sociologija kulture

Download sociologija kulture

Post on 12-Jan-2016

41 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

sociology of culture

TRANSCRIPT

  • 1

    SOCIOLOGIJA KULTURE

    Petra Kolarec

    Petra Korpar

  • 2

    1. PREDAVNJE

    FIZIKI SLOJ

    Pretpostavka: kulturu nije mogue odvojiti od fizike realnosti

    FIZIKA REALNOST: podruje oblikovanja

    ARHITEKTURA: jedna od procedura u zoni fizikog svijeta kroz koju se oblikuje kulturna realnost

    Kultura se nastoji uspostaviti kao gospodar fizike realnosti

    - multikulturalnost svatko ima svoju tendenciju oblikovanja (vie kultura, moe izazivati konflikt, rizik)

    1. kulturni spomenici

    2. predloci okolia (zatieni krajolik, kulturni pejza)

    3. graenje (objekti: kue, nastambe, graevine)

    4. strojevi (naprave i tehnika)

    5. predmeti za svakodnevnu uporabu

    6. tijelo

    Kako nastaje FIZIKA REALNOST?

    nastaje u procesima odvojenim od drutva

    rezultat ovisan o prirodnoj volji (raanje, razmnoavanje)

    prva je veza TIJELO koje jest fizika realnost ali se oblikuje u odnosu na kulturnu strukturu

    prvo podruje intervencije kulturne strukture u fiziki sloj jest TIJELO!

    u sociokulturnoj perspektivi tijelo nije svodljivo samo na biologijske temelje

    kulturna intervencija kod oblikovanja tijela usmjerava ga razliito ovisno o kulturnim normama

    KULTURNO POELJNI LIK TIJELA

    arhajska drutva: muko ratniko i ensko za raanje (SNAGA PLODNOST)

    dananje vrijeme: na djelu je unificirajui predloak koji se temelji na univerzalnoj slobodi kao kulturnoj vrijednosti

    SPOSOBNOST ZA KRETANJE (onaj tko se moe kretati je SLOBODAN, nije zarobljen)

    1. tijelo planiramo prema odreenim TRINIM normama (tj. stvara odreene dobiti u komunikaciji)

    - takvim intervencijama mogu se stvoriti mnogi rizici

    2. odijevanje se pojavljuje kao posljedica kulturne strukture i izravno intervenira na tijelo

    (propisivanje odjee: odjea odreena drutvenom hijerarhijom i normama)

    - od 18. st. pojavljuje se MODA pojedinac autonomno odabire nain odijevanja, mada i tu djeluju manje vidljive kulturne norme

  • 3

    PREDMETI SVAKODNEVNE UPORABE

    kulturna struktura intervenira u svakodnevicu

    svrha proizlazi iz naina ivota

    Primjer: KULTURA KUHANJA (dugo kuhanje, razliiti dodatci, brza priprema hrane se povoljno vrednuje jer se lake mehanizira i standardizira)

    Primjer. ODRAVANJE ISTOE (veza s temeljnom kulturnom idejom istoe = ne biti grean, imati istu savjest, odravanje istoe oblikuje se kao nain ivota)

    GRAENJE

    rezultat ljudske intervencije u fiziku strukturu

    ne dogaa se samo zbog praktinih potreba, ve je to proces koji ukljuuje razne tvorevine te predstavlja zajednicu na simbolikoj razini

    neodvojiv od djelovanja kulturne strukture (kulturno se normira jo izravnije nego tijelo)

    predloci graenja se smjenjuju, ali ne samo kao posljedica tehnikih mogunosti ve sukladno promjenama kulturnih ideja

    graenjem se oblikuje nova fizika realnost koja se drutveno afirmira

    KULTURNI SPOMENICI

    fizike tvorevine od posebne vanosti za odreenu kulturu

    SAMOSVRHE (ne upotrebljavaju se za nita drugo)

    veina takvih intervencija definira se kao FIZIKA KULTURNA BATINA (postaje predmetom zatite)

    STROJEVI

    otisci kulturne strukture

    kroz povijest su prekoraivali granice kulture

    drutvena ekspanzija je bolja tamo gdje se vie vrednuje autonomija pojedinca (lake se oslobaaju ideje)

    KULTURNI PEJSAI

    tretira se kao vanjsko, fiziko podruje kulturne strukture

    3 kategorije zatite velikih kulturnih cjelina:

    1. nacionalni park

    2. park prirode

    3. kulturno zatieno podruje

  • 4

    1. PREDAVNJE

    KI

    to je ki u kulturnoj produkciji?

    unutar kulturne produkcije primjeujemo odreene normativne ljestvice koje nam govore to je dobro/izvrsno, a to nije dobro tj., to je za odbaciti

    rasprava o kiu: definiranje onih proizvoda koji su kulturno smee

    U kulturnoj industriji (masovna kultura) zapravo i nema rasprave o kiu

    Proizvodi narodne kulture i masovne kulture iz perspektive elitne kulture kvalificiraju se esto kao ki dakle, definicija ne pogaa samo nain na koji je neto napravljeno ve i sektor iz kojeg neto izlazi

    Ki kao pojam oblikovala je i utemeljila kola kritikog miljenja koja je pomogla vrednovanju moderne umjetnosti smjetene u elitnu kulturu

    Ipak, kako su se ova tri sektora sve vie diferencirala, otpadala je optuba da je ki sve to nije nastalo u elitnoj kulturi

    Pitanje (i) danas glasi: Kako proizvod pred sobom razumjeti je li on ki ili ne?

    Ki (rije dolazi iz njemakog jezika i izvorno znai sklepati).

    Dakle, na prvoj razini ki se moe razumjeti kao ono to je sklepano, tj. ono to nije napravljeno po pravilima zanata.

    Ki (u rjenicima)

    djelo s umjetnikim pretenzijama, a bez umjetnike vrijednosti

    neukusni nadriumjetniki proizvod

    und

    Ki se moe definirati po ciljevima djelovanja:

    cilja izazvati dopadljivost bez kritike prosudbe

    cilja upravljati naklonou publike (tzv. socijalni inenjering ili sposobnost upravljanja naklonou, stavovima.)

    cilja oblikovati izvanjski efekt proizvoda reducirajui njegovu ulogu kulturnog proizvoda na ulogu sredstva grubo ga pragmatizira, gube se elementi samosvrhe

  • 5

    OPA OBILJEJA KIA

    1. sklepane tvorevine (nevjeto napravljene)

    2. razmetljivost, kienost (poradi ostvarenja cilja: upravljanja dojmovima) - premda razmetljivost i kienost same po sebi nisu ki obiljeje (klasicizam, manirizam) ki tvorevine su im sklonije

    3. naglaavanje idilinosti ili nekonfliktnosti (ugodna stanja, sretni zavretcitakoer samo po sebi ne mora znaiti ki, no po pravilu su ei u ki tvorevinama)

    4. konzervativnost u izboru kulturnih predloaka (sklonost koritenju ve afirmiranih kulturnih

    predloaka uporaba gotovih kulturnih predloaka iz prethodnih razdoblja, najee zbog

    lake socijalne prihvatljivosti. takoer samo po sebi ne mora znaiti ki (manirizam), no po

    pravilu su ei u ki tvorevinama)

    5. predvidljivost rjeenja (naglaavanje poznatih oekivanja takoer samo po sebi ne mora

    znaiti ki, no po pravilu su ei u ki tvorevinama)

    6. gomilanje dosjetaka (horizontalna uzbudljivost. takoer samo po sebi ne mora znaiti ki,

    no po pravilu su ei u ki tvorevinama)

    Iz ovoga proizlazi opi cilj ki djelovanja: proizvodnja socijalnog efekta zavodljivosti bez

    obzira na uinke/posljedice koje to izazivlje u svijetu ivota

    P. Sloterdijk:

    ciniko ponaanje: eli na ivotni integritet podrediti vanjskom uinku bez obzira na ivotne

    tete koje e takvo djelovanje proizvesti

    ki ne moemo neposredno odrediti s obzirom na opa obiljeja jer se toke 2-6 nalaze u

    kulturnoj proizvodnji kao standardne procedure

    ki je odrediv po svojim ciljevima, naime rije je o vrijednosnom poremeaju u ciljevima

    Camp svjesna estetizacija kia

    Vera Horvat Pintari u knjizi Od kia do vjenosti definira ki u skladu s naelom oduzimanja,

    dodavanja i naglaavanja tako da se u nekom predmetu ili pojavi poveava neto to je

    banalno, plitko i sladunjavo. Ako se, pak, kiistika svojstva pojaavaju, ako se ki predmet

    upotrijebi kao graa za stvaranje neega to nadilazi sladunjavost, a plitkost se pritom

    preokree u znaenju, nastaje eksperimentalni ki ili camp. Bitna odredba campa, kae Susan

    Sontag, jest ljubav za neprirodno, umjetno, pretjerano. Camp je neka vrst esteticizma, nain

    vienja svijeta kao estetskog fenomena, ali ne putem ljepote nego putem stupnja vjetakog

    ili stilizacije. (Zarez, S. Kali)

  • 6

    2. PREDAVNJE

    Pojam kulture

    Znaenje rijei: etimoloki, u najirem smislu znai OBRADA ili UZGOJ.

    Renesansni je proizvod, a od renesanse nadalje s tom rijeju izravno se vee i odreenje da

    je to OVJEKOVA aktivnost dakle: ne bilo kakva obrada ve ona koju organizira i usmjerava

    OVJEK

    S obzirom na predmete obrade razlikujemo nekoliko osnovnih tipova kulture.

    Kultura je proces oblikovanja/preraivanja na vie razina (I-VI):

    Obrada i uzgoj u ivom svijetu

    Kultura se pojavljuje kao ovjekova intervencija u ivom svijetu (pri emu ivo ostaje ivo) u

    rasponu od vrlo jednostavnih intervencija do sloenih genetikih postupaka.

    Obrada/uzgoj ovjeka

    Kroz sustav favoriziranja navika ili umijea utjee se na selekcioniranje nekih obiljeja kod

    ovjeka

    Skup postupaka koji imaju za cilj stvarati odreeni poeljan tip obiljeja kod ovjeka (ili

    skupine) a uklanjati/umanjivati nepoeljna obiljeja (neki teoretiari su zvali CIVILIZIRANJEM)

    Posljedino, uvode se i pridjevi civiliziran/neciviliziran za nain govora, nain jela, higijenske

    navike i sl.

    Na kraju takve prerade ovjeka procjenjujemo drutvenu prihvatljivost.

    Kultura kao oblikovanje predmeta/dobara

    U tehnikom smislu = proizvodnja stvari

    Nain na koji se predmeti prerauju/oblikuju do poeljnog stanja ovisi o ukupnom kulturnom

    okviru u tom smislu govorimo da predmete kultiviramo.

    Ukoliko su drutva bolje organizirana ambicija oblikovanja/prerade se s pojedinanih

    predmeta premjeta na okoli, pa tako nastala posebna ekologijska situacija koju nazivamo

    URBANOM.

    od kuedo kulturnog pejzaa

    Primjer: gradska/urbana ulica, gradska/urbana kua, opremljenost.

    Grad poiva na primjeni i uporabi materijala kojih nema u prirodi (plastika, staklo) pa je tu

    rije o jednoj vrsti neprirodnog okolia a cijeli ekologijski sklop je predmetom intervencije.

    Od razdoblja industrijalizacije mnogi teoretiari govore o KULUTRNOM PEJZAU mislei da

    cijeli regionalni teritorij (a ne samo grad) tre