ORIGINALNOST U UMJETNOSTI (V. ŽMEGAČ)

SREDNJI VIJEK

• originalnost, samobitnost, izvornost - nemaju mjesta

• doba uzora i naslijeđenih autoriteta, legitimacija tradicijom

• kanjiževnost - iskaz tradicionalizma

• pisci ponekad izmišljaju uzore

• i u znanosti je presudno podvrgavanje autoritetima (ne cijeni se istina proizašla iz neposrednog iskustva)

PREOKRET: 17. /18. STOLJEĆE

• proces započinje u renesansi

• 17.i 18. st. - utemeljenje kulturnog modernizma

• prije umjetničke, razvija se znanstvena autonomija

• znanstvenici empiristi i racionalisti (Bacon, Galilei, Leibniz, Newton) - vjera u snagu razuma i osobnog promatranja pojava

• autonomija - uporište intelektualnog razvoja i znanosti

ZAŠTO JE PROCES SPORIJI U UMJETNOSTI?

• komunikacijske okolnosti: znanost je individualna djelatnost, dok je umjetnost vezna uz javnost i širu publiku

• “Umjetnost je bila oblik posebne komunikacije i svi sudionici su to morali znati.”

USPOREDBA KULTURA

• načelo originalnosti (i s njim povezan zahtjev za inovacijama) je europski princip!

• u druge dijelove svijeta prenosi se iz Europe

• do 18. stoljeća - umjetničko stvaralaštvo u Europi je društveno funkcionalizirano

• od 18. stoljeća - umjetnik se oslobađa od konvencija i pravila koji ga izričito obvezuju

RAZLIKA

• crkveni i dvorski naručitelji gube utjecaj na estetski izraz

• književnost se okreće čitateljskoj publici

• glazba se okreće koncertnoj javnosti i neovisnim opernim kućama

• likovna umjetnost se udaljava od institucija i približava pojedincima i javnim izložbama

• umjetnička emancipacija: izložbe i javni koncerti

RAZLIKA

• renesansa: dopuštena je psihološka ali ne i stilska ekscentričnost

• romantizam: prijenos Rousseauova načela (ljudi su nezamjenjivi pojedinci) na umjetnost

• “Stvaralac je ličnost koja želi biti slobodna, autonomna, iskazujući svoje poglede i svoje osjećaje”

18. STOLJEĆE

• oslobađanje od norme (književnost: klasicizam je nametao stroga ograničenja u izboru riječi)

• i na području estetike događa se sukob konzervativnog i liberalnog principa (K- svijest o tradiciji; L- individualistička težnja)

• tradiciji se suprotstavlja osobno iskustvo i osobni talent (“genij”)

• subjektivnost nasuprot naslijeđenih normi

SUBJEKTIVNOST

• spontanost nasuprot konvenciji

• umjetničko djelo izazvala je “estetska iskra”

• Paul Valery: prvi stih daju nam bogovi, a ostale moramo naći sami.

• umjetnička osobnost izražava se razlikom od drugih umjetničkih tvorevina (suvremenih ili starih)

• povijest estetskog izraza od tada je u znaku inovacije

• sredstva inovacije: izvornost, spontanost, osobnost

• “Od razdoblja romantizma do danas posve je nezamislivo da se umjetnik trudi uvjeriti publiku u neoriginalnost svog djela, s obrazloženjem da je vjeran čuvar tradicije.”

NOVI TEMELJI ESTETIKE (GOETHE)

• Egalitarizam u izboru motiva - neograničeno osvajanje životne zbilje od strane umjetnosti posljedica je individualne slobode

• “O umjetničkom značenju neke tvorevine ne odlučuju lijepi ili potresni motivi, nego samo stvaralačka snaga kojom umjetnik pristupa životnom iskustvu.”

• ruše se konvencije o čemu se smije ili ne smije govoriti u umjetničkim djelima (sudske tužbe današnjih autora govore da su neka društva ostala iza standarda tog doba)

KANTOV DOPRINOS

• do 18. stoljeća umjetnost nije priznata kao autonomna djelatnost koja govori o čovjekovoj prirodi - ljepota nije neovisna o funkciji koje ima slika, glazba…

• nasuprot ideji o funkcionalnoj podložnosti umjetničkog djela, Kant smatra da umjetnosti treba priznati autonoman položaj među drugim djelatnostima

• ESTETSKE TVOREVINE NOSE SVOJU VRIJEDNOST U SEBI

• prosuda djela ne može se izvoditi iz njegove uporabe koja je izvan umjetnosti

• UMJETNOST JE SAMOSVRHA

• STVARAOC JE NEOVISAN

• IDEJA O GENIJU: “Genij je talent (prirođeni dar) koji umjetnosti pripisuje pravila.”

• Od 2. polovice 18. st. u Europi prevladava načelo umjetničke slobode, težnja za originalnošću i intuicijom.

PROMJENE I PROTUSLOVLJA

• Inflacija pojma “genij” dovode do porasta kriterija za njegovu uporabu, da bi posve iščezao iz kritike

• u 19. stoljeću naturalisti zanemaruju originalnost i teže objektivnosti (približavanje znanstvenom pogledu)

• Primjer: E. Zola priprema se za pisanje romana istraživanjem i prikupljanjem građe.

• Inovacija se očekuje u izboru dotad neobrađenih tema.

• U 20. stoljeću romantičarski genij odgovara “inovatoru”: umjetnost izaziva, zbunjuje, potiče, otkriva nam nove mogućunosti interpretacije svijeta

POČETAK 20. STOLJEĆA: PROVOKACIJA

• Komunikativna prepoznatljivost (normativnost srednjeg vijeka) vs. potpuna nekomunikativnost (estetski izraz uperen je protiv očekivanja čitatelja i navika šire javnosti)

• “Publika ne dobiva ono što se uklapa u njezinu predodžbu o umjetnosti, nego se mora suočiti s onim što odgovara autorskoj težnji za provokativnim osobnim pečatom, pa i po cijenu da djela pređu granicu komunikativnosti.”

NOVI MEDIJI, NOVE MOGUĆNOSTI

• Futuristi prvi otkrivaju komunikativne mogućnosti novih medija - naglašena uloga motivima iz svijeta tehnike: strojevi, telegrafija, novine…

• Težnja za spajanjem umjetnosti i novih tehnokratskih principa

• dadaistička anarhija

DISKONTINUITET

• izazvan političkim diktaturama (nacistička i komunistička) koje su oko sredine 20. stoljeća vladale ne samo u državnoj upravi nego i u umjetničkim društvima i organizacijama

• umjetnička osebujnost je prijetnja kolektivističkom tijelu

VEĆ VIĐENO, VEĆ SLUŠANO, VEĆ ČITANO…

• postmoderno stanje neki kritičari definiraju kao stanje inovacijske iscrpljenosti

• originalnost kroz dosad nepoznate KOMBINACIJE

• umjetnička inovacija na KONSTRUKCIJSKIM NAČELIMA, a ne na predmetima

DVIJE ORIGINALNOSTI

• 1. osebujni, originalni umjetnik je stvaraoc koji prvi istražuje nepoznata područja umjetnosti (prije Kandinskoga nije bilo apstraktnog slikarstva)

• 2. autor uspjeva dokazati svoju osobnost iako se služi već poznatim/potvrđenim izrazom

PREPORUČENA LITERATURA:

• Viktor Žmegač: europa x 10, Profil, 2014.