POREMEAJI NAVIKA I NAGONAPredavanja za srednje koleprim.mr.sc.Elvira Koi, dr.med.

POREMEAJI NAVIKA I NAGONA1.F63.0 patoloka sklonost kockanju; 2.F63.1 patoloko potpaljivanje vatre (piromania); 3.F63.2 patoloka sklonost krai (kleptomania); 4.F63.3 trichotillomania (manija upkanja kose); 5.F63.8 Intermitentni eksplozivni poremeaj, 6.F63.9 Poremeaj kontrole poriva, neodreen, kao dio slike poremeaja svrstanih u druga poglavlja npr. patoloko kupovanje (oniomania), Internet-ovisnost (net-addiction) Svi poremeaji karakterizirani su poveanom napetou prije, i osjeajem olakanja i zadovoljstva za vrijeme i nakon izvrenja radnje, koja je bez vidljivog motiva, a kojom je osoba stalno preokupirana. esto ponavljanje direktno teti materijalnim, radnim, socijalnim i obiteljskim uvjetima pacijenta.

"poremeaji kontrole poriva"Definicija: Nesposobnost suzdravanja od izvoenja nekog poriva ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu i koji je obino obiljeen ugodom, nakon to se izvede.Bitno obiljeje poremeaja kontrole poriva je izostanak otpora porivu, nagonu ili iskuenju da se napravi in koji teti samoj toj osobi ili drugima. U veini poremeaja koji su uvrteni u ovo poglavlje, osoba ima rastui osjeaj napetosti ili uzbuenja prije, a za vrijeme samog ina osjea uitak, zadovoljenje ili olakanje. Nakon ina mogu se, ali i ne moraju, javiti aljenje, predbacivanje ili osjeaj krivnje.

Patoloko kockanjeU Meunarodnoj klasifikaciji bolesti ICDX (F 63.0, Z 72.6), i DSM-IV-TR (312.3), Patoloko kockanje je kao jedna od est kategorija svrstano u poglavlje "Poremeaji kontrole poriva". Z 72.6 - kockanje i klaenje, koji se povezuju s nainom ivota i odnose se na problematino kockanje F 63.0 - patoloka sklonost kockanju, kao poremeaj navika i nagona Bitno obiljeje patolokog kockanja je trajno i povratno neprilagoeno kockanje koje unosi razdor u osobna, obiteljska ili poslovna nastojanja. Sastoji se od estih, ponavljanih epizoda kockanja koje prevladavaju u bolesnikovom ivotu na tetu socijalnih, radnih, materijalnih i obiteljskih vrijednosti.Da bismo neko kockanje mogli definirati kao patoloko ono se mora pokazivati u najmanje pet od ovih deset simptoma: 1. zaokupljenost kockanjem (uestalo prepriavanje kockarskih dogaaja, planiranje buduih kockarskih pothvata ili smiljanje naina da se doe do novca za kockanje); 2. potreba za sve veim ulozima ili rizicima kako bi se postigla eljena razina uzbuenja; 3. uestali napori da se kontrolira, smanji kockanje ili prestane s njim; 4. nemir i razdraljivost prigodom pokuaja smanjivanja ili prestanka kockanja; 5. kockanje kao nain bijega od problema ili ublaavanje nekih neugodnih raspoloenja (depresije, osjeaja krivnje, bespomonosti); 6. nakon gubitka novca na kockanju kockar se esto vraa slijedeeg dana kako bi ga nadoknadio; 7. lai prijateljima i lanovima obitelji kako bi se prikrio stupanj uvuenosti u kockanje; 8. nezakonita djela kao to su krae, krivotvorenja, prijevare, pronevjere kao bi se financiralo svoje kockanje; 9. ugroavanje ili gubitak vane veze, posla, obrazovne ili poslovne mogunosti zbog kockanja; 10. oslanjanje na druge za nabavljanje novca kojim bi se olakala oajna financijska situacija prouzroena kockanjem.

Patoloko kockanjeRazlikujemo tzv. profesionalno kockanje u kom je stega najvanija, a rizici su ogranieni, zatim socijalni,drutveni tip kockanja koji traje ogranieno razdoblje uz predviene i prihvatljive gubitke (85% populacije) Nefrekventno, epizodino kockanje, manje od jednom na mjesec. Frekventno, redovito kockanje, barem jednom na mjesec. Osobe s rizikom od razvoja problematinog kockanja kockaju esto i ponavljano u posljednjih 18 mj. Osobe visokog rizika za razvoj problematinog kockanja kockaju ponavljano i uestalo i imaju 1 ili 2 problema povezana s kockanjem. problematino kockanje, koje je kod osobe ve izazvalo probleme u veim ivotnim podrujima, ukljuujui odnose, brani status, zaposlenje, financije ili zakonske probleme (5-6% 5%-22% populacije). Problematini kockari kockaju uestalo i imaju 3 ili 4 problema u svezi s kockanjem. (oni su i visoko rizini). patoloko ili kompulzivno, kockanje, ovisnost o kockanju (1% populacije, 7%-26% Patoloki kockari se definiraju kao osobe koje u posljednjih 18 mjeseci uestalo kockaju i imaju 5 ili vie problema povezana s kockanjem.

Faze: 1. Faza pobjeivanja (the winning phase) 2. 3. Faza gubitka (the losing phase) Faza oaja (the desperate phase)Custer & Milt, 1985.

www.kockanje.info

Komorbiditet je pravilo, a ne izuzetakBolesti ovisnosti (25-63%):duhan 60-85%, ostala sredstva 40%, alkohol 45-55%.(4-10 puta ee nego u opoj populaciji).

Anksiozni poremeaji (1035%). OKP, Soc. fobija. Poremeaji osobnosti (20-90%)Antisocijalni por. os. (14%).

Depresija 70-80% (bolniki), 50-60% (vanjski pac.) 1/3 bliskih roaka ima poremeaje raspoloenja. Hiperaktivni poremeaj i poremeaj panje (ADHD.Attention Deficit Hyperactivity Disorder) (30%),

Black D.W., Moyer T.B.A., 1998.

2-3 puta ee nego u opoj populaciji

Tretman do potpune apstinencijeKako?1. Medikacija 2. Psihoterapija 3. Grupe samopomoi(Gamblers Anonymous)Valja lijeiti prateu depresiju, maniju, zlouporabu (psihoaktivnih) tvari ili seksualne smetnje, opa zdravstvena stanja koja su povezana uz stres (npr. hipertenzija, ulkusna bolest, glavobolje). S tom svrhom su razvijeni

Programi tretmana izvanbolnikih pacijenata(Inpatient Treatment Programs)

Programi tretmana bolnikih pacijenata(Outpatient Treatment Programs)

4. Obiteljska terapija 5. Ostale intervencije 6. Prevencija (Helpline,www.calproblemgambling.org)

Individualni programi

HELPLINE TEL. 0800-7888

http://www.kockanje.infoKontakt e-mail KLOK -Klub ovisnika o kocki ZAGREB

Pallanti S., Quercioli L., Sood E., Hollander E. , 2002.

Piromaniapiromanija (gr. pyros-vatra + mania-ludilo) je neodoljiva potreba za paljenjem, podmetanjem vatre i promatranjem poara. Kao i kod drugih poremeaja kontrole impulsa, piroman ne podmee vatru zbog nekih dodatnih motiva, kao to su osveta, osiguranje ili politika ideologija, ve samo zbog zadovoljstva koje pritom doivljava.

Mogua je podjela piromana po fazama psihoseksualnog razvoja

oralna faza vatra je simbolika zamjena za traenje topline i

Etiologija piromanije: biokemija: naen je manjak serotonina u likvoru i manjak metabolita noradrenalina obitelj: uoeno je majino odbacivanje djece, a otac je esto odsutan, slab ili neadekvatan psihodinamika: u najirem smislu radi se o zadovoljenju seksualnih, agresivnih, simbiotskih i narcistikih potreba

sigurnosti majine njege. Moe biti i simbol oralnih destruktivnih fantazmi prodiranja (vatra koja prodire) to moe biti potaknuto doivljajem primarnog prizora Klinika slika: ove osobe esto grizu nokte, gomilaju hranu, jedu pa povraaju, povraaju u stresu, seksualno su nezrele, esto imaju psihotine simptome. Obitelj: uoeno je majino odbacivanje djeteta u prvih 18 mjeseci ivota.

analna faza vatra moe biti znak osvete, mrnje i ljubomore.

Klinika slika: ove osobe su esto okrutne prema ivotinjama, skloni su sodomiji, imaju napade bijesa, pri paljenju vatre su emocionalno impulzivni. Obitelj: majino odbacivanje djeteta u periodu od 18 mjeseci do 3 godine. Otac je esto odsutan ili slab. seksualno uzbuenje uz masturbaciju. Imaju osjeaj ushienja i uzbuenja pri mokrenju na vatru (tu je mogu i agresivni aspekt mokrenja) ili pri gledanju vatrogasaca kako gase vatru. Klinika slika: imaju osjeaj krivnje, pokazuju znakove neuroze, seksualno su nezreli, skloni voajerizmu, ekshibicionizmu, transvestizmu i pedofiliji.

falusna faza ove osobe pri gledanju vatre doivljavaju

latencija obino se radi o delikventima iji su motivi za paljenjevatre agresija zbog frustracije, poveanje niskog samopotovanja, traenje panje, poziv za pomo i sl. Klinika slika: slab osjeaj krivnje i sposobnosti uenja iz iskustva ili iz kazne. esta je hiperaktivnost sa poremeajem panje i antisocijalnim sklonostima. Obitelj: odsutan ili slab otac.

piromanijaDijagnostiki kriteriji za priomaniju prema DSM IV klasifikaciji su: Namjerno i smiljeno podmetanje poara vie no jednom prigodom. Napetost ili emotivno uzbuenje prije ina. Opinjenost, zanimanje, znatielja ili osjeaj privlanosti prema poaru i s njim povezanim okolnostima (npr. vatrogasna oprema, sirena i sl.). Uitak, zadovoljenje ili poputanje napetosti prilikom podmetanja poara, promatranja uinaka ili sudjelovanja u gaenju. Poar se ne postavlja zbog novane dobiti, kao izraz drutveno-politike ideologije, radi prikrivanja krivine aktivnosti, kao izraz bijesa ili osvete, radi poboljanja vlastitih ivotnih uvjeta, kao odgovor na sumanutost ili halucinaciju ili kao rezultat oteene sposobnosti prosudbe (npr. u demenciji, mentalnoj retardaciji ili intoksikaciji psihoaktivnim tvarima). Podmetanje poara ne moe se bolje opisati kao poremeaj ophoenja, manina epizoda ili antisocijalni poremeaj linosti.

Prilikom injenja kaznenog djela paljenja prisutni su nemir, osveta, bijes, hostilnost, ponekad udrueni s disforijom ili depresijom. Potpaljivai esto opisuju razdraljivost koju prati tenzija. Osobe koje nisu mentalno bolesne uglavnom su poinile paljenja u jakom duevnom uzbuenju i pod utjecajem alkohola. Poziv za pomo takoer moe biti motivacija za paljenja. Paljenje kao poziv za pomo najee se javlja kod osoba koje skreu na sebe pozornost nakon akutnih kriza u ivotu ili razliitih gubitaka odnosno separacije. Neke osobe s duevnim poremeajima koriste razliite oblike destruktivnog ponaanja da bi ubrzale prijem na lijeenje. Dio njih podmee poare kao nain prenoenja zahtjeva, elje ili potreba koje su usmjerene na promjenu prirode ili mjesta lijeenja - komunikacijski pale .

KleptomanijaPathological stealing [kleptomania] opetovana kraa Kleptomanija je poremeaj kontrole poriva ili nagona, kod kojih osoba ne moe nadzirati porive ili nagone, za kraom Obino te osobe kradu predmete koji im nisu potrebni za osobnu uporabu i nemaju veliku vrijednost (obino nevrijedne sitnice, okoladice, lanie, pepeljare) Prije krae raste subjektivni osjeaj napetosti a za vrijeme krae javlja se uitak, zadovoljstvo i olakanje. Kleptomanija se ne dogaa iz "siromatva", nego obino kod dobrostojeih ljudi, koji nemaju zadovoljenu potrebu za uzbuenjem na adekvatan nain. Razlozi za taj poremeaj mogu biti neodgovarajui odnos prema roditeljima, nedostatak topline u djetinjstvu pokrivenim materijalnim, djetetova enja za nekakvim pohvalama od strane autoriteta, gubitak povjerenja u sebe, seksualno nezadovoljstvo. Lijeenje se provodi psihoterapijom okrenutoj prema osobi kako bi se razumjela motivacija (primjerice krivnja, potreba za kanjavanjem) i da bi se nadzirali porivi. Provodi se terapija ponaanja da se naue novi modeli ponaanja. Depresija koja je u podlozi poremeaja reagira na antidepresive.

TrihotilomanijaPoremeaj kontrole impulsa u kojem osoba osjea nepodnoljivu napetost koja nestaje kada iupa vlas, zove se

trihotilomanija.Neke osobe ak i jedu iupane vlasi to nazivamo

trihotilofagija.Poremeaj je esto u svezi s povienom razinom stresa, depresivnim, opsesivno prisilnim ili psihotinim poremeajem.

TrichotillomaniaOboljele osobe esto imaju i neke druge opsesivne simptome (brojanje, provjeravanje, pranje ruku, ekanje ili drugi oblici samopovrjeivanja poput grebenja, grienja noktiju ili sl.). Uglavnom javljaju osjeaj stida zbog nemogunosti samokontrole ili zbog stigme duevne bolesti. Nemogunost rjeenja problema produbljuje depresivni poremeaj. Lijeenje je mogue i uspjeno kombinacijom antidepresiva i to skupine tzv. SIPPS-a (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), kognitivnobihevioralne i suportivne grupne psihoterapije.

Patoloko kupovanjeCompulsive Shopping Disorder Compulsive buying disorder (CBD) Oniomania (grki onios = "for sale," mania = insanity shopping addiction shopaholism

Javno. V.Pokos. Foto Mateja Hrvacic

"svaka prava dama zna da oping je najbolja terapija"

Kad ostane bez kea i kompletnog vea, ne plai Vlatkice jer tu su RBA kartice..."

Osobe su preokupirane kupnjom i troenjem te provode veliki dio vremena u kupnji. Osjeaju poveanu razinu nemira ili tjeskobe, koju mogu razrijeiti samo kupnjom. Neki autori razlikuju 4 faze PKK-a: 1) anticipacija, 2) priprema, 3) oping, 4) troenje.

OniomaniaKompulzivna kupnja je osobna stvar pojedinca koju moe ostvariti samostalno ili u drutvu, bez obzira na to je li rije o buticima visoke mode, robnim kuama ili na tzv. buvljacima. Tipini predmeti kupnje su odjea, kozmetika, cipele, nakit, kune potreptine. Cijena predmeta i uporabna vrijednost nisu vane, ve je vana samo koliina. Kupuju se i posebno atraktivni predmeti. Mukarci pokazuju vee zanimanje za elektroniku, automobile ili tehniku robu, ali su zainteresirani i za odjeu, cipele i CD-e. U danima velikih blagdana osobe s PKK-om doivljavaju kulminaciju pri kupnji i ulaze u najvee dugove te time bitno naruavaju svoje partnerske i obiteljske odnose. Najvei se problemi pojavljuju u osoba s niim prihodima. Posebno teki oblici PKK-a pokazuju upravo osobe koje imaju nisku sposobnost samokontrole i odgaanja urbe za kompulzivnom kupnjom. One vrlo esto pokazuju i druge psihijatrijske poremeaje.

U prvoj fazi osoba s PKK-om razvija misli, nudu ili preokupaciju posjedovanjem specifinog predmeta ili s inom kupnje. To ukljuuje odluke kada i gdje ii, kako se obui i koje kreditne kartice ponijeti. Osoba moe mnogo vremena provesti istraujui putem asopisa, reklama ili preko Interneta gdje su kakve rasprodaje. Trea faza ukljuuje iskustvo kupnje, koje ta osoba opisuje kao intenzivno uzbuenje i koje moe ak dovesti do seksualnog osjeaja. Konano je in zavren kupnjom, nakon ega slijedi osjeaj krivnje ili razoaranja samim sobom. Negativne misli i osjeaji depresije esto prethode PKK-u, a osjeaji euforije i oslobaanja od negativnih emocija su posljedica.

Poremeaj kompulzivnog kupovanja PKK Zdrav ivot. prim. dr. elimir Skoili, dr. med., specijalist psihijatar Poliklinika za psihijatriju Pet plus, Zagreb

Internet ovisnostOvisnost o internetu, kao pravi psihiki poremeaj, koji za sada nije, ali vjerojatno e bit svrstan u Meunarodnu klasifikaciju bolesti kao jo jedan specifini "poremeaj kontrole impulsa". Prepoznajemo ga kada ustrajanje u nekoj aktivnosti dovodi do naruavanja zdravlja, izaziva patnju u oboljele osobe, potekoe u drutvenom funkcioniranju, uenju ili probleme na radnom mjestu. Oboljelim osobama sredstvo ovisnosti (tvar ili aktivnost) postaje vanije od prijatelja, obitelji, posla ili kolskih obveza, pa se usamljuju, kasne ili prestaju odlaziti u kolu ili na posao. Sve due vrijeme provode uz kompjuter, vie nego su planirali, jer postepeno gube kontrolu svog ponaanja. Nemirni su i razdraljivi ako im je onemoguen pristup sredstvu ovisnosti, i samo o tome razmiljaju. esto su izolirani od drutva, kronino neispavani, iscrpljeni, smanjeno tjelesno aktivni i esto u konfliktu s ukuanima, a mogu upasti i u financijske potekoe, uzrokovati raspad obitelji ili gubitak posla.

Net addictionNajvie je ovisnih o e-mailu, priaonicama, "chatu" i o informacijama, a slijede ovisnici o raunalnim igrama, on-line kockanju, virtualnom "cyber-sexu" ili kupovini, sluanju glazbe ili pohranjivanju razliitih sadraja.Pretpostavlja se da od svih osoba koje koriste Internet oko 5% razvije ovisnost. Lijeenje je teko i iscrpljujue, uz este recidive i pogoranja. Oko 20% lijeenih je trebalo hospitalizaciju, a 80% tretman psihotropnim medikamentima, jer je komorbiditet u ovom poremeaju pravilo, a ne izuzetak, pa se tako esto uz ovu specifinu ovisnost dijagnosticira depresija ili opsesivno kompulzivni poremeaj, a nisu rijetkost ni poremeaji osobnosti, pa ak i psihotina stanja. Kod nas se tim problemom posebno bavi prof. Zoran imi, http://www.e-psiholog.com/

SMS ManiaDoktor Andreas Herter iz klinike za lijeenje ovisnosti u Hannoveru procjenjuje da je o slanju SMS poruka ovisno 380 tisua osoba. On takvu ovisnost smatra ozbiljnom boleu zbog toga to uzrokuje mentalnu i financijsku tetu. Lijeio je tinejdera koji je potroio 8900 eura aljui poruke ljudima koje nije ni poznavao i brani par koji je komunicirao iskljuivo SMS porukama ak i dok su se nalazili u istoj prostoriji. U Danskoj je, takoer, klinika specijalizirana za lijeenje ovisnosti poela pomagati ljudima ovisnima o slanju poruka. U Velikoj Britaniji mlaima od 16 godina ne preporua se uporaba mobitela i to zato to bioloke strukture mozga nisu do kraja razvijene a sigurno je da mobiteli utjeu na mozak. No istraivanja jo nisu dokazala je li taj utjecaj tetan, odnosno trajan kae psihologinja Dubravka Miljkovi. Ona nam je, takoer, otkrila jo neke negativno posljedice uporabe mobitela. Danas si u drutvu in ako te stalno zovu i ako ti na mobitel stiu poruke. Lako moemo pretpostaviti kako se osjeaju oni kojima mobitel uglavnom uti. Mobitelom lake komuniciramo jer ne moramo do kraja otkriti sebe, SMS poruke ne trae od nas suoavanje, druenje. Sredstvo za komunikaciju tako moe postati sredstvo za otuenje. A moe li biti i sredstvo ovisnosti? Da. Jer, iako nije ozbiljna kao neke druge ovisnosti, poput njih ima i financijski i psiholoki aspekt. Ako ne moete bez nervoze i nelagode provesti vikend bez mobitela, morali biste se ozbiljno zapitati koliko vam je taj komunikat pomo a koliko optereenje. U maloj anketi koju smo napravili u Zagrebu, otkrili smo da mladi dvadesetogodinjaci alju od dvadeset do pedeset poruka dnevno. To ba i nije mala brojka. Iako je danas bez mobitela gotovo nemogue, neke granice ipak trebamo poeti postavljati. U Maleziji se mukarci (samo oni, prema islamskom zakonu) mogu razvesti od svojih supruga i putem SMS-a to otvara sasvim novu budunost za taj short message service. A moda i sasvim nove ovisnosti

Foto: www.zdravduh.com