sociologija i sociologija kulture

7/23/2019 Sociologija i Sociologija Kulture

http://slidepdf.com/reader/full/sociologija-i-sociologija-kulture 1/39



1. Defniši sociologiju kao nauku i odredi njen cilj i zadatak.- Sociologija je najopštija nauka o ljudskom društvu. Ona proučava ljudskodruštvo kao konkretni istorijski totalitet, njegovu strukturu, pojave, istorijskeoblike, kao i oblike i uzroke promjena društva. Ona je relativno mlada nauka,nastala početkom XIX vijeka, nakon francuske buroaske revolucije.!roblemi kojima se ona bavi mogu se na"i još u začecima #lozofskog

mišljenja.

2. Objasni odnos sociologije i drugih društvenih nauka.-Istorija proučava pojedine doga$aje i nji%ovu %ronologiju, a sociologijadruštvene odnose i veze izme$u ti% doga$aja.- !si%ologija proučava psi%ičke pojave, ponašanje i unutrašnje doivljaječovjeka, a sociologija društvene zakonitosti, grupe i društvo kao cjelinu.Socijalna psi%ologija je disciplina koja se bavi proučavanjem ljudskogponašanja u odnosu na društvenu cjelinu.- &ilozo#ja je sistem najopštiji% znanja o svijetu i čovjeku, koji objašnjavazakonitosti svijeta u najširem smisli i najopštije, dok sociologiju interesujudruštvene pojave u svojim varijacijama i društvo kao dio stvarnosti.- !olitička ekonomija proučava ekonomske zakonitosti i raspodjelu u širemsmislu u okviru društva, dok sociologiju interesuju neke kategorije kojepolitička ekonomija proučava, kao što su' rad, roba, trište, svojina isvojinski odnosi.

3. Navedi preteče sociologije.-Sociologija je nastala pod uticajem različiti% oblika znanja. (a njenoutemeljenje uticaj su imale #lozo#ja, istorija, politička ekonomija,etnogra#ja, političke nauke i dr. )ntički #lozo# poput Sokrata, !latona i)ristotela postavili su temelje današnje sociologije, naročito u pogledudruštvenog i dravnog ure$enja, podjele rada, morala, itd.

. Napravi razliku iz!edju predistorije i istorije sociologije.- *remenski okvir čini period od nastanka prvi% civilizacija na Istoku do prve

polovine XIX vijeka kada se nasle$e sociološke misli transformiše u nastanaknove nauke. !reteše sociologije su biologija i #zika. Sociologija se kaonaučna disciplina javlja sredinom XIX veka. Ona nastaje kao uzor na #ziku.

+edan od njeni% osnivača bio je Ogist ont koji je, po uzoru na #ziku, smatraoda treba da postoji Socijalna statika i Socijalna dinamika. Sociologija je svedo sredine XIX veka bila dio #lozo#je. (jen razvoj od izdvajanja iz folozo#jemoe se podeliti u tri etape' prva etapa koja je obu%vatala period od sredineXIX veka, pa do -ti% godina našeg veka i koja je bila pod snanim uticajem



#lozo#je/ druga etapa koja je obu%vatala period od -ti% do 0-ti% godinanašeg veka i koja je konačno doivela raskid sociologije i #lozo#je/ tre"aetapa koja je obu%vatila period od 0-ti% godina, pa sve do danas i koja uzočuvanje samostalnosti ovi% nauka tei kao nji%ovoj novoj intergaciji isaradnji. Sociologija kao nauka koristi istorijska zbivanja da bi došla dosvoji% proučavanja društva i pojedini% pojava u društvu. Iako je imala kratku

istoriju, sociologija ima dugu predistoriju. !roučavana je kroz različitedruštvene promene, od robovlasnički% zajednica do savremnog društva.

". Objasni poja! i karakteristike sociološkog !etoda.-1etod je planirani način prikupljanja, sre$ivanja i objašnjenja u nekoj naucikojim se dolazi do naučnog saznanja. Sociološki metodi nisu originalni, ve"su preuzeti iz drugi% nauka, zavise od predmeta proučvanja, opšti su iistorijski, jer se društvene pojave posmatraju kroz nji%ov istorijski razvoj.

#. Objasni ko!ponente sociološkog !etoda.-2eorija je naučno predznanje o pojavi koja se ispituje. Ona odre$ujemetodološki postupak, de#nisianje %ipoteze, odabir te%nika za prikupljanje iobra$ivanje podataka, itd. 3ogika je #lozofska dispiclina koja se bavipravilima i zakonitostima istinskog i valjanog mišljenja. !ostoje tri fazeistraivanja'4- de#nisanje problema istraivanja i postavljanje %ipoteze5- prikupljanje i sredjivanje podataka

- analiza podataka, zaključivanje, dokazivanje i provjeravanje!lan sociološkog istraivanja u svakoj od ovi% faza podrazumijeva i detaljnurazradu postupaka koje treba sprovesti. !omo"no-te%nički postupci koristese u drugoj fazi istraivanja za prikupljanje, sre$ivanje i klasi#kovanje iprikazivanje podataka.

$. Objasni tehničku osnovu dva !etodska postupka.-)nketa je metod koji je dosta blizak intervjuu. (jom se obezbe$ujeanonimnost ispitanika, pogotovo kod anketa zatvorenog tipa pitanja. 6

zavisnosti od tipa pitanja razlikujemo ankete sa zatvorenim tipom pitanja7unaprijed dati odgovori8 i ankete sa otvorenim tipom pitanja 7ispitanik samformuliše odgovore8. !roblemi ankete su nemogu"nost objašnjenja pitanja inji%ovo formulisanje, stoga ona ne smiju biti dvosmislena, zatim obrazovninivo socijalne sredine, anketarske greške itd.-9ksperiment je vještački izazvana situacija, pri čemu se izoluje odre$enifaktor kao determinanta date pojave. 6 sociologiji je nemogu"e izvoditieksperiment iz slede"i% razloga'



4- društvene pojave su sloene i promjenljive5- društvene pojave se ne dešavaju pod uticajem samo jednog faktora- potpuna %omogenizacija nije mogu"a:- ponašanje pojedinaca mijenja se u vještački stvorenoj sredini;- pravne i etičke prepreke ne dozvoljavaju eksperimentisanje sa ljudima6 sociologiji se moe primjeniti prirodni eksperiment, tj. proučavanje

situacije koja nije vještački izazvana, ve" je posledica društveni% ili prirodni%pojava 7npr. zemljotres, migracije, itd.8.

%. Nabroj i objasni princip naučnog saznanja.&ako bismo neko znanje uvrstili u nauku ono mora da zadovolji odre$enenorme i standarde, koje se još nazivaju i kriterijumi vrednovanja, a to su'opštost, objektivnost, sistematičnost, preciznost, mjerljivost i pouzdanost.(aučno saznanje mora biti objektivno jer ono mora biti rezultat istraivanja iotkrivanja stvarni% karakteristika, a ne naš pogled na stvarnost. Ono morabiti pouzdano, tj. takvo da nam ono daje stavove i argumente kojiomogu"avaju da opravdano vjerujeme u ono što nam nauka saopštava.

'. Defniši poja! sociološke teorije i objasni razliku iz!e(u starijih isavre!enih.-Socioloska teorija je cjelovito učenje o društvu ili o nekom njegovom dijelu.

2o je skup logički povezani% stavova, zasnovani% na predpostavkama,aksiomima. Starije sociološke teorije su jednostrane i objašnjavaju društvo i

pojave u njemu preko jednog faktora, dok savremene sociološke teorijeobjašnjavaju društvo i pojave u njemu sa pozicije nji%ove suštine, funkcije,uloge i mjesta u sistemu društva.

1). Nabroj rane sociološke teorije i objasni jednu po izboru.- 6 rane sociološke teorije ubrajamo naturalističke, pozitivističke, psi%ološkei druge grupe teorija. 6 okviru naturalistički% imamo geografske, biološke7organske, darvinističke i rasističke8, me%anicističke i demografske. 6 okvirupozitivistički% imamo neopozitivizam i operacionalizam. 6 okviru psi%ološki%

instiktivističke, bi%ejviorističke i introspektivne.-<eografske teorije tumače društvo i njegove pojave raznim geografskimfaktorima, kao što su klima, =ora, fauna, nadmorska visina i sl. Ovimfaktorima tumačile su se rasne odlike, oblici porodica i društveni%organizacija, religija, zdravlje, inteligencija, zločini, itd. (ajznačajnijipredstavnici su &rederi% le !lej, >acel, 1or i dr. ?načaj teorije je upravo štoukazuje na vanost ovi% faktora po pitanja uticaja na društvo, ali ipak sepretjeruje u tome. Ovi faktori nisu u tolikoj mjeri deterministički, ali su



značajni u nerazvijenim društvima. (a to da nisu presudi ukazuje činjenicada društva sa priblino istim geografskim uslovima imaju drugačiji stepenrazvijenosti.

11. Nabroj savre!ene sociološke teorije i objasni jednu po izboru.&6 okviru savremeni% teorija imamo fenomenologiju, funkcionalizam,

strukturalizam i druge.-Strukturalizam je veoma blizak funkcionalizmu. On nastaje u lingvistici.Strukturalizam polazi od sistema kao stabilne društvene tvorevine. ?ačetnik

je lod 3evi-Stros. !rema mišljenju strukturalista, trajanje strukture sistema je najvanije, čak vanije i od slobode naroda i nji%ovog djelovanja.

12. Objasni antropološko i sociološko odre(enje čovjeka.-6 antičkoj #lozo#ji u antropološkom periodu centralno mjesto zauzimaSokrat. Osnovna pitanja antropologije svode se na dva problema' pitanje

same prirode čovjeka i suština čovjeka. Osnovni problem proučavanjaantorpologije @ Ata je čovjekB ?načajna su istraivanja 1arksa, Sartra,&roma... !o antu,da bi čovjek postigao svoj cilj,mora postupati po principukategoričkog imperativa.-Sociologija proučava suštinu ljudske prirode, čovjeka kroz njegovuspeci#čnost. C*išeC što čini čovjeka jeste to što je on društveno bi"e.Sociologija posmatra speci#čnost kroz odnose čovjeka prema prirodi, kroznjegovu poziciju i djelovanje u okviru društva koje stvara.

13. Navedi i objasni jedno suštinsko odre(enje čovjeka.- (eka od odre$enja čovjeka su da je on biološko, razumno, političko,ekonomsko, religiozno i individualno bi"e, zatim bi"e kulture, bi"e kojestvara simbole i norme, bi"e koje se smije i igra, itd. Dovjek je bi"e kulture

jer sve što je on izgradio, bilo materijalno, bilo du%ovno, predstavlja kulturu.(a osnovu svijeta prirode, čovjek stvara sopstven svijet @ svijet kulture.

1. Defniši poja! društva i odredi tipove društva.

-3judsko društvo je relativno trajna zajednica ljudi koji zajedničkomdjelatnoš"u i raznovrsnim odnosima zadovoljavaju i individualne i društvenepotrebe.-!ostoje različite tipologizacije društva, npr. prema broju članova 7mala imasovna8, kroz istoriju 7klasna i pretklasna8, prema nivou razvijenostite%nike i te%nologije7predindustrijska, industrijska i postindustrijska8, itd.&erdinand 2enis društva je podijelio na zajednice i društva, po stepenubliskosti i prisnosti odnosa. arl !oper je društva podijelio u zavisnosti od



karaktera društvene strukture na zatvorena i otvorena, a <idens na društvaprvog, drugog i tre"eg svijeta i novoindustrijalizovane zemlje.

1". Objasni društvenu pojavu i njene ele!ente.&Eruštvena pojava je rezultat zajedničkog djelovanj i ponašanja pojedinacaili grupa koje je neposredno ili posredno povezano sa djelovanjem i

ponašanjem drugi% pojedinaca i grupa. 9lementi društvene promjene su'4- društveni odnosi @ oblici uzajamne povezanosti pojedinaca i grupa udruštvu5- društveni procesi @ povezano djelovanje ljudi 7proizvodnja, potrošnja,stvaranje, razaranje8- društveno djelovanje 7socijalne akcije8 @ osnovne karakteristike 7suštinadjelovanja, svrsis%odnost, društvene vrijednosti i norme8:- društvene tvorevine @ rezulatati društveni% procesa 7nauka, umjetnost,pravo, religija, drava8

1#. Odredi deter!iniza! i njegove oblike.&Eeterminizam je #lozofsko stanovište koje smatra da je sve što se doga$aodre$eno ili uslovljeno djelovanjem spoljašnji% ili unutrašnji% okolnosti ičinilaca. !ostoje različiti oblici determinizma 7prirodni, socijalni, kulturni,politički, psi%ološki itd8. Suprotno od ovog pojma imamo pojamindeterminizma, po kome ništa nije uslovljeno niti odre$eno, ve" se svespontano dešava. !risutan je i pojam kauzaliteta, koji je ui od pojma

determinizam i podrazumijeva da jedna pojava prouzrokuje drugu.1$. Napravi razliku iz!e(u prirodnih i društvenih pojava.-!rirodne pojave odvijaju se nezavisno od svijesti i volje ljudi, nesvesno isti%ijno, dok su društvene pojave rezultat ljudskog djelovanja i aktivnosti.

1%. Odredi poja! svojine i nabroj njene odlike.-Svojina je jedna od bazični% kategorija na osnovu koji% se razvija čitavamrea društveni% pojava koja odlikuje neko društvo.

-<lavne odlike svojine su da je ona'4- istorijska kategorija 7kroz gotovo sve etape društvenog razvoja, uzrokpojave klasa i podjele društava na klasna i pretklasna85 -ekonomska kategorija 7stvaraju se materijalna i du%ovna dobra, osnovaza stvaranje robe, pro#ta, itd.8- politička kategorija 7za kontrolisanje svojinski% odnosa, a time idruštveni%8:- pravna kategorija 7osnovno pravo svakog čovjeka8.



1'.Objasni poja! društvene strukture.-Eruštvena struktura je relativno trajan sklop odnosa izme$u elemenatadruštva, koji te elemente povezuje u jednu ure$enu cjelinu. 2ermin struktura7lat. @ gra$enje, zidanje, itd.8 razlikuje se od termina sastav, jer sadri ikvantitativnu i kvalitativnu stranu. Strukturiranost moe biti determinisanarazličitim faktorima 7ekonomskim, biološkim, kulturnim, političkim, itd.8

2). Objasni razliku iz!e(u društvene uloge i društvenog polo*aja.- Eruštvena uloga je prepoznatljiv način ponašanja i djelovanja pojedinaca igrupa po unapred utvr$enim pravilima i kulturnom obrascu. Eruštvenipoloaj je mjesto koje pojedinac ili grupa zauzimaju na vertikalnoj%ijerar%ijskoj društvenoj ljestvici. Ova dva pojma su me$usobno povezana.

21. Navedi i objasni ele!ente društvene strukture.-9lementi društvene strukture su društvene grupe, društvene organizacije,

društvene ustanove i obrasci kulturnog ponašanja i djelovanja. Svi oni suvarijante kolektivni% tvorevina koje su osnovni predmet interesovanjasociologije.

22. Odredi poja! i ele!ente društvenih grupa.- Eruštvena grupa je relativno trajan oblik kolektivne povezanosti ljudi koja

je nastala na osnovu nekog integrativnog faktora 7ro$enje, proijeklo,vrijednosti, djelatnosti, itd.8. Osnovni elementi društveni% grupa su' ljudi,teritorija, društveno djelovanje u grupi, društveni odnosi u grupi, kolektivnasvijest, organizacije i institucije grupe, društvena mo" u grupi i potkulturagrupe.

23. Navedi i objasni vrste društvenih grupa.- !ostoje različite tipologizacije društveni% grupa. Sloena tipologizacijagrupe dijeli na srodničke, funkcionalne, statusne, prostorne i kulturno-istorijske skupine. )merički sociolog >obert Firstet dijeli grupe na statističke,socijetalne, socijalne i udrune. !otom imamo pojam globalne 7totalne8

društvene grupe, koje predstavljaju grupe u kojima se obavljaja proces svi%ivotni% djelatnosti i koje su dovoljne same sebi. (asuprot njima imamomikrosociološke 7djelimične ili parcijalne8 grupe koje ne obavljaju svedruštvene funkcije, ve" zavise od djelatnosti drugi% grupa. (ji% moemopodijeliti na grupe koje vrše biološko-ekonomske i edukativne funkcije,grupe u kojima se odvijaju ekonomski procesi, u kojima se odvija jedinstvoekonomsko-politički% procesa i odnosa, u kojima se odvijaju politički procesii grupe koje imaju psi%ološko-idejni karakter.



2. Objasni razliku iz!e(u društvene institucije i organizacije.-Eruštvena institucija je ustaljeni i formalizovani način vršenja nekogdjelovanja značajnog za odravanje i funkcionisanje nekog društva, dok jedruštvena organizacija ure$ena i %ijerar%izovana ustanova koja koordiniraakcije svoji% članova u odnosu na svoj cilj.

2". Objasni instituciju kao ele!ente strukture.-Eruštvena institucija se često i naziva strukturom zbog svoji%karakteristika- čvrsto"e, kristalizacije, nadindividualnosti i prinudnosti uodnosu na pojedince. Ona predstavlja skup normi i uloga kojima se odre$uješta je pravedno,a šta nije.

2#. Objasni poja! si!bola.-Simbol je značenje koje pridajemo nekom konkretnom predmetu. Statusnisimbol je onaj koji svedoči o du%ovnom ili materijalnom statusu. ?a razliku

od znaka, simbol moe imati više značenja, tumačenja, otvoreni su iproduktivni. Eok znakove mogu da razumiju i ljudi i ivotinje, simbolerazumiju samo ljudi.

2$. Objasni razliku iz!e(u poj!ova kultura i civilizaciju.-Givilizacija je pojam koji se pojavio u X*III i označava razvijenu kulturu,

jedinstvo materijalni% i du%ovni% tvorevina. Ona predstavlja nadnacionalnikulturni sadraj. S druge strane, kultura predstavlja sve ono materijalno idu%ovno što je čovjek stvorio i svodi se na nacionalni kulturni sadraj.

2%. Navedi i objasni uzroke nastanka !asovne kulture.-+edan od uzroka nastanka masovne kulture jeste period indrustijalizaciječime se znatno proširio krug korisnika kulturni% dobara. 2ako$e,masovnaselidba ljudi iz sela u gradove, gdje masovna kulutra vidi svoju šansu,koriste"i sve te okolnosti name"e se, postaju"i nji%ova jedina šansa. 9litnakultura je do tada bila nepristupačna jer ljudi nisu imali dovoljnoobrazovanja niti mogu"nosti da do njega brzo dodju i tako su kulturne

potrebe počeli zadovoljavati na tom nivou, preko masovne kulture.2'. Nabroj i objasni karakteristike !asovne kulture-arakteristike masovne kulture su pojednostavljivanje 7kako bi se sadrajlakše pri%vatio i s%vatio8, skra"ivanje 7popularni izvodi, najčeš"e se daju urevijalnoj štampi8 i reprodukcija 7ujednačavanje se vrši pomo"u me%aničkogumnoavanja originala8. 6 sva tri slučaja radi se o preradi originala kojom sepostie prava kulturna senzacija.



3). Defniši +eno!en kiča i šunda.-ič i šund su njemačke riječi, koje su dosta sličnog značenja. ič je oznakaza osrednje vrijednosti, sladunjave i sentimentalne umjetničke proizvode iforme i komercijalizovanu zamjenu za istinsku kulturu. <lavna karakteristika

je nagomilavanje odlika stvari, koje bi trebale da ga učine neodoljivim, azapravo ga čine smiješni. Aund je sa vrijednosnog stanovišta sinonim za kič,

ali se najčeš"e odnosi na literaturu.

31. Objasni poja! potkultura i kontakultura-!otkultura je skup vrijednosti, pravila, normi i ponašanja koje članovi nekegrupe usvajaju, preferiraju, poštuju i podstiču njegov razvitak. Ona obu%vataposeban način ivota i ideje i nije u potpunosti izolovana u odnosu namatičnu kulturu, od koje se razlikuje po svojim vrijednostima.-ontrakultura obu%vata grupe čija je glavna karakteristika sukob savrijednostima konkretnog društva i njegovim obrascima ponašanja. Ona sesuprotstavlja matičnoj kulturi, u elji da je sruši i zamjeni. (astaju izpotkultura, kada njeni članovi svoja načela uspostave kao antagonistička ikonkurentna vladaju"im načelima.

32. Odredi poja! i +unkcije religije.->eligija je oblik društvene svijesti, vjerovanja, simbola i praktični% radnjikojima čovjek uspostavlja odnos prema bogu. &unkcije religije su'4- integracijska -stvara društvenu solidarnost i gradi osje"aj pripadnosti

odredjenom društvu/ svaka religija prikuplja ljude koji se učestvuju"i uceremonijalnim radnjama osje"aju povezani sa višim silama i članovimagrupe.5- ideološka - izvor društveni% sukoba kao i sredstvo za obmanjivanje ipokoravanje/ 1arks smatra da religije postaju ideologije kojima semanipuliše ljudima, tj. ljudim odvra"a panju od ovozemaljski% problema iupu"uje i% na skromnost i trpeljivost.

33. Objasni prve oblike religijske svijesti.

- !rvi oblici religije javljaju se još u prvobitnoj ljudskoj zajednici kao posledicačovekovog uvi$anja da se mnoge stvari u prirodi dešavju i bez njegove voljei da on na te pojave ne moe da utiče niti da i% kontroliše. 2akve pojave suna primer suše, poplave, munje, gromovi i sl. 2ako je čovek došao na ideju opostojanju viši% sila. 2ako su u čovekovom umu nastali prvi oblici CbogovaHkoji su simbolizovali jedinstvene mo"i koje suvereno vladaju čovekovimpostojanjem. Dovek je nastojao da ove više sile umilostivi molitvama irtvovanjem.



3. Nabroj tipove i glavne odlike !onoteističke svijesti.-2ipovi religije su'4- jednostavni supernaturalizam @ vjerovanje u sile, koje povoljno ilinepovoljno utiču na doga$aje.5- animizam @ vjerovanje u du%ove i druga onostranaC bi"a za koje sevjeruje da mogu da posjednu čovjeka i odre$uju njegovo ponašanje.

- teizam @ vjerovanje u Foga ili više bogova/ bogovi se zamišljaju uljudskom liku.:- sistem apstraktni% ideala @ zajednički naziv za sve etičke religije, u kojimanema bogova, naglašava se etički ideal kao smisao 7budizam,konfučijanstvo, taoizam8.-1onoteizam je vjerovanje u jednog boga. !redstava o jednom bogus%va"enom kao čisti du%, karakeristična je za monoteističke religije' islam,%ris"anstvo i judeizam. Sve tri su univerzalne, nisu ograničene na pojedini

narod. Svaka sebe smatra za jedinu pravu. Svaka ima vjersku propovjed,dogmu, vjerski ritual i simbole.

3". Objasni razliku iz!e(u !agije i religije.-Sličnosti izmedju magije i religije su da postoje mo"ne sile koje utiču nadoga$aje pomo"u odre$eni% radnji.->azlike su u tome što magija i religija imaju različit odnos prema višimsilama. >eligiozni čovjek se moli višim silama jer su za njega one posrednicido Foga. 1ag ili vrač ne moli više sile, ve" pokušava da i% kontroliše iusmjeri u eljenom pravcu. *ecina teoretičara smatra da je magijapret%odila religiji.

3#. Objasni poja! sekularizacije.-!roces smanjivanja uticaja religije u društvu, nazivamo sekularizacija iliposvjetovanje. 2o je proces u kome svjetovni način ivota prevladava nadreligijskim. Sekularizacija je posledica prelaska iz tradicionalnog u modernodruštvo čije su karakteristike' brzi razvoj nauke i te%nike, urbanizacije i

proces laicizacije drava i javnog ivota. 6 tom procesu minimizira seintegracijska funkcija religije. Sekularizacija donosi promjene koje semanifestuju kroz proces udaljivanja od crkve.

3$. Objasni poja! i vrste socijalizacije.- Socijalizacija je proces oblikovanja ljudskog ponašanja pod uticajemdruštvene sredine. 2o je proces u kome pojedinac uči kulturu svoga društva,postaje samostalno bi"e, koje usvaja društveno poeljne oblike ponašanja ukulturi u kojoj je ro$eno.



-&unkcija socijalizacije jeste da povee različite generacije tako što roditeljipolako uvode svoju djecu u kulturu u kojoj su ro$eni.->azlikujemo primarnu i sekundarnu socijalizaciju. !rimarna socijalizacijaodvija se u ranom djetinjstvu, a karakteriše je potpuna zavisnost djeteta ododrasli% koji mu prenose osnovna društvena pravila i pomau mu da formirasvoju ličnost. Ovaj proces odvija se u okviru primarni% društveni% grupa, a to

su porodica i vršnjacke grupe. Sekundarna socijalizacija u principu traječitav ivot, jer čovjek je stalno otvoren za nove ideje, situacija i obrasceponašanja. !odjela na primarnu i sekundarnu socijalizaciju neprecizna je usmislu odredjenja kad prestaje primarna i počinje sekundarna socijalizacija.

3%. Nabroj i objasni +aktore ili agense socijalizacije.-Sve društvene grupe čiji smo dio tokom odrastanja i ivota utiču na našusocijalizaciju i naše stavove, norme i vrijednosti. One predstavljaju agensesocijalizacije, i to'4- !orodica5- Akola @ sticanje različiti% znanja i vještina/ ku"ni red/ pravila ponašanja isl.- *ršnjaci @ neformalna znanja/ takmičenje, uzajamno razumijevanje,druenje:- 1asovni mediji @ mogu, ali i ne moraju da imaju uticaj 7npr. prikazivanjeagresivnog ponašanja8;- *jerske zajednice @ mogu i ne moraju imati ve"i ili manji uticaj

3'. Objasni poja! devijantnosti i nabroj njene subjekte.- Eevijantno ponašanje je svako ponašanje koje odstupa od društvenopri%vatljivi% obrazaca ponašanja. !ostoje pozitivne i negativne devijacije.!ozitivne devijacije su one koje se pribliavaju idealnom modelu ponašanjakome društvo tei, dok su negativne devijacije one koje krše stvarne norme ivrše dezintegraciju u okviru društva 7npr. zločin, delikvencija, prostitucija,narkomanija, alko%olizam itd8.

). Objasni oblik i uticaj sankcije na eli!inaciju,društvenogprevazila*enja- devijantnog ponašanja.-Eruštveno reagovanje na devijacije izraeno je u različitim oblicima, a zavisod prirode devijacije, stepena i obima u kojem se javlja i njene društvenevidljivosti. Ona moe biti institucionizovana i organizovana, a zavisi odekonomski%, politički% i kulturni% odnosa u društvu.-Erustvene reakcije obu%vataju sve oblike i načine na koje pojedinci, grupeili društvo izraavaju svoje neodobravanje prema onima koji su prekršili



neke društvene norme. Suština reakcija jeste prinuda na pojedinca dapoštuju opštevae"e vrijednosti i norme, i uvjek se sastoji u prijemni nekesankcije. !ojam društvene reakcije obu%vata različite oblike aktivnosti kojese nazivaju socijalna kontrola. Eva osnovna načina kontrole jesu'4. upotreba sile,5. ustanovaljavanje vrijednosti i normi koje ljudi treba da pri%vate kao

pravila ponašanja. 2radicionalni oblici socijalne kontrole, ako i postoje, skorou svim drustvima jesu običaji, pravo, religija i socijalizacija' vaspitanje.-Eruštvena prevencija je posebna društvena djelatnost koja regulšedruštvene odnose koji mogu prouzrokovati devijaciju.

1. Objasni poja! i uzroke društvene nejednakosti i nabroj vrste.- (ejednakost predstavlja stanje koje je nastalo usled različite raspodjelematerijalnog bogatstva, političke mo"i i društvenog ugleda. 2emeljdruštvene nejednakosti jeste raslojavanje društava na klase bogati% isiromašni%, koje se javlja nakon pojave svojine. lase vrše neravnomjernuraspodjelu dobara i resursa neop%odni% za ivot, pa zbog toga veliki brojljudi ivi u siromaštvu. (ejednakost je, bez obzira na razvoj društva, i daljeprisutna u velikoj mjeri.-Socijalna strati#kacija zasniva se na nejednakostima koje vladaju me$upojedincima i grupama u okviru društva. (ajznačajnijim teorijama odruštvenoj strati#kaciji pripadaju 1arksova i *eberova. arl 1arks je klasude#nisao kao grupu ljudi koji imaju istovjetan odnos prema sredstvima zaproizvodnju. Izme$u nji% postoji eksploatatorski odnos. 1aks *eber smatrada nejednakosti nastaju na osnovu učeš"a u raspodjeli mo"i i resursa.Strati#kacija zavisi ne samo od ekonomski% razloga, ve" i od statusa ipartija. Ova tri aspekta utiču na stvaranje brojni% društveni% pozicija.9konomske razlike zato ne počivaju samo na odnosu prema imovini, ve" i nastepenu obrazovanja, razvijenosti vještina, pozicija itd.-!osebna teorija klasne nejednakosti je teorija Olina >ajta. Ona se zasnivana pojmu kontrole i njenim dimenzijama i to' kontrola investicija, kontrola

nad #zičkim sredstvima za proizvodnju i kontrola nad radnom snagom

2. Objasni poja! jednakosti.- >azlikujemo dva tipa jednakosti' isonomija 7jednakost predzakonom8Jjednakopravnost/ isomerija 7obezbjediti jednak materijalnistatus8J ekonomska jednakost. S nastankom gra$anskog društva isonomijapostaje primjenljiva i razvija se kao gra$anska jednakost. Osnovni principgra$anskog društva jeste da u dravi nema više sile od prava i pred



zakonom su svi jednaki, bez obzira na nji%ove materijalne, socijalne, vjerske,nacionalne i druge razlike. +edan od temeljni% problema svi% dosadašnji%društava jeste isomerija. roz istoriju su stalno prisutne socijalne razlike .6kidanje socijalni% razlika podrazumjeva i ukidanje diferencijacije istrati#kacije u društvu. 1oe se slobodno re"i da nije pravedno ujednačavatimaterijalni status oni% koji imaju mali nivo sposobnosti i oni% koji obavljaju

svoje druš. uloge ulau"i napore za unaprje$enje poloaja. 6mjestoobezbje$ivanja materijalne sigurnosti svima, društvo treba da obezbjedi

jednake šanse za sve, za sticanje statusa, tako da svaki pojedinac u skladusa svojim mogu"nostima i zalaganjima, odnosno na osnovu individualni%sposobnosti ostvari , ono mjesto koje zasluuje u društvu.

3. Objasni uticaj društvene podjele rada na nejednakost.- Eruštvena podjela rada, kao osnov društveni% nejednakosti, ra$a različite7povoljne ili pak, za pojedinca nepovoljne8 šanse mladima koji izlaze izškolski% klupa i stupaju u ivot, isovremeno, oni su ve", po nejednakimuslovima i stupili u školske klupe. !redpostavka je da je školski sistem, kaodio subkulture društva tako$e proizveo nejednakosti, ma koliko sepokušavalo da svima podjednako prui istovetna mogu"nost zanapredovanje. !regledom sociološki% istraivanja o ulozi obrazovanja uraslojavanje društva traimo dokaze za ovu predpostavku.

.Objasni teorijske pristupe i !odele vertikalne strukture društva.

-2eorijske pristupe čine'4- 2eorija sukoba @ zasniva se na kon=iktima izme$u društveni% grupa 7oni%koje posjeduju i oni% koji ne posjeduju sredstva za proizvodnju, tj. izmedjuvladaju"e i potčinjene klase85- 2eorija društvene integracije @ zavniva se na strukturalističkom ifunkcionalističkom objašnjenju društva/ društvo je cjelina u kojoj djeloviimaju tačno odre$ene funkcije koje su nuno povezane/-1aks *eber smatra da se vertikalno raslojavanje dešava tradicionalno. On

razlikuje tri osnovna polja ljudskog djelovanja i oblasti u kojima se oneostvaruju i to ekonomsku 7bogatstvo8, političku 7mo"8 i kulturnu 7ugled8.-1odeli vertikalne strukture su'4- lasno-kon=iktni model - 6 svakom društvu postoje dvije osnovne klase-ona koja vlada i ona kojom se vlada. +edna prisvaja višak vrijednosti koji jedruga proizvela. !odjela je utemeljena na privatnoj svojini nad sredstvima zaproizvodnju. !o 1arksu su klase i klasne borbe pokretač istorijski% procesa.>evoluciju je s%vatao kao najviši oblik klasne borbe. lasna borba izme$u



radnika i buroazije nuno vodi uspostavljanju vlasti radničke klase ikretanju ka besklasnom društvu.5- Strati#kacijski model - Ovaj model se zasniva na sistemu diferencirani%rangova. Eruštvo rangovima u zavisnosti od nji%ove vanosti zafunkcionisanje društva daje različite količine materijalni% i drugi% nagrada.Ovakav sistem dovodi do stvaranja skale socijalni% statusa. 6koliko je ta

skala odre$ena oštrim granicama, poput religije i porijekla, onda topredstavlja zatvoreni tip socijalne strati#kacije koji je izraen kastama istaleima. Ovakav tip strati#kacije je karakterističan za stagnantna društva.(aspram ovakvog tipa imamo otvoreni tip koji je izraen slojevima i on jekarakterističan za moderna društva.- 9litistički model - Osnova ovog modela su društveni poloaji i učeš"e uraspodjeli društvene mo"i. 9lita je grupa izabrani% pojedinaca koji zauzimajuvode"e društvene poloaje i vladaju ostatkom društva. &ormira se na osnovu

najvanji% društveni% poloaja na %ijerar%ijskoj ljestvici. 6 okviru društva,elita je manjinska grupa koja se nalazi naspram mase. 6 zavisnosti odnačina formiranja i izbora elite, razlikujemo nekoliko modela a to su'konzervativni 7članovi elite su po prirodi sposobniji od pripadnika mase/!areto, 1oska8, kritički 7elita se formira na nedemokratski način izloupotrebljava demokratiju/ >ajt 1ils 9lite vlastiC-vladavina u S)Eu8 iliberalni 7elita i demokratija nisu u sukobu/ demokratija se moe uspostavitisamo preko svoji% odabrani% predstavnika/ 1an%ajm, eler8

". Objasni poja! socijalnih razlika u pauperizaciji.- !auperizacija predstavlja proces masovnog siromašenja stanovništva.(ajčeš"e poga$a srednje slojeve društva. >azlika izme$u pauperizacije isiromaštva je to što siromašni ne moraju biti korisnici dravne pomo"i, doksu pauperi zavisni od nje. !ostoje dva tipa siromaštva i to apsolutno7odravanje golog ivota8 i relativno 7pri%odi su u visini socijalni% primanja8.

#. Objasni odlike društvene slojevitosti ,kasta stale*i klasa sloj-

- aste su karakteristične za period azijskog feudalizma 7Indija8. Oblikuju seu izrazito statičnim društvima koja nastoje spriječiti prelaenje iz jedne kasteu drugu. !ripadnici jedne kaste ne smiju sklapati brakove izvan te kaste.!resudnu ulogu u kastama ima religija koja pripisuje osnovne razlike me$ukastama. >azlikuju se četiri kaste' bramani, kšatrije, vajšije i sudre.-Stalei su karakteristični za evropsko feudalno društvo slojeva u društvukoji nisu zatvoreni kao kaste, ali ni otvoreni kao klase. !rvi stale činiplemstvo, drugi sveštenstvo, tre"i kmetovi, trgovci i zanatlije. Eozvoljena i



mogu"a je individualna pokretljivost do koje se dolazi sklapanjem braka sapripadnikom višeg stalea ili dodjelom plemi"ke titule izuzetnima kojinemaju plemi"ko porijeklo 7npr. kao nagrada za postignute uspje%e uratovima8.-lase čine velike grupe ljudi sa sličnim ekonomskim resursima. One se neuspostavljaju na religijskom niti zakonskom osnovu.<ranice me$u klasama

nijesu striktno odre$ene. !ripadnost klasi je individualno postignuta. 1ogu"a je društvena pokretljivost u oba smjera. Osnov diferencijacije na klasu suekonomske razlike. 1arks u okviru svoje teorije ističe bitna elementa zanastanak klasa' razvitak proizvodni% snaga i stvaranja viška proizvoda,društvena podjela rada i privatno vlasništvo.

$. Objasni poja! otvorenog i zatvorenog društva.- arl !oper je podijelio društva na otvorena i zatvorena, u zavisnosti od

karaktera društvene strukture. Eruštvo gdje poloaj 7status8 nije mogu"epromijeniti, gdje se on formira bez naše volje, nuno fatalistički, gdje jeunaprijed dat 7na osnovu pola, rase, etničke pripadnosti, mjesta ivljenja,zanimanja, uloge8 nazivamo zatvorenim društvom. 1e$utim, tamo gdje jedruštveni poloaj i status otvoren i formiran na osnovu znanja, vrijednosti,ugleda, doprinosa društvu, radi se o otvorenom društvu. Ona društva ukojima su mogu"nosti vertikalne pokretljivosti relativno velike, nazivamootvorenim društvima, dok zatvorena društva oteavaju i znatno

ograničavaju pokretljivost.%. Objasni poja! društvene pokretljivosti.- ako društvo nije statična cjelina, samim tim jednom zauzeti poloaj nemora za pojedinca biti trajan i nepromjenljiv, jer u savremenim društvimapostoje mogu"nosti socijalne pokretljivosti ili mobilnosti koja moe bitivertikalna i %orizontalna.-*ertikalna mobilnost znači pomjeranje prema gore ili prema dolje nastrati#kacijskoj listi, tj. pove"anje ili smanjenje bogatstva, prestia i mo"i.

-Korizontalna mobilnost znači kretanje u prostoru. 2o bi bila selidba u drugomjesto, regiju ili inostranstvo, što znači promjenu mjesta boravka, ali ne ipromjenu društvenog poloaja.-Eruštvenu mobilnost moemo gledati sa dva aspekta. 1oemo pratitikarijeru pojedinca ili čitave generacije i registrovati koliko se on pomjeranaviše ili nanie u toku svog radnog vijeka. )ko ovo uradimo, mi pratimounutargeneracijsku mobilnost.-Erugi aspekt analize društvene pokretljivosti upore$uje društveni status



roditelja i djece, što se zove me$ugeneracijska društvena pokretljivost.>ecimo, ako dijete radnika postane inenjer, dijete babice ljekar, radi se opokretljivosti prema gore. 1e$utim, ako dijete inenjera postane npr.konobar, to je pokretljivost prema dolje. )ko dijete ostane u profesiji svoji%roditelja, nemamo kretanje, ve" zadravanje na istom poloaju. Izučavaju"idruštvenu pokretljivost, sociolog otkriva suštinu jednog društva izraenu

kroz nivo otvorenosti tog društva, sistem vrijednosti u tom društvu, kao istepen demokratije.

'. Defniši poja! društvene !o/i i nabroj izvore društvene !o/i.- Eruštvena mo" je legitimno pravo pojedinaca, društveni% grupa, institucijai organizacija da donose odluke ne samo za sebe, ve" i za druge. 1o"podrazumijeva vjerovatnost da "e ljudi djelovati onako kako akter eli zbogstra%a, ravnodušnosti, nedostatka ideja, volje i drugi% razloga. 6 antičkomperiodu osnove mo"i bili su ropstvo i ratnička privreda, u >imu privatnasvojina, u feudalizmu feud, tj. zemljišni posjed, dok je u kapitalizmu tu ulogupreuzeo kapital, odnosno novac. 6 odnosu na porijeklo društvene mo"i,razlikuju se' izvorna 7#zička snaga8, ekonomska 7posjedovanje dobara8,statusna, funkcionalna 7vanost u društvu8, manipulativna i mo" znanja iposjedovanja informacija.

"). Objasni poja! i karakteristike rada.

->ad se danas najčeš"e odre$uje kao stalni pla"eni posao. 6koliko smo lišeniposla ujedno smo lišeni i novca, društveni% kontakata i ličnog identiteta.Osim rada kao pla"enog posla, veoma je značajan i volonterski 7dobrovoljni8rad i rad koji najčeš"e ene obavljaju kod ku"e. Fez obzira na to da li je radpla"en ili nije, on za%tijeva umni i #zički napor kako bi se obavio. On jesuština ivota svakog pojedinca i osnova ekonomije svakog društva.

"1. Objasni razliku iz!e(u rada društvenog djelovanja zani!anja ipro+esije.

- ?animanje je osnovna aktivnost čijim se svakodnevnim obavljanjemosiguravaju sredstva za ivot.-?vanja označava obrazovanje koje je neko stekao tokom školovanja.!ojedina stečena znanja ne mora upotrebljavati u pravom poslu.-!rofesija-zanimanje koje ima monopol nad dijelom odre$enog kompleksnogznanja i praktični% vještina za koje je potrebno dugotrajno školovanje.?animanja prerastaju u profesije kada se pove"aju intelektualnekomponente i inovativni rad.



"2. Nabroj osnovne odlike društvene podjele rada i objasni ih.-Eruštvena podjela rada predstavlja najznačajniju karakteristiku svakogekonomskog sistema. >ad je danas podijeljen na veliki broj zanimanja, štoprije nismo imali. 6 starom indijskom društvu postojalo je desetak različiti%zanimanja koja se nisu vijekovima mijenjala, dok je u industrijskinajrazvijenijim zemljama broj zanimanja u poslednjem vijeku porastao do

..- 2radicionalna društva imala su podjelu rada zasnovanu na polu i dobi. 6njima su bili zastupljeni zanati, koji su bili naporni i dugo su se učili. 1odernaindustrija je traila od radnika da postane uskostručan, tj. jedan zanat nijeviše obavljala samo jedna osoba, ve" je taj posao podijeljen na nekolikooperacija, koje su se zasebno učile.-)dam Smit ističe da podjela rada ne proizilazi iz čovjekove mudrosti, ve" iznjegove sklonosti ka razmjeni proizvoda. 9mil Eirkem vidi podjelu rada kao

doprinos društvenoj solidarnosti, jer su ljudi tada uzajamno zavisni.

"3. Objasni poja! tehnike i tehnologije.- 2e%nika je postupak ili sposobnost proizvodnje industrijski% i umjetnički%proizvoda uz praktičnu upotrebu prirodni% nauka. 6 širem smislu riječi, onaobu%vata sve vrste tvorevina koje su rezultat ljudske aktivnosti kao i načinenji%ove izgradnje.-!ojam te%nologije višeznačan je' obu%vata sva te%nička sredstva, znanja iiskustva koja se koriste u procesu proizvodnje/ to je način sjedinjavanjaivog rada i sredstava za proizvodnju i na kraju se pod tim pojmom razvijanauka čija se znanja koriste u proizvodnji.

". Defniši poja! i objasni tipove naselja.-(aselja su tvorevine prostorne strukture društva, pri čemu izme$udruštvene organizacije i naselja postoji me$usobni uticaj i zavisnost, jer sunaselja prostorna projekcija društva. Eva osnovna tipa naselja su selo i grad.-Selo je naselje oblikovano kao mala lokalna zajednica u kojoj se ljudi bave

poljoprivredom, stočarstvom, stanuju u zajedničkoj porodičnoj ku"i...Osnovna obiljeja društvenog ivota na selu su' manji broj stanovnika, niistepen podjele rada, ve"i značaj porodice.-<rad je relativno veliko, gusto naseljeno boravište u kome je razvijenadruštvena i te%nička podjela rada i koncentrisane glavne dravne ustanove.Osnovna obiljeja ivota u gradu su' velika gustina naseljenosti, te%ničkapodjela rada, razdrobljenost društveni% uloga.



"". Napravi razliku iz!e(u ruralnog i urbanog načina *ivota.->uralni način ivota podrazumijeva ivot stanovnika ruralni% 7negradski%8oblasti. 6 središtu jeste selo, stanovnici sela, nji%ove aktivnosti, obrasciponašanja... !ostoje i neke sredine koje ne predstavljaju grad, a ipak nemoemo re"i da su ruralna društva' divljačka i ar%aična.-6rban način ivota podrazumijeva gradski način ivota, koji je svojstven

gradu, naspram ruralnog tj. seoskog. 6rban način ivota obu%vata i kulturnepostupke kao i društveno pri%vatljivo ponašanje. 6 nekim zemljama pojamurban se koristi i za kriminal.

"#. Defniši poja! porodice i nabroj njene +unkcije.- !orodica je relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom iliusvajanjem, čiji članovi ive zajedno, ekonomski sara$uju i brinu opotomstvu. Osnovne funkcije porodice su'4- >eproduktivna funkcija @ neop%odna da bi se društvo odralo, jer sečlanovi moraju obnavljati iz generacije u generaciju.5- Socijalizacijska funkcija @ u procesu socijalizacije djeca uče kulturu svogadruštva i društveno pri%vatljivo ponašanje.- 9konomska funkcija @ porodica je nekada bila proizvo$ačka jedinica, pa sudjeca bila radna snaga, a danas je postala potrošačka jedinica, što jeuslovilo promjenu odnosa u porodici.:- 9mocionalna funkcija @ porodica prua utočište, ljubav, panju i sigurnost.

"$. Objasni poja! braka i navedi oblike braka i srodstva.-Frak je društveno pri%vatljiva zajednica dviju ili više osoba. 6 ve"inidruštava pri%va"ena je jedino zajednica osoba različitog pola, a samo unekim društvima zajednica osoba istog pola. 6 odnosu na broj partnera koje

jedna osoba moe imati postoje monogamija poligamija. 6 okviru poligamijerazlikujemo poliginiju 7jedan muškarac i više ena8 i poliandriju 7jedna ena iviše muškaraca8. 6 odnosu na to koga osoba moe izabrati za partnerarazikujemo egzogamiju 7zabrana incesta8 i endogamiju 7zabrana sklapanja

braka izme$u različiti% slojeva, kasti, rasa8.-Srodstvo predstavlja vezu izme$u pojedinaca koja se uspostavlja putembraka ili kroz nizove potomaka koje povezuje krvno srodstvo.

"%. 0poredi tradicionalnu i savre!enu porodicu.-Ato se tiče tradicionalne porodice, ona je patrijar%alna, a poznat je i terminpater familias. (ekad je najvanije odluke donosio muškarac kome su ostalipotčinjeni. 2o je najčeš"e najstariji muškarac i on ima najve"u mo". !aterfamilias je gospodar sudbina svi% članova porodice, posebno ene.



-Ato se tiče savremene porodice najstariji muškarac nema više toliku mo",ali je i dalje glava porodice. Ovakve porodice mogu biti i matrijar%alne iegalitarne, a to znači da, u prvom slučaju, ena donosi najvanije odluke iima najve"u mo", a u drugom slučaju to je porodica u kojoj imamo jednakuraspodjelu mo"i od strane suprunika.

"'. Napravi razliku iz!e(u har!onične i dishar!onične porodice.-Karmonična porodica prestavlja onu porodicu čiji članovi sara$uju, lijepo seslau, funkcionišu, doprinose razvoju i napretku porodice. Od mua i ene seočekuje da se vole i poštuju, da posve"uju što više panje svojoj djeci i sl.Eis%armonična porodica je disfunkcionalna porodica. !redstavlja suprotnost%armoničnoj. 6 takvim porodicama se moe javiti nasilje i zlostavljanje.Odnosi su zatgnutiC i ispunjeni tenzijama.

#). Objasni poja! etničke grupe i navedi njene karakteristike.

- 9tničke grupe odlikuju se odre$enim zajedničkim psi%o-socijalnimosobinama. 1ogu se formirati na osnovu dva kriterijuma @ z ajedničketeritorije i zajedničkog porijekla. 2eritorijalizacija podrazumijeva vezivanjeodre$ene etničke grupe za konkretan prostor 7ivotni areal8. <rupa srasta saprostorom i svoje aktivnosti prilago$ava njemu. Eanašnja organizacijadrava i istorijske okolnosti dovele su do toga da se na jednom prostoru nenalaze pripadnici samo jedne etničke grupe, ve" su tu prisutne i etničkemanjine. !ostoje i društvene grupe koje su izgubile svoj matični prostor i

ive rasijani, pa se nazivaju etničkim skupinama 7>omi8 i one grupe koje sudui period ivjele u dijaspori i izgubile etnički prostor 7+evreji od 4L:M.8.

#1. Navedi i objasni vrste etničkih grupa.(a osnovu oblika srodstva i istorijskog perioda razlikujemo'4- !rvobitne etničke grupe 7rod, bratstvo i pleme85- Savremene etničke grupe 7narod i nacija/ neki autori ubrajaju ičovječanstvo8->od nastaje u periodu srednjeg stepena divljaštva. +avlja se nakon ivota u

%ordi. !orodica je najprije promiskuitetnog tipa, a zatim se javlja porodicakrvnog srodstva. !otomstvo se izvodilo na osnovu majke 7vrijemematrijar%ata8. 6 okviru roda se tako$e razvijaju i religija i magija.- Ejelimičnom zabranom incesta, muškarci jednog roda odlaze u drugi i eneene tog roda. (a taj način se stvaraju veze izme$u rodova i formira seegzogama porodica. Srodnička povezanost rodova dovela je do stvaranjabratstva, čije su karakteristike iste kao kod rodova.-6jedinjavanjem više bratstava nastaje pleme, u cilju lakšeg obavljanja



zajednički% poslova, radi sigurnosti i zajedničkog kulturnog razvoja. Srodstvose izvodi po ocu 7vrijeme patrijar%ata8, zbog čega muškarac dobijadominantnu ulogu. )utoritet u plemenu ima vije"e staraca i sve odluke sedonose u saglasnosti sa njima. Sukobi izme$u plemena dovodili su donestajanja jedni%, ali i do stvaranja novi%, tj. do udruivanja u plemenskesaveze.

- (arod se moe de#nisati kao velika etnička istorijska grupa koja ivi na jednoj teritoriji i karakterišu je zajedničko porijeklo, jezik, kultura, običaj,psi%o-socijalne osobine i sl. (arod je prva razvijena etnička grupa, kojanastaje iz plemenski% saveza na početku klasnog istorijskog perioda razvojadruštva.- (acija je istorijski nastala u doba gra$anski% revolucija, u elji da se ostvarisamodovoljnost i samobitnost. Ono što je neop%odno za svaku naciju jestenjena sloboda. (arod predstavlja naciju u mogu"nosti. Od njega moe

nastati jedna, ali i više nacija. Sa sociološkog stanovišta je teško odreditipojam nacije, a i sam *eber ističe da su radikalni nacionalisti često bili tu$egporijekla. +ezik nije dovoljan kriterijum za odre$enje posebnosti, a kamo lireligija.

#2. Objasni razliku iz!e(u naroda i nacije.- ad se govori o odnosu naroda i nacije, onda nacija predstavlja viši stepenistorijskog razvoja, razvijeniju etničku grupu. +edan narod predstavlja samonaciju u mogu"nostiC. Ea li "e narod postati nacija zavisi od društveni%,politički%, ekonomski% i drugi% faktora. 2eritorijalna, ekonomska, kulturna,

jezička povezanost naroda nije tako %omogena i čvrsta kao kod nacije.

#3. Nabroj neke od osobenosti crnogorske nacije.- Eugotrajna borba za oslobo$enje i nezavisnost, usljed koje je i došlo doformiranja crnogorske nacije.- Grnogorci, koji istorijski i savremeno imaju kolektivno vlastito ime - što je

jedan od ključni% elemenata iskaza nacionalne posebnosti - posjeduju i

manifestuju, istorijski i danas, povezanost i pripadnost svojoj domovini @Grnoj <ori.-!ovezanost i pripadnost domovini i vlastitoj zemlji, sa zajedničkomistorijom, simbolima, mitovima o zajedničkim precima, zajedničkomkulturom tradicijom, običajima, jezikom, ekonomijom i pravnim naslje$em,zajedničkim ustavnim i zakonskim pravima i dunostima svoji% pripadnika iosje"ajem nji%ove me$usobne solidarnosti.



#. Defniši i nabroj ele!ente dr*ave.-9lementi drave su'4- *last - mogu"nost, tj. sposobnost da nametne svoju volju drugom.Eravna vlast je najviša vlast i isključuje svaku drugu vlast na drugojteritoriji. Osnovno obeleje dravne vlasti je suverenost. Eravna vlast jeapsolutno suverena prema svim subjektima u dravi. Eravna vlast je

suverena i prema inostranstvu, ali ograničeno.5- 2eritorija - odre$ena teritorijalna celina 7geografsko prostranstvo8, nakojoj dravni organi vrše vlast, kao i prostor iznad i ispod zemlje i priobalnamora i rijeke. !rostor na kome se nalaze diplomatska predstavništva jednedrave u drugim dravama, tako$e se smatra njenom teritorijom.- Stanovništvo - svi ljudi nastanjeni na njenoj teritoriji koji imaju njenodravljanstvo, što im daje pravo da učestvuju u vlasti i obavezu da sepotčinjavaju odlukama dravne vlasti.

#". Objasni poja! birokratije.-Firokratija je oblik vladavine čiji su nosioci ljudi iz kancelarije, činovnici,birokrate. Ima nekoliko značenja' profesionalno angaovano stanovništvo,društveni sloj, oblik upravljanja u različitim oblicima društveni% organizacija,prisvajanje prava upravljanja, birokratija kao birokratizam-izopačenodjelovanje birokratije. orijeni birokratije potiču iz crkvene organizacije,vojne kasarne i korporacije. asnije je naprisutnija u okviru dravneadministracije. Firokratija se razlikuje svojim karakteristikama, sadrajem iulogom u različitim političkim sistemima i na različitim stepenima razvitkadruštva. Gilj joj je uspostavljanje i kontrola mo"i od strane eksperata.!o*eberu, birokratija je organizacija koja podrazumijeva visoki stependruštvene podjele rada. Svaki član zauzima odre$eni poloaj i ima tačnoutvr$ena prava i obaveze.

##. Odredi poja! i ele!ente političke partije.- !olitička partija je društvena grupa formirana na osnovu tenje ljudi da

putem organizovanog djelovanja lakše i bre ostvare svoje političke ciljeve.One se vezuju za savremenu istoriju društva, ali potiču još iz antičkogperioda. !rve partije formirane su kao paralamentarne frakcije. (akonproširivanja biračkog tjela, političke partije počinju se formirati na osnovuslobode mišljenja, udruivanja, opredeljenja. !rve političke partije djelovalesu ili protiv postoje"eg poretka ili u njegovu odbranu. One koje su djelovaleprotiv nazivane se revolucionarskima i često su bile zabranjivane.-Osnovni elementi politički% partija su' statut 7interni pravni akt kojim se



regulišu odnosi u okviru partije, odnosi sa partijama slični% ciljeva, organipartije, način organizacije i djelovanja itd8, politički program 7način na kojipartija iznosti svoje ideje, sredstva i metode kojima "e se koristiti u slučajupobjede na izborima8 i ideologija 7skup ideja, ciljeva kojima partija tei/revolucionarske, prosperitetne, reformske, konzervativne ili partije statusNuo politike8

#$. Objasni poja! i karakteristike društvene pro!jene.-!ojam društvene promjene označava proces u kojem se uspostavljaju novioblici društveni% odnosa izme$u pojedinaca iili društveni% grupa uodre$enom vremenskom periodu. 6 tradicionalnoj sociologiji, počev odnjenog osnivača Ogista onta, pojam društvene promjene posmatrao se kaodio tzv. društvene dinamike, od koji% se odvajala društvena statika. 6savremenoj sociologiji, to je odvajanje uglavnom napušteno, jer sedruštvene pojave najčeš"e odre$uju kao istorijske, što znači dapromjenljivost predstavlja temeljno svojstvo nji%ovi% struktura. Eruštvenapromjena podrazumjeva jedinstvo' faktora 7elementi neke situacije kojisvojim postojanjem ili akcijom dovode ili proizvode promjene8, uslova7elementi koji ometaju ili podstiču uticaj jednog ili više faktora promjene8 icilja 7namjere, pravci i vjera u prevazilaenju postoje"eg stanja8. Subjektidruštvene promjene mogu biti' elita, društveni pokreti, lideri, grupe zapritisak. 9lementi društvene promjene su' subjekt, principi, ciljevi, strategijei te%nika, vrijednosni sistem i dostignuto stanje 7rezultat8.

#%. Navedi +or!e dr*avne vlasti.-&orme ili oblici drave mogu se posmatrati u zavisnosti od istorijskog tipadruštva. &orme drave razlikuju se prema'4. Obliku vladavine - mona%ije i republike 7kako se vladaB85. !olitičkim odnosima i karakteru reima - demokratske i autokratske 7kakose dolazi na vlastB8. Organizaciji vlasti - centralističke i decentralističke

:. 6re$enju - konfederacije, federacije i unitarne drave->epublika je oblik vladavine u kojem je najviša vlast povjerena ne jednomnego mnogima. Eemokratija je vladavina demosa. Savremena demokratijapredstavlja vladavinu manjine u ime ve"ineC. 1onar%ija je stara formadrave zasnovana na potčinjenosti, zavisnosti i posreduju"oj vlasti.

#'. Objasni podjelu društva pre!a tehnološko! kriteriju!u.- !rema te%nološkom kriterijumu društvo se dijeli na' predindustrijsko,industrijsko i postindustrijsko.



-!redindustrijsko traje od konstituisanja do prve industrijske revolucije.Eruštveni ivot odvija se u okviru seoske zajednice i mali% etnički% grupa.<lavno zanimanje je poljoprivreda. (ajve"a dostignu"a su' otkri"e vodenogtočka, korištenje energije vjetra, pojava monufakturne radionice. Eruštva subila participativna 7svi muškarci učestvuju u odlučivanju8. 2eritorija zajednice

je bila odre$ena.

-Industrijsko zasniva se na pojavi uzrokovanoj promjenama 7primjena izvoraenergije, savremeni% sredstava u proizvodnji8 -i ndustijalizaciji. Industijskodruštvoje nastalo u 9vropi i širilo se na ostale kontinente. (ajve"i diostanovništva je radio u industrijskoj proizvodnji. Sve ve"i broj ljudi sepreseljava u gradove. arakteristike' razvoj saobra"aja, komunikacije,pove"an stepen integracije, razvoj različiti% nivoa trišta, otvorena društva,formiranje sindikata, partija, udruenja.-!ostindustrijsko - druga polovina XX vijeka. arakteristična je upotreba

atomske energije, nove te%nologije, energija nastala iz otpada, robotika,informatika. (eop%odna obrazovna radna snaga.

$). Objasni vrste društvenih pro!jena.-Eruštvene promjene mogu se posmatrati prema'4- vantitetu' rast i opadanje5- valitetu' razvoj i opadanje, odnosno, evolucija i involucija- *rijednostima' progres i regres, odnosno napredovanje i nazadovanje:- Sredstvima kojima se izvade' mirne i prisilne;- 2empu odvijanja' nagle i postepene0- Eubini i značaju' nebitne, korjenite i radikalneP- Stepenu organizacije i usmjeravanja' planske i spontaneM- Oblasti društvenog ivota u kojoj se odvijaju' političke, ekonomske,kulturne.-6 teoriji se javlja podjela na promjene koje nastaju sukobima interesa ipromjene koje nastaju zbog potrebe rastaC tj. inovacija. 6 zavisnosti ododvijanja u vremenu, društvene promjene moemo sagledati kao istorijsku

akciju ili kao društvenu evoluciju.

$1. rona(i paralelu iz!e(u tradicionalnog i !odernog društva.- 1oderna društva su ona društva koja, pored dinamičnosti i te%ničkogprogresa, obu%vataju i savremena dostignu"a i napredak i u ostalimoblastima, a posebno u oblasti kulture, stila i načina ivota. 6 tim društvimase razvija kreativnost i stvaralački du%, razvijaju se nove i oboga"ujupostoje"e ljudske potrebe. 6 njima su prisutni novi trendovi u umjetnosti,



muzici, knjievnosti, nauci, modi.-2radicionalna društva sporo i teško pri%vataju kulturne inovacije. Onaodbacuju nove stilove, posebno u umjetnosti, muzici i modi. 6 svaki pokušajunošenja novog u oblasti kulture upli"u se ideološki stavovi o CnarušavanjuHtradicije i CgubljenjuH veza sa prošloš"u, slabom CčuvanjuH korijena iugroavanju etnički%, vjerski% i nacionalni% interesa.

$2. Objasni poja! i oblike tranzicije.- 2ranzicija je pojam koji se moe de#nisati u širem smislu kao procesdruštvene promjene, kako društvene strukture tako i društveni% vrijednosti,s ciljem stvaranja nove strukture i novi% društveni% vrijednosti kaosmjernice za nove 7poeljne8 oblike društvenog djelovanja. !odrazumijevaprelazak ili prelazni period iz jednog političkog sistema u drugi. 2ranzicija seposmatra i svodi na skup procedura pomo"u koji% se odre$eninedemokratski sistem transformiše u demokratsko društvo. Osnovnakarakteristika tranzicije jeste da pravila političke igre nijesu uopšte ili sasvimde#nisana, jer se nosioci tranzicije bore da de#nišu pravila prema kojima "ese ona odvijati , a što je bitno za njen tok.

2ri osnovna momenta u tranziciji su'4. polazni- ne domkratski reim5. ciljni- demokratski poredak. sam tok prelaza- tranzicija se započinje procesom liberalizacije društva,autoritativni sistem nastoji da garantuje odredjena prava pojedincima Igrupama

$3. Objasni poja! i karakteristike globalizacije.- <lobalizacija @ neminovan društveni proces objedinjavanja čovječanstva u

jedinstveno svjetsko društvo koje je me$usobno uslovljeno i medjusobnopovezano u globalno ekonomsko 7jedan od najznačajniji% faktoraglobalizacije8, političko i kulturno prostranstvo. retanje naroda unutar iizme$u kontinenata, trgovina izme$u različiti% drava bez obzira na

udaljenost, me$unarodno ulaganje u trgovinu robom, rast transnacionalni%kompanija, porast inostrani% investicija i bre i obimnije #nansijsketransakcije. !redstavlja jedan od najznačajniji% procesa savremenogcivilizacijskog razvoja. ao istorijska i civilizacijska zakonitost globalizacijadonosi brojne promene i mnoge promene i probleme koji su u vezi sagerografskim, nacionalnim, ekonomskim, rasnim religioznim iegzistencijalnim ograničenjima, različitostima i raznovrsnoš"u.

$. Objasni uzroke i oblike ekoloških proble!a i način njihovog



prevazila*enja.- (a svaku promjenu prirodne i društvene sredine, u zavisnosti jedne oddruge, javlja se odre$ena reakcija u ivotu i radu odre$enog ljudskogdruštva. Eo nastanka čojveka i društva, moe se re"i da je vladala ekološka%armonija. Eanas usled ubrzanog te%ničko-te%nološkog progresa inekontrolisanog koriš"enja rezultata naučno-te%nološke revolucije u

prisvajanju prirode, narušavanje ekološke ravnotee dobija karakter velikeekološke katastrofe. ?bog toga, dalji razvoj civilizacije za%tijeva mnogo ve"uracionalnost u prisvajanju prirode i stalno jačanje ekološke svijesti kako bi seona zaštitila od daljeg propadanja.

$". Objasni poja! odr*ivog razvoja.- Odrivi razvoj podrazumijeva takav razvoj društva koji raspoloivimresursima zadovoljava ljudske potrebe, ne ugroavaju"i prirodne sisteme iivotnu sredinu, čime se osigurava dugoročno postojanje ljudskog društva injegovog okruenja. oncept odrivog razvoja predstavlja novu strategiju i#lozo#ju društvenog razvoja. Odrivi razvoj se najčeš"e dovodi u vezu sazaštitom ivotne sredine, odnosno nastojanjem da se zabrinutost zaopstanak ivog svijeta na planeti ?emlji povee sa očuvanjem prirodni%resursa i brojnim ekološkim izazovima koji stoje pred svakim društvom,dravom i čovječanstvom u cjelini.



$#. Odredi pred!et i sadr*aj sociologije kulture.-Sociologija kulture je sociološka disciplina koja teku"e probleme sociologijeprenosi na kulturu i proučava kulturu kroz svakodnevni ivot. Sadrzajsociologije kulture je teorijsko objašnjenje kulture, civilizacije, njenog smisla,cilja, funkcija. 2akodje se bavi pitanjima civilizacije, tipovima kulture iumjetnosti, savremenom kulturom, podkulturama, kontrakulturnim

djelovanjima, masovnom, popularnom i potrošačkom kulturom, igrom,modom itd.

$$. Objasni osnovne teorijske pristupe u sociologiji kulture.-!ostoje različiti teoriski pristupi u sociologiji kulture i to'-9volucionističke teorije se zasnivaju na ideji o jedinstvenom porijeklu iistoriji čovjeka i ideji o tome da se razvoj ke"e od nii%, jednostavniji% oblikaka višim i sloenijim.-Eifuzionističke teorije zastupaju mišljenje da je svaka kultura proizvodmiješanja, tj. difuzije kulturni% elemenata i vrijednosti različiti% kultura.-Giklične teorije nose ideju o tome da po pitanju razvoja kulture ne postojisamo linearan progres, ve" moe do"i i do degradacije i propadanja kultura icivilizacija.-&unkcionalističke teorije zasnivaju se na ideji da nijedna kulturna aktivnostne moe postojati, a da ne zadovoljava neku kulturnu potrebu.-Strukturalističke teorije pokušavaju da sve kulturne pojmove razloe nanji%ove sastavne dijelove, doga$aje i elemente i da uoče kako se onime$usobno odnose.-ulturalističke teorije istrauju kulturu kao samostalnu stvarnost saminimalnim ekonomskim i društvenim vezama.

$%. Defniši poja! kulture.- ultura je cjelokupnost materijalni% i du%ovni% tvorevina koje je čovjekproizveo i koje proizvodi svojim radom. Ona se smatra očovječenomprirodom, prirodom koju je čovjek stvorio. &rojd smatra da se čovjek osje"a

nelagodno u kulturi zbog njeni% pravila i normi koje mora poštovati, pa se potome i razlikuju kulturni čovjek i prirodni čovjek.

$'. Odredi značenje poj!a civilizacije.-Givilizacija u najširem smislu predstavlja sva sredstva i te%nike koje surezultat nauke i koje su čovjeku sluile za prilago$avanje prirode. Od krajaX*III vijeka ona se posmatra kao suprotnost varvarstvu. Eok njemački autoriviše vrednuju pojam kulture u odnosu na civilizaciju, francuski autori višeuvaavaju civilizaciju.



%). Objasni poja! nor!e i društvene vrijednosti.-*rijednosti su skup opšti% uvjerenja, mišljenja i stavova o tome šta jeispravno, dobro i poeljno, a što se formira i usvaja kroz proces socijalizacije.1ogu biti lane i ideologizovane 7npr. u kulturama koje se zasnivaju naideologijama, one ne usmjeravaju ve" zavode8. One se ne mogu odvojiti odljudski% potreba jer bi tako izgubile svoj smisao, postojale bi van čovjeka i

bile bi ideal, a ne realnost. *rijednosti se mogu odrediti kao vrijednosneorijentacije 7dobrota, ljepota, plemenitost, pravda, marljivost i dr.8, a mozeznačiti i iznos neke količine, odnosno veličine 7cijena @ novčani iznosvrijednosti robe8. 1ogu biti tradicionalne i savremene.-(orme su ustaljeni obrasci ponasanja kojima se institucionalizujevrijednosni sistem. (orme su usvojene, uoblične i nametnute sa ciljemobezbe$ivanja sigurnosti, predvidljivog ponašanja, posledica djelovanja. 6društvu postoje norme društvenog ponasanja' religijske, moralne, običajne i

pravne.

%1. oji su ciljevi kulture Objasni ih.- Giljevi kulture su zadovoljovanje ljudski% potreba, ali je ona takodje iinstrument za eliminisanje i krocenje neki% nagona i impulsa. >azrjesenjeodnosa izmedju nagona. (jeni ciljevi su takodje i ocuvanje i odrzavanjetradicije ali i osavremenjavanje.

%2. Objasni vezu iz!e(u tradicije i progresa.

-2radicija čuva ono što postoji kao rezultat društvenog i kulturnog ivota,dok progres kreira nove društvene vrijednosti. Izme$u nji% postojikorespodentniproces, pri čemu moramo uvaavati činjenicu da sve što jenovije, nije samim tim i progresivnije. !rogres izlazi iz tradicije, i jedinonji%ovim sadejstvom obezbje$uje se kretanje kulture, njen razvoj inadogradnja.

%3. Navedi osnovne tipove i oblike kulture.-+edna od osnovni% karakteristika kulture je prisustvo pluralizma tipova i

oblika podkulturni% sistema u okviru jedne kulture. (a primjer da bismos%vatili šta to period renesanse razlikuje od starog vijeka, onda govorimo okulturi srednjeg vijeka i kulturi renesanse, odnosno o dva različita tipakulture. Osim nji%, postoje i slede"i tipovi' kultura prvobitne zajednice,robovlasničkog perioda, kultura srednjeg vijeka 7feudalizma8, buroaska iligra$anska kultura, kultura socijalni% društava. Svaki od ovi% tipova kulturese odlikuje posebnim elementima koji ga čine speci#čnim.-Ono iz čega se sastoji jedna vrsta ili tip kulture, nazivamo oblicima kulture.



!rema oblicima, kultura se dijeli na' umjetnost, religiju, nauku, #lozo#ju,običaj, moral, jezik, politiku. )lternativna kultura je vid kulture koji je nastaoiz alternativni% pokreta. !okreti se odlikujupozitivnim karakterom, cilj im jeda se promijeni neko loše stanje u okviru društva. 6 okviru kulture se moe

javiti model koji se ne suprotstavljaju zvaničnim %umanističkim ciljevimakulture, ve" odlikuju neku grupu, zajednicu. 2aj model se naziva subkultura.

6 svakoj kulturi postoje pojedinci ili grupe koji se suprotstavljaju zvaničnojkulturi i njenim vrijednostima, negiraju i% ili urušavaju- kontrakultura. Osimovi% tipova kulture, danas postoje i narodna 7folk8 kultura, masovna,potrošačka.

%. Objasni poja! i vrste kulturnih potreba.-!od kulturnim potrebama podrazumijevamo one potrebe kojima se čovjekostvaruje kao bi"e različito od svi% ostali% 7najve"i broj #ziološki% potreba'%rana, san, itd. karakteriše sve ivotinje bez razlike8 i kao jedinstvena ličnostu svom društvenom i kulturnom okruenju. 2o su one potrebe za%valjuju"ikojima čovjek razvija svoju ličnost 7individualizacija i autentičnost8 tako daaktivno djeluje, proizvodi, stvara materijalne i du%ovne vrijednosti, uiva upostoje"im, komunicira. !otreba za jezičkim izraavanjem i komunikacijom.*rste kulturni% potreba su' potreba za saznavanjem, potreba za estetskimdoivljajem, stvaralačke potrebe...

%". Objasni sociološki aspekt odnosa priroda čovjek kultura.

- !riroda neposredno 7zakon ivota, smjena dana i no"i, plima i osjeka...8 iposredno 7klima, reljef, plodnost tla...8 djeluje na čovjeka. Dovjek svojimradom mijenja prirodu i prilagodjava je sebi. (a taj način, čovjek mijenja isebe, mijenjaju"i prirodu. !riroda se osje"a ugroenom i proizvodi reakciju,stvaraju"i rizik, prije svega ekološki. Dovjek se kroz takav pristup otu$io odprirode, izvršio njenu de%umanizaciju, a svoju denaturalizaciju. >ealizacijom#lozo#je odrivog razvoja, na lokalnom i globalnom nivou formiraju sezajednice za zaštitu ivotne sredine.

%#. 4ta je !it i !itologija- 1itologija se de#niAe kao skup mitova i legendi o boanstvima,polubogovima i %erojima odre$ene etničke skupine. 1it je u bajci, pesmi i sl.izraena tvorevina prednauDnog i fantazijom proetog 7obično magično-religionznog8 mišljenja, kojom narod na primitivnom stupnju razvitkaobjašnjava postanak prirodni% bi"a i pojava.

http://sh.wikipedia.org/wiki/Mit

http://sh.wikipedia.org/wiki/Mit



%$. Objasni osnovne +unkcije kulture.- Osnovne funkcije kulture su'-&unkcija komunikacije 7MM. !itanje8-(ormativna funkcija 7ML. !itanje8-&unkcija zaštite 7ML. !itanje8

%%. Objasni poja! ko!unikacije i +unkciju kulture kao sredstvoko!unikacije.- omunikacija u najve"oj mjeri zavisi od kulture u kojoj je čovjek odrastao.(jome se uspostavlja svakidašnji svijet značenja i vrijednosti u odre$enomdruštvu i kulturi. Ea bi bilo koji oblik kulture postao društveni sadraj i da bese zaista pretvorio u kulturu mora da postane subjekt i predmetkomunikacije. S druge strane, komunikacija je predmet kulture, to je načinna koji se kultura širi i postaje stalna i djelotvorna. (ema komunikacije bezkulture niti kulture bez komunikacije. omunikacija je forma opštenja,interakcija na simboličkom planu, razmjena informacija me$u ljudimapomo"u znakova i simbola. (eop%odno je razlikovati komunikaciju odinformacije. Informacija postaje komunikacija tek kad je informator prenesenekome ko se informiše. Gilj komunikacije i jeste da se nešto saopšti drugojstrani, tj. komunikacije nema ako druga strana nije primla i razumjelaporuku. omunikacija je proces u kome se informacije emituju i primaju. ?arazliku od komunikacije, informacija moe obu%vatati najraznovrsnijepojave' činjenice, ideje, stavove, gestove, namjere, izraze lica, odijevanje,zvuk, boju. 6spješna komunikacija za%tjeva od učesnika da se pridravajumnogi% pravila koje obezbje$uje kultura. ultura je kontekst komunikacije.6mberto 9ko razlikuje slede"e komunikacije' izvor 7govornik, saopštavalac8,primalac, predmet, kanal, poruka, kod 7sistem znakova i simbola pomo"ukoji% se sve to čini8.

%'. Objasni nor!ativnu i zaštitnu +unkciju kulture.- Qivot neke društvene, kulturne zajednice ne moe se zamisliti bez pravila.

ad nji% ne bi bilo ne bi bio mogu" ivot u zajednici. *rijednosti su temeljodre$ene kulture, ali ivot u kulturnoj zajednici ne moe se odvijati bezpravila ponašanja, djelovanja i mišljenja. !ravila su konkretizacija imaterijalizacija vrijednosti. !ravila mogu biti formalna i neformalna, direktnai indirektna. !utem nji% pojedinac uči svoju kulturu. Običaji su najstarijiodnosi regulisanja društveni% odnosa. 2o su ustanovljeni modeli ponašanjakoji su pri%va"eni u okviru društva i zajednice. Oni usmjeravaju i regulišupostupke u društvu i de#nišu koja su ponašanja pri%varljiva. Snaga običaja



je u dugom trajanju. onvencije su običaji koji su, za%valjuju"i vremenu iprimljeni, počeli ozbiljno da se poštuju. onvencija je nešto jače od narodnogobičaja i često se odnose na ponašanje koje se smatra učtivim i uljudnim.(avike se odnose na rutinske aktivnosti koje su karakteristične zasvakodnevno djelovanje 7simboličko, ritualno značenje8.- 2okom istorijskog razvoja kultura je stvarala zaštitna sredstva da bi odrala

neop%odnu ravnoteu izme$u čovjeka i prirodne sredine. 2ako se na primjerfunkcija odijevanja odnosila na zaštitu tijela i ukrašavanje. Erugi primjerzaštitne funkcije kulture odnosi se na stanovanje i boravište čovjeka u komeon moe biti zašti"en od svi% nepovoljni% okolnosti. ultura ima i funkcijupsi%ičkog opuštanja. >azni praznici i rituali su oblik relaksacije i u funkciji susvečanog, kolektivnog obnavljanja ivota. !raznična kultura vrlo je značajnau Cprenapregnutim društvimaH. ?aštitna funkcija kulture odnosi se i naelemente individualne kulture. ?nanje o pravilnom koriš"enju ljekova, ličnoj

%igijeni, ravnotea izme$u #zičkog rada i odmora, tako$e su odlikeodre$enog kulturnog obrasca.

'). Nabroj i naglasi značaj kulturnih institucija i organizacija.-?ajednički ivot ljudi odvija se na dva načina - posredstvom privremeni%odnosa i relativno trajni%, stabilni% odnosa, ustanovljeni% putem institucija.Eruštvenim institucijama se'4- >eguliše svakodnevni ivot ljudi i opredeljuju društveni ciljevi/5- !ovezuju i organizuju aktivnosti ljud kako bi ivjeli u %armoniji jedni sdrugima/- !renosi pri%vatljivo ponašanje budu"im organizacijama.-Institucije unose red u ljudsko djelovanje. One ustanovljavaju navike,regulišu obrazce ponašanja, sprečavaju kon=ikte i doprinose društvenojintegraciji. Odsustvo institucija vodi dezorganizaciji i poreme"ajima, jernestaju pravila i norme, a nji%ovo potpuno odsustvo znači vladavinuanar%ije, nereda, spontanosti. Institucije su temelj kulture, civilizacije igarant nji%ove stabilnosti i kontinuiteta.

-Organizacije u kulturi nastaju dobrovoljnim ujedinjavanjem ili grupisanjempojedinca radi ostvarivanja grupni% potreba i interesa. Dlanovi se povezujupreuzimanjem uloga i poloaja u grupi. Organizacija postoji izme$uustanova i društveni% grupa, s tim što je institucija trajniji i u osnovipredviljiviji odnos u društvu,dok je organizacija stvar konkrenog rješenja.Osnove ustanove za proučavanje kulture i čuvanje naslje$a su' ar%iv,biblioteka, muzej.



'1. Odredi poja! i +unkciju igre.- Igra je jedno od bitni% obiljeja čovjeka, koji je %omo ludens-bi"e koje seigra. Igra je učestvovanje u ne"emu u šta se moe vjerovati potpuno i dokraja. 1oe se de#nisati kao aktivnost koja je slobodna 7igrač se ne moeprimorati na igru8, izdvojena 7utvr$ena vremenskim i prostornimgranicama8, neizvjesna 7tok i is%od igre ne mogu se unaprijed predvidjeti8,

neproduktivna 7igrom se ne stvara bogastvo8, propisana 7podvrgnutaodre$enim pravilima8, #ktivna 7pra"ena speci#čnom sviješ"u o nekoj vrstidrugorazredne realnosti8. 6 zavisnosti od vrste igre razlikuju se i njenefunkcije'4- Igre takmičenja imaju za funkciju stvaranje prestia,sticanje ugleda.5- Igre na sre"u imaju za cilj stvaranje dobiti bez rada.- Igre prerušavanja imaju za cilj da kroz masku, pokret, pjesmu saopštesvoj krictičan stav prema nekome ili nečemu.

:- Igre zanosa imaju za funkciju potpuno napuštanje stvarnosti, dostizanjetransa, napuštanje svijesti svakodnevice.

'2. oji su osnovni oblici igre i objasni njihove karakteristike- >oe ajoa predlae podjelu igara na četiri grupe i to'4- )gon - igre takmičenje, suparništvo, borba, strategija. 2u odlučuju znanje isposobnost igrača5- )lea - igre na sre"u. Ona označava i otkriva naklonost sudbine i slučaja.Igrač je pasivan i oslanja se na sre"u. )lea negira rad, strpljenje, eliminišeprofesionalnu vrijednost, tačnost, trening.

- 1imikri - oponašanje i prerušavanje su karakteristike ove vrste igre.?adovoljstvo je praviti se drugačijim ili se predstavljati kao neko drugi.:- Ilinks su igre koje izazivaju uzbu$enje, omamu, glumu.-oriste"i funkcionalni princip 7podjela igara prema onome čemu slue8 igrese mogu podjieliti na' viteške 7%rabrost i vještina8, zabavne, igre du%a7dosjetljivost i panja8, igre za dobit i orske igre 7pokreti tijela koje prate

ritam8.

'3. oje su negativnosti u svijetu igre.- Sport postaje zanimanje. >azvija se masovni profesionalni sport štodovododi do toga da ogroman kapital ulazi u sport, pri čemu klubovi i nekesprotske organizacije postaju budetom bogatije od odre$enog broja drava.!rofesionalni i masovni sport postaju sve popularniji.-Sljede"a negativnost odnosi se na nasilje koje je prisutno u sportu i oko



sporta. Sport sve više prati %uliganstvo navijački% grupa, ali taj %uliganizam je prisutan i na samim sportskim borilištima.-*elike korporacije tako$e nalaze svoje interese u oblasti sporta, što dovodido toga da i one učestvuju od dizajniranja opreme, sponzorskig ugovora dolobiranja i uticaja na organizaciju takmičenja.-omercijalizacija, igre na sre"u, kla$enje su prostori iz koji% i od koji%

proizilazi niz patoloski% i devijantni% ponašanja u oblasti sporta. Sport jeveoma često sredstvo politke. !reko sporta eli se posti"i politički cilj,promovisati političke ideje, ostvariti durštveni presti.-!osebna negativnost koja karakteriše svijet savremene igre jeste uzimanjestimulativni% sredstava, doping.

'. Objasni značaj elektronskih !edija i globalizacije u oblastiko!unikacija.- 9lektronska komunikacija obu%vata sve oblike komuniciranja za koje jepotrebna elektronska podrška. oriš"enjem ovi% medija, kompjutera isvjetske mree, ljudi komuniciraju iz različiti% razloga i na različite načine.Eanas postoji mogu"nost, a postoje i ljudi, koji iz svoji% ku"a ne moraju i neele da iza$u, jer sve obaveze koje nose ivot i rad, mogu da obave kodku"e. Olakšana je trgovina.

'". Objasni poja! slobodnog vre!ena.-Slobodno vrijeme je vrijeme slobode u kojem se pojedinac osloba$a svoji%

obaveza i tradicionalni% uloga koje mu društvo name"e. onkretnije podpojmom slobodnog vremena podrazumijevamo onaj dio van radnogvremena koji ostaje čovjeku kad se oslobodi obaveza, a koje moe da koristiza ciljeve svoje djelatnosti koje je odabrao. 6 uslovima savremenecivilizacije, slobodno vrijeme je prostor za kulturni razvoj. 1nogi istraivačismatraju da se najznačajnija funkcija slobodnog vremena sastoji umogu"nosti realizacije cjelovitog čovjeka. Slobodno vrijeme je povezano sa%edonističkim vrijednostima. ao najvanije funkcije slobodnog vremena

smatraju se' odmor 7funkcija reprodukcije8, razonoda i funkcija razvojaličnosti.

'#. Objasni poja! !ita i +aze u razvoju ličnosti.-1it oznacava priču kojoj se pridaje sveti značaj. 1it govori o svetim licima i

junacima, o porijeklu svi% stvari, o tome kako je svijet nastao iz %aosa, opostanku bogova. 1itovi se dijele na' teogonijske 7postanak bogova8,kosmogonijski 7postanak svijeta8, antropološki 7postanak čovjeka8,es%atoloski 7krajnje istine i svr%e8 i etiološke 7postanak plemena i gradova8.



-&aze u razvoju ličnosti su'4- Kominizacija - postajanje čovjekom -traje od ro$enja pa do P. godine-potrebna je pomo" roditelja i drugi% odrasli% osoba -čovjek stiče govornusposobnos, uči da sam jede i da se oblači, stiče umije"e navike i sl.5- 9lementarna socijalizacija - traje od polaska u školu i kroz cjelokupanperiod školovanja -usvajanje znanja, kulturnog nasle$a,uključivanje u grupni

ivot društva, sticanje motivacije za rad, osnovni% stavova o kulturi itd.- Inkulturacija - počinje kada se posle školovanja zapošljavamo -aktivanodnos prema kulturnom nasle$u -postoje speci#čne sklonosti, jasan odnosprema društvu i svijetu u kome ivimo, razvijanje senzibiliteta -čovjekpostaje stvaralačka egzistencija zato što radi odre$eni posao i stvara:- reacija - ne ulaze svi u ovu fazu, ve" samo neki posebni pojedinci kojistvaraju neke posebne vrijednosti, nešto što niko nije stvorio -ciljsocijalizacije je da što više ljudi u$e u ovaj period zrelosti 7-: godina8,

kada se svi činioci u društvu sloe

'$. Objasni poja! kon+or!iza! i nekon+or!iza!.-onformizam predstavlja prilago$avanje stavovima, obrascima mišljenja iponašanja, kao i standardima neke velike, a naročito mo"ne grupe. 1oe sede#nisati na dva načina' prilago$avanje i pri%vatanje zajedničkog sistemavrijednosti i normi, koje je neop%odno za skladno funkcionisanje društva ikao nekritičko pri%vatanje grupni% normi, bez lični% stavova. Suprotnost

konformističkom ponašanju je nekonformističko. Dovjek iz svoje kulturebiraC vrijednosti koje mu odgovaraju. !ostoje oni kojima sve vrijednostiodgovaraju 7potpuni konformisti8, ali i oni kojima nijedna ne odgovara7buntovnici8.

'%. Navedi različite pokrete !ladih.->aznolikost poloaja mladi% u okviru društva dovodi i do formiranjarazličiti% kulturni% podsistema ili subkulturni% modela. (eki od pokreta su'4- >ok @ ideologija slobode, umjetničke ambicioznosti, političke

angaovanosti, protest protiv vrijednosti stariji% i porodične muzičketradicije.5- !ank @ prva forma toka koja nije počivala na ljubavnim pjesmama, prviput se čuje enski glas muzičarki. !ank je raskinuo sa tradicijompoistovje"ivanja roka, seksa i zadovoljstva.- !op @ stvar idealizacije demoralisanja.:- Opčinjenost nasiljem, potpuna sloboda javnog izraavanja etničke, rasne



ili političke netrpeljivosti 7obrijane glave, spit#re jakne, maskirne pantalone,martinke8.

''. Defniši poja! i najznačajnija područja u!jetnosti.- 6mjetnost je ljudska djelatnost ili proizvod ljudske delatnosti koja ima zacilj stimulisanje ljudski% čula kao i ljudskog uma i du%a/ prema tome,

umetnost je aktivnost, objekat ili skup aktivnosti i objekata stvoreni% sanamjerom da se prenesu emocije ilii ideje. !rimjeri umjetnički% formi su'slikarstvo, crtanje, štampa, skulptura, keramika, gra#čki dizajn, digitalnaumjetnost, muzika, poezija, fotogra#ja, ar%itektura, #lm, pozorište,...

1)). Objasni +unkcije u!jetnosti.- 6mjetnost se u svojim funkcijama razlikuje nekad i sad. 6 antici je imalaedukativnu funkciju, preko njeni% formi prenosili su se mit i mitologija, slavilibogovi, %eroji. 6mjetnost ima i funkciju vizije, da najavi ono što "e biti.

2ako$e ima i funkciju katarze, očiš"enje od runog, psi%oza, neuroza,stresova putem lijepog. 6 odre$enim periodima umjetnost je bila u slubimagije.

1)1. Odredi poja! +unkcije i podjelu !ode.- 1oda je način, stil i obrazac ponašanja kog se ljudi u odre$enim oblastimadruštvenog ivota pridravaju u nekom vremenskom periodu. ?a nji% setada kae da su moderni. Iako se najčeš"e svodi na odijevanje, moda jeprisutna i u drugim oblastima društvenog viota 7umjetnost, zabava,rekreacija, is%rana8.- !o <abrijel 2ardu postoje dvije funkcije mode. Integrativna funkcija7privlačenja8, koja pomae da grupa ne bude društveno izolovana iisključena iz opšteg trenda, i funkcija diferenciranja 7odvajanja8, kojom seelita odvaja od mase.- *isoka moda je skup stilova i dizajna koje kreiraju modni autoriteti za uskekrugove iz visokog društva. 2eku"a moda je stil koji je trenutno moderanC.!opularna ili masovna moda je moda koja je ovladala širokim masama.

1)2. Objasni poja! i !jesto luksuza u kulturi.->azličiti sociolozi na drugačije načine tumače luksuz. ?ombart smatra da jeluksuz svaki izdatak koji nadilazi ono što je neop%odno. olakovski de#nišeluksuz kao nešto što ljudi ele, a nije im potrebno i bez njega mogu ivjeti.*eblen sveo je luksuz na elju da se nešto posjeduje prije nekog drugog. 3alo je napravio klasi#kaciju luksuza i nabrojao šest društveni% oblika'

http://sh.wikipedia.org/wiki/Slikarstvo

http://sh.wikipedia.org/wiki/Crtanje

http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tampa

http://sh.wikipedia.org/wiki/Skulptura

http://sh.wikipedia.org/wiki/Keramika

http://sh.wikipedia.org/wiki/Grafi%C4%8Dki_dizajn

http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Digitalna_umetnost&action=edit&redlink=1


http://sh.wikipedia.org/wiki/Muzika

http://sh.wikipedia.org/wiki/Poezija

http://sh.wikipedia.org/wiki/Arhitektura

http://sh.wikipedia.org/wiki/Film

http://sh.wikipedia.org/wiki/Teatar

http://sh.wikipedia.org/wiki/Slikarstvo

http://sh.wikipedia.org/wiki/Crtanje

http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tampa

http://sh.wikipedia.org/wiki/Skulptura

http://sh.wikipedia.org/wiki/Keramika

http://sh.wikipedia.org/wiki/Grafi%C4%8Dki_dizajn



http://sh.wikipedia.org/wiki/Muzika

http://sh.wikipedia.org/wiki/Poezija

http://sh.wikipedia.org/wiki/Arhitektura

http://sh.wikipedia.org/wiki/Film

http://sh.wikipedia.org/wiki/Teatar



komfor, igre i sport, zbirke, moda i umjetnost. 3uksuz ima dvostruki smisao ito kvalitativan 7koriš"enje skupi% dobara8 i kvantitativan 7rasipanje dobara8.

1)3. Navedi bitne karakteristike boe!stva.-Foem je riječ koja označava osobu koja ivi nekonvencionalni,nekonformistički i anar%istički ivot.

-arakteristike boema' asocijalnost, za%tjev za prekidom o#cijelnogponašanja , djelovanja i komunikacije, formiranje posebni% grupa koje suneformalne, oni iskazuju prezir prema starom, prema onom što je u%odano,konzervativno i za%tjevaju nešto novo. Oni daju prednost lakom, bezbrinomi neodgovornom načinu ivota.

1). Objasni tipove boe!stva.- )rnold Kaurer opisao je tri oblika boemstva'4- >omantičarski @ pobuna protiv gra$anskog načina ivota od strane mladi%

umjetnika i studenata, preteno sinova imu"ni% ljudi.5- (aturalistički @ ivotna egzistencija umjetnika je bitno ugroenija kad seuporedi sa predstavnicima romantičarskog boemstva. 2i ljudi su predstavljaliumjetnički proleterijat/ borba postaje nasušna potreba.- Impresionistički @ izrasta u najagresivniji vid revolta. S nji%ovom pojavomizbija najoštriji vid sukoba. !ripadaju mu *an <og, Fodler, 3otrek. 2o je grupaočajnika ugroene egzistencije, kod koji% se osje"a demoralisanost, anar%ija,bijeda. Oni su druina skitnica, alko%oličara. >azaraju u sebi sve što bi

koristilo društvu.1)". Objasni poj!ove jezika i govora.-+ezik i govor se često koriste kao sinonimi, me$utim me$u njima postojerazlike. +ezik je sistem saopštavanja informacija upotrebom glasova iligestova koji su spojeni na smislen način i prema odre$enim pravilima.<ovor je ono što čujemo od sagovornika i ono čime se svaki pojedinac sluiu komunikaciji sa drugim pojedincima i njime se ostvaruje jezik.

1)#. Objasni poja! i tipove !orala.-1oral se ispoljava u konkretnom i aktivnom odnosu čovjeka prema društvu,zajednici, drugim ljudima i samom sebi kao i u odnosu društva i zajedniceprema pojedincu. 2o je ocjenjivanje sebe i drugi% kao dobri% i zli%. 1oralnanorma je za%tjev da se nešto čini ili ne čini, odnosno kakvo treba da budečovjekovo ponašanje da bi bilo društveno priznato i ocjenjeno kao dobro.1oralni sud je ocjena ili vrednovanje čovjekovi% postupaka kao dobri% i zli%.1oralna sankcija moe biti spoljašnja 7glas društva8 i unutrašnja 7gria



savjesti8. 1oralna praksa odnosi se na konkretne postupke pojedinca ukonkretnoj situaciji 7šta je "ovjek elio da učini, a šta je stvarno učinio8.

1)$. Objasni najznačajnije karakteristike avangardne u!jetnosti.-6 umjetnosti i kulturnom ivotu avangardom se označavaju zastupnicinovi% tendecija i pravaca koji u svom nastajanju nisu bili priznati. Eanas se

pod pojmom avangarde podrazumijevaju različite grupe i umjetnički pravcipovezani utvr$enim programom, koji se suprotstavlja zvaničnoj kulturi.-?ajednicka obiljezja avangardnog pokreta su'4- )vangardna umjetnost ne posmatra sebe kao mesijuC koji ce spasitisvijet preko lijepog.5- Stvaraju se i pronalaze nove forme umjetničkog izrazavanja, tei seeksperimentisanju, pokazivanju nastajanja djela, stvaranju djela koja se nedovršavaju.- 6mjetnost avangarde smatra da "e novim sredstvima, novim formamakao i pristupom ivotu, riješiti društvene probleme i preporoditi svijet.

1)%. nji*evnost i pozorište 5 društvena uslovljenost.->obert 9skarpi jedan je od najistaknutiji% poznavalaca sociologije literature.!o njemu kvantitativno odlučuju"i i najstroiji izbor je onaj koji vrši prvanaredna generacija publike, koja ivi izvan geografske sezone autora 74,5, godina poslije njegove smrti8, pošto se smatra da je upravo to onajperiod kada se autor počne zaboravljati. )ko se pre$e ovaj prag, autor se

uključuje u redove društveno priznati% pisaca.Otpornost pisaca na ovupojavu koju je 9skarpi nazvao istorijskom erozijom je promjenljiva. 6 nekomperiodu postoje uslovi koji oteavaju društveno priznavanje pisaca, a i oniperiodi koji oteavaju zaborav, tj. olakšavaju društveno priznavanje pisaca.6vezi sa društvenim priznavanjem pisaca ponekad se vrše naknadni istorijskipregledi s namjerom da se prekontroliše ranija produkcija i da se ponovoocjene oni koji su moda neopravdano izostavljeni. 2akve naknadneretrospekcije obavljaju pisci, kritičari, društvo . Desto nova publika tumači

stvaralaštvo raniji% pisaca iz svoje perspektive, nalaze"i u njima novevrijednosti, koje ranija publika, sastavljena od savremenika tog pisca, nijezapaala. Ovu pojavu 9skarpi naziva stvaralačkom izdajom. -Sociologija drame i pozorišta za osnovu ima društvo i društveni ivot.1e$utim, društveni ivot "e, na jednoj strani, sluiti kao podsticaj zapozorišno stvaralaštvo, a na drugoj strani postaje i posljedica pozorišnogizmišljanja i stvaralaštva. !rema tome, odnos društva i pozorišta nije odnosistovjetnosti, nego odnos dopunjavanja.



1)'. 6uzika i fl! 5 društvena uslovljenost.-1uzika je oduvijek igrala veoma vanu ulogu u društvu. 1uzika često krozsvoje stilove ili podstilove karakteriše odre$ene subkulturne grupe, posebnomlade. 1ladi preko muzike iskazuju svoj bunt. >azvoj muzike poslije IIsvjetskog rata usko je povezan sa razvojem društva.- &ilm se kao umjetnost razvio na onom stepenu društvenog razvitka kada je

snanije razvijena vizuelna te%nika. Socijalni karakter #lma ogleda se i učinjenici da je to umjetnost zasnovana na principima kolektivnogstvaralaštva i iziskuje umjetničku komplementarnost 7prisutno je višerazličiti% tipva umjetnosti8. ?a #lmskog kreatora bitne su aktulena, budu"a izamišljena publika. !očev od 4L. pa nadalje, #lm se sve više uslonjava.Eok su ranije postojali čisti #lmski rodovi, sada se ti rodovi miješaju, da bi sezadovoljila raznosvrna publika.

11). Objasni poj!ove !ultikulturaliza! i interkulturaliza!.-1ultikulturalizam je etičko mišljenje ili oblik političkog upravljanja koji u prviplan stavlja miroljubivu koegzistenciju i toleranicju izme$u različiti%kulturni%, religijski% i nacionalni% zajednica. Osnovni cilj multikulturalni%zamisli je širenje tolerancije, dijaloga i uvaavanja izme$u različiti% kultura.Sociološki posmatrano, multikulturalizam je najnii stepen veza izmešuetniciteta koji, ne smetaju"i jedni drugima, ive na istoj teritoriji.-Interkulturalizam predstavlja kulturnu politiku čiju suštinu čini uzajamnost,ravnopravna i punopravna razmjena. Ona podrazumijeva suodnos izme$udvije ili više kultura, nji%ovo me$usobno dopunjavanje, oboga"ivanje ipovezivanje. Sve to, naravno, ne znači i gubljenje vlastitog kulturnogidentiteta, ve" uključuje poštovanje različitosti i vrijednosti svake odzasebni% kultura.

111. Objasni rodnu ravnopravnost.->odna ravnopravnost 7tako$e ravnopravnost polova ili jednakost polova8 jenačelo socijalne #lozo#je koje pretpostavlja da jednom društvu, zajednici ili

organizaciji postoje jednake mogu"nosti za ene, muškarce i osobedrugačiji% rodni% identiteta da doprinesu kulturnom, političkom,ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogu"nosti dauivaju sve koristi i dobrobiti od napretka jedne zajednice.-2radicionalna kultura zasnovana je na njegovanju i odravanju rodni%razlika u sistemu obrazovanja, rada, raspolaganja svojinom, izboromseksualni% i bračni% partnera, vaspitanju djece. Savremenademokratizovana kultura prua jednake šanse za sve, ali obrasci mišljenja,



djelovanja, ponašanja ostaju prisutni iz tradicionalne kulture veoma čestokao stereotipi i predrasude.

sociologija i sociologija kulture

Documents