi se trebalo minimalno odnositi na upoznatost sa aktivnostima pranja novca, ukljuujui i koncept da se spoznaja moe izvesti i iz objektivnog injeninog stanja. 6. Krivina odgovornost bi se, kada je to mogue, trebala odnositi i na same firme, a ne samo na uposlene u firmama. Privremene mjere i konfiskacija

7. Zemlje bi, prema potrebi, trebale usvojiti propise koji su slini odredbama sadranim u Bekoj konvenciji, ukljuujui i zakonske propise, kako bi omoguile svojim nadlenim organima da izvre konfiskaciju stvari koje su bile predmet pranja novca, prihoda steenog pranjem novca, sredstava koritenih ili za koje je postojala namjera da se iskoriste u izvrenju djela pranja novca, ili imovine odgovarajue vrijednosti, bez prejudiciranja prava neskrivljenih treih lica. Takvi propisi bi trebali obuhvatati: 1) otkrivanje, traganja i procjenu imovine koja je predmet pranja novca: 2) izvriti privremene mjere, kao to su zamrzavanje i pljenidba, da bi se sprijeilo svako rukovanje, prijenos i raspolaganje takvom imovinom: i 3) poduzeti sve odgovarajue mjere u cilju istrage. Osim konfiskacije i krivinih sankcija, zemlje bi takoe trebale razmotriti novane i civilne kazne, odnosno postupke, ukljuujui i graanske parnice, da bi se ponitili ugovori sklopljeni izmeu strana, pri emu su strane znale ili su trebale znati da e se ugovorom prejudicirati mogunost drave da nadoknadi finansijske zahtjeve, na primjer, putem konfiskacije ili naplate novanih i drugih kazni. ULOGA FINANSIJSKOG SISTEMA U BORBI PROTIV PRANJA NOVCA 8. Preporuke od 10 do 29 ne bi smjele vaiti samo za banke, nego i za druge finansijske institucije. ak bi i za te finansijske institucije koje nisu banke i koje ne podlijeu zvaninom, razboritom nadzornom reimu u svim zemljama, kao na primjer mjenjanice, vlade bi trebale osigurati da te institucije podlijeu istim zakonima i propisima o spreavanju pranja novca kao i sve druge finansijske institucije, i da se takvi zakoni i propisi efikasno provode. (Pogledati Objanjenje R. 8 i R. 8 i 9). 9. Odgovarajui dravni organi bi trebali razmotriti primjenu Preporuka od 10 do 21 i Preporuku 23 na provoenje finansijskih radnji kao komercijalno poduzetnitvo od strane preduzea koja nisu finansijske institucije, gdje je takvo izvoenje dozvoljeno i nije zabranjeno. Finansijske radnje ukljuuju, ali se ne ograniavaju na one koje su navedene u priloenom Aneksu. Na svakoj je zemlji da odlui o tome da li je potrebno definirati specijalne institucije gdje nije porebna primjena propisa za spreavanje pranja novca, na primjer, kada se izvodi finansijska aktivnost povremeno ili ogranieno. (Pogledati Objanjenje). Identifikacija klijenta i pravila voenja evidencije 10. Finansijske institucije ne bi smjele uvati anonimne raune niti raune na oigledno izmiljena imena: one bi trebale (zakonom, propisima, sporazumima izmeu nadzornih organa i finansijskih institucija ili samoregulatornim sporazumima meu finansijskim institucijama) otkriti, na osnovu slubenog ili drugog pouzdanog identifikacijkog dokumenta, i evidentirati identitet svojih klijenata, bilo povremeno ili uobiajeno, prilikom uspostave poslovnih odnosa ili vrenja transakcija (naroito prilikom otvaranja rauna ili bankovnih ulonih knjiica, zapoinjanja povjerljivih transakcija, iznajmljivanja sigurnosnih sefova, izvoenja velikih novanih transakcija). Da bi se ispunili uvjeti za identifikaciju pravnih lica, finansijske institucije bi, kada je to mogue, trebale poduzeti mjere u cilju:

i. ii.

Verificiranja pravnog postojanja i strukture klijenta putem nabavke dokaza o registriranju, ukljuujui i informacije o imenu klijenta, pravnom statusu, adresi, direktorima i o odredbama kojima se regulie mo obavezivanja odreenog lica. Verificiranje da je svaka osoba koja se predstavlja da djeluje u ime klijenta ovlatena za to, i identificirati takvu osobu.

1. Finansijske institucije bi trebale poduzeti razumne mjere u cilju dobijanja informacija u vezi sa pravim identitetom osoba na ije ime je raun otvoren ili izvrena transakcija, ukoliko postoji sumnja u pogledu toga da li ti klijenti djeluju u njihovo ime, na primjer, u sluaju domaih firmi (tj. institucija, korporacija, fondacija, trustova, itd. koji ne obavljaju komercijane ni proizvodne poslove, niti bilo koji drugi vid komercijalnog rada u zemlji u kojoj je smjeten njihov registrovani ured). (pogledati Objanjenja R 11 i R. 11 i 15-18). 2. Finansijske institucije bi trebale uvati barem pet godina svu neophodnu evidenciju o transakcijama, kako domaim, tako i sa inozemstvom, kako bi mogle brzo reagovati na zahtjeve za informacijama koje upute nadleni organi. Takve evidencije moraju biti dovoljne za rekonstrukciju pojedinanih transakcija (ukljuujui i iznos i vrstu valute, ako postoji) da bi se, ukoliko je potrebno, obezbijedio dokaz za krivino gonjenje za kriminalno postupanje. Finansijske institucije bi trebale voditi evidenciji o identifikaciji klijenata (npr. kopije ili evidencije zvaninih identifikacijskih dokumenata kao to su paso, lina karta, vozaka dozvola i sl.), dosje o raunu i poslovna korespondencija za najmanje pet godina nakon zatvaranja rauna. Ovi dokumenti bi trebali biti dostupni domaim nadlenim organima u kontekstu relevantnog krivinog gonjenja i istraga. 3. Zemlje bi trebale posvetiti posebnu panju na to da li postoji opasnost da e doi do pranja novca u kontekstu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju koje eventualno preferiraju anonimnost, i poduzeti mjere, ukoliko je potrebno, na spreavanju njihovog koritenja u emama pranja novca. Vea nastojanja finansijskih institucija 4. Finansijske institucije bi trebale posvetiti posebnu panju svim kompleksnim, neobinim i velikim transakcijama i svim neobinim paternima transakcija koje nemaju oigledan ekonomski, niti uoljiv zakonski cilj. Pozadina i cilj takvih transakcija bi se trebale, to je vie mogue, preispitati, rezultati bi se trebali dati u pisanoj formi i staviti na raspolaganje supervizorima, revizorima i agencijama za provoenje zakona. (Pogledati Objanjenje). 5. Ukoliko finansijske institucije sumnjaju da sredstva potjeu od kriminalnih radnji, trebalo bi se od njih traiti da odmah o svojim sumnjama obavijeste nadlene organe. (Pogeldati Objanjenje R. 15 i R 11 i 15 18). 6. Finansijske institucije, njihovi direktori, dunosnici i radnici trebaju zakonskim odredbama biti zatieni od krivine i civilne odgovornosti za krenje bilo koje restrikcije u pogledu odavanja informacija koja je sadrana u ugovoru ili zakonskoj, regulatornoj ili administrativnoj odredbi, ako u dobroj vjeri o svojoj sumnji izvijeste nadlene organe, ak iako ne znaju tano o kojoj se osnovnoj kriminalnoj radnji radi i bez obzira na to da li se u stvari i dogodila nezakonita radnja. (Pogledati Objanjenje).

7. Finansijske institucije, njihovi direktori, dunosnici i radnici ne bi smjeli, i gdje je to mogue, ne bi im smjelo biti dozvoljeno, da upozoravaju svoje klijente o tome kada se nadlenim organima podnosi izvjetaj u vezi s njima. (Pogledati Objanjenje). 8. Finansijske institucije koje podnose izvjetaj o svojim sumnjama bi trebale potivati instrukcije nadlenih organa (Pogledati Objanjenje). 9. Finansijske institucije bi trebale izraditi programe protiv pranja novca. Ti programi bi trebali minimalno obuhvatiti: 1. definiranje unutarnje politike, izradu procedura i kontrola, ukjuujui i imenovanje slubenika koji e voditi rauna o potivanju na rukovodnom nivou, kao i adekvatnih procedura za reviziju da bi se osigurali visoki standardi prilikom zapoljavanja radnika; 2. stalni program za obuavanje radnika 3. kontrolna funkcija za testiranje sistema Mjere za rjeavanje problema zemalja u kojima zakonski propisi o spreavanju pranja novca ne postoje ili su nedovoljni 1. Finansijske institucije bi trebale osigurati da se gore pomenuti principi takoe primjenjuju na podrunice i one sa veinskim vlasnitvm u inozemstvu, posebno u zemljama koje ne primjenjuju ili primjenjuju u nedovoljnoj mjeri ove Preporuke, u onoj mjeri u kojoj je to dozvoljeno vaeim domaim zakonima i propisima. Kada se ta implementacija zabranjuje vaeim domaim zakonima i propisima, nadleni organi u zemlji matine institucije bi rebale biti obavijetene od stane finansijskih institucija da ne mogu primjenjivati Preporuke. 2. Finansijske institucije bi trebale posvetiti posebnu panju poslovnim odnosima i transakcijama sa licima, uljuujui i kompanije i finansijske institucije, iz zemalja koje ne primjenjuju ili nedovoljno primjenjuju ove Preporuke. Kadgod ove transakcije nemaju oigledan ekonomski, niti uoljiv zakonski cilj, njihova pozadina i cilj bi se trebali ispitati koliko god je to mogue, nalazi bi se trebali izraditi u pisanoj formi i staviti na raspolaganje supervizorima, revizorima i agencijama za provoenje zakona. Ostale mjere u cilju eliminisanja pranja novca 3. Zemlje bi trebale razmotriti provoenje izvodljivih mjera kojim bi otkrivale ili nadgledale fiziki prekogranini transport novca u keu, kao i vrijednosne papire na donosioca koji podlijeu striktnim zatitama, da bi se osiguralo propisno koritenje informacija, bez ometanja na bilo koji nain slobode kretanja kapitala. (Pogledati Objanjenje). 4. Zemlje bi trebale razmotriti izvodljivost i korisnost sistema u kojem bi banke i ostale finansijske institucije i posrednici podnosili izvjetaje o transakcijama u domaoj i stranoj valuti iznad fiksnog iznosa dravnoj centralnoj agenciji sa kompjuterizovanom bazom podataka, na raspolaganju nadlenim organima za koritenje u sluajevima pranja novca, to podlijee striktnim zatitama da bi se osiguralo pravilno koritenje informacija. 5. Zemlje bi trebale i dalje openito stimulirati razvoj modernih i sigurnosnih tehnika raspolaganja novcem, ukljuujui i poveano koritenje ekova, platnih kartica, direktnog depozita platnih ekova i evidentiranje vrijednosnih papira, kao sredstvo za stimulirnje zamjene transfera kea.

6. Zemlje bi trebale obratiti panju na potencijal mogunosti zloupotrebe krovne korporacije od strane osoba ukljuenih u pranje novca i trebale bi razmotriti da li su potrebne dodatne mjere u cilju spreavanja nezakonitog koritenja takvih subjekata. Implementacija i uloga regulatornih i drugih administrativnih organa 7. Nadleni organi koji nadgledaju banke ili druge finansijske institucije ili posrednike ili drugi nadleni organi bi trebali osigurati da institucije koje se nadgledaju imaju adekvatne programe za zatitu od pranja novca. Ovi organi bi trebali saraivati i pruati strunost, spontano ili na zahtjev, ostalim domaim sudskim ili organima za provoenje zakona u istrazi sluajeva pranja novca i krivinog gonjenja. (Pogledati Objanjenje). 8. Potrebno je odrediti nadlene organe koji e osigurati efikasnu implementaciju svih ovih Preporuka putem administrativnog nadgledanja i regulisanja u drugim firmama koje posluju keom, kako to definira svaka zemlja. 9. Nadleni organi bi trebali uspostaviti smjernice kojim e se potpomoi finansijske institucije u otkrivanju sumnjivog ponaanja njihovih klijenata. Takve smjernice se moraju doraivati tokom vremena i nikad se nee iscrpiti. Osim toga, njihova primarna svrha je da budu edukativno sredstvo za osoblje zaposleno u finansijskim institucijama. 10. Nadleni organi koji reguliraju ili nadgledaju finansijske institucije bi trebali poduzeti potrebne zakonske ili regulatorne mjere koje e predstavljati zatitu od sticanja kontrole ili znatnog udjela u finansijskim institucijama od strane kriminalaca ili njihovih saveznika (Pogledati Objanjenje). JAANJE MEUNARODNE SARADNJE Administrativna saradnja Razmjena opih informacija 11. Dravne uprave bi trebale razmotriti evidentiranje, barem u ukupnom iznosu, meunarodnih tokova novca u bilo kojoj valuti, kako bi se mogla izraditi procjena novanih tokova iz raznih izvora u inozemstvu, kada se to iskombinira sa informacijama centralne banke. Te informacije bi trebale biti dostupne Meunarodnom monetarnom fondu i Banci za meunarodna izmirenja, kako bi se omoguila meunarodna ispitivanja. 12. Meunarodnim nadlenim organima, moda Interpolu i Svjetskoj carinskoj organizaciji, bi se trebala dati nadlenost za prikupljanje i proslijeivanje informacija nadlenim organima u vezi sa situacijom u pogledu pranja novca i tehnike pranja novca. Centralne banke i bankovni regulatori bi mogli to isto raditi u svojoj mrei. Dravni organi u raznim sferama, u konsultacijama sa trgovinskim udruenjima, bi potom mogli to proslijediti finansijskim institucijam u pojedinanim zemljama. Razmjena informacija u vezi sa sumnjivim transakcijama 13. Svaka zemlja bi trebala ulagati nastojanja u cilju racionalizacije spontane, "traene" meunarodne razmjene informacija u vezi sa sumnjivim transakcijama, osobama i korporacijama ukljuenim u transakcije izmeu nadlenih organa. Potrebno je uspostaviti striktne zatite da bi se osiguralo da je takva razmjena informacija u skladu sa dravnim i meunarodnim odredbama o privatnosti i zatiti podataka.

Drugi vidovi saradnje Temelj i sredstva za saradnju u oblasti konfiskacije, meusobne pomoi i ekstradicije 14. Zemlje bi trebale pokuati da osiguraju, na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi, da razliiti standardi znanja u drav