newsletter - visoka predstavnica eu catherine ashton

U ovom broju:

Catherine Ashton, visoka predstavnica EU za vanjskui sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije,posjetila je Bosnu i Hercegovinu 17. i 18. februara, gdjese sastala sa političkim liderima i predstavnicima civilnogdruštva, kao i sa predstavnicima EU misija u Bosni iHercegovini.

Po dolasku u Sarajevo, odakle je započela njena posjetaZapadnom Balkanu, koja je uključivala Srbiju i Kosovo,gospođa Ashton je poručila da BiH ima veliku priliku dau 2010. godini napreduje na putu ka Evropskoj uniji. „Vićete u oktobru izabrati nove vlade koje će voditi zemlju unaredne četiri godine. Ovo će biti presudno razdoblje zavašu zemlju“, naglasila je.

(Nastavak na sljedećoj strani)

Visoka predstavnica EUCatherine Ashton

posjetila BiHBiH ima veliku priliku da u 2010. godininapreduje na putu ka Evropskoj uniji,

istakla je Ashton tokom posjete Sarajevu

“Paketsolidarnosti” uvrijednosti od 39miliona euraza BiH

OtvorenImigracionicentar zaprijem ilegalnihmigranata

ŠpanskopredsjedavanjeEvropskomunijom

Lisabonskisporazumstupio nasnagu

Jačanjecivilnogdijalogau BiH

2010.EU NEWSLETTER strana 2 Br. 5

Ambasador DimitrisKourkoulas, šefDelegacije Evropske

unije u BiH, i DraganVrankić, zamjenik predsje-davajućeg Vijeća ministaraBiH i ministar finansija i tre-zora, potpisali su 1. decembra2009. godine u Sarajevu Spo-razum o finansiranju izmeđuBosne i Hercegovine iEvropske unije za 2009.godinu u okviru Instrumentaza pretpristupnu pomoć(IPA) u vrijednosti od 39miliona eura.

“Grant EU vrijedan 39miliona eura će podržatirazvoj malih i srednjih pre-duzeća u BiH i doprinijetiznačajnim ulaganjima u infra-strukturu u oblastitransporta, zaštite životnesredine i energije. Sredstva ćetakođer biti dodijeljena i

Agenciji za osiguranje de-pozita BiH kako bi seomogućilo podizanje limitaza osiguranje depozita sa10.000 eura na 25.000 eura isprječavanje odliva depozitau slučaju finansijske krize”,izjavio je ambasador Kourku-las nakon potpisivanja Spo-razuma

Ministar Vrankić je dodaoda BiH uskoro očekuje odDelegacije EU i finansijskisporazum za drugi dio pro-grama IPA 2009., koji seodnosi na pomoć instituci-jama državne uprave u iznosuod 41,5 miliona eura. BiH ćei u 2010. godini raspolagatiiznosom od 51 milion eurakoji će u vidu bespovratnihsredstava biti osigurani izprograma IPA, ponovo uvidu paketa za suzbijanjeposljedica ekonomske krize.

“Paket solidarnosti” u vrijednosti od 39 miliona eura za BiH

Dimitris Kourkoulas i Dragan Vrankić

Ova podrška je dio Evropskog plana za ekonomskioporavak BiH i prevazilaženje ekonomske krize

Nakon susreta s predsje-davajućim Vijeća ministaraBiH Nikolom Špirićem,gospođa Ashton je no-vinarima kazala da je u Sara-jevo došla sa tri jednostavne ijasne poruke: „Ovo je jednazemlja s različitim zajedni-cama, budućnost ove sjajnezemlje je u Evropskoj uniji, aEU je spremna pomoći Bosnii Hercegovini da ostvari ovuambiciju.”

Gospođa Ashton je isko-ristila posjetu Sarajevu daprošeta gradom, razgovarasa građanima i učenicimaPrve gimnazije. Sumirajućiutiske nakon susreta saučenicima ove škole, gospođaAshton je kazala da se Bosnai Hercegovina može ponositiovim mladim i ambicioznimljudima.

Visoka predstavnica EU-aza vanjsku i sigurnosnu poli-tiku je istakla da je u BiHdošla na samom početkusvog petogodišnjeg mandataupravo da bi pokazala da suova zemlja, kao i cijeli Za-padni Balkan, važni za EU.

Uoči posjete Sarajevu,Ashton je opisala ZapadniBalkan kao „glavni prioritetspoljne politike Evropskeunije“. "Mi ostajemo posvećenievropskoj perspektivi cijelogregiona. Vrata Evrope suotvorena za cijeli region, je-dnom kada budu ispunjeniuvjeti“, navedeno je u izjavikoju je uoči ove posjete visokepredstavnice EU za vanjsku isigurnosnu politiku objavionjen ured.

U novembru prošle go-dine, godinu nakon što je uEvropskoj komisiji obavljaladužnost povjerenice zatrgovinu, Chatarine Ashtonizabrana je na ovu visokupoziciju. Gospođa Ashtonima dugogodišnje političkoiskustvo u Velikoj Britanijigdje je od 1999. godine članicabritanskog Doma lordova.Ključna razlika prema kojoj senjena dužnost razlikuje odranijeg položaja predstavnikaEvropske unije za vanjsku i

sigurnosnu politiku je u tomešto će visoka predstavnica naraspolaganju imati vlastitudiplomatsku službu. Odgo-varajući na pitanja članovavanjskopolitičkog odboraEvropskog parlamenta, nakonimenovanja krajem prošle go-dine, Ashton je kazala da naovoj dužnosti koja do sadanije postojala, namjerava datisve od sebe i dodala: „Pozi-vam vas da sarađujte sa mnomkako bih svoj posao obavilašto bolje“

Catherine Ashton u razgovoru sa učenicima Prve gimnazije

Catherine Ashton ušetnji Sarajevom

Ashton: Budućnost ove zemlje je u Evropskoj uniji


Nova zgrada Imigra-cionog centra za pri-jem ilegalnih migranata

u BiH otvorena je 23. novembra2009. godine u Istočnom Sara-jevu, kao dio šire pomoći EU upružanju podrške sektorima zamigracije i azil u BiH. “Centar ćeomogućiti efikasno i učinkovitoprocesuiranje predmeta ile-galnog boravka stranih lica uBiH i zakonski pritvor takvihkategorija stranih državljana uskladu sa međunarodnim stan-dardima, kao i standardima ipraksom Evropske unije”,kazao je ambasador DimitrisKourkoulas, šef DelegacijeEvropske unije u BiH.

Evropska unija je za ovajprojekat koji je, inače, biojedan od uvjeta iz Mape putaza liberalizaciju viznog režima,obezbijedila 1,2 miliona eura.

Dragan Mektić, direktorSlužbe za poslove sastrancima, rekao je da sadaMinistarstvo sigurnosti BiH i

Služba za poslove sastrancima „imaju sve ka-pacitete da sve strance koji nežele dobrovoljno napustitiBiH, uz pratnju našeg osoblja,upute do bilo koje destinacijeu svijetu, ali i kapacitete datakva lica smjeste do ko-načnog povratka u njihovuzemlju”.

Vršilac dužnosti ministrasigurnosti BiH Mijo Krešić jekazao da je ovaj projekat jepokazatelj ozbiljnosti s kojomje BiH prišla rješavanju pi-tanja ilegalnih migracija.

Kroz Imigracioni centardnevno prođe i po 15 ilega-lnih migranata, a do sada je unjemu ostvareno oko 5.500noćenja. Proširenjem ka-paciteta Centra stranimdržavljanima koji ilegalno bo-rave u BiH omogućit će sebolji uvjeti smještaja dodonošenja odluke o nji-hovom vraćanju u matičnezemlje.

Evropska unija je obezbi-jedila više od sedam milionaeura pomoći za jačanje ka-paciteta Ministarstva sigurnosti

BiH, njenih sektora za azil i mi-gracije, kao i Službe za poslovesa strancima Bosne i Herce-govine.

Otvoren Imigracioni centar za prijem ilegalnih migranataEvropska unija je za ovaj projekat koji je, inače, bio jedan od uvjeta izMape puta za liberalizaciju viznog režima, obezbijedila 1,2 miliona eura

Dimitris Kourkoulas

Sa ciljem stvaranjaodrživog Odjela za ene-rgetiku pri Ministarstvu

vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH (MVTEO),Evropska unija je putem pro-jekta TASED „Savjetodavnapomoć kao podrška energe-

tskom sektoru u BiH” izdvo-jila 1.4 miliona eura. Cere-monija obilježavanja završetkaovog projekta Evropske unijeodržana je 16. decembra 2009.godine u zgradi ParlamentaBiH.

„Projekat savjetodavne po-

moći Odjelu za energetiku priMinistarstvu vanjske trgovinei ekonomskih odnosa BiH -TASED pokrenut je u febru-aru 2006. godine, a realizovaoga je međunarodni konzorcijExergia S.A. Ministarstvovanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH je u okviru ovogprojekta uspostavilo odnosesa Međunarodnom energe-tskom agencijom, te učestvo-valo na međunarodnimskupovima vezanim za ene-rgetsku statistiku”, izjavio jeJohan Hesse, šef Odjela zaekonomski razvoj, trgovinu iprirodne resurse u DelegacijiEvropske unije u BiH.

On je najavio da će Evro-pska unija nastaviti sa pruža-njem podrške u procesureforme energetskog sektorau BiH, posebno u oblastienergetske efikasnosti i ko-rištenju obnovljivih izvora

energije koji predstavljajuogroman potencijal.

Jedan od ciljeva ovog pro-jekta je i jačanje kadrovskihkapaciteta u oblasti energetike.

Reuf Hadžibegić, po-moćnik ministra u Mi-nistarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH,kazao je da je u sklopu ovogprojekta troje mladih saradnikaprošlo obuku koja će imomogućiti da se uključe u radOdjeljenja za energetiku Mi-nistarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH.

Krajnji cilj projektaTASED je pružanje podrškeenergetskom odjelu u okviruMVTEO u stručnom for-mulisanju i promociji strateškepolitike u sektoru energetike.Nakon okončanja ovog pro-jekta, najavljena je novapomoć energetskom sektoru uokviru programa IPA 2007.

Završna prezentacija TASED projektaEvropska unija će nastaviti sa pružanjem podrške u procesu reforme energetskogsektora u BiH, posebno u korištenju obnovljivih izvora energije

Parlament BiH

EU pokrećeEvropsku godinu2010.: Zaustavimosiromaštvo!

Evropska komisija i španskoPredsjedništvo EU, pokrenuli suEvropsku godinu borbe protivsiromaštva i socijalne isključenosti2010. pod geslom „Zaustavimosiromaštvo!“.PredsjednikEvropske komisije José ManuelBarroso i španski premijer JoséLuis Rodríguez Zapaterosvečano su otvorili Godinu nadogađaju održanom 21.januarau Madridu. Gotovo 80 milionaEvropljana, odnosno 17% ljudiširom EU, trenutno živi nagranici siromaštva. Evropska go-dina 2010. namjerava podići svi-jest o uzrocima i posljedicamasiromaštva u Evropi, ne samomeđu ključnim igračima, kao štosu vlade i socijalni partneri, negoi u javnosti. AktivnostiGodinećevelikimdijelombitidecentralizirane,s nacionalnim programom sasta-vljenimzasvakuod29zemaljakojesudjeluju (27 EU zemalja, plusNorveška i Island). Kampanji upodizanju svijesti Evropljana, testotinama projekata koji su nadržavnoj razini vezani za različitedržavne prioritete, pridonijet ćebudžet od 17 miliona eura.

Stipendije zaZapadni Balkan -S4UB.eu

Pretraživač Scholarshipsfor-westernbalkans.eu ili S4UB.eu,baza podataka o stipendijamaza studente iz zemalja Za-padnog Balkana, obuhvataširok spektar stipendija za stu-dente Zapadnog Balkana iistraživača i pruža informacijeo finansijskoj pomoći zadiplomski, master, magistarski idoktorski studij. Baza podatakaobuhvata sedamnaest oblastistudija u trideset i tri zemlje ucijeloj Evropi (EU i EFTA ze-malja).


Vijesti iz EU

Španija je prvog januara2010. godine preuzelapredsjedavanje Evro-

pskom unijom. Tokomsljedećih šest mjeseci, njenglavni zadatak bit će da orga-nizira i upravlja radom VijećaEvropske unije u kojem suzastupljene zemlje članice.

Usvajanjem Lisabonskogsporazuma i njegovim stupa-njem na snagu početkom de-cembra prošle godine,Evropsko vijeće je dobilostalno predsjedništvo koje sepoklopilo s početkom špa-nskog predsjedanja. HermanVan Rompuy, bivši premijerBelgije, imenovan na mandatod dvije i po godine, predsje-davat će sjednicama Vijeća EU,kao i evropskim sastancima navrhu koji okupljaju svih 27 še-fova država ili vlada.

Rotirajuće predsjedništvopruža podršku trajnom pre-dsjedništvu koje je odgovornoza predstavljanje Vijeća uodnosima s trećim zemljama imeđunarodnim organizacijama,kao i drugim evropskim institu-cijama, posebno Evropskimparlamentom i Evropskomkomisijom.

Zemlja koja predsjedava Uni-jom mora nepristrasno izvršavatisvoje zadatke, te ne smije aktivnopromovirati vlastite interese iliinterese drugih zemalja. U tihnekoliko mjeseci, zemlja kojapredsjedava EU mora poduzetisve što je u njezinoj moći kakobi razriješila sve razlike kojemogu nastati između zemaljačlanica u donošenju odluka,predstavljanjem i dogovaranjemkompromisnih rješenja. Istotako, mora biti spremna i nanepredviđene situacije koje za-htijevaju brzi odgovor EU.

Prioriteti španskog predsje-dništva su konsolidiranje evro-pskog socijalnog programa, te

izlazak iz ekonomske krize.Glavni cilj je ponovno stvaranjeradnih mjesta, te ostvarenjekonkurentnije Evrope, kako je tonavedeno u Lisabonskoj strate-giji, zatim energetska sigurnostEU i borba protiv klimatskihpromjena. Dnevni red španskogPredsjedništva EU obuhvataoko 3.000 sastanaka, od kojih ćese više od 350 održati u Španiji.

U drugoj polovini godine,rotirajuće predsjedništvo preu-zima Belgija. Španija, Belgija iMađarska, koja će predsjedavatiu prvoj polovini 2011. godine,čine predsjedničku trojku, što jejedna od novina Lisabonskogugovora.

Špansko predsjedavanjeEvropskom unijom

José Luis Rodríguez Zapatero Herman Van Rompuy

Prioriteti španskog predsjedništva su konsolidiranjeevropskog socijalnog programa, te izlazak iz ekonomske krize

Madrid

Investicioni okvirza Zapadni Balkan

Evropska komisija,Evropska investicionabanka, Evropska banka zaobnovu i razvoj i Razvojnabanka Vijeća Evropepokrenuli su 9. decembra2009. godine Investicioniokvir za Zapadni Balkan(WBIF), kojim se ima za ciljobezbijediti sredstva za pri-oritetne projekte u regionu.Ispočetka će se ti projektiodnositi na infrastrukturu,ali će kasnije biti proširenina podršku malim i sred-njim preduzećima, energet-sku efikasnost i drugeinvesticione inicijative. Nasvom prvom sastanku up-ravni komitet WBIF-a od-lučio je odvojiti 26 milionaeura kao nepovratna sred-stva za 26 projekata širomregiona.

EU grant sredstva zaSud i Tužilaštvo BiH

Evropska unija je ne-davno dodijelila 3 milionaeura bespovratnih (grant)sredstava Uredu registraraOdsjeka I za ratne zločine iOdsjeka II za organizovanikriminal, privredni kriminal ikorupciju Krivičnog i apela-cionog odjeljenja Suda Bosnei Hercegovine i Posebnogodjeljenja za ratne zločine tePosebnog odjeljenja za orga-nizovani kriminal, ekonom-ski kriminal i korupcijuTužilaštva Bosne i Herce-govine.

Osnovna svrha granta jepružanje pomoći domaćimvlastima u uspostavi efikasnog,nezavisnog i učinkovitog pravo-suđa na državnom nivou za svegrađane Bosne i Hercegovine.

Ovaj grant je treći takvevrste koji je EU obezbijedilaUredu registrara za rad Sudai Tužilaštva BiH. Ukupaniznos uloženih sredstavaprelazi 8 miliona eura.


Vijesti iz EU

Nakon gotovo deseto-godišnjih napora napostizanju dogovora

o institucionalnim refo-rmama u Evropskoj uniji,prvog decembra 2009. go-dine stupio je na snaguLisabonski ugovor.

Najznačajniju promjenukoju ovaj ugovor donosi u in-stitucionalnom ustroju EUpredstavlja uvođenje funkcijestalnog predsjednika Evro-pskog vijeća i visokog pre-dstavnika za vanjske poslove isigurnosnu politiku, kojiistovremeno obavlja i dužnostjednog od potpredsjednikaEvropske komisije.

Čelnici EU-a su za stalnog

predsjednika Evropskog vi-jeća izabrali tadašnjeg belgi-jskog premijera Hermanavan Rompuya, a za visokupredstavnicu za vanjskeposlove i sigurnosnu politikuBritanku, baronicu CatherineAshton.

Novim promjenama ukidase i sistem rotirajućeg predsje-davanjaEvropskimvijećem, aEvropski parlament i na-cionalni parlamenti će imativeći uticaj u procesu donošenjaodluka u EU, posebno uoblasti pravosuđa, sigurnost iimigracija.Osim toga, Evro-pska unija će sa primjenomLisabonskog ugovora biti boljeosposobljena za borbu sa

novimizazovima u oblastienergije, klimatskih promjena iprekograničnog kriminala, iimati još snažniju ulogu nameđunarodnoj sceni.

Uvodi se i novi sistemglasanja, zasnovan na principudvostruke većine, premakojem je za odluku Vijećaministara potreban glas naj-manje 55 posto država članicakoje predstavljaju najmanje 65posto stanovništva u EU.

Lisabonski ugovor pred-viđa i stvaranje novih diplo-matskih misija EU. Od 1.januara 2010. godine, svih136 delegacija Evropskekomisije je preimenovano u„Delegacije Evropske unije“.

Lisabonski ugovorstupio na snagu

Evropski parlament, ali i nacionalni parlamenti će ubudućeimati veći uticaj u donošenja odluka u Evropskoj uniji

Novi saziv Evropskekomisije položio je zakletvu ukancelariji Evropskog sudapravde u Luksemburgu 10. feb-ruara. Prethodni dan, novisaziv EK na čijem je čelu JoseManuel Barroso a kojeg čini 26komesara dobio je podrškuEvropskog parlamenta sa 488glasova za, 137 protiv i 72 uz-držanih. Nova Komisija iz-abrana je trebala početi sa

radom 1. novembra 2009, ali jeto odloženo zbog neizvesnostioko sudbine Lisabonskog spo-razuma, a kasnije i zbog ostavkekoju je 19. januara podnijelabugarska komesarka RumianaJeleva. Jedna od promjena kojaće uslijediti sa dolaskomBarosovog drugog tima jeobaveza komesara za proširenjeEU da pokrije politike susjed-stva. Štefan Fule će dijeliti

odgovornost za odnose sajužnim i istočnim susjedima EUsa Caterine Ashton, novom p-otpredsjednicom Komisije i vi-sokom predstavnicom zaspoljne poslove i sigurnosnupolitiku. Olli Rehn, komesar zaproširenje u pretodnom sazivuKomisije, ostaje i u novomtimu, preuzimajući odgov-ornost za ekonomske i mone-tarne poslove.

Nova Evropska komisija stupila na dužnost


Osnovni cilj projekta„Jačanje kapaciteta zaprogramiranje ru-

ralnog razvoja u BiH - 3P-BHRD”, zvanično predstav-ljenog 5. novembra 2009. go-dine u Parlamentarnojskupštini BiH, je pružanje sa-vjetodavne pomoći za pro-gramiranje poljoprivrednog iruralnog razvoja. Projekat fi-nansira Evropska unija u

iznosu od jedan milion euraputem programa IPA 2007.

Statistički podaci u BiHpokazuju da više od 81%ukupne površine zemljišta,60% stanovništva i 80%općina spadaju u kategorijururalnih područja.

„Evropska unija smatra darazvoj ovog sektora pred-stavlja značajan dio sadašnje ibuduće ekonomije u BiH, teda ova zemlja ima potencijalda istinski doprinese boljemkvalitetu života u ruralnim po-dručjima u cijeloj BiH”, kazaoje Johann Hesse, šef Odjelaza ekonomski razvoj, trgovinui prirodne resurse pri Dele-gaciji Evropske unije u BiH.

Gospodin Hesse je takođeristakao da je neophodno daBiH ima jedinstven državniprogram ruralnog razvoja kojiće biti primjenjiv na cijeluzemlju, kao i definirane poli-tike u tom sektoru.

„Osim programiranja

poljoprivrednog i ruralnograzvoja i sposobnosti plaćanja,Projekat uključuje i pilot-pro-grame za razvoj lokalnih par-tnerstava. Naši konsultanti ćena terenu pomagati ljudima darazviju, registriraju i planirajuaktivnosti, tako da do kraja2010. godine uspostavimo na-jmanje tri lokalne akcionegrupe koje će biti sposobneaplicirati za dostupna sredstvaiz različitih budžeta, kao npr.iz fondova Svjetske banke ilipilot-grantova Evropske unije.Ali i Svjetska banka i Evro-pska unija žele vidjeti da po-stoje programi, a naročito daje uspostavljen sistem plaćanjau BiH”, kazao je gospodinJacek Wesierski, voditelj pro-jekta 3P- BHRD.

Realizacija ovog projektapočela je 1. decembra 2009.godine. „Prvenstveni cilj pro-jekta je izgradnja strukturekoja se mora imati da bi seuopšte imala prilika za ko-

rištenje fondova koji su nami-jenjeni poljoprivredi i rural-nom razvoju”, istakao jegospodin Dušan Nešković,pomoćnik ministra vanjske tr-govine i ekonomskih odnosaBiH.

Pomenuti projekat će rea-lizirati Konzorcij kojeg pre-dvodi NIRAS InternationalConsultants u saradnji sa Fo-ndacijom za programe pomoćipoljoprivredi (FAPA). Glavnikorisnik projekta je Min-istarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, tenjegov Sektor za poljoprivredu,prehranu, šumarstvo i ruralnirazvoj. U okviru državnogokvira za programiranje ru-ralnog razvoja, oba bh.entiteta iDistrikt Brčko će imati koristiod izgradnje vlastitih kapacitetau skladu sa smjernicama meha-nizma za podršku EU IPARD,te od stvaranja „LEADER“ ak-cionih grupa na lokalnomnivou.

Pomoć EU ruralnom razvoju u BiHProjekat 3P- BHRD finansira Evropska unija u iznosuod jedan milion eura putem programa IPA 2007

Osigurati provođenje le-gislative o sigurnostihrane u BiH putem

jačanja ljudskih resursa kako bi sepostigao visok stepen sigurnostihrane i povećanje konkuren-tnosti poljoprivrednih proizvodaiz BiH na domaćem i EU tržištu,glavni je cilj projekta Evropskeunije pod nazivom „Podrškaprovedbi BiH zakona o hrani“,koji je zvanično prezentiran 29.oktobra 2009. godine u Sarajevu.

Sredstva u iznosu od985.292 eura obezbijedila jeEvropska unija putem IPApretpristupnih fondova EU za2007. godinu, a projekat ćetrajati 24 mjeseca.

„Na putu ka približavanjuEU, BiH mora usvojiti stan-darde EU o sigurnosti hrane”,naglasila je g-đa Maria Farrar-Hockley, šefica Odjela za pravo-suđe i unutrašnje poslove,upravnu reformu i civilnodruštvo pri Delegaciji Evropskeunije u BiH.

„Evropska komisija u svomIzvještaju o napretku BiH u2009. godini je navela da zakonio kontroli hrane još uvijek nisuu potpunosti usvojeni, da jeprovedba slaba i da nije u pot-punosti u skladu sa standa-rdima EU. Nije zabilježennapredak ni u pogleduunapređenja poljoprivredno-prehrambenih pogona. BiHtreba da odredi prioritete kakobi se poboljšala konkurentnosti zaštita potrošača hrane.

Neophodno je imatisposobno i obučeno službenoosoblje koje će se baviti pro-vjerom usklađenosti sa sta-ndardima. Poljoprivrednicimoraju biti u potpunostisvjesni zahtjeva koje trebaispuniti, a potrošači morajubiti dobro obaviješteni”, reklaje g-đa Farrar-Hockley.

Kako je naglasila, BiH moraimati transparentan i sveobu-hvatan državni sistem kontrolehrane, sa jasnom raspodjelom

zadataka između državnihinstitucija i djelotvornom ko-ordinacijom sa nižim nivoimauprave, uključujući i organeinspekcije.

Direktor projekta ClaudioBompart istakao je da „procesusklađivanja bh. standarda sastandardima EU za BiH pre-dstavlja mogućnost za plasmansvojih proizvoda na tržišteEU”, te da zato treba jačatiulogu Agencije za sigurnost

hrane.Ekspert EU za sigurnost

hrane i vođa tima projekta Kry-stian Poplawski putem nekolikoprimjera istakao je nužnostispunjavanjauvjeta standardizacije.

„Ako pogledate proizvode,vidjet ćete da je svaki proizvoddrugačije označen“, naglasio jePoplawski, aludirajući na jedanod nužnih zahtjeva, a to je pos-tojanje jedinstvenog sistemaoznačavanja proizvoda.

Prezentiran projekat EU “Podrška provedbi bh. zakona o hrani”Etno selo u BiH

Maria Farrar-Hockley

BiH mora imati transparentan i sveobuhvatan državni sistem kontrole hrane,naglasila je Maria Farrar-Hockley iz Delegacije Evropske unije u BiH


Uključiti civilno društvou Bosni i Hercegovini ucivilni dijalog na ra-

zličitim nivoima vlasti opći je ciljprojekta EU “Izgradnja ka-paciteta civilnog društva zaučešće u civilnom dijalogu uBiH”. Projekat vrijedan 1,5miliona eura finansiran je odEU i trajat će dvije godine.Prezentacija ovog projekta up-riličena je 14. decembra 2009.godine u hotelu “Bosna” uSarajevu, čime je obilježen ipočetak njegove realizacije.

Na osnovu analize prob-lema sa kojima se suočavacivilno društvo, zaključeno je

da nevladine organizacije usvom radu ne polaze odstvarnih potreba na terenu, većod zahtjeva donatora; nedostajedijalog između nevladinog sek-tora i vlasti u državi.

Voditelj projekta Civilnogdruštva pri Delegaciji Evropskeunije u BiH Džemal Hodžićkaže da se u okviru programaIPA pokušavaju riješiti neki odovih problema. “To je rezulti-ralo prijedlogom o razvijanjudva projekta. Jedan od njih jeupravo ovaj projekat - „Izgrad-nja kapaciteta civilnog društvaza učešće u civilnom dijalogu uBiH”, rekao je Hodžić.

Zelah Senior, vođa tima pro-jekta, istakla je da projekatobuhvata dva aspekta: „Prvi jerazvijanje i jačanje postojećegpravnog i institucionalnogokvira za razvoj suradnje i di-jaloga između institucija vlasti iorganizacija civilnog društva, a

drugi je jačanje kapacitetacivilnog društva za sudjelovanjeu strukturiranom civilnom dija-logu“, rekla je Zelah Senior.

Organizacije civilnog društvamogu učestvovati u procesu od-lučivanja i dati doprinos svojimspecifičnim znanjem istručnošću ako su neposrednijeupoznate s pitanjima i potre-bama građana. Isto tako, kvalitet-

niji doprinos organizacijacivilnog društva dobro strukturi-ranom civilnom dijalogu zarezultat će imati učinkovitije i rel-evantnije javne politike i zakone.

Projekat provodi konzorciju sastavu Kronauer Consulting(BiH), COWI (Danska), ATOSConsulting (Velika Britanija) iUred za udruge Vlade Repub-like Hrvatske (Hrvatska).

Jačanje civilnog dijaloga u BiH

Uprostorijama Rek-torata Univerziteta uSarajevu 16. decem-

bra 2009. godine zvanično jeotpočela realizacija projekta„Podrška reformi visokogobrazovanja u Bosni i Herce-govini. Evropska unija jeobezbijedila 1,1 milion euraza ovaj projekat, a očekuje seda će on trajati dvije godine.Projekat provodi međunaro-dni konzorcij predvođen nje-mačkom kompanijomGOPA Consultants.

Maria Farrar-Hockley,

šefica Odjela za pravosuđe iunutrašnje poslove, upravnureformu i civilno društvo priDelegaciji Evropske unije uBiH, navela je razloge zbogkojih se Evropska unijapreko Instrumenta pretpris-tupne pomoći intenzivno us-mjerava na reformu visokogobrazovanja u BiH : „Prijesvega, napredak neke zemljeje moguć jedino ako postojikritična masa obrazovanihljudi koji je vode u pravcumodernizacije, uspješnih re-formi i ekonomskog razvoja.Drugo, visokoobrazovaniljudi su najvrijednije bogat-stvo u malim zemljama kaošto je Bosna i Hercegovina.Treće, postoje statistički po-daci koji nas potiču da neštopod hitno uradimo na ovomplanu: procenat visokoobra-zovanih ljudi u BiH je ispod7%, procenat mladih ljudikoji se upisuju na uni-verzitete iznosi 17%, pro-sječno vrijeme studiranja jesedam godina, a veliki broj

studenata na svim univerzite-tima napušta studije“, izjavilaje g-đa Farrar-Hockley.

Putem svojih programaEU pruža podršku institu-cionalnom razvoju dvijeagencije za visoko obrazo-vanje na državnom nivou:Agencije za priznavanjediploma u visokom obrazo-vanju i Agencije za akred-itacije i razvoj visokogobrazovanja. Ovaj proces za-jednički podržavaju Evrop-ska unija i Savjet Evropeprojektom „Jačanje visokogobrazovanja u BiH III (SHEIII), a podrška se pruža iprojektom „Podrška reformivisokog obrazovanja u Bosnii Hercegovini”.

“Institucionalni razvojsvih javnih univerziteta uBiH bit će također podržanputem ovog novog pro-jekta”, rekla je g-đa Farrar-Hockley.

Paul Rinder, vođa timaprojekta, govorio je o dvijenjegove ključne kompo-

nente: priznavanju diploma irukovođenju na univerzite-tima.

Prva komponenta projektaima za cilj povećanjeakademske mobilnosti u BiHi inostranstvu, kao i povećanjemobilnosti radne snage uokviru evropskog tržišta radaputem priznavanja diploma uskladu s Lisabonskom kon-vencijom o priznavanju vi-sokoškolskih kvalifikacija.

Druga komponenta pro-jekta obuhvatit će institu-cionalni razvoj bh. univerzitetas ciljem povećanja rentabil-nosti poslovanja njihove ad-ministracije i menadžmenta, aputem uvođenja modela inte-griranog univerziteta.

Podrška reformi visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Sa prezentacije projekta

Prvi aspekt projekta je razvijanje i jačanje postojećeg pravnog i institucionalnog okviraza razvoj suradnje i dijaloga između institucija vlasti i organizacija civilnog društva

Prva komponent projekta ima za cilj povećanje akademske mobilnosti u BiH iinostranstvu, kao i povećanje mobilnosti radne snage u okviru evropskog tržišta


Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Skenderija 3a, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: +387 33 254 700

Internet strana Evropske unije: www.europa.euAktivnosti Evropske unije u BiH: http://ec.europa.eu./comm/enlargement/bosnia_herzegovina/index.htm

Delegacija Evropske unije u BiH: www.europa.ba

Ako želite da primate ovu publikaciju, molimo vas da pošaljete e-mail sa vašim imenom i adresom na: [email protected] pošaljite fax na broj: +387 33 666 037

Prod

ukcij

a:BO

RAM

,Ure

dnik

:Dan

kaSa

vić,

Eks

pert

zafo

togr

afiju

:Jas

min

Fazl

agić,

Prip

rem

aiš

tam

pa:L

HPr

inti

ARK

APR

ESS

Obilježen Dan ljudskih prava

Iako Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima utvrđuje dasu „sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvui pravima”, milioni ljudi širom svijeta žrtve su diskriminacije usvakodnevnom životu. Povodom obilježavanja 10. decembra,Dana ljudskih prava, Catherine Ashton, visoka predstavnicaEvropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, po-dsjetila je da su Evropska unija i Ured visokog komesara Uje-dinjenih nacija za ljudska prava ujedinjeni u svojoj volji inaporima da diskriminacija postane stvar prošlosti.

„Komisija je jedan od najvažnijih donatora u dobrovoljnibudžet Ureda visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudskaprava putem Instrumenta za demokraciju i ljudska prava”, do-dala je gospođa Ashton.

Zvanični početak projekta“Jačanje sistema mjeriteljstva u BiH”

Projekat „Jačanje sistema mjeriteljstva u BiH“ predstavljen je12. januara 2010. godine u prostorijama Delegacije EU u BiH. Ovajprojekat finansira Evropska unija kroz IPA 2007 program u iznosuod 1 milion eura, a realizuje konzorcij na čelu sa Hulla & Co. HumanDynamics KG. Glavni ciljevi projekta su razvoj kvaliteta infra-strukture u BiH u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruži-vanju i kreiranje poticajnog okruženja za bh. industriju i proizvođačekako bi unaprijedili svoje trgovinske i industrijske odnose sa EU imeđunarodnim tržištima. Projekat je fokusiran na tri komponente.“Prva komponenta je poboljšanje zakonskih okvira kako bi seispunile obaveze usklađivanja zakonodavstva sa EU. Druga kompo-nenta je poboljšanje infrastukture državnog mjeriteljstva i treća,jačanje institucionalnog kapaciteta sistema mjeriteljstva“, kazao je upozdravnom izlaganju Johann Hesse, Šef operativnog sektora II uDelegaciji EU u BiH.

Tempus Informativni dan u BiHNacionalni Tempus ured u BiH u bliskoj saradnji sa De-

legacijom Evropske unije u BiH organizirao je TempusInformativni dan u BiH, 09. decembra u Rektoratu Univerzitetau Sarajevu.

Glavni cilj ovog događaja je promocija novih mogućnosti izTempus/Erasmus Mundus programa, sa posebnim naglaskomna Treći poziv za dostavljanje prijedloga projekata u okviru pro-grama Tempus IV 2007-2013. Boris Iarochevitch, šef Odjelaoperacija pri Delegaciji Evropske unije u BiH kazao je da jeTempus ključni program Evropske unije u oblasti visokogobrazovanja koji promovira modernizaciju sistema visokogobrazovanja kroz projekte saradnje između Evropske unije izemalja partnera. Od 1997. godine, u okviru ovog programaizdvojeno je više od 27 miliona eura za BiH, a bh. univerzitetisu učestvovali u više od 220 projekata.

Miljenko Jergović i MarkoVidojković u avanturi zvanoj „Jugo“

Dva pisca, Miljenko Jergović iz Hrvatske i Marko Vido-jković iz Srbije, kreću na putovanje bivšom Jugoslavijom, aiskustva sa putovanja „Jugom“ od Vardara do Triglava bit ćedijelom dokumentarca u produkciji SEETV-a. Ovaj doku-mentarac se bavi podjelama u tumačenju bliže i dalje historijena području bivše Jugoslavije i time kako razlike u viđenjuprošlosti utiču na sadašnjost i budućnost regije.

Marko Vidošević i Miljenko Jergović

Obilježavanje dana ljudskih prava u Sarajevu

newsletter - visoka predstavnica eu catherine ashton

Documents