paić skripta sociologija kulture

Download Paić Skripta Sociologija Kulture

Post on 13-Sep-2015

38 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Paić Skripta Sociologija Kulture

TRANSCRIPT

TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET

SOCIOLOGIJA KULTURE-MODE

Sociologija drutvena znanost koja se razvila krajem 19. st. njihova pojmovna i tematska irina proizlazi iz kapitalistikog drutva. lat. socio drutveno + gr. logija rije

Pojam kulture i pojam civilizacijeKultura je partikularna (naroita, posebna, odnosi se na jedan dio), a civilizacija je univerzalna (sveobuhvatna, za sve prikladna).Primjer: Egipatska, Grka i Rimska civilizacija je univerzalna jer prelazi granice neke drave. Kultura je vezana uz naciju, civilizacija je uvijek opa, ujedinjuje kulturu. Moderno razumijevanje pojma civilizacije, da podrazumijevamo ovjeka na osnovu znanja, tehnologije i moralnog principa. Kultura je uvijek vezana uz civilizaciju (civilizacija odreuje kulturu)

Kultura-sve ono to je stvorilo ljudsko drutvo i to ine i proizvode na fizikom i duhovnom radu. -nalazimo je u razliitim drutvenim granama, kazalita, koncertne dvorane, knjinice... -Kultura je ukupan nain ivota ljudi. -Kultura jednog drutva jest nain ivota njegovih pripadnika, zbirka ideja, navika to ih ue i dijele iz -narataja u narataj.-Kultura je opi proces civiliziranja u smislu obrazovanja i samo usavravanja ovjeka.-Kultura je vjerovanje, praksa i nain ivota koji razlikuje neku etiku skupinu ili drutvo od drugih.-Kultura su djela visoke umjetnosti i odnose se na intelektualnu proizvodnju i umjetniku aktivnost, kao i vjera koja je kulturi bitna kao vrijednost neo to oplemenjuje, ako nije uvjet zabrane. -Kultura ima 2 znaajna svojstva: nauena je i zajednika bez zajednike kulture lanovi drutva ne bi mogli komunicirati i suraivati.

Kultura je dinamian i projektivan pojam, a oznaava 3 stvari: 1. opi proces civiliziranja, u smislu samopouzdanja i obrazovanja 2. vjerovanje, praksa i nain ivota koji razlikuje neku etiku skupinu ili drutvo od drugih, ali razlikuje i drutvene slojeve3. djelo i praksa intelektualne, a osobito umjetnike djelatnosti

Suvremena antropologija kulture znanost nastala 80-ih, kulturu razmatra kao nain ivota

Kultura kao svrha:1. simboliki karakter kulture2. materijalni karakter3. semiotiki karakter4. ideoloki karakter

-lanovi drutva shvaaju kulturu kao neto po sebi razumljivo. Ona postaje u tolikoj mjeri dio njih da esto nisu ni svjesni da postoji!-Kultura kao civilizacija suprotnost je barbarstvu, ali kultura kao nain ivota moe se s njome poistovjetiti.

Ideja kulture Terry Eagleton Kultura 1. lat. znai kultiviranje zemlje 2. oznaava sustav vrijednosti 3. moe oznaavati povijesna razdoblja civilizacije obrazovanost, pristojnost, edukaciju

-Kultura je skup vrijednosti, obiaja, vjerovanja i praksi koje sainjavaju ivot neke odreene drutvene skupine.-Nacionalna kultura nacionalni identitet, predstavlja vanjsku oitovanost tih nacionalnih kultura i identiteta-Kultura predstavlja neku vrstu etike civiliziranosti kao proizvodnja i afirmacija identiteta

Predstavlja 2 bitno povezane stvari: 1.) organski determinizam priroda granica kojom su ljudski duh i kultura odreeni2.) autonomija duha samozakon

Kultura se razvija u skladu s idejama napretka. Organski determinizam oznaava prirodu kao granicu kulturnog i ljudskog duhaAutonomija duha gr.auto-nomos zakon

Modeli kulture:- kultura determinizma- kultura relativizma treba potivati drugu kulturu - teorija racionalnog izbora

Moderna znanost kao to je sociologija mora imati:1.) metodologiju (gr. methodos put do istine)2.) razvijen logiki i racionalni govor3.) mora moi dokazati svoje pretpostavke

Civilizacija - visoki stupanj drutvenog razvoja i materijalne kulture neke nacije drave- stupanj drutvenog razvoja na kojem podjela rada i razmjena meu pojedinim osobama, koja iz nje proistjee i robna proizvodnja, koja ujedinjuje oba ta procesa, postiu pun procvat i vre prevrat u itavom prijanjem drutvu- civilizacija je univerzalna (opa), dok je kultura partikularna (posebna)- civilizacija ujedinjuje kulturu, objedinjuje sve, a kultura je vezana uz naciju religiju, rasu...- pojam koji ukljuuje kulturu, ali se razilaze- podrazumjeva ovjeka na osnovu znanja, tehnologije i moralnog principa

R. Linton Kultura jednog drutva je nain ivota njegovih pripadnika; zbirka ideja i navika koje oni ue, dijele i prenose iz pokoljenja u pokoljenje.C. Kluckhohn Kultura je nacrt za ivljenje kojeg se pridravaju lanovi nekog odreenog drutva.

Civilizacija je umanjivala nacionalne razlike dok ih je kultura isticala.

Civilizacija1. stupanj drutveog razvoja i podjela rada2. visoki stupanj drutvenog razvoja i materijalne kulture civiliziran kulturan, obrazovan, uglaen, uljudan

Nacionalna kultura i svjetska (globalna) kultura

-Nacionalna kultura su povijesne tradicije, morali i obiaji, jezik, knjievnost i umjetnost svakog naroda, njom se pojedine nacije drave istiu meu drugim kao kvalitete i jedinstveni proizvodi u svijetu.

-Nacionalni identitet polazi od nacionalne ideje, ideje pripadnosti.-Moderna nacija nije se stigla formirati sredstvom konstrukcije nacionalnog identiteta, ve kroz interakciju razliitih okolnosti i kompromisa u drutvenoj i politikoj sferi. -Nacionalizam pretjerivanje kulta nacije dovodi do rasizma

-Zadatak za naciolne ideologije - materijalizirati ideju i uspostaviti nacionalni identitet

Religija i crkva kao institucija uloga promotora, ali i kontrolora drutvene zbiljeNajveu ulogu u provoenju nacionalnog identiteta ipak ima drava.

Nacionalizam1.) nacionalna svijest vezana sa borbom mlade graanske klase protiv feudalizma, odnosno apsolutizma2.) biva reakcionarna buroaska ideologija i politika; voljeti svoj narod, boriti se za njegova prava i nezavisnost, znai sluiti ne samo svojem narodu, nego svim narodima i opem napretkuLjubav prema naciji, ako voli svoju naciju to se odraava da i drugi vole svoju naciju

Kultura i proces globalizacijeGlobalizacija proces koji se prvi put pojavio u Tokiu 80ih i 90ih godina 20. st. i odnosio se na financijske transakcije na burzi u Japanu

-Globalizacija je svjetsko povijesna tendencija razvitka kapitalizma kao potreba drutvenog sustava-Globalna kultura je rezultat tehnoloke komunikacije izmeu ljudi. Internet koji povezuje razliite regije i nacije, osobnost u cjelini, kao neki oblik hegemonije povezivanje razlika u jedno

-Proces globalizacije je vrlo vaan imbenik u stvaranju nepotpunih identiteta, to znai da veoma lako moe utjecati na identitet. -Proces globalizacije je doveo do uinka kulturnih supermarketa omoguen je odabir i kupovina proizvoda za stvaranje gotovih identiteta koji se vie ne moraju graditi na kulturnim naelima mjesta govora, vrijednosti i ivotne stilove koje elimo.

-Globalna konzumacija moe dovesti do homogenizacije drutva velike slinosti kopija kopije, i time ugroava ve postojee identitete, vrijednosti stvorene na nekoj kulturi koje su ve ukorijenjene u pripadnosti odreenih skupina.

-Globalizacija otvara niz mogunosti i odabira, no kosi se kulturnim vrijednostima koje nudi kultura nacije drave, jer ono to globalizacija nudi je kvaliteta globalnog, dakle svjetskog, znai krade pomalo od svake kulture te ini bogat i raznolik asortiman ponude na tritu globalne prodaje identiteta

Global cjelokupnost, sveukupnost, zaokruenostGlobalan odnosi se na itav svijetPojava globalizacije - potkraj 20.st. -kasnih 80ih i 90ih okonana je jedna era svjetske povijesti i zapoeta druga-Sovjetski savez se raspao i veliki dio njegova bogatstva progutali su interesi zapadnog poslovnog svijeta. -Informacijska tehnologija nastavila je svoj vrtoglavi razvoj povezujui svijet elektroninim putem u globalnim mreama raunala i komunikacijskih sredstva, te inei meunarodnu trgovinu brom i lakom.-Procvao je zrani promet hranom; raunala jeftinija i snanija; mobilni telefoni; mnogi su u globalizaciji vidjeli laki nain da se obogate.

David Held:-Globalizacija je proces koji obuhvaa preobrazbu prostorne organizacije drutvenih odnosa i transakcija odreenih njihovim opsegom, intenzitetom, brzinom i uinkom, stvarajui transkontinentalne tokove i mree djelovanja.

Globalno trite i kraj nacionalnih drava-Globalizacija slabi mo pojedinih zemalja da nadziru svoju vlastitu sudbinu-Smanjuje se utjecaj racionalnih vlada-Nekoliko naprednih zemalja kao Kanada, Japan, SAD i V. Britanija prepustili su odgovornost za odreivanje nacionalnih identiteta svojim centralnim brojkama, i time se odrekle nadzora nad nacionalnim kapitalom i izbrisale formalnu granicu izmeu domaeg i meunarodnog trita. -Veliki biznis iskrivljava nae zapaanje istine rast proporcijske propagane radi potkopavanja demokracije. -Djelovanje globalizacije dosad se sastojalo u podizanju profita, jaanju korporacija i slabljenje radne snage.

Znaajke globalizacije:1. hiperglobalizatori vjeruju da globalizacija ubrzava napredak i sve vie utjee a nas, tako da je na ivot podvrgnut stezi globalnog trita2. globalizacija je glavna pogonska sila u pozadini rapidnih drutvenih, politikih i ekonomskih promjena koje preoblikuju suvremena drutva i svjetski poredakGlavni cilj ekonomske globalizacije jest globalizirati cjelokupno svjetsko gospodarstvoSvjetsko gospodarstvo se prilagoava ulagaima iz SAD-a i njenom gospodarstvuSAD je najbogatija zemlja uz podrku svojih saveznika i organizacija.

Esposito - Globalizaciju tumai kao meunarodnost i oslanjanje drutva jednih na druge u podrujima politike i ekonomije.

Giddeus-Global podrazumjeva koncentriranje svijesti u jednoj cjelini, brzo irenje istih stavova, te uspostavu svjetske kulture koja je praena nekomopeg oekivanja da se svijet formira kroz zajednike institucije i na temelju istih ivotnih iskustva.-Kod globalizacije se govori o svjetskoj ekonomiji, pri emu se forsira nadilaenje granica. -Globalizaciju moemo smatrati procesom pomo

Recommended

View more >