Dejstva ugovora1. Dejstvo ugovora

Nakon zakljuenja, ugovor poinje da proizvodi pravna dejstva koja se sastoje u nastanku prava i obaveza za ugovorne strane. Ugovor postaje zakon za stranke. Pravilo je da ugovor proizvodi pravna dejstva samo u odnosu na lica koja su ga zakljuila. To proizilazi iz injenice da je ugovor izvor obligacija i da se njime stvara obligacioni odnos koji je relativnog karaktera tj. Koji dejluje inter partes i koji se ne tie odreenih lica. Ugovor se zakljuuje na osnovu saglasnoti volja ugovorenih srana koje ga formouliu i oblikuju prema svoj potreba i interesima i za sva trea lica ugovor je res inter alios acta. Ovo pravilo se primjenjuje na ugovore zakljuene intutitu presonae bez izuzezaka. U svim ostalim sluajevima dejstva ugvora se prostiru i na univerzalne sukcesore ugovornih strana. Dakle ugovor proizvodi pravna dejstva u odnosu na ugovorne strane i njihove univerzalne sukcesore, a za sve ostale ugovor je tui posao koji im ne moe ni tetiti ni koristiti.

2. Dejstvo ugovora meu ugovornicama

Ugovor kao zakon vai za njegove strane, lica koja u njemu uestvuju. Za ostala, trea lica, ugovor ne proizvodi ni prava ni obaveze, on je za njih tui posao, koji im ne moe ni koditi ni koristiti. Valja imati na umu da se pojmom tree lice u odnosu na ugovor ne obuhvataju sva ona lica koja nijesu neposredno uestvovala u njegovom zakljuenju, jer i ona mogu imati svojstvo ugovorne strane. Takva su na primjer lica koja ugovor sklapaju preko svojih zastuonika, koji istupaju u njihove ime i za njihov raun. Ona nijesu trea lica jer je ugovor njihov, ne tui. Prema tome, treim licima u odnosu na ugovor smatraju se samon ona lica koja u njegovom zakljuenju nijesu uestvovala ni neposredno ni posredno. No, dejstvo ugovora ne mimoilazi ni sve njih. Treim licima ne mogu se smatrati nasljednici strana ugovornica. Oni nijesu trea lica u pravnom smilsu zato tona njih prelazi zaostavtina ostavioca takva kakva je, pa i prava i obaveze iz ugovora koji je zakljuio ostavilac. Samo u dva sluaja ugvor nee proizvoditi dejstvo prema nasljednicima: 1) Ako su se ugornice tako sprozumjele2) Ako je ugovor zakljuen s obzirom na lina svojstvaIpak, potraivanja i dugovi iz takvih ugovora koji su dospjeli jo za vrijeme ivota ostavioca prelaze na nasljednika.3. Dejstvo ugovora prema treima

Pravilo da ugovor djeluje samo meu ugovornicama, mada one mogu htjeti da ugovor proizvodi dejstvo i prema treim, pa zato ugovore da dunik dugovanu inidbu izvri nekom treem. Na taj nain i tree lice biva pozvano da uestvuje u izvrenju ugovora.Uee treeg nije uvijek isto i ono moe imati dvojaki karakter:1) Ono je samo ovlaeno da primi inidbu od dunika, ali nema pravo da zahtjeva i njeno izvrenje2) Ono stie vlastito pravo da potrauje inidbu, a kolika su i kakva njegova prava zavisi od volje ugovrnica Ako tree lice uestvuje u izvrenju ugovra bez prava da sam zahtjeva inidbu od unika rije je o ugovoru o ispunjenju treem licu ili o nepravom ugovoru u korist treeg. U sluaju nejasnoe vai pretpostavka u prilog ovog ugovora a na tetu pravog ugvora u korist treeg. Tree lice moe uestvovati u svom interesu ili u interesu povjerioca.Treba podvui da ugovor o ispunjenju treem licu, po svojim pravnim karakteristikama, ne predstavlja posebnu vrstu ugovora. On je obian obligacioni ugovor kod kojeg samo dunik svoju obavezu svoju obavezu ne treba da izvri povjeriocu nego odreenom licu koje povjerliac ugovorm ovlauje da inidbu primi, ukoliko mu ona bude ponuena.

Ugovor u korist treeg4. Pojam ugovora u korit treeg

Tree lice moe uestvovati u ispunjenju ugovora sa vlastitim trabenim pravom prema duniku. Ono se pri tom ne pojavljuje ni kao zastupnik ni kao pravni sledbenik povjerioca. Taj pravni status odreuju ugovrnice zakljuujui pravi ugovor u korist treeg. Tipini su primjeri ugovor o osiguranju ivota i poklon sa nalogom. Ugovorom u korist treeg lica jedna ugovorna strana se obavezuje drugoj da odreenu inidbu izvri nekom treem, s tim to se se treii ovlauje da od dunika samostalno i neposredno zahtjeva ispunjenje ugovora u svoju korist. Kod ovog ugovora razlikuju se tri lica: Ono koje obeava da e uiniti neto treem PROMITENT: ono kome se takvo obeanje daje a koje se naziva STIPULANT ili PROMISOAR; lice u iju korist prva dva neto ugovaraju, a koje se zove KORISNIK ili BENEFICIJAR.Prva dva lica su uvijek odreena dok tree moe biti i odredljivo. Trei stie pravo povjerioca iz ugovora u ijem zakljuenju ne uestvuje ni posredni ni neposredno. Za nastank toga prava nije potrebna ni njegova volja ni njegovo znanje, pa ni njegova poslovna sposobnost. Tree lice moe i da ne prihvati pravo koje mu se nudi, moe da ga odbije, a ako to uni smatra se da ga nikad nije ni steklo. S druge strane, izjavi li da ga prihvata, stipulant ne moe vie, bez njegove saglasnosti, ni opozvati ni izmjeniti korist koja ja za njega ugovorena. Posle toga, opozivanje e biti nemogue samo akoje je tako utvreno ugovorom. Meutim ovo ogranienje ne vai za ugovore kojima se promitent obavee da e uiniti neto u korist treeg tek posle smrti stipulantove. Takvu korist stipulant moe opozvati u svako vrijeme.

5. Dejstvo ugovora u korist treegOdnos promitenta i korisnikaU ovom odnosu promitent ima poloaj dunika, a korisnik povjerioca. Korisnik je ovlaen da od promitenta neposredno zahtjeva ono to je ugovorom za njega odreeno. Njegovo je pravo potraivanja izvornom . Meutim pravo korisnika da trai ispunjenje inidbe od promitenta, i pored toga to je izvorno, zasniva se na ugovor u korist treeg. Stoga njegova sudina zavisi od ugovora. Potraivanju korisnika promitent moe da suprostavi sve prigovore koji proistiu iz samog ugovora a koje ima i prema stipulantu. Tu npr spadaju prigovor nevanosti ugovora, prigovor neispunjenog ugovora, prigovor neurednog ugovora. Dok prigovorie line prirode, koji ne proizilaze iz ugovora ali koje ima prema stipulantu npr kompenzacija, nesposobnost. Ne moe isticati i prema korisniku. Drugo je ako promitent takve prigovore ima i naspram korisnika lino.Ipak, korisnik raspolae samo pravom potraivanja od promitenta, on nije u poloaj druge ugovorne strane. Njegova prava nijesu potpuno istvojetna sa pravima povjerioca koji ima status ugovornika, nego su donekle manja od njih.

Odnos promitenta i stipulanta

Ovaj odnos moe imati razliitu sadrinu, to zavisi od vrste ugovora. Svaki tip ugovora moe se zakljuiti u korist treeg lica, pa zato i ovaj odnos moe imati izgled odnosa kupca i prodavca, zakupodavca i zakupca, poslenika i naruioca. Osiguravaoca i osiguranika, poklonodavca i poklonoprimca. Ako je rije o sinalagamitnom ugovoru, stipulant i promitent imaju uzajamna prava i obaveze, s tim to je promitent duan da svoju obavezu izvri neposredno treem licu a ne stipulantu. Ali i stipulant je povjerilac prema promitentu. On takoe moe od njega zahtjevati da izvri dugovanu inidbu, samo to je ne moe traiti za sebe ve za korisnika. To je bitan uslov koji vezuju i jednu i drugu stranu.Moe se desiti da beneficijar odbije da korist koja nje njemu namijenjena ili da je stipulant opozove. U tom slulaju iskrsava pitanje: moe li stipulant traiti da promitent uini njemu ono to to je trebalo da uini korisniku. Naelno, korist treba da pripadne stipulantu bilo da je beneficijar odbije bilo da bude opozvana. Drugaije jedino moe proizii iz ugovora ili prirode posla.

Odnos stipulanta i korisnika Priroda ovog odnosa zavisi od cilja koji ugovoru u korist treeg postavlja stipulant. Dajui inicijativu za taj ugovor, on je podstaknut odreenim svojim interesom kao motivom. Stipulantov odnos sa korisnikom objanjava pravno zbog ega on inidbu dunikovu ne eli za sebe ve za korisnika. Najee je stipulant korisnikov dunik po nekom osnovu, pa eli da mu na taj nain isplati dug ili dade neto na zajam. No, moe biti rukovoen eljom da mu posredno uini poklon. Samo je po sebi razumljivo da e motivi stipulanta uticati na njegov odnos prema korisniku u mjeri du kojoj se motivima vodi uope rauna kod pravnih poslova. Motivi stipulantovi ne tiu se pormitenta i ne daju mu pravo da uksrati dugovanu inidbu pozivajui se na njih. Ugovor u korist treeg ostaje u vanosti za promitenta bez obzira na pobude koje ima stipulant u odnosu na korisnika.

6. Ugovor o obeanju inidbe treeg lica

Ugovor o obeanju inidbe treeg lica obavezuje onoga ko je tu inidbu obeao. Na pitanje ta ini predmet ovog ugovora odgovor daju francusko i vajcersko pravo, po kojima obealac jemi za obeanu inidbu treeg. Ako ona izostane, duan je da drugoj strani naknadi pretrpljenu tetu. Razumije se, obealac ne odgovara ako je obeao drugome da e se jedino zauzeti kod treeg da se ovaj obavee da neto uini ili propusti.Po drugom shavatanju koje je prihvaeno u austrijskom pravu, ugovor o obeanju inidbe treeg ima slabije dejstvo. On stvara za obeaoca jedino obavezu da se zauzme kod treeg da izvri obeanu inidbu, ali ne i obavezu obeteenja saugovornika ako zauzimanje ostane bes uspjeha. Ni ovo stanovite ne iskljluuje mogunost da obealac jemi za uspjeh svoga obeanja, ali se takvo jemenje mora izriito ugovoriti. U protivnom, djestvo ugovora o obeanju inidbe treeg lica iscrpljuje se u obavezi zauzimanja, ije neispunjenje moe, takoe, povui samo odgovornost u obliku naknade tete. Ali ako se u ugovornici eljeli da ugovorom obaveu samo treeg, tada on ostaje bez ikakvog pravnog dejstva.

7. Posebna dejstva teretnih ugovora

Svaka strana obeava inidbu drugoj samo zato to od nje oekuje protivinidbu. Budui da e obe meusobno