ELEKTRONSKA ITAONICA BookClub http://bookclub.cjb.net sve informacije moete dobiti na extrabook@yahoo.com

Predgovor

Sveuilini profesor dr med. Helmut Jansen

Knjiga koja lei pred nama nakon djela Sam moes izlijeiti svoj duh (Psihokibernetika i hipnomeditacija) druga je knjiga Kurta Tepperweina o hipnozi, a nadam se da e slijediti i nova sjajna djela. U njoj autor, koji je ujedno i rukovodilac Meunarodnog kruoka za istraivanja hipnoze, daje ne samo strunjaku i laiku korisne upute, pisane jasnim i razumljivim jezikom, ve i itaoca koga taj predmet zanima uzima za ruku pa ga korak po korak upuuje u tajne hipnoze i njezine tehnike.

Ako paljivo prouite obje navedene knjige zapravo vie i ne trebate neke praktine poduke da biste u svojoj ordinaciji na pacijentima i na samom sebi pravilno primijenili hipnozu kao metodu lijeenja i kao pomo.

Heterohipnoza i autohipnoza mogu biti put za ostvarivanje samog sebe. Ako, meutim, smatrate da jjedino to vam hipnoza omoguuje stjecanje moi nad suvremenicima, onda jo niste upoznali njezinu pravu bit.

Potpuno zreo ovjek nalazi u autohipnozi idealan put k samom sebi pa tako moe pojaati svoja pozitivna svojstva, a nepoeljna ukloniti. Osim toga moe, primijenivi heterohipnozu, pomoi svojim suvremenicima da spoznaju vlastitu snagu i da je bolje iskoriste.

Prvi korak k mudrosti je spoznaja vlastitih mogunosti. Objektivno ispitajte sami sebe; ma kakav bio rezultat te analize, smatrajte ga vanom stepenicom na putu prema savrenstvu, jer vae je pravo Ja apsolutno savreno.

Rio de Janeiro, mart 1977.

Prof. dr med. Helmut Jansen dekan medicinskog fakulteta Sveuilita Santa Ursula u Rio de Janeiru, Brazil

1. Kratka povijest hipnoze

Drevne prakse hipnoze

Hipnoza je stara kao i ovjeanstvo. Sauvani zapisi ispisani klinastim pismom iz zemalja uz Eufrat i Tigris pokazuju nam da je najstariji poznati kulturni narod Zemlje, Sumeri, ve u etvrtom tisuljeu prije nae ere poznavao hipnozu i umio se njome sluiti na nain kako to i danas inimo.

U glasovitoj sveenikoj koli u Erehu uva se od pradavnih vremena rukom pisano djelo koje je, nebrojeno puta prepisivano, danas samo djelomino sauvano. Ono sadri neoborive dokaze o tome da su ve u ona vremena specijalno izobraeni sveenicilijenici pomou hipnotikih sugestija lijeili bolesnike u snu. Ve tada su bile poznate tri stepenice hipnotikog stanja: laka, srednja i duboka hipnoza, slino stupnjevima hipnoze koje i danas razlikujemo.

U Manuovom zakoniku, najstarijem sanskrtom pisanom znanstvenom djelu Indijaca, opisana su slina stupnjevanja hipnoze. Ovdje se govori o budnom snu, o snu sa snovima i o snu koji prua uitak. Autohipnoza i.danas igra veliku ulogu kod mnogih naprednih tehnika joge.

U starom Egiptu takoer je koritena hipnoza kao terapijsko sredstvo. Na tri tisue godina starom papirusu, takozvanom Ebersovom papirusu, opisane su metode pomou kojih su iscjelitelji u ono vrijeaie primjenjivali hipnozu. Koriteni postupci vrlo su nalik dananjima. Egipatski sveenici bili su istodobno i narodni lijenici. Bolesnika bi hipnotizirali

stavljajui mu pred oi sjajne metalne ploe kako bi mu se oi umorile i tako nastupio hipnotiki san.

Ovdje se radilo o poecima metode fiksiranja koju jo i danas koristimo. Bilo je poznato i polaganje ruku, povezano s odgovarajuim nalozima. Tako u jednoj staroj egipatskoj ispravi stoji: ... poloi na njega dlanove da stia boli u njegovim rukama i reci mu da e se bol izgubiti.

U ono su vrijeme postojali hramovi u kojima su smjeli spavati bolesnici. Dolazili su onamo da mole bogove neka ih izlijee. Glasoviti su bili Serapisin hram u Kanopeu i Izidini hramovi.

Grci su takoer poznavali hipnozu kao hramski san. Bolesnici koji bi pohodili hram, morali su najprije neko vrijeme drati odreenu dijetu. Pripreme za lijeenje nastavljane su mirisnim kupeljima i ritualnim pranjima. Zatim bi sveenik pripovijedao bolesnicima o ve postignutim izljeenjima da bi ih pripremio za ono to su imali doivjeti i pojaao napeto iekivanje. Tek tada su smjeli lei u hram i spavati.

Dok su bolesnici spavali, sveenici bi svakom od njih aptali u uho odredene sugestije, kako bi oni pod utjecajem hramske atmosfere aktivirali svoju vlastitu snagu iscjeljenja. Prije nego to bi legli spavati, morali su' se bolesnici zavjetovati da e izvriti sve to im bogovi objave u snu.

Vjerovalo se da hramske prostorije imaju posebnu iscjeliteljsku mo. Kad bi se bolesnici probudili, sveenici bi im protumaili snove i jo jednom ih najozbiljnije opomenuli da posluaju savjet bogova. Ve je i tada bilo mnogo bolesnika koji ne bi zaspali, kao to ih, uostalom, ima i danas, pa ih sveenici stoga nisu mogli ni hipnotizirati. Takvim bolesnicima stajali su na raspolaganju medijalno nadareni sveenici koji su u transu uspostavljali vezu s bogovima.

U glasovitom delfijskom hramu, posveenom Apolonu, sjedila je sveenica na zlatnom tronocu iznad raspukline u stijeni iz koje se uzdizala para. Omamljena njome sveenica je zapadala u trans i na postavljena pitanja saopavala savjet bogova.

U drugim se hramovima trans postizao obrednim spaljivanjem odreenih biljki.

Tako su se u toku tisuljea sumerski, egipatski i grki sveenicilijenici, a jednako i perzijski magi te hinduistiki jogi sluili hipnozom.

Rimljani su takoer poznavali medije koji su bolesnicima i Ijudima koji su traili savjet pomagali da stupe u vezu s bogovima. ak i filozofi su koristili sugestivnu mo hipnoze. Tako u drugom stoljeu nae ere, rimski pjesnik Porfirije izvjetava o naunoj prepirci u kojoj su se sukobili filozofi Plotin i Olimpije. Uenici te dvojice filozofa prepirali su se o tome koji od njih dvojice raspolae veim znanjem. Naposljetku izazove Plotin Olimpija na natjecanje u maginoj umjetnosti. Natjecanje se imalo odrati u prisutnosti uenika obaju suparnika. Plotin je priao tik do Olimpija, nekoliko mu minuta prodorno gledao u oi, a zatim viknuo tako glasno da su ga mogli uti svi prisutni:

Gledajte, sad se Olimpijev trup gri kao vreica za novac. Olimpije je munjevito osjetio bol i priznao da Plotin raspolae snagom duha jaom od njegove.

Primjena hipnoze u obliku hramskog sna odrala se do sredine estog stoljea. Zatim su kranski redovnici stali sve vie i vie preuzimati naslijee hramskih, sveenika postiui udesna izljeenja molitvama, posveenom vodicom i moima kranskih muenika, a takoer i polaganjem ruku. U tome su

sudjelovali i pape i kraljevi. U Novom zavjetu moemo itati: Poloit e ruke na bolesnike, i bit e im bolje...

Prva sauvana predaja o autohipnozi kod lanova redovnikog bratstva, hesihasta na brdu Atos, potjee iz jedanaestog stoljea. Ti su redovnici obiavali izazvati jednu vrstu autohipnoze tako da su pogled oiju upravili u svoj pupak. Zbog toga su ih nazvali omfalofizicima ili promatraima pupka.

Theophrastus Bombastus von Hohenheim, nazvan Paracelsus, (14931541) nauavao je da je odluujui agens sveg lijeenja unutranji lijenik. Izvijestio je da su redovnici u Korukoj lijeili bolesnike tako da su im nareivali da gledaju u sjajnu kristalnu kuglu. Uslijed toga bi bolesnici obino zapali u dubok san. U tom snu davali su

redovnici bolesmcima potrebne sugestije za izljeenje do kojega bi veinom i dolo.

Taj oblik lijenike vjetine bacila je u zaborav tek inkvizicija. Razlog je bio taj to se svatko tko se umio tom vjetinom sluiti, izvrgavao opasnosti da bude spaljen na lomai kao zaklinja avla.

Od magnetizma do naune hipnoze

Godine 1646. Athanasius Kircher (16061680) isusovaki redovnik u Rimu izvjetava u svojoj knjizi Expenmentum Mirabile o tome kako je zaarao pijetla. Bila je to prva znanstveno obraena klasina pojava takozvane animalne hipnoze pa je moemo smatrati preteom Mesmerovog magnetismus animalisa.

Drugi jedan isusovac i poznati astronom, profesor Maximilian Hell (17201792) proveo je brojne magnetske kure. Izradivao

je magnete u obliku oboljelih organa i privrivao ih na oboljele dijelove tijela. Rezultati su iznenadili. Na taj nain izlijeio je 60 do 70 posto bolesnika. Pomou tih kura poboljalo se i ope stanje bolesnika.

To je Franza Antona Mesmera (17341815) dovelo do spoznaje da za izazivanje tih pojava nije potreban nikakav nebeski, mineralni ili eljezni magnetizam. Dovoljno je bilo djelovanje fluida za magnetiziranje bolesnika to ga je on sam stvorio. Nazvao ga je magnetismus animalis, dakle ivotinjskim magnetizmom.

S Mesmerom poinje modema povijest hipnoze. On je taj svoj fluid prenosio na bolesnike gladei ih odozgo prema dolje. Po njemu je nazvano Mesmerovim glaenjem. Godine 1775. razaslao je Mesmer svim glasovitim akademijama okrunicu u kojoj je u 27 pouaka razjasnio svoju teoriju.

Svojim senzacionalnim uspjsgima u lijeenju, a u prvom redu time to je izlijeio neku pijanisticu koja je u etvrtoj godini ivota oslijepila, stekao je u lijenikim krugovima utjecajne neprijatelje, tako da je morao pobjei iz Bea u Pariz, gdje je stekao brojne prijatelje i oduev

Ijene pristalice. Meu njegove se pacijente ubrajal' Marija Antoaneta i drugi pripadnici francuskog dvc svom lijeenju nije Mesmer pridavao nikakve vanosi. uspavljivanju. Mnogo je djelotvornijim smatrao izazivanje takozvanih kriza ozdravljenja.

Kod Mesmerovih kura sjedili su pacijenti oko bazena napunjenog magnetiziranom vodom. Iz vode su virile brojne eljezne ipke, o koje su se pacijenti morali prihvatiti rukama. Na taj nain imala je magnetika struja stizati od jednog do dmgog.

Sigurno je autosugestija, proizala iz napetog iekivanja, pridonijela tome da se stvori oekivana kriza ozdravIjenja. im bi jedan pacijent zapao u takvu krizu, njegov bi primjer izazvao krize i kod ostalih pacijenata.

Na kraljev nalog sastavljena je godine 1784. komisija od lanova francuske Akademije nauka koja je trebala ispitati Mesmerovo nauavanje. Komisija se sastojala od lijenika Gullotina, Joirea i Sallina D'Arceta, a lanovi su joj bili delegati Akademije nauka Bailly, de Bory, Franklin i Lavoisier. Ta je komisija odbacila Mesmerovo nauavanje i njegovu teoriju o ivotinjskomagnetskom fluidu diskvalificirala kao nenaunu. Rezultate mesmerizma na podruju lijeenja pripisala je komisija umiljanju.

Mesmerove pristalice uzalud su izjavljivali da komisija uope nije ispitala kako to da kriza ozdravljenja moe i kod ivotinja izazvati sline pojave kao i kod Ijudi.

Ne samo to je francuskim lijenicima zabranjeno da se bave mesmerizmom, ve im je, pod prijetnjom ponitenja diplome, zabranjeno ak i to da s drugima caspravljaju o toj temi.

Drugi vladari, tako bavarski kralj, danski kralj te ruski car, dali su lijenicima svojih zemalja nalog da teoretski i praktiki ispitaju Mesmerovu nauku.

Tako je Mesmer, premda je potao od pogrenih pretpostavki, ipak dao inicijativu da se na meunarodnom polju znanstveno ispita hipnoza. Time je postao avangardista moderne psihoterapije.

Poticaj za dananju nauku o sugestiji dao je portugalski

opat Faria (17551819). Potjecao je iz portugalske kolonije Goa, a godine 1813. preselio se u Pariz. U Indiji je prouavao hipnotike pojave i doao do uvjerenja da za izazivanje hipnotikog sna nije hipnotizeru potreban nikakav fluid, kako je to vjerovao Mesmer, ve da hipnotiki san izaziva sama sugestija.

Njegovi javni nastupi pobudili su jednako veliku senzaciju kao to ju je izazvalo i njegovo djelo De la cause du sommeil lucide en etude sur la nature de l'homme (0 uzroku budnih snova u okviru prouavanja ovjekove prirode), objavljeno godine 1819. U tom svom djelu nazvao je hipnotizera concentrateur, a hipnotiziranog concentre, dok je hipnotiki san nazvao concentration ili sommeil lucide.

Njegova metoda hipnotiziranja sastojala se u tome da bi jednostavno priao bolesniku, otro ga pogledao i odjednom viknuo: Dormez! (Spavajte!) Gotovo 50 posto pacijenata ve je pri tom zapalo u hipnozu. Ovdje se radi o pretei hipnoze zastraivanjem kojom se kasnije J. M.Charcot sluio u Salpetrieri.

Odlunim korakom u razvoju hipnoze 'koraknuo je godine 1841. engleski oni lijenik James Braid (17951860). Promatrao je pokuse vicarskog magnetizera Lafontainea. Budui da su mu se pokazane pojave uinile nevjerojatnima, poeo se i sam temeljito baviti njima namjeravajui raskrinkati Lafontainea.

Za svoje pokuse koristio je svoju suprugu, svog prijateIja Walkera i svoga slugu. Iznenadio se kad mu je uspjelo da sve troje zanese u hipnotiki san. Uinio je to tako da im je u visini korijena nosa drao pred oima sjajno dugme sa svoje kutije s instrumentima. Iz svoga rada kao oni kirurg znao je da trajno fiksiranje kakvog sjajnog predmeta izaziva umor.

Taj umjetni san nazvao je litpnoza, prema grkoj rijei hypnos, to znai san. Na osnovi vlastite teorije razvio je prilino jednostavan postupak za hipnotiziranje Ijudi i ivotinja.

Otprilike 20 centimetara daleko od osobe koju je elio

hipnotizirati, nekako u visini korijena njezina nosa, postavio bi neki sjajni predmet, na primjer staklenu prizmu. Jednostavnim fiksiranjem i bez ikakvog verbalnog utjecaja postizavao je ve nakon nekoliko minuta poetak hipnoze u velikoj veini sluajeva. Godine 1842/43. izdao je svoje glavno djelo Neurohypnology or the rationale of nervous sleep considered in relation with animal magnetism (Neurohipnologija, ili princip ivanog sna u odnosu na ivotinjski magnetizam). No i Braid je meu svojim kolegama lijenicima ponjeo samo porugu.

Pariki lijenik A. A. Liebeault preispitao je Braidove pokuse i utvrdio da su pravilni. Ve godine 1866. objavio je o tome knjigu Umjetni san i slina stanja. Ni ta knjiga nije odmah naila na panju koliku bi zasluivala.

Tek nakon mnogo godina uoio je profesor Hypolyte Bemheim (18431917) sa sveuilita u Nancyju znaenje Liebeaultovog uenja. Nekoliko godina intenzivno se bavio time, a godine 1866. i sam je napisao djelo o sugestiji i njezinu znaenju pa je tu novu metodu lijeenja uveo na medicinskoj klinici u Nancyju.

Zajedno s Liebeaultom osnovao je Nansijsku kolu. Time je poela znanstvena primjena hipnoze.

Jedan od uenika Nansijske kole bio je Sigmund Freud, osniva psihoanalize. U isto su vrijeme na istraivanju i koritenju hipnoze radili i glasoviti lijenici kakav je bio August

Forel, a isto tako i prvi sljedbenici Nansijske kole Emile Coue i Ch. Baudouin.

Emile Coue (18571926) razvio je nauku o autosugestiji. Spoznao je da je hipnoza u biti uvijek autohipnoza. Hipnotizer izaziva u subjektu samo manje ili vie snanu predodbu namjeravanog djelovanja koju onda ostvaruje pomou autohipnoze. Skovao je naunu izreku: Nae djelovanje ne potie volja, ve sposobnost predoavanja.

Iz toga je zakljuio da svatko moe sam sebe hipnotizirati i razjasnio svojim pacijentima da autosugestijom mogu izlijeiti svoje bolesti. Doslovno je rekao: Nauite sami sebe izlijeiti; to moete uiniti. Ja osobno nisam jo nikoga izlijeio. Mogunost lijeenja lei u vama. Pozovite u po

mo vlastiti duh neka poslui vaem tjelesnom i duhovnom zdravlju. Bit e ovdje. On e vas izlijeiti pa ete biti snani i sretni.

Naveo je svoje pacijente na to da ujutro i uveer po dvadeset puta sami sebi sugestivno reknu: Iz dana u dan mi je u svakom pogledu sve bolje i bolje.

Jean Martin Charcot (18251894) bio je eflijenik u parikoj bolnici La Salpetriere i profesor patoloke anatomije. Kao neurolog uivao je meunarodni glas. Njegovi radovi o ivanim bolestima bili su epohalni.

Charcot je bio velik protivnik Nansijske kole. Smjer hipnoze to ga je on zastupao nazvan je Parikom kolom. Suprotnost tih dvaju miljenja mogla bi se svesti na to to je Nansijska kola vrila pokuse s normalnim Ijudima, dok su Charcotovi pacijenti bili duevni bolesnici.

Tako je Charcot doao do uvjerenja da je hipnoza samo umjetno izazvana histerija. Sluio se razliitim tehnikama, ali za indukciju hipnoze uglavnom je koristio tehniku zaprepaivanja. Tako je palio eksplozivni pamuk i sluio se Drummondovom vapnenom svjetlou koju bi iznenada zapalio, ili bi odjednom dao udariti u glasan gong. Preplaeni duevni bolesnici grupno su zapadali u hipnotiko stanje. Rekao je neto to se nije moglo opovri: Vjera je ona koja lijei.

Za istraivanje jednog drugog vida hipnoze zasluan je ruski istraiva I. P.Pavlov (18491936). Svoje je pokuse vrio na ivotinjama. Svojim glasovitim pokusom izvrenim na psu osvijetlio je Pavlov somatskoduevne procese i dokazao da su hipnoza i sugestija posve normalna ivotna zbivanja. Time je hipnozu konano oslobodio vela tajnovitosti.

Svoj pokus izveo je ovako: Psu je dao velik komad mesa i ustanovio da ivotinja reagira pojaanim izluivanjem sline. Istodobno je udario ovono dobivi time posve odreen zvuk. To je ponavljao pri svakom hranjenju. Nakon nekog vremena bio je dovoljan ve sam zvuk zvona da bi kod ivotinje izazvao pojaano izluivanje sline, premda nigdje nije bilo nikakva mesa.

Nakon itavog niza pokusa Pavlov je ovako sumirao svoje spoznaje: Svaki trajni podraaj ili podraaj koji se sistematski ponavlja, te putem ivanih kanala dosegne odreenu toku na kori mozga, dovodi prije ili kasnije do prinudne pospanosti, a zatim do sna, odnosno hipnoze.

Pri tom je Pavlov otro razlikovao naslijeene, neuvjetovane reflekse, od uvjetovanih refleksa, steenih u toku ivota. Pomou Pavlovljeve nauke o uvjetovanim refleksima, uspjelo se eksperimentalno istraiti neka podruja Ijudske podsvijesti,

u prvom redu automatizirane mehanizme vie i najvie djelatnosti ivaca.

Od suvremenih istraivaa za nas je u prvom redu zanimljiv I. H. Schulz. On je razvio specijalni postupak autohipnoze, takozvani autogeni trening. Rije autogen vue porijeklo iz grkog jezika, a znai onaj koji sam proizvodi. Prvi cilj toga treninga je oputanje pomou koncentracije i utjecanja na samog sebe.

Autogeni trening uglavnbm djeluje pomou pojaane koncentracije, zatim oputenou, odgojem samoga sebe i jasnim porastom radnog uinka. U toku uznapredovalog treninga uspijeva zatim subjektu da u sve veoj mjeri utjee na funkcionalne i organske tekoe, budui da brojne tekoe nastaju grenjima i unutranjim nemirom. Profesor Schulz odredio je est osnovnih vjebi:

1. Teinska vjeba (mlitavljenje miia);

2. Toplinska vjeba (poputanje napetosti krvnih ila);

3. Vjeba srca (smirivanje srca);

4. Vjeba disanja (smirivanje disanja);

5. Vjeba sunanog spleta (reguliranje trbunih organa);

6. Koncentrativna vjeba glave (hladno elo).

Isto su tako tono odreeni i poloaji u kojima treba izvoditi autogeni trening, i to:

1. Leei;

2. U poloaju to ga tijelo zauzimai naslonjau;

3. U takozvanom koijakom poloaju.

Na viem stupnju autogenog treninga pridolazi k tome jo i doivljavanje slike u duhu u kojoj simboliki dolazi do izraaja situacija kako je prihvaa podsvijest.

Za znatno proirenje hipnoze pobrinuo se u nae vrijeme Leslie M. Le Cron. Taj ameriki strunjak za hipnozu poduavao je u svojim teajevima tisue lijenika i psihologa u tehnikama medicinske hipnoze. Sa svojim djelima, pogotovu s knjigama Autohipnoza i Heterohipnoza, Autohipnoza, upoznao je stotine tisua italaca s jednostavnim ali djelotvornim metodama hipnoze. Svojim je knjigama mnogo pridonio smanjenju predrasuda protiv hipnoze.

to je hipnoza?

U Tanganjiki je bijeli lijenik kod nekog crnca ustanovio akutnu upalu slijepog crijeva popraenu temperaturom od 40 stupnjeva. Prema njegovom iskustvu, mogla je pomoi samo hitna operacija. No pacijent je zaprepateno odbio da se podvrgne operaciji. Pozvao je svog plemenskog vraa da ga on lijei. Vra je zdrobio nekoliko biljki, mrmljajui pri tom nerazumljive rijei, a zatim je te biljke likom privezao oko bolesnikovog trupa. Bolesnik je piljio u vraa kao da je hipnotiziran. Pri tom je vra poloio desnu ruku na bolesnikov pupak i rekao: Tvoje boli sad nestaju, a isto tako i vruica. '

Sutradan je bolesnik bio potpuno zdrav. Hipnotiko sugestivno lijeenje na afriki nain uspjelo je. to je ovdje zapravo hipnoza, a to sugestija?

Moramo priznati da je teko dati tonu definiciju hipnoze premda smo ve dobro upoznali njezine fenomene. Prava priroda hipnoze, u smislu punovrijedne teoriJe, i danas je jo nepoznata. Istraivai su, meutim, ustanovili da izmeu budnosti i spavanja postoji neka vpsta polovine svijesti.

U tom su stanju tjelesne funkcije smanjene, dok su duhovne aktivne. Britansko udruenje lijenika (British Medical Association) definira hipnozu ovako: Hipnoza je prolazno stanje smanjene panje kd pacijenta, stanje u kojem se mogu pokazati razliite pojave, same od sebe, ili kao reakcija na verbalne i dmge podraaje.

Te pojave obuhvaaju izmjenu svijesti ili pamenja, pojaanu osjetljivost na sugestije, odgovore i misli koje

pacijentu u obinom duevnom stanju nisu bliske. Meu ostalim, u hipnotinom stanju mogu biti izazvane odnosno potisnute pojave kao to su anestezija, paraliza, ukoenost miia i vazomotorne izmjene.1

U procesu hipnoze to je provodi drugo lice (heterohipnoza) prenosi se na ovjeka predodba (sugestija) koja dolazi izvana, a on je prihvaa. Bez prihvaanja, bez odobravanja te predodbe djelovanje je nemogue. Zbog toga je, kako to naglauju brojni pisci, (meu njima i L. M. Le Cron) u osnovi svaka je hipnoza u stvari autohipnoza, odnosno autosugestija. Takva predodba moe estim ponavljanjem postati uvjetni refleks i time dio vlastite linosti. Da bi autosugestija trajno djelovala, vano je, dakle, da se ponavlja.

Prema Pavlovljevom zakonu tokastog refleksa svaki intenzivan trajni podraaj ili podraaj koji se monotono ponavlja, pa kroz ivane kanale stie do odreene toke na kori mozga, prije ili kasnije dovodi do prisilne pospanosti, uz

pretpostavku da njegovo djelovanje ne ometa neki drugi, snaniji podraaj.

Zbog toga bi hipnozu trebalo po mogunosti provoditi u malo zamraenoj, tihoj prostoriji, kako bi ostali podraaji bili to vie iskljueni. Bude li neki hipnogeni podraaj viestrukom ponovljenom primjenom tako uigran, moe se njegovo djelovanje kasnije u svako vrijeme strelovito ponoviti.

U tom sluaju dolazi do takozvane strelovite hipnoze. Kod nje, meutim, hipnotizer nije uzronik hipnoze, ve se hipnotizirani sam hipnotizira, poto je hipnotizer u njemu izazvao predodbu o nastupu hipnoze. Do hipnoze dolazi zato to hipnotizirani to oekuje.

Ne samo da se hipnoza moe provesti samo ako je ispitanik s time sporazuman, ve on mora u prvom redu biti i duboko uvjeren u to da mu hipnotizer eli najbolje. To subjektivno povjerljivo oekivanjatoda hipnotizer radi za njegovo dobro, odreuje djelotvornost hipnoze. Prije nego

to ponemo s hipnozom, trebali bismo u pripremnom razgovoru, koji e stvoriti atmosferu razumijevanja i simpatije, uspostaviti vezu s ispitanikom.

Hipnoza duboko djeluje na itav organizam. Tako se u hipnozi moe ubrzati ili usporiti disanje i udaranje bila. Osim toga moe se u hipnozi utjecati i na slijedee funkcije: izluivanje eluanog soka, znojenje, kaljanje, povraanje, zijevanje, kihanje, spolne funkcije, menstruaciju, izmjenu tvari, irinu zjenica, izluivanje mokrae ili stolice.

Osim toga, hipnozom se moe izazvati negativno ili pozitivno zavaravanje osjetila.

Kod negativnog zavaravanja osjetila moe se, na primjer, postii da subjekt ne zamjeuje neke predmete koji u stvari postoje, ako je dobio takvu sugestiju.

Sugeriramo li nekome da se nalazi u potpuno praznoj sobi i naredimo li mu da prijee poprijeko kroz nju, on nee opaziti stol koji stoji nasred sobe, jer taj stol za njeg ne postoji, pa e se sudariti s njime.

Tako sam jednom nekoj eni sugerirao da se nalazi sama u sobi. U stvari sam zajedno s prijateljem bio u istoj prostoriji. Neko vrijeme bili smo posve mirni. No kad smo poeli bacati jastuke po sobi, ena se toliko uzbudila da smo morali odmah prekinuti pokus.

Poto se malo smirila, pripovijedala nam je da se silno prestraila kad su odjednom, bez vidljivog uzroka, zrakom poeli letjeti jastuci, a u sobi nije bilo nikoga tko bi ih mogao bacati.

Prof. dr KraftEbing pripovijeda o slinom pokusu. On je nekoj osobi sugerirao da je odreeni dr H. na nekoliko dana otputovao. Kad je taj dr H. nekoliko minuta kasnije s upaljenom cigaretom proao kroz sobu, ispitanik se sav zaprepaten zagledao u ar cigarete koja je zajedno s oblaiem dima sama prolazila kroz sobu. Vjerovao je da se radi o nekom arobnjakom triku.

Tako moemo sugerirati i potpunu sljepou dajui otprilike slijedeu sugestiju:

0ko vas postaje polako sve tamnije, sve tamnije. Sve se gubi u neprozirnoj mag'i. Jedva da moete ita razabrati.

Postaje sve tamnije sve tamnije. Sad je postalo posve tamno vi stojite u potpunom mraku i ne moete uope nita razabrati.

Ispitanik se vlada tono kao slijepac. Lako moemo provjeriti da se ne radi ni o kakvom simuliranju, ako slijepcu stavimo na put kakav predmet, o kojeg se mora bolno udariti. Da se ispitanik ne bi prestraio, treba mu prije pokusa sugerirati da e to stanje potrajati svega nekoliko trenutaka.

S istim uspjehom moe se, dakako, sugerirati i pozitivno zavaravanje osjetila. Poznat je pokus s igrom karata. Sugeriramo li ovjeku u hipnozi da je jedna odreena karta na naliju oznaena velikom crnom tokom, on e u pravilu uvijek prepoznati tu kartu i sigurno je izvui iz niza ostalih, mada u stvari karta nije niim oznaena.

Govorimo li o hipnozi, onda pri tom veinom mislimo na stanje spavanja, na takozvani hipnotiki san. Uostalom, hipnotiko stanje izvana veinom je nalik na laki san, ali tu zapravo postoje velike razlike. Hipnoza je stanje suene svijesti, ali se unutar te ogranienosti mogu pojaviti sve nijanse izmeu drijema i pretjerane budnosti.

Prema Pavlovljevoj predodbi redovito su skueni odnosno blokirani samo pojedini dijelovi mozga, ali nikad svi. Posredovanjem kapilarnog sistema krvnih ila smanjena je funkcija viih sredita mozga tako da prevladavaju dublji slojevi Ijudskog bia. Izmeu snienog praga svijesti i sna postoji, dodue, izvjesna srodnost, ali nikad i potpuna analogija, osim ako hipnoza ne prijee u san.

U hipnozi se neprestano izmjenjuju koenja i izbuenja u razliitim podrujima mozga, pri emu koenja prevladavaju nad budnim stanjem dok za budnosti prevladavaju uzbuenja. Prema Pavlovu, unutranja koenja, san i hipnoza zasnivaju se na istom fiziolokom procesu, jer i za vrijeme sna ni jedno

podruj modane kore ne spava potpuno. Stanje spavanja razlikuje se od hipnotikog sna po slijedeim kriterijima:

U hipnozi:

1. panja je i pojaana i usmjerena na sugestiju;

2. pacijent uje svaku rije i svaki zvuk;

3. neznatno je kritian;

4. svijest mu je suena, ali budna;

5. postoji vremenska i mjesna orijentacija;

6. zadrana je sposobnost pamenja, ako nije izriito sugerirano da se dokine;

7. hipnotiziranom ovjeku moemo se obratiti govorom.

U snu, naprotiv:

1. panje uope nema;

2. prihvaanje podraaja je praktiki onemogueno;

3. ne postoji kritiki stav;

4. svijest je blokirana;

5. ne postoji orijentacija;

6. pamenje je blokirano;

7. ovjeku se ne moemo obratiti govorom.

U hipnozi je svijest uglavnom upravljena prema hipnotizeru. Taj kontakt nazivamo odnosom. Dok se podraaji okoline povlae, ono to govori hipnotizer stupa u prednji plan svijesti, pa hipnotizirani ovjek to osobito snano prihvaa. Kod tog je kontakta, dodue, kritika sposobnost znatno smanjena, ali ona ipak postoji.

To se jasno pokazuje ako ovjeku damo sugestiju koja lei izvan strukture njegove linosti, na primjer sugestiju da se razodjene ili da u nekoga puca. U tom se sluaju hipnoza odmah slama i ovjek se budi.

Ponovimo, dakle, jo jednom:

1. Hipnoza nema nieg zajednikog s magijom ili natprirodnim zbivanjima.

2. Hipnoza nije identina s umjetnim uspavljivanjem. Pojedini njezini simptomi vrlo su razliiti te su ovisni o linosti hipnotizera i o koritenim metodama.

3. Hipnoza nije isto to i sugestija, premda znatno poveava sugestibilnost.

4. Pomou hipnoze ne samo to moemo utjecati na funkcionalne bolesti, ve i na teke organske smetnje i to u pozitivnom i u negativnom smislu.

5. Dosegnuti stupanj hipnoze i hipnosugestivnog utje

canja ovisi uvelike o stanju ivanog sistema hipnotiziranog ovjeka, a pogotovu o njegovoj psihoaktivnosti ili psihopasivnosti.

6. U hipnozi moemo sugerirati gotovo svako zavaravanje osjetila, i to podjednako pozitivno kao i negativno.

7. Hipnoza i san nisu identini. Hipnoza je, meutim, jednako kao i san, sastavni dio svakog Ijudskog i ivotinjskog ivota.

8. Svatko tko moe spavati moe biti i hipnotiziran. Dubina i simptomi hipnoze razlikuju se od pojedinca do pojedinca.

9. Hipnoza nije lijek koji lijei svaku bolest, ali u ruci iskusnog hipnoterapeuta prua divnu mogunost da se pomogne bolesnim Ijudima.

to je sugestija?

Bit sugestije sastoji se u tome da se u sebi samome ili u nekom drugom ovjeku na neki nain u podsvijesti probudi odreena predodba. Tako se utjee na njegove osjeaje, njegov sud i odluke donesene njegovom voljom.

to je ta predodba jasnija i snanija, to lake e se moi probiti kod drugih Ijudi i to dulje e djelovati.

Sugerira li se neto nekom drugom, govorimo o heterosugestiji. Izazivamo li tu predodbu u sebi samima, govorimo o autosugestiji.

Da bi heterosugestija mogla djelovati, moramo i nju prihvatiti u svoju predodbu i time je pretvoriti u autosugestiju. Svaka sugestija, pa tako i heterosugestija koja dolazi izvana, u stvari je autosugestija.

Da nam bude jasno: sugestija se nikada ne odvija u svijesti. Djelovati moe samo onda, ako je pomou autosugestije pretvorimo u slikovnu predodbu. Sve pojave hipnoze su posljedica sugestije, odnosno autosugestije.

Neki je uenjak sugerirao neffilicini osoba da su popili litru tekuine. lako zapravo nisu popili ni jednu jedinu kap, ti su Ijudi nakon toga ispustili gotovo litru mokrae vie nego obino. Taj pokus dokazuje koliko duboko moe sugestija dana u hipnozi zahvatiti tjelesne procese ovjeka.

Misao je poetak svega. Iz nje zatim nastaje slikovna predodba. Tek onda se sugestija moe provesti. Sva djelovanja sugestije, od hipnoze do sugestije u budnom stanju, autosugestije ili heterosugestije samo su manifestacije nae vlastite vjere.

To vrijedi i za hipnozu. 1 ovdje se ili primaju ili odbijaju sugestije, vlastite ili strane, to jest ovjek im vjeruje ili ne vjemje.

Tu se uglavnom radi o stavu hipnotiziranoga, odnosno o hipnotizerovoj moi uvjeravanja. Hipnotizer mora, dakle, ponajprije u sebi uvrstiti uvjerenje, mora vjerovati da e se ostvariti ono to sugerira. Mora tono znati to hoe i tu volju odjenuti u to plastiniju slikovnu predodbu.

Ima Ijudi koji djeluju vrlo sugestivno pa lako mogu uvjeriti druge. To su osobe koje su uvjerene u svoju sposobnost pa stoga lako mogu uvjeriti i dmge. ovjek koji ne vjeruje sam u sebe, ne moe oekivati da mu drugi vjeruju.

Profesor Ch. Baudouin kae: Sugestija je podsvjesno ostvarenje jedne ideje.

Poznati psiholog Fritz Lambert smatra: Sve to na nas duevno utjee, je sugestija, jer u trenutku kad podlegnemo duevnom utjecaju, raa se vjera koja tom utjecaju odgovara.

itav na ivot odreen je svjesnim i nesvjesnim sugestijaina. Kad to ne bi bilo tako, svaka bi propaganda bila suvina. Meutim, na nas ne samo to neprekidno utjeu izvana, ve i mi sami stalno utjeemo na sebe. Ta autosugestija ili utjecanje na samog sebe neobino je vana za na ivot, jer svakom svojom milju kujemo svoju linost, a time odreujemo i svoju sudbinu.

S tog razloga ne bismo nikad smjeli razvijati neku negativnu misao, a pogotovu ne bismo smjeli neto negativno rei. Stoga moramo svaku negativnu misao koja se uulja u nas, odmah zamijeniti pozitivnom milju, prije nego to nam negativna uzmogne nanijeti kakvu tetu.

Dokle god ne kontroliramo svoje misli i nismo svjesni njihove neizmjerne snage, sve dotle smo nemono izrueni

toj sili. Kad misli nauimo usmjeravati po miloj volji, moemo tu snagu koristiti prema svojim eljama. Ta spoznaja moe biti izvanredno vrijedna za na ivot. Provoditi svjesnu sugestiju, znai odgajati samoga sebe i vjerovati u ostvarenje onoga to ovjek eli postii.

Razborit ovjek nee uope ni pokuati da povjeruje u neto to je potpuno nemogue.

Tko poznaje zakone sugestije i vlada njima, ne samo da se moe ouvati od tete, ve e i svjesno postizati uspjehe.

Vano je da pri formuliranju sugestije poemo uvijek od sposobnosti predoavanja one osobe na koju kanimo utjecati. Sugestija moe, naime, samo onda djelovati ako je pretvorimo u razumljiv slikovni dojam.

Naa podsvijest ne govori rijeima, ve slikama. Intenzitet te predodbe odreuje emocija koja je prati. Djelovati moe samo ono to sami sebi moemo predoiti.

Na primjer, pri disanju predoimo sebi slikovno kako sa svakim dubokim udisajem primamo u sebe svjeu snagu. Predoimo sebi, nadalje, da se ta snaga raspodjeljuje po itavom tijelu i da nas posve ispunjava. Izdiui zrak predoujemo sebi da time izbacujemo iz sebe sv zlo, sve istroeno i nekorisno. Ve poslije deset dubokih udisaja ustanovit emo kako dana sugestija poinje djelovati.

Nemojmo, meutim, zaboraviti da sugestija moe biti neovisna o logici. Postoje brojne sugestije koje su izvanredno djelotvorne, a unato tome potpuno nelogine. Uspjeh ne donosi loginost neke sugestije ve savrenstvo slikovne predodbe. Budui da svaki ovjek moe vjerovati, svi su Ijudi sugestibilni.

Najsigurnije sredstvo da se pojaa djelovanje neke sugestije je njezino ponavljanje. Svaka sugestija mora biti jasno formulirana; ne smije se dopustiti mogunost pogrenog shvaanja jer pokusna osoba obino ispunjava sugestiju prilino doslovno. Pri svabom sugeriranju nemojmo odabrati vie od tri sugestije, ali ih zato ponovimo nekoliko puta.

Postizavanje uspjeha moe se nauiti. Slikovnom predodbom uspjeha, on ve poinje. 1 neuspjesi su reakcije

koje se mogu nauiti. Tko se identificira sa svojim neuspjesima i kae: to ja ne mogu uiniti, ja sam takav, to mi ne lei, taj ne samo da je zaista takav, ve e takav i ostati.

Kod hipnotiziranog ovjeka moemo sugestijom emocionalno naglaenih doivljaja izazvati jako ubrzan puls, povien krvni

tlak, jako znojenje i pla, a sekundu kasnije, glasan smijeh i vedro raspoloenje.

Sugestijom moemo utjecati i na pokrete koji ne podlijeu naoj volji, i time postii dublje disanje, redovitiju stolicu, bezbolan poroaj i uklanjanje nesanice.

Djelovanje sugestije ovisi o nekoliko inilaca.

1. Individualan nain osobe koje vri sugestiju:

Sugestorova linost vri snaan utjecaj na ispitanika. Taj utjecaj se ne stvara samo izgovorenom rijeju, premda je, dakako, vrlo vano to se kae i kako se kae. Sugestiju moe pojaati ili oslabiti sugestorovo dranje, njegova odjea, njegove kretnje, a u prvom redu njegova unutarnja sigumost.

2. Individualnost osobe s kojom se vri pokus:

Sugestija se mora uvijek formulirati polazei od sposobnosti predoavanja osobe na koju se eli utjecati. Ono to na nekoga djeluje izrazito sugestivno, na drugoga, pod odreenim okolnostima, uope ne utjee.

3. Sadraj sugestije:

Ako se sadraj sugestije sukobljava sa ispitanikovom linou, realizacija se odbija. Prema tome, sa subjektovim biem mora se uskladiti ne samo oblik sugestije, nego u prvom redu i njezin sadraj.

Sugestije mogu biti izravne i neizravne. Svi}est esto odbija izravnu sugestiju. Neizravna sugestija lake izbjegava cenzuri razuma sklonog kritici, pa je subjekt stoga lake prihvaa i slua.

Pri neizravnom obliku sugestije subjekt ne zna da mu se neto sugerira. Na taj nain moe zahaanuta majka nemirnom djetetu dati sredstvo za spavanje koje se u stvari sastoji od bezazlenog bombona. Dijete vjeruje da e bombon djelovati. Pokua li ovjek nakon napornog dana sam sebi sugerirati: 0dbrojat u do tri pa u za as biti posve

svje, takva se sugestija vjerojatno nee ostvariti, jer svijest umomog ovjeka ne moe u to povjerovati.

No kaem li u istom poloaju sam sebi: Idem pod hladan tu. Nakon tuiranja opet u biti svje i ivahan, moe se pretpostaviti da e se sugestija u tom obliku ostvariti.

Dokle dopire djelovanje takve uvjetovane sugestije vidimo u knjizi dr Erwina Lieka Das Wunder i'n der Heilkunde (udesa medicine).

DrLiek pripovijeda o sebi:

U dobi od devet ili deset godina izbile su mi na rukama brojne bradavice. Kad sam jednom prilikom za kolskih praznika bio na selu, neka je djevojka provela na meni kuru za uklanjanje bradavica tako da je tik iznad svake bradavice svezala konac u uzao. Konac je zatim zakopala na mjestu gdje se voda s krova slijevala kroz oluk.

Kad konac istrune, rekla je djevojka, nestat e i bradavica. Nakon est tjedana, bez ikakvog daljnjeg zahvata, sve su bradavice nestale.

Ta akoondasugestija izvanredno je djelotvorna. Veinom je, naalost, koristimo u negativnom obliku; (na primjer: Ako veeras odem u kazalite, sigurno u opet dobiti svoju uobiajenu migrenu!). Moemo, meutim, postii i pozitivno

djelovanje, ako, na primjer, sami sebi govorimo: Budem li redovito uzimao lijekove to mi ih je propisao lijenik, ubrzo u ozdraviti!

Najvei neprijatelj svake uspjene sugestije je sumnja. Voljeli bismo da moemo vjerovati, ali ne napredujemo, jer nas u tom spreavaju bojazan i sumnja.

Dokle god se kolebamo izmeu pozitivne i negativne misli, ne moemo napredovati. Sjetimo se samo Edisona koji je izveo 3000 pokusa prije nego to je konstruirao uporabljivu elektrinu arulju. Tri hiljade neuspjeha, 3000 razoaranja, no unato tome'kod njega je uvijek iznova pobjeivala pozitivna misao: Ipak u uspjeti. 1 uspio je.

Od onoga tko nije nauio da vjeruje u sebe, odbijaju se i najsnanije sugestije. One jednostavno ne mogu doprijeti do jezgre njegovog bia.

Meutim, im ovjek povjeruje u sebe, sve jasnije poinje osjeati silnu snagu sugestije tako da vie ne moe sumnjati. Vjerujemo li u zlovolju i neuspjehe, uistinu emo ih i doivjeti. Ako, meutim, spoznamo snagu u sebi i ako se njome sluimo ne koei njezino djelovanje sumnjom, ona e izmijeniti na ivot.

Kako se brzo moe ostvariti sugestija, pokazuju nam pokusi o kojima govori drFranz V61gyesi u svojim knjigama Hipnoza kod Ijudi i ivotinja, i Dua je sve. U svrhu pregleda ireva na elucu, on je nekolicini pacijenata spustio u eludac sondu.

Poto je pretraga zavrena, hipnotizirao je pacijente ne vadei pri tom sondu. Zatim im je sugerirao da su progutali razliitu hranu i u laboratoriju pretraio izluevine njihova eluca. Pokazalo se da se izluivanje eluanih sokova strelovito

kvalitativno i kvantitativno izmijenilo onako kako je to odgovaralo hrani koja im je redom bila sugerirana. Na osnovu sugestije da je progutao licu ulja, kod jednog je pacijenta smjesta ustanovljena velika koliina izluevine ui i guterae. Kad je pacijentu sugerirao da jede svoje najmilije jelo, lijenik je imao pune ruke posla da uhvati eluani sok koji je neprekidno navirao iz sonde.

Kad je lijenik koji je provodio hipnozu, ugledavi tu silnu koliinu eluanog soka, u ali dobacio: Kako bi lijepo bilo kad biste sada jeli svoje najdrae jelo!, proizvodnja eluanog soka odjednom se prekinula. Bolesnikov eludac, kao da se uvrijedio zbog zavoenja u bludnju, istog asa prekinuo je izluivanje soka. Meutim, kad su mu sugerirane jo neke poslastice, odmah je. posluno nastavio s radom.

Nekad vrlo poznati hipnotizer R.Winterry pie da je svoje brojne dobrovoljne medije ubo u kou, pa ak i u dlan, ali da oni nisu na to uope reagirali.

Jednom je nekom mediju sugecrao da mu je oko potpuno neosjetljivo. Neki prisutni lijenik zabo mu je na to iglu duboko u inae vrlo osjetljivu onu spojnicu. Pri tom bolnom zahvatu pacijent nije ni trepnuo onim kapkom.

L. Benedek je nekoj eni u hipnozi sugerirao da joj je ruka uronjena u vruu vodu, nakon ega joj je toplina koe odmah porasla za tri stupnja.

Sugestija obuhvaa dvoje:

1. Predodbu kod medija da doivljava neku tjelesnu ili duevnu promjenu ili da e do takve promjene doi.

2. Ogranienje predodbe na specijalni sadraj svijesti slabljenjem ili dokidanjem suprotne predodbe.

Sugestija je jezgra svakog hipnotikog djelovanja. Moramo joj posvetiti najveu brinost i panju. Sugeriramo li paljivo i uivljavajui se, moi emo u zametku unititi bolesti koje su se poele razvijati i izlijeiti ih na prirodan nain. Moda se na taj nain moe pomoi ondje gdje su se druge metode lijeenja pokazale bezuspjene.

Je li hipnoza opasna?

esto itamo tvrdnje da je hipnoza opasna. Dosad sam proveo nekoliko tisua lijeenja pomou hipnoze, a da se nikad nije javila nikakva opasnost. Na poetku moje djelatnosti dogodila mi se, dodue ako to smijemo tako nazvati nezgoda koju ne bih elio preutjeti.

Jednom sam neku radoznalu novinarku vratio u ivotnu dob od tri godine.

Mom sinu je u to vrijeme takoer bilo upravo tri godine pa sam ih oboje povezao. Premda nita nisam rekao, moj sin je odmah shvatio da je teta, dodue, vrlo velika, ali da je ipak malo dijete. Poveo ju je sa sobom u svoju djeju sobu. Poao sam za njima i naveo ih da se zajedno igraju. Prepirali bi se oko neke igrake, a onda bi se opet pomirili. Samo jednom sam se morao umijeati kad se novinarka svakako htjela popeti u kreveti moga sina koji bi se pod njezinom teinom sigumo slomio.

Onda je otkrila televizor. Moj sin joj je razjasnio kako se aparat ukapa i iskapa i kako senijenja program. Oito je bila fascinirana, jer dok je ona bila dijete, televizija jo nije postojala. Neprekidno je ukapala i iskapala aparat, te mijenjala program, sve dok nisam odluio da prekinem pokus.

Tada sam spoznao da vie ne reagira na moje rijei veza je bila prekinuta.

Oito sam je predugo ostavio u toj ivotnoj dobi. Uivjela se u svoju ulogu. Neprekidno sam iznova pokuavao da novim metodama uspostavim kontakt, ali uzalud. Onda sam se sjetio onoga to sam nauio za takav sluaj:

sauvati mir i jo vie produbiti hipnozu.

Budui da nije reagirala na moje rijei, sklopio sam joj na nekoliko sekundi oi i dao joj odgovarajue sugestije za produbljivanje hipnoze. Kad sam ruku skinuo s oiju, one su ostale zatvorene. Sugerirao sam joj da elim prekinuti hipnozu. Polagano sam je, godinu za godinom, vodio natrag do njezine dananje dobi i zavrio rijeima: ... Sad u brojati do tri, a vi ete zatim otvoriti oi i osjeati se posve svjee i dobro. Bit e vam dvadeset tri godine i sve e biti tono onako kako to je bilo prije pokusa. Kad nabrojim tri, otvorit ete oi i osjeat ete se dobro: Jedan dva tri. Tek to sam izgovorio tri, ona je otvorila oi. Sve je bilo u redu.

Jednom sam nekom pacijentu sugerirao da se moe u mojoj prisutnosti jedan jedini put i sam hipnotazirati. Kazao sam da e sve to tom prilikom sam sebi rekne biti jednako djelotvorno kao da sam ja to kazao, tj. on e sam sebe posluati. Budui da sam bio prisutan, i budui da me on nekoliko puta za to zamolio, smatrao sam pokus bezazlenim.

Rekao sam mu da svojoj podsvijesti moe dati bilo kakav nalog, samo neka mi kae koji nalog. On je sebi, medutim, odmah sugerirao i ovo: Sad u brojati do tri i zaspati. Nita me ne moe probuditi.

Prije nego to sam mogao ita izustiti, sve je bilo gotovo. Poto je bio neupuen, pogrijeio je. Posljednjim dijelom svoje sugestije oduzeo je sebi, ali i meni, mogunost da dokinem hipnozu.

Ja sam, meutim, pojaao sugestiju spavanja da bih ga zatim iz nje izveo ovim rijeima: Spavate duboko i vrsto posve duboko i vrsto i nitko vas nee probuditi. Sad osjeate da ste dovoljno spavali i opaate da se postepeno

budite. Budite se sami od sebe. Sad ste potpuno budni i otvarate oi! Tek to sam to izrekao, on je otvorio oi.

Ratumaio sam mu u emu je pogrijeio. Time to sam dopustio da njegova vlastita sugestija djeluje i samo ga uvjerio da e se sam od sebe odmah probuditi, mogla je njegova podsvijest izvriti moj nalog da ne doe u sukob s njegovom vlastitom sugestijom.

Sad me upitao, ne bi li mogao jo jednom izvesti taj pokus, a da pri tom, dakako, ne ponovi istu pogreku. Rekao sam mu da to ne moe uiniti jer da sam njegovoj podsvijesti ve prije dao sugestiju da se jednom moe sam hipnotizirati, tako da drugi pokuaj ne moe uspjeti. On mi nije povjerovao. Neprekidno je iznova pokuavao, no nije se dogodilo nita, kako sam mu to, uostalom, i predskazao, jer je njegova podsvijest tono slijedila moju sugestiju.

Kao to vidite, i takve su nezgode potpuno bezopasne, samo ako pravilno postupamo. Ipak ne bismo smjeli davati sugestije koje se protive ranije danim sugestijama, jer se inae dvije sugestije meusobno suprotstavljaju. Bolje je nastaviti danu sugestiju, pa je ak sugestivno pojaati da bi se smanjio unutranji otpor, a zatim ovjeka postepeno izvesti iz hipnoze.

DrFranz V61gyesi pripovijeda o slinoj nezgodi.

Neka ga je majka pohodila s kerkom koja je imala potekoa s menstruacijom. DrVolgyesi ju je hipnotizirao i sugerirao joj da e menstruaciju dobiti odreenog dana tono u podne. Majka je zahtijevala da prisustvuje hipnozi. Na dan koji je lijenik odredio mjeseno pranje pojavilo se kod kerke tono u podne ali to isto se dogodilo i kod majke. Hipnotika zapovijed djelovala je dakle i na majku, premda je ona bila samo svjedok lijeenja.

Ako uope moemo govoriti o opasnosti, onda je mogu vidjeti samo u nedostatnosti ili nepotpunom dokidanju danih sugestija. Omiljeni pokus aastoji se u tome da se mediju dade aa vode da je popije i pri tom mu se sugerira da je to konjak. Medij e reagirati kao da je popio au konjaka, tj. bit e pijan.

Dovoljno jaka protusugestija ponitit e tu reakciju. Ne

bude li, meutim, ta protusugestija struno provedena, moe se dogoditi da se mediji u budue osjeti supijanim kad god popije au vode.

Glasoviti hipnoterapeuti smatraju da je u primjeni hipnoze iskljuena svaka opasnost.

DrLiebeault iz Nancyja, otac hipnoze kao terapije, pie: Budui da sam godinama primjenjivao hipnotiku sugestiju, mogao bih ustvrditi da ona ako se njome moemo posluiti daleko nadmauje medicinsku terapiju. Protivno od lijeenja madikamentima, hipnoza je neopasna, a djeluje brzo i ugodno.

Prof. dr Briiggelmann iz Padeborna odgovara na to pitanje ovako: Na pitanje da li struno provedena hipnoza uope

moe nanijeti bilo kakvu tetu, treba bez oklijevanja odgovoriti: ne moe.

DrMoll dodaje: Najvanije pitanje treba biti: mogu li kod svrhovito izvedene hipnotike sugestije uope postojati opasnosti po zdravlje. Na to pitanje moramo odgovoriti apsolutnim ne.

DrRingier iz Ziiricha izjavljuje: Mogu samo ponoviti ono to sam ve ranije rekao, naime, da nikada, ni u jednom jedinom sluaju, nisam naiao na tetan utjecaj primjene hipnoze.

Ravnatelj drScholz iz Bremena kae: Nikad se nisam mogao potuiti na tetne posljedice. One se u praksi uope ne pojavljuju, njih teoretski konstruiraju protivnici hipnoze.

Prof. drMobius konstatira: Postoje, dodue, lijenici koji opominju pred hipnozom, ali to su upravo oni koji nisu protivnici hipnotike sugestije postali iz vlastitog iskustva, nego na temelju teoretskih sumnji.

DrOtto Wetterstrand zakljuuje: Hipnotizmu proriem veliku budunost pa se mogu potpuno prikljuiti rijeima to ih je profesor Bernheim naveo u svom epohalnom djelu o sugestiji, naime da je sugestivna terapija jedna od najvrednijih tekovina suvremene rrdicine.

A i ja mogu rei samo to da bi jedina mogua opasnost mogla leati u lijenikovom neznanju.

Tehnike ispitivanja podsvijesti

Godine 1874. otkrio je engleski lijenik W. B. Carpenter da ve samo predoavanje jednog pokreta potie njegovo izvoenje u blagom obliku. Svoje spoznaje objavio je iste godine pod

naslovom Ideomotoriki zakon. Tu pojavu koju sada koristimo u pokusima s njihalom, danas openito nazivamo Carpenterov efekt. Predodba pokreta u budnom stanju svijesti izaziva samo oslabljen, tek naznaen pokret. U hipnozi, meutim, slikovno sugerirana predodba moe se potpuno ostvariti, jer je ne koi svijest.

Vano je da se radi o slikovnoj predodbi i da tu predodbu prate sve jae emocije. Predodba same rijei nije dovoljna da izazove Carpenterov efekt.

Provedemo li nekoliko pokusa s njihalom, lako emo se uvjeriti u djelotvornost njegova uinka.

Najprije na list bijelog papira nacrtajmo kri. Zatim napravimo jednostavno njihalo: na primjer, objesimo prsten na nit konca. Nit treba da je dugaka otprilike 50 centimetara. Veliina i teina, odnosno materijal prstena ne igra kod tog jednostavnog pokusa nikakvu ulogu.

Uzmimo sad njihalo u ruku i namotajmo konac oko kaiprsta sve dok nam ne preostane jo otprilike 20 centimetara konca od kaiprsta do prstena. Zatim postavimo njihalo tono iznad sjecita kria to smo ga nacrtali. Pri tom ruku ne naslanjamo ni na to, ali moemo podboiti lakat. Moramo, medutim, nastojati da nam ruka ostane potpuno mirna i da njihalom ne izvedemo niti jedan svjestan pokret. Sad se koncentriramo na slikovnu predodbu i zamislimo da se njihalo pomie slijeva nadpsno. Pri tom ne smijemo gledati u njihalo. Ako se posve prepustimo slikovnoj predodbi, uskoro e se njihalo zaista zanjihati u zamiIjenom smjeru.

Zaustavimo njihalo i predoimo sebi slikovno da se njihalo njie prema nama i fld nas. 1 opet nee dugo potrajati dok se ta naa predodba ne ostvari. S istim uspjehom moe se njihalo pokrenuti nalijevo ili nadesno u krugu. Ono e uvijek voljno slijediti zamiljenu predodbu. Time je dokazana vana injenica:

Svaka slikovna predodba koja nas ispunjava pokazuje tendenciju da se ostvari.

Meutim, ona se moe ostvariti samo onda ako joj se ne protivi nikakva druga slikovna predodba i ako se oba djelovanja uzajamno ne dokidaju. Ako disciplinirano usmjerujemo misli u jednom pravcu, onda je sasvim sigurno da e se svaka naa predodba ispuniti. Dakako da moramo biti vrsto uvjereni da e se ostvariti svaka naa slikovna predodba a ostvarenje ne smijemo koiti sumnjom. Onda emo uvidjeti jo jednu injenicu:

Ako se volja i vjera neprijateljski odnose jedna prema drugoj, uvijek e i bez iznimke podlei volja. To posve jasno vidimo kod njihala; ruku elimo drati posve mirno, ali budui da vjerujemo da e njihalo izvesti zamiljeni pokret, ono ga stvarno i izvodi.

Isto vrijedi i za na ivot. Naim ivotom ne upravlja naa volja ve nae slikovne predodbe, a u mislima sebi moemo predoiti to god i kako god elimo. Time dobivamo jedan dokaz za injenicu da svoj ivot moemo oblikovati po vlastitoj elji, stvarajui eljene slikovne predodbe i intenzivno se njima bavei.

Ako spoznamo domet te injenice, nismo vie robovi svoje sudbine ve njezini gospodari. Mnogi se meu nama ve trudio svom svojom voljom da dosegne odreeni cilj, ali mu to ipak nije uspjelo. Drugi opet ostvaruje svoje ciljeve prividno bez velikog napora jer poznaje tajnu stvara u sebi odgovarajue slikovne predodbe i intenzivno se njima bavi sve dotle dok u njegovoj svijesti vie ne moe nastati suprotna predodba. Ovdje nam se namee trea spoznaja:

To je zakon o naporima koji izazivaju suprotnost.

Svaki voljom izazvani napor bez slikovne predodbe ne samo to je uzaludan, ve esto izaziva ak suprotno od onoga to elimo postii. Prema toifle, nipoto nije svejedno to mislimo. Nae su misli presudne za nau sudbinu. Stoga bi nam jedan od najvanijih ciljeva trebalo biti to da nauimo kontrolirati svoje misli, kako bismo njima mogli upravljati i time sami odreivati svoju sudbinu.

Za pokuse s njihalom treba nam jo jedna pretpostavka. Moramo odrediti koji pokret njihala znai da, a koji ne. Trei pokret mogao bi znaiti ne znam.

Razumljivo je da sami moete odrediti znaenje pojedinih pokreta njihala. Bolje je, meutim, da tu odluku prepustimo podsvijesti kako se ne bismo moda ve na poetku ogrijeili o kakvu nesvjesnu predodbu. Istodobno emo time dobiti i dokaz za injenicu da je naa podsvijest sposobna donijeti pravilnu odluku.

Drite, dakle, njihalo nepomino i upitajte se u mislima koji bi pokret imao znaiti da. Pri tom promatrajte njihalo. Nee dugo potrajati dok se njihalo pone njihati u jednom smjeru. Ako se to ne dogodi odmah, nije vam predodba bila dovoljno snana. Zato jo nekoliko puta intenzivno zamislite rije da, ali nipoto nemojte pri tom namjerno zanjihati njihalo.

im je podsvijest donijela odluku, ustanovite na isti nain i smjer pokreta za ne, te za ne znam. Tada moete poeti pokus.

Sjedite za stol i drite njihalo posve labavo u desnoj ruci. Najprije ga zaustavite pridravajui ga lijevom rukom. Zatim sebi intenzivno u slici predoite kako se njihalo kree kruno udesno, dakle u smjem kazaljke na satu. Pri tom i dalje lijevom rukom drite njihalo da se jo ne zanjie. im ste potpuno

proeti slikovnom predodbom da se njihalo kree nadesno u krugu ispustite ga i istodobno glasno recite: Njihalo se vrti nalijevo njihalo se vrti nalijevo. Uslijed toga e, dakako, doi do suprotstavljanja vaih misli vaoj slikovnoj predodbi. Rezultat e biti pobjeda slikovne predodbe: njihalo e se vrtjeti nadesno u krugu. To je dokaz za djelotvornost drugog zakona i za snagu vae slikovne predodbe.

Da biste mogli izvesti drugi pokus trebat e vam jo jedna ili vie osoba. "

Najprije im pokaite kako njihalo u vaoj ruci lako reagira na svaku predodbu, a onda ga dajte u ruke jednom od prisutnih rekavi mu otprilike ovo:

Drite njihalo posve mirno iznad sredita nacrtanog

kria. Ako vam odmah ne uspije da ga drite mirno, posluite se lijevom rukom da ga zaustavite.

Onda ispustite njihalo i nemojte se vie obazirati na svoju aku ili ruku.

Potpuno se koncentrirajte na moje rijei. Sad posve jasno osjeate kako se njihalo eli pokrenuti slijeva nadesno. Taj osjeaj biva sve jai, sad se njihalo poinje polako micati.

Ti pokreti postaju sve snaniji, sve snaniji. Sad jasno' vidite kako se njihalo njie slijeva nadesno. Sad se njihalo ve snano zanjihalo, vrio snano, slijeva nadesno, slijeva nadesno.

Svoje rijei prilagodite ispitanikovim reakcijama i po potrebi ponovite pojedine sugestije. Vidjet ete kako se vaa slikovna predodba prenosi na ispitanika i kako se njihalo zanjihalo.

Imate li pred sobom nekoliko ispitanika, lako ete odabrati one koji su posebno sugestibilni.

Istodobno moete pojaati sugestibilnost nekog ispitanika tako da mu, kad s uspjehom zavri pokus, sugerirate:

I sami vidite da se sve moje rijei ostvaruju u vaoj podsvijesti. Vrlo ste sugestibilni. Sve to vam kaem, tono ete izvriti.

Pri treem pokusu ispitat emo podsvijest. Tu se u prvom redu radi o pravilnoj formulaciji. Svako pitanje mora biti precizno formulirano, tako da se na njega moe odgovoriti sa da ili sa ne.

Uzmite njihalo i drite ga posve mirno iznad sjecita crta u kriu.

Upitajte se, na primjer: Mogu li biti hipnotlzer?

Odgovori li podsvijest putem njihala da, mbete pitanje precizirati: Jesam li posebno nadaren za hipnotizera? Moda vas zanima i odgovor na pitanje: Jesam li osobito podesan za to da me hipnotiziraju?

Otkrijte gotovo neograniene mBgunosti to vam ih prua tehnika ispitivanja podsvijesti. Time ete sebe bolje upoznati.

Uostalom, tim putem moete dobiti odgovore i na pitanja koja se odnose na vas same. Ako ste dovoljno

senzibilni (to se moe vjebati), moi ete svojoj podsvijesti postavljati pitanja koja se odnose na druge osobe, bez obzira na to jesu li one prisutne ili vrlo udaljene.

Druga jedna zanimljiva mogunost iskoritavanja Carpenterovog efekta je istraivanje podsvijesti bez pomoi njihala, ve jednom drugom jednostavnom tehnikom.

Slino kao kod pokusa s njihalom moemo unaprijed odluiti da nam nesvjesni pokret kaiprsta znai da, a pokret srednjaka, naprotiv, ne.

1 ovdje je bolje ako odluku o tome prepustimo podsvijesti. Mnogi eksperimentatori koji imaju potekoa s njihalom, mnogo lake rade s pokretima prstiju ili obratno.

Jedna je ruka esto osjetljivija od druge. Budui da na sva pitanja moete odgovoriti jednom rukom, trebali biste otkriti koja je to ruka.

Da biste izazvali nesvjesne pokrete prstiju, poloite ruku posve lako u krilo ili na stol. Prsti neka su pri tom potpuno mlohavo isprueni.

Prije nego to prst odgovori, vrlo vjerojatno ete osjetiti u njemu lako bockanje, a zatim kadto i trzanje. NaposIjetku e se prst manje ili vie ispraviti.

1 ovdje treba izbjegavati svaki svjestan napor. Nemojte oekivati odreeni odgovor jer bi to vae oekivanje moglo utjecati na rezultat pokusa.

Iskoristite te dvije zanimljive mogunosti ispitivanja vae podsvijesti u sluajevima kad morate donijeti neku odluku. Ustanovio sam da su odgovori to ih daje podsvijest gotovo uvijek pravilni.

to je oputanje?

itav se svemir temelji na ravnotei dviju suprotnih sila, napetosti i olabavljenju, na kineskom Jangu i Jinu. Taj

svemirski sklad istodobno je i idealno stanje ovjeka kao dijela toga sklada. Bez njega ne ffioe ovjek biti ni sretan ni zdrav. Ako je ravnotea tih dviju suprotnih sila u ovjeku poremeena, on je pokoleban. Tu je nauku objavio Lao Ce ve prije 2500 godina.

Budui da bismo svi htjeli biti zdravi i sretni, treba nam

dovoljno istinskog oputanja da bismo se oslobodili grenja i prenapetosti. Pravo oputanje smanjuje negativno djelovanje prenapetosti i snizuje ju na individualno razliitu, ali zdravu mjeru. Posljedica toga smanjivanja napetosti je ravnotea napetosti.

U tom stanju nalazi se ovjek u skladu sa samim sobom i s kozmikim zakonima. On je u tom sluaju u savrenom tjelesnom i duevnom stanju i potpuno je zdrav jer bolest znai disharmoniju. Ako se ta disharmonija dokine uravnoteenjem napetosti, nastaje harmonija. Istodobno nestaje i bolest koja je samo vanjski znak postojee disharmonije.

Mnogi putovi vode prema oputanju: autogeni trening, meditacija, a osim toga, ne zaboravimo ni molitvu. Jedan od najdjelotvomijih putova je, meutim, hipnoza to je vri strano lice, dakle heterohipnoza, a osim nje i autohipnoza koju vrimo sami, bez iije pomoi. Ovdje moe potpuno doi do izraaja djelovanje rijei, odabranih prema vlastitoj situaciji, kao odijelo iveno po mjeri.

U ovoj sam knjizi postavio sebi zadatak da vam protumaim oba puta, kako biste sami mogli rjeavati svoje probleme.

3. Pretpostavke za hipnozu i tehnike hipnoze

Linost hipnotizera i hipnotiziranog

Svaki ovjek raspolae odreenom sugestivnom snagom iji je intenzitet, meutim, razliit. U prvom redu razlikujemo psihiki aktivne i psihiki pasivne prirode.

Psihiki aktivan ovjek imponira svojim suvremenicima samosvjesnim i sigurnim nastupom. Roeni je pretpostavIjeni i oekuje da se izvri ono to on rekne. .Duevno snaan ovjek ima sve uvjete da postane dobar hipnotizer ako se, naravno, temeljito uputi u tehnike hipnoze a ne pouzdaje se iskljuivo u vlastitu emanaciju.

Psihiki pasivan ovjek lake podlijee utjecaju drugih Ijudi, a tee sam na njih utjee. S temeljito prouenom tehnikom i velikim iskustvom, moe, meutim, i on postati dabar hipnotizer.

Moemo rei da svaki inteligentan samosvjestan ovjek sigurnog nastupa moe nauiti hipnotizirati. Za to nije potrebna ni neka mistina nadarenost ni otar pogled koji potinjava Ijude. Potrebna je, meutim, prirdena nadarenost i sposobnost psihikog uivljavanja. Te su pretpostavke potrebne ako netko eli premaiti prosjek.

Dobar hipnotizer mora svakako biti vrlo samosvjestan, jer ovjek koji ni sam ne vjeruje u sebe, ne moe oekivati da drugi u nj vjeruju. ''"

Veliki istraiva hipnoze A. Forel iskazao je to ovako:

Nema sumnje o tome da je najbolji hipnotizer onaj tko najbolje umije Ijude uvjeriti u svoju sposobnost da ih hipnotizira, pa ih manjevie za to oduevi. Oduevljenje

je, prema tome, vaan inilac hipnoze, jer da bi ovjek mogao uvjeriti druge, mora i sam biti uvjeren, odnosno mora raspolagati dramatskom nadarenou. Uostalom, ono to nas moe najbolje uvjeriti kod obje vrste Ijudi, kod aktivnih kao i kod pasivnih, jest stvaran uspjeh doivljavanje injenica. Na tom psihikom procesu temelje se hipnotike epidemije, masovne sugestije i zaraze hipnozom, o kojima se tako mnogo govori i koje se obino pogreno shvaaju. Sve ono ime se oduevljavamo, osvaja nas i lako gui u nama sve suprotne predodbe.

Kad bi televizija i novine neprekidno o vama govorile kao o najveem hipnotizeru svih vremena koji moe svakog hipnotizirati za nekoliko sekundi i koji jo nikad nije doivio neuspjeh, sigurno bi velika veina Ijudi, im biste ih pokuali hipnotizirati, odmah stvarno pala u hipnozu, jednostavno zbog toga jer bi to i oekivali.

Ovdje je vidljivo sugestivno djelovanje masovnih medija koji neprekidno ponavljanjem stvaraju ope miljenje. Nasuprot tome stupite li pred Ijude bojaljivo i suzdrljivo i tiho im velite da jo nikad niste uspjeli nikog hipnotizirati, te da su vai dosadanji pokuaji odreda bezuspjeni, ali da biste voljeli pokuati jo jednom, moemo sa sigurnou rei da hipnoza teko da e uspjeti jer Ijudi unaprijed oekuju neuspjeh pa se prema tome i ponaaju.

Ovdje lei prva tajna uspjenog hipnotizera: Va sugovornik mora oekivati da ete uspjeti pa ete uspjeh i ponjeti. 1 opet e djelovati princip slikovne predodbe koji se uvijek probija protiv svake volje koja mu se suprotstavlja.

Bezuvjetna pretpostavka svake hipnoze jest ispitanikovo povjerenje i stoga emo u sebi spremno oekivati da e ispitanik dopustiti da netko utjee na njega. Povjerenje pomae pozitivnom iekivanju koje zajedno s nadom stvara vjeru i time i slikovnu predodbpostizanja eljenog rezultata.

U ordinaciju mi dolaze brojni pacijenti donosei sa sobom pretprogram koji gotovo onemoguuje svako moje djelovanje, pa neprekidno iznova pripovijedaju kako su

mnogo puta pokuavali nai pomo, ali je sve bilo uzalud. U njihovim se rijeima razabire klonulost i rezignacija, kao na primjer: Bio sam ve u tri klinike i kod nebrojenih lijenika, a i sam sam ve mnogo toga pokuavao. Uvijek bih se iznova razoarao. Oajan sam. Ne vjerujem da mi itko moe pomoi!

Bilo bi potpuno besmisleno kad bih u takvom sluaju poeo lijeenje hipnozom, a da prije toga tim Ijudima ne povratim vjeru u sebe.

Kakvim, dakle, svojstvima mora raspolagati hipnotizer da bi uspio i u tekim sluajevima?

izrazitom linou,

dobrom sposobnou zapaanja,

sposobnou uspostavljanja kontakta,

prisutnou duha,

apsolutnom sigurnou,

zvonkim glasom,

njegovanom vanjtinom i

strpljivou.

0 individualno razliitoj mjeavini tih komponenata ovisi, napokon, uspjeh. lako ispitanik nije svjestan pojedinih nabrojenih svojstava, on ipak intuitivno osjea postoje li ti faktori i u kojoj mjeri postoje, pa e se prema tome i vladati. Praksa hipnoze pretpostavlja, dakle, u velikoj mjeri kolovanje vlastite linosti.

Prije nego to zaponemo s hipnozom, moramo u opirnom uvodnom razgovoru doznati kakva je struktura ispitanikove linosti. Znamo da se psihiki pasivni' Ijudi lako dadu hipnotizirati, a isto tako i vegetativno labilni Ijudi koji uzimaju droge to mijenjaju svijest (pri tom se nipoto ne mora raditi o narkomanima). Oito ovdje nastaje paralela uslijed lakoe kojom se mogu postii promjene u svijesti.

Daljnja pretpostavka je pogodne okolina kako bi se pokus mogao nesmetano odvijati. lako to, dudue, nije prijeko potrebno, ja volim zamraiti prostoriju, i to uglavnom zbog psiholokog efekta. Ispitanik zapaa predradnje pa se to bolje priprema za hipnozu koja e slijediti.

Imamo li posla s bojaljivim osobama, trebalo bi najprije provjeriti plae li se zamraene prostorije.

Razmiljajui o tome koja bismo pomona sredstva mogli koristiti pri indukciji hipnoze, moramo uvijek odabrati ona koja poveavaju ispitanikov osjeaj ugodnosti. Ako je neko pomono hipnotiko sredstvo prikladno da lake ili bre inducira hipnozu, ili da produbi ve zapoetu hipnozu, a da pri tom ispitaniku ne nakodi, primjena je opravdana.

Vano je takoer ustanoviti je li subjekt ranije bio hipnotiziran i koja je tehnika primjenjivana. Veinom je pacijent uslijed tih ranijih hipnoza ve stekao odreeni odnos prema hipnozi.

On oekuje da e nova hipnoza protei na jednak nain. eli li to, treba njegovoj elji svakako udovoljiti i hipnozu inducirati na jednak nain. Mnogi Ijudi vjeruju da se samo u dubokoj hipnozi mogu dati djelotvorne sugestije. To bi miljenje trebalo ispraviti i ovjeka uvjeriti da dubina hipnoze uope ne utjee na djelotvornost dane sugestije. Ako ispitanik neto sa sigurnou oekuje, ne smijemo mu to ni u kom sluaju odbiti. Upravo kod prve hipnoze posebno je vano da ispitanik bude prikladno raspoloen i da ga nita ne smeta.

Ostavite ispitanika da se prije prve hipnoze neko vrijeme odmara u zamraenoj prostoriji. Posve tiha glazba moe taj mir jo i produbiti. Na ispitanika moe utjecati i boja prostorije, pri emu su zelena i plava najprikladnije.

Ne koristite li glazbu, moe kucanje zidnog. sata ili metronoma, ako je inae sve tiho, svojom monotonijom uspavati ispitanika. Jo vee smirenje prua prema mojem iskustvu um mora. Zbog toga sam taj um morskih valova snimio na veoma dugu kazetnu traku pa je putam za vrijeme mirovanja prije prave hipnoza

Post je takoer dobra priprema za pravu hipnozu. Budui da bi danas gotovo svatko elio biti vitkiji, dat ete svom ispitaniku, pod odreenim okolnostima, ako se eli lijeiti hipnozom, dobrodoao povod za mravljenje.

Time smo naveli sve najvanije uvjete za prvu hipnozu. Ako je ispitanik vrsto odluio da se prepusti hipnozi, mora izjaviti da je spreman da prihvati odreenu metodu. Time se iskljuuje svaki otpor. Hipnoza e sigurno uspjeti.

Tehnike indukcije prve hipnoze

Danas postoje nebrojene metode za indukciju prve hipnoze. Svaki hipnotizer daje prednost odreenim tehnikama, dok druge primjenjuje rijetko ili nikako. Da bih buduem hipnotizeru olakao da pronae svoju specijalnu tehniku ili da razvije vlastitu kombiniranu metodu, iznijet u izbor iz prikladnih tehnika.

No najprije bih im elio dati jedan dobar savjet. Nemojte svojim ispitanicima nikada rei Sad zapoinjem s hipnozom. Time ete stvoriti samo napeto iekivanje, a subjekt e se sav ukrutiti. Bolje je rei: Prije nego to ponemo s hipnozom ispitat u koliko se moete opustiti. Molim, pustite da vam ruke slobodno vise.

Onda prihvatite jednu ispitanikovu ruku, malo je podignite i pustite je da padne. Zatim ispitajte poputanje napetosti u drugoj ruci.

Osobu koju hipnotizirate, kratko nazvanu ispitanik, morate svakako pohvaliti i rei joj da je sve vrlo dobro poelo.

Zatim ispitanika zamolite da die mirno i jednolino i da pri tom sklopi oi kako mu panja ne bi bila skrenuta na neto drugo, pa ponite inducirati hipnozu. Ispitanik e biti potpuno oputen i bez napetosti.

Tehnika broj 1 Mesmerovo glaenje Ponite starom tehnikom takozvanog Mesmerovog glaenja. To se glaenje vri rukom koja se kree otprilike pet centimetara iznad ispitanikova tijela, rto polako od glave do pete. Pri tom se ispitanikovo tijelo ne smije pomicati. Kad ste rukama stigli do stopala, vratite ih u velikom luku na glavu. Ponavljajte tu vjebu otprilike pet do deset minuta.

Ispitanik poinje osjeati snaan umor tako da mu se oi veinom sklope i bez posebne sugestije.

Glaenjem ponite uvijek iznad glave i polako prelazite preko tijela sve do stopala, pri emu naizmjence prelazite postrance iznad ruku, a drugi put preko prsiju i nogu do stopala. Vano je da ruke sa stopala u velikom luku vratite do glave. Zaudit ete se kad budete vidjeli kako je ta metoda jo uvijek uspjena.

Tehnika broj 2 Fiksiranje kaiprsta Jedna takoder stara i prokuana metoda za indukciju hipnoze sastoji se u tome da u ispitanika uperimo kaiprst, i to tako da mu on bude neto iznad visine oiju i udaljen od njega otprilike 20 centimetara. Ispitanik netremice zuri u kaiprst i pri tom mu se oi brzo umaraju i sklapaju. Ponu li oi titrati, moemo njihovo sklapanje ubrzati tako da ispitaniku dademo odreenu zapovijed: Sad sklopite oi oi su vam sad vrsto sklopljene ne moete ih vie otvoriti. 1 ova tehnika gotovo uvijek uspijeva.

Tehnika broj 3 Prva metoda levitacije Ovdje se radi o takozvanoj metodi levitacije. Ona se sastoji u tome da se kao znak poetka hipnoze sami od sebe javljaju odreeni pokreti prstiju. Ispitanika treba upozoriti da neprekidno promatra svoju ruku.

Pri tom pasivnom dranju pri kojem ispitanik promatra samog sebe, nastaje jako napeto iekivanje, neka vrsta prisilnog ispunjenja, tako da e nagovijeteni pokret ubrzo biti izveden. Recite, na primjer: Kaiprst vae desne ruke poinje se postepeno podizati. Postaje sve laki sve laki pa se sve vie i vie die.

im se prst ma samo i jednom trzne, pojaajte taj pokret sugestijom: Kako vidite, kaiprst se ve mie. Pokree se sve jae sve jae. Ne marate ba nita raditi va prst se sam od sebe uzdie sve snanije sve vie.

im se kaiprst poeo pomicati kako je to hipnotizer nagovijestio, neka on to iskoristi kao povod za iduu sugestiju: Kako vidite, hipnoza ve djeluje. Sad pustite da jo

dublje utonete u ugodan osjeaj umora i teine. Postajete umorni sve umorniji. Nita vas vie ne moe smesti tonete sve dublje i dublje sve dublje, a osjeate se vrlo dobro.

Vano je da ispitaniku neprestano sugerirate da se osjea vrlo dobro i da ga nita ne smeta.

Tehnika broj 4 Druga metoda levitacije Ovo je drugi oblik metode levitacije. Smjestite ispitanika u udoban naslonja i sugerirajte mu: Vaa ruka postaje sve laka. Odmah e poeti lebdjeti. im rukom dotaknete elo, hipnoza e biti duboka i vrsta.

Ponovite nekoliko puta zaredom svoju sugestiju i paljivo promatrajte ispitanika. 1 ovdje bi trebalo odgovarajuom sugestijom pojaati svaki zapoeti pokret, otprilike ovim rijeima:

0sjeate da vam prsti postaju sve laki sve laki.

To ponavljajte sve dotle dok se jedan prst ne trzne, a zatim smjesta nastavite slijedeom sugestijom:

Vidite, mali vam je prst (odnosno onaj koji se upravo pomaknuo) ve posve lak i poinje lebdjeti. Uskoro e zalebdjeti itava vaa ruka. Ruka vam je sve laka i poinje lebdjeti. Lebdi sve vie i vie ruka yam lebdi sve vie. im njome dodirnete elo, hipnoza e biti vrlo duboka i 0. K. Ruka vam lebdi sve vie i sad vam dotie elo. Ruka vam dotie elo.

Ruka vam dotie elo. Hipnoza vam je duboka i vrsta. Sad se nalazite vrlo duboko i vrsto u hipnozi, ali ujete sve to vam govorim i sve ete tono posluati.Tono ete posluati sve ono to vam sad govorim. Drugo ne moete i neete, pa ete odmah uiniti sve to vam ja kaem.

Tehnika broj 5 Pritisak ruke o zid Postavite ispitanika tako da stoji tofipo prema zidu i da mu podlaktica posve lako dodiruje zid. Sad mu recite neka podlakticom 30 sekundi svom snagom pritie o zid. Nastojte da pogotovu posljednjih deset sekundi pritie to snanije. Onda mu kaite:

Ruka vam visi potpuno mlitavo. Ustanovit ete, meutim, da se ona sama po sebi poinje dizati!

To je posljedica malo prije izvedenog napora, koja se pojavljuje kod svakoga. Taj pokus vrijedi kao dokaz ispitanikove stabilnosti.

Tehnika broj 6 Tehnika podizanja ruke Zamolite ispitanika da podigne ruku i zatvori oi. Onda mu kaite: Postepeno padate sve dublje u hipnozu vaa hipnoza postaje sve dublja i dublja nita vas ne moe smesti sve dublje i dublje tonete u hipnozu. to vam je hipnoza dublja, to dublje vam se sputa i ruka.

Za najvie pet minuta ruka e se spustiti jer jedva da bi itko mogao drati ruku dignutu dulje od pet minuta. Istodobno se miii ruke oputaju nakon napetosti, to izaziva ugodan osjeaj teine i time ubrzava poetak hipnoze.

Zatim hipnozu produbite slijedeom sugestijom:

Ruka vam je ve posve klonula i teka je kao olovo. Posve jasno osjeate njezinu teinu. Sad vam se ruka potpuno

opustila. Miii vam se oputaju i posve su omlohavili. To vam se ugodno oputanje iri po itavom tijelu. Sjedite (ili lezite) to udobnije. Odvest u vas do stolca (ili do kaua). Posve polako klonite prema natrag. Osjeate da vam se pri tom hipnoza produbljuje. Dok se sputate, vaa hipnoza postaje jo dublja, sve dublja sve je ostalo nevano.

Doputate da potonete sve dublje i dublje, sve dublje i dublje. Leite (ili sjedite) vrlo udobno i osjeate kako divna oputenost zahvaa itavo vae tijelo. itavo tijelo vam je ugodno oputeno. Svi miii su oputeni a hipnoza vam je duboka i vrsta. Nalazite se u vrlo vrstoj hipnozi pa ete sve naloge tono izvravati.

Sad sugerirajte ispitaniku ono to elite. On e vas rado posluati.

Tehnika broj 7 Uvrtajna tehnika

Kod te tehnike navedite ispitanika da stane nasred sobe i

da sklopi oi. Onda ga uhvatite za oba ramena i natrake ga

povedite po sobi opisujui pri tom nepravilne likove. Jednom ga vodite nalijevo u krugu, drugi put nadesno. Zatim ga okreite na mjestu a nakon toga ga provedite kroz sobu u obliku osmice. To inite sve dok ne opazite da vas ispitanik posve lako slijedi i da reagira na va najneznatniji pritisak.

Tada ga natrake dovedite do naslonjaa (ili do kaua) i pustite ga da sjedne, odnosno posve ga polako polegnite.

Pri tom ispitanika hvata laka omaglica i on donekle gubi orijentaciju, to moete dobro iskoristiti za uvoenje u hipnozu.

Dok ispitanika posve lako sputate u naslonja ili na kau, produbite hipnozu otprilike ovim rijeima:

Sad osjeate kako je hipnoza poela djelovati. Putate da posve polako utonete jednostavno utonete. Drim vas posve sigurno. Nita vas ne moe omesti. Jednostavno tonete sve dublje i dublje sve dublje i dublje.

Sad sjedite (leite) vrlo udobno i osjeate da vam u itavom tijelu napetost ugodno poputa. Hipnoza vam postaje sve dublja i dublja sve dublja. Sad ste posve vrsto i duboko u hipnozi. Svaka moja rije prodire duboko u vau podsvijest i ondje se vrsto ukorjenjuje. Postupit ete tono onako kako vam kaem.

Tehnika broj 8 Crna toka

ovjek lei udobno na kauu. Otprilike iznad njegovih oiju privrujete na stropu crnu toku, veliku otprilike kao petodinarka. Zatim zamolite ispitanika da se koncentrira na tu crnu toku i gleda u nju a da pri tom, ako to moe, ne trepe oima. Za to mu vrijeme neprekidno rijeima sugerirate da mu kapci postaji sve tei pa oi jedva da jo moe drati otvorenima. Ispitanik je napet jer nastoji da ne trepe oima; k tome pridolazi vaa sugestija, pa e oboje ve za dvije do tri minuta"dovesti do toga da ga oi zapeku i da zasuze, te da on sve ee mora treptati. To ete opet iskoristiti za slijedeu sugestiju:

0sjeate da vam se oi sklapaju. Kapci vam postaju sve tei sve tei. Oi jedva drite otvorene. Za as e vam

se sklopiti. Sad su vam kapci tako teki da ih vie ne moete podii. Kapci su vam posve sputeni.

Oi su vam vrsto sklopljene. Tijelo vam obuzima divan osjeaj oputenosti i vi se potpuno preputate tom divnom labavljenju. Nita vam ne moe smetati. Osjeate kako se sve vie i vie oputate. Nita nije vie vano. Jednostavno putate da vas vrijeme nosi putate neka se dogaa to mu drago putate da netko drugi djeluje umjesto vas. Divan je to osjeaj, biti tako nenapet i oputen. Ne doputate da vas ita smeta. Sad sluate samo moj glas. Sve to vam govorim, prodire duboko u vau podsvijest. Sve ete to tono posluati. Sad sluate samo moj glas nita drugo nije vano. Kako vam reknem, tako ete uiniti.

Tehnika broj 9 Hipnoza u hipnozi Vladate li tehnikom autohipnoze, provedite hipnozu u hipnozi. Najprije sami sebe hipnotizirajte i prikladnim tehnikama to vie produbite tu hipnozu. Na kraju sugerirajte sami sebi: Moja hipnoza je duboka i vrsta, nita me ne moe smetati, ali govoriti mogu. Meutim, dok govorim, hipnoza mi neprekidno postaje sve dublja. Kod svake moje rijei postaje moja hipnoza sve dublja i dublja.

Najbolje je da pripremite magnetofonsku vrpcu s navedenim sugestijama tako da se u prvo vrijeme moete potpuno pasivno prepustiti vlastitom glasu.

Ako vam je hipnoza duboka i vrsta i ako moete govoriti a da pri tom sami sebi ne smetate, zaponite hipnotizirati svog ispitanika. Vidjet ete da e vam to biti mnogo lake nego inae, vjerojatno zato to izvas izbija neki tajanstveni fluid zbog kojega drugi bre i dublje utonu u hipnozu.

U tom stanju moete mnogo bolje reagirati i jo se bolje prilagoditi ispitaniku.

TehniJca broj 10 Jin sistem

Ispitanik duboko lei na kauu. Oi su mu zatvorene, a ruke i noge potpuno oputene. Sad naizmjence desno i lijevo povlaite jin. Ta kineska tehnika djeluje umiru

jue, pa se njome moete dobro posluiti kao uvodom u koju drugu tehniku. Svejedno je s koje strane poinjete.

Najprije poloite ruke na ispitanikovu glavu, obuhvatite rukama jednu njezinu stranu i polako prijeite njima preko ramena i ruku, pri emu ete gornji dio ruke potpuno obuhvatiti, pa preko noge do stopala.

Stegno, list i stopalo morate takoer gotovo potpuno obuhvatiti rukama. Kretnje rukama nastavite jo tridesetak centimetara iza tabana.

Zatim ponite s druge strane glave, ali onda morate rukama prijei u velikom luku, obilazei tijelo. Sad ete i drugu stranu gladiti na isti nain od glave do pete.

Pri tom ne smijete pritiskati. Dovoljno je pustiti da djeluje samo teina vaih ruku. Ta tehnika toliko smanjuje napetost da e ispitanik esto zaspati.

Zaspi li, prebacit ete polagano izgovorenim rijeima san u hipnozu, otprilike ovako:

Duboko i vrsto mirujete posve duboko i vrsto, ali moete me uti. Posve jasno ujete to vam govorim. Svaka moja rije duboko prodire u vau podsvijest. Posluat ete me u svemu.

Sad sasvim polako podignite desnu ruku podignite ruku!

Podigne li subjekt ruku, veza je uspostavljena. Moete nastaviti sa eljenim sugestijama.

Kad ispitanik tako duboko utone u san da ne reagira vie na vae rijei, puhnite mu u lice i ponavljajte sugestije dok ih on ne izvri.

Tehnika broj 11 Tehnika brojenja

Navedite svog ispitanika da ugodno sjedne ili legne i da

zatvori oi. Zatim mu sugerirajte slijedee:

0dmah u poeti brojiti, a vi ete kod svake brojke otvoriti oi i odmah ih opet sklopitili vrlo polako i mirno. Osjetit ete kako vam kapci od broja do broja postaju sve tei i kako ih sve tee otvarate, tako da ih na kraju vie ne moete otvoriti.

Poinjem polako brojiti. Kod svakog broja otvarate oi

i odmah ih opet sklapate. Kapci su vam od broja do broja sve tei i tei.

Jedan kapci su vam teki kao da su od olova.

Dva kapci vam postaju sve tei sve tei.

Tri jedva da ih jo moete otvoriti.

etiri pet est kapci su vam ve teki kao olovo i jedva da ih jo moete otvoriti. Od broja do broja postaju vam kapci sve tei i tei, sve dok ih uope vie ne moete podii. Sedam osam devet deset.

Ako ispitanik kod broja deset jo ipak moe otvoriti oi, morate sve ponoviti i ponavljati sve dotle dok mu oi ne ostanu sklopljene i kad nastavite brojiti.

Zatim morate hipnozu produbiti ovom sugestijom:

0i su vam sad vrsto sklopljene i ostaju zatvorene. Ne moete ih vie otvoriti, ali to uope i ne elite. Potpuno se preputate ugodnom osjeaju umora i teine. Postajete sve umorniji. Sve ste umomiji sve umorniji. Mir vam je dubok i vrst. Izvrit ete sve to vam sad kaem.

Tehnika broj 12 Brojenje od jedan do deset Ako je ispitanik vrlo sugestibilan, najee je dovoljna skraena tehnika, onako kako u je sada izloiti. Ostavite ispitanika da kao i obino udobno sjedi ili lei zatvorenih oiju. Onda mu kaite:

Smjestite se to udobnije. Nita vas ne moe smetati. Sluajte samo moje rijei. Sve ostalo nije vano. Sluajte samo ono to vam ja govorim. Polako u brojiti do deset. Od broja do broja obuzima vas divan osjeaj mira i oputenosti. Sa svakim brojem tonete sve dublje i dubije. Kod broja deset va je mir dubok i nepokolebljiv. Tono ete izvriti sve to vam kaem. Poinjem brojiti: jedan dva tri i tako dalje do deset. Sasvim ste mirni. Oi su vam vrsto sklopljene. Vie ih ne moete otvoriti. Pokuavate ih otvoriti, ali vam to ne uspijeva ne nspijeva. Ne moete vie otvoriti oi. Uostalom, to vie i ne nastojite, ve putate da jo dublje utonete u ugodan osjeaj mira i teine. ujete, meutim, sve to vam govorim i sve ete tono izvriti.

Ako vam prvi pokuaj ne uspije odmah, moete tu tehniku neposredno zatim jo jednom ponoviti. Onda ete svakako uspjeti. Ne smijete zaboraviti da stalno ponavljanje svaki put uspije.

Tehnika broj 13 Brojenje od jedan do sto Ispitanik udobno sjedi (ili lei) zatvorenih oiju. Recite mu: Sad u polako

brojiti od jedan do sto. Kod svakog neparnog broja otvorite oi. Kod svakog parnog broja ponovo ih zatvorite.

Ispoetka brojite malo bre, ali ne tako brzo da bi se ispitanik morao naprezati brzo podiui i ponovo sklapajui kapke.

Onda brojite sve sporije i pri tom sugerirajte ispitaniku da su mu kapci sa svakim brojem sve tei.

Brzinu brojenja podesite tako da su subjektove oi samo kratko otvorene, a sve dulje ostaju zatvorene. Nemojte, dakle, brojiti ravnomjerno, nego zastanite malo kod parnih brojeva. Neka te stanke budu sve due i due. im opazite da ispitanik tee otvara oi, pojaajte to stanje slijedeom sugestijom:

0ni kapci vam postaju sve tei i tei. Ubrzo neete vie uope moi otvoriti oi premda u ja i dalje brojiti. Oi su vam se sklopile i ostaju zatvorene. Ne moete ih vie otvoriti. Mirujete potpuno duboko i vrsto.

Tehnika broj 14 Fiksiranje korijena nosa Stanite pred ispitanika koji sjedi i recite mu neka otro gleda u korijen vaeg nosa ili u vae desno oko i da pri tom ne trepe. Gledajte ga vrsto u oi, to jest u mjesto izmeu njegovih oiju, odnosno samo u jedno njegovo oko. Ni vi ne smijete pri tom treptati (vjebom se moe postii da kapci ne trepnu punih 15 minuta).

Vidjet ete da se ispitanikwe zjenice naizmjence suzuju i ire. Svaki put kad mu se zjenice proire, moe vas on samo nejasno vidjeti.

Stoga mu sugerirajte slijedee: Uskoro ete me samo jo nejasno vidjeti; onda e poeti djelovati hipnoza.

im mu se zjenice opet proire, recite: Ubrzo ete me moi jo samo nejasno vidjeti; onda e poeti djelovati hipnoza.

Sad me samo jo nejasno razabirete polako tonete sve dublje i dublje u hipnozu kapci su vam sve tei i tei i oi vam se sklapaju. Ubrzo ete ih sklopiti.

Sad su vam kapci ve toliko teki da oi ne moete drati otvorene, ali to uope i ne elite. Oi vam se sklapaju i ostaju zatvorene. Ne moete ih vie otvoriti... Obuzima vas ugodan osjeaj umora i teine. Putate da tonete sve dublje u taj divni osjeaj umora i teine. Sve ste umorniji sve umorniji...

Tehnika broj 15 Tehnika gutanja Recite ispitaniku da e se poetak hipnoze oitovati time to e morati nekoliko puta gutnuti. im ste mu to kazali, ispitanik e panju usredotoiti na to pa e ubrzo zaista morati to uiniti.

Poto to moete uoiti po pokretima grkljana, pojaajte odmah djelovanje sugestijom:

Hipnoza je ve poela djelovati. Svaki put kad gutnete, hipnoza se sve vie produbljuje. Osjeate ugodno djelovanje hipnoze koja postaje sve snanija pa putate da tonete sve dublje i dublje. Nita vas ne moe smetati. Sve dublje i dublje tonete u ugodan osjeaj umora i teine. Sve ste umorniji sve umorniji...

Tehnika broj 16 Toplina ruke

Ispitanik lei zatvorenih oiju na kauu. Poloite mu na eludac ruku koja, dakako, mora biti ugodno topla. Pri tom mu sugerirajte:

0sjeate kako iz moje ruke izlazi ugodna toplina. Po itavom tijelu iri vam se divan mir. Dobro se osjeate. Diete mirno i ravnomjerno. Sa svakimtdisajem tonete sve dublje i dublje u

mir i sigurnost. Nita vas ne moe omesti. Mir i sigurnost ovijaju vas kao kakvim zatitnim platem. Potpuno mu se preputate. Sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje sve dublje...

Tehnika broj 17 Pilule za hipnozu Dajte ispitaniku koji miruje na kauu prije indukcije hipnoze jednu ili dvije takozvane pilule za hipnozu, to jest placebo, pilule bez djelovanja, napravljene od mlijenog eera (moete ih kupiti u svakoj Ijekarni). Recite mediju da e pilule poeti djelovati ve za nekoliko minuta pa neka se potpuno prepusti njihovom ugodnom djelovanju koje smanjuje napetost.

Recite mu takoer i to da e poetak djelovanja prepoznati po tome to e mu se disanje smiriti, to e mu ruke i noge oteati a oi mu se sklopiti.

Velika veina ispitanika e vam zaista'rei da su jasno osjetili djelovanje pilula i da su se smirili, a to e vam rei jednostavno zato to su takvo djelovanje i oekivali. Ta je tehnika posebno prikladna u kombinaciji s drugim tehnikama.

Tehnika broj 18 Tehnika skupljenih prstiju

Skupite prste i palac jedne ruke savijajui ih samo onoliko

koliko je nuno potrebno. To isto uinite i s drugom

rukom.

Vrhovima prstiju desne ruke lako pritisnite ispitanika u podrucju srca a vrcima prstiju lijeve ruke njegovo elo. Poveemo li taj dodir s odgovarajuim sugestijama, ispitanik e ubrzo osjetiti umor i teinu koji se lako dadu prevesti u

hipnozu. 1 tu tehniku moemo dobro kombinirati s drugim tehnikama.

Tehnika broj 19 Thnika padanja Recite ispitaniku neka stane nasred sobe. Stanite korak iza njega i kaite mu da e as kasnije pasti natrake, ali da ete ga vi sigurno pridrati.

Neka ispitanik, dakle, posve oputeno stane upravivi pogled ravno naprijed i neka se pSve prepusti sili koja e ubrzo na njeg djelovati. Ruke poloite s obiju stran njegove glave i recite otprilike ovo:

0sjeate da vas neto neodoljivo vue prema natrag sve jae sve jae.

Pri tom ruke sasvim polako povuete prema natrag i nastavite sa sugestijom:

Sad poinjete padati padate prema natrag ne moete se obraniti od toga padate padate.

Ako se na ispitanika moe iole utjecati, on e za vrijeme ponovljenih sugestija poeti kolebati i naposljetku pasti natrake. Vi, meutim, nastavite:

Sad padate. Snaga koja djeluje na vas sve je jaa. Ne moete joj izbjei padate.

Sugestije nastavite sve dok vam ispitanik ne padne na ruke. Ako je potrebno i ako ispitanik due vremena tetura a ne pada, jednostavno mu zapovjedite: Padnite!

Nema ovjeka koji bi se mogao oduprijeti djelovanju te metode. Uinak moete jo i pojaati, i to tako da stanete postrance ispitanika i drite mu jednu svoju ruku tridesetak

centimetara ispred lica, a drugu nekih pet centimetara iza glave. Kad ponete sa sugestijom padanja, istodobno polako kreite ruku prema njegovu licu. Ispitanik e i nehotice pokuati da izbjegne ruci koja mu se pribliuje pa e glavu okrenuti unatrag, to e mu ubrzati pad.

Tehnika broj 20 Sugestija topline Ispitanik stoji pred vama. Gledate mu vrsto u oi. Na dlan mu poloite metalni novi. 1 dalje mu vrsto gledajte u oi i sugerirajte mu da se novi postepeno grije:

0sjeate kako je novi sve topliji... novi postaje sve topliji jasno osjeate kako je novi sve topliji. Novi je sad ve tako vru da ga jedva moete drati na dlanu. Sve je vrui sve vrui.

Ne moete ga vie drati na dlanu. Morate ga ispustiti, jer ete se inae opei. Morate ga brzo ispustiti tako je vru da vas je opekao. Smjesta ga ispustite!

Nastavite s odgovarajuim sugestijama sve dok ispitanik ne ispusti novi.

Ako neki pokus ne uspije odmah, ne smijete odustati. Uvijek se pokazalo uspjenim kad je hipnotizer rekao ovo:

Vidjeli ste koliko se jo opirete oputanju. Molim vas, pokuajte jo jednom.

Zatim jo jednom ponovite cio pokus, s tim to ete ga ispitaniku jo opirnije objasniti nego to ste to uinili prvi put. Vidjet ete da se visestrukim ponavljanjem moe uspjeno provesti otprilike 80 posto ranije neuspjelih pokusa.

Tehnika broj 21 Sugestija pomou njihala

Dajte ispitaniku u ruke njihalo. Sami moete konstruirati

improvizirano njihalo privezavi prsten na konac. Nit o

kojoj prsten visi mora biti tanka, na primjer obini ivai

konac. Teina i materijal prstena nisu vani i ne utjeu na

rezultat.

Recite ispitaniku da e se njihalo zanjihati im hipnoza pone djelovati te ponite otprilike sa slijedeim sugestijama:

Potpuno ste mirni savreno ste mirni. Po itavom tijelu iri se divan mir. Osjeate se dobro. U vama je ugodan osjeaj umora i teine. Preputate se tom ugodnom osjeaju. Diete mirno i jednolino. Sa svakim udisajem tonete sve dublje i dublje u mir i sigurnost. Hipnoza djeluje sve snanije i snanije. Usporedo s pojaanim djelovanjem poinje se i njihalo njihati. Njie se sve jae. Hipnoza postaje sve dublja i dublja. Sad je sasvim duboka i vrsta. Odmah ete uiniti sve to vam kaem. Osjeate neodoljiv poriv da uinite sve to kaem.

Tehnika broj 22 Brojenje unatrag Recite ispitaniku da polako broji od stotinu unatrag. Budui da svatko ba ne umije lako brojiti una.trag, nee to moi izvesti automatski, ve e mu pri tome biti zaposlena i svijest. Dok ispitanik broji, kaite mu da mu ruke i noge postaju sve tee, on sam sve umorniji i umorniji.

Budui da mu je svijest zaposlena, vaa e sugestija la