visoka renesansa - bramante

27
VISOKA RENESANSA arhitektura

Upload: marina-coric

Post on 19-Jul-2015

260 views

Category:

Art & Photos


7 download

TRANSCRIPT

Page 1: Visoka  Renesansa - Bramante

VISOKA RENESANSAarhitektura

Page 2: Visoka  Renesansa - Bramante

VISOKA RENESANSA

• CINQUECENTO• 16.st.• RIM krajem 15.st. postaje važno središte pokroviteljstva

umjetnosti. Dugo je bio zapostavljen zbog papina izgnanstva u Avignon.

• Povratkom pape u Rim, uljepšava se grad i Vatikan• 1482. započinje oslikavanje zidova Sikstinske kapele s

prizorima: Stari i Novi zavjet, Mojsije i Krist• Perugino (1482.Predaja ključeva), Botticelli, Signorelli,

Ghirlandaio, …• Prostorna jasnoća postignuta je točnom matematičkom

perspektivom• Najznačajnija umjetnička središta: Firenza, Venecija

Page 3: Visoka  Renesansa - Bramante

Visoka renesansa

• Veliki umjetnici 16. st.

• Arhitekti Bramante, Paladio, Sansovino…

• Slikari: Leonardo,Michelangelo, Rafael

• Giorgione, Tizian,Tintoretto,Veronese …

Page 4: Visoka  Renesansa - Bramante

Donato BRAMANTE, 1444 – 1514.

• Graditeljstvo je učio u Urbinu kod Lucijana Laurane-Vranjanina. Na njegov rad utjecali su radovi Albertija, Bruneleschija, Mantegne i Ercole de Robertija.

• U početku je djelovao u Milanu, gdje je izveo svoje glavno djelo, crkvu Sta Maria dele Grazie.

• 1499. dolazi u Rim i stupa u službu pape Aleksandra VII.

• Prešavši u Rim razvio je svoj stil do čistih arhitektonskih oblika karakterističnih za visoku renesansu.

• Za vrijeme pape Julija II. vodio je radove na dograđivanju Vatikana, a izradio je i projekt za crkvu Sv. Petra u obliku grčkog križa.

• Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su porušena i pregrađena, a izvršio je presudan utjecaj na građevni stil visoke renesanse.

Page 5: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante

• Apsida crkve Santa Maria della Grazie, Milano

• Ovdje Bramante usvaja nova pravila renesansnog graditeljstva s pečatom klasike i spaja ih s dozom čvrstine svojstvene srednjovjekovnom graditeljstvu

• Spaja jasnoću i red renesanse i srednjovjekovnu snagu

• Prva mu djela nastaju u Milanu, 1480-97.

Page 6: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante

• Crkva Sta Maria dele Grazie u Milanu,

1481-97.

Page 7: Visoka  Renesansa - Bramante

Donato BRAMANTE, 1444 – 1514.

• Tempietto, San Pietro in Montorio, Rim, 1502-11.

• U dvorištu crkve• Građevina cilindričnog

oblika, manjih razmjera, s kupolom i kružnom kolonadom od 16 dorskih stupova iznad kojih teče dekorativna balustrada

• Primjena izrazito antičkih arhitektonskih elemenata

• Odbacivanje svih ukrasa osim arhitektonskih elemenata

• U savršenoj harmoniji svi dijelovi, kao na klasičnom hramu

• Lagani i ljupki karakter

Page 8: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante, Tempietto, 1502-14.

• Podnožje od 3 stepenice i strogi dorski red kolonade

• Dorski red stvara efekte svjetla i sjene između baze sa stepenicama i arhitrava s balustradom, iznad koje, na visokom tamburu s nišama, stoji nježna kupola, koja kruni centralnu cilindričnu masu, kompaktnu os vanjskog, dinamičnijeg oblika

Page 9: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante

• Originalni tlocrt za baziliku sv. Petra,

1506.• Sjajni projekt• Izradio osnovu u

obliku grč. križa s velikom centralnom i četiri pobočne kupole

Page 10: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante, Sv.Petar, Rim

• Zamislio je i 4 jednaka pročelja

• Isti strogi klasični oblici kao na Tempiettu, kupole, polukupole, kolonade i zabati

• Golema kupola kruni križište bačvasto nadsvođenih krakova grčkog križa, a 4 manje kupole i visoki ugaoni tornjevi ispunjavaju kutove

Page 11: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante, Studija za Tempietto (desno),

Michelangelov projekt za baziliku Sv.Petra

(dole)

Page 12: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante, Sv.Petar, Rim• Brončana

medalja s prikazom Bramanteova projekta za crkvu sv. Petra

Page 13: Visoka  Renesansa - Bramante

BRAMANTE

• Papinski arhitekt za vrijeme Julija II.• 1504. pristupa svojim kapitalnim radovima: IZGRADNJA

VATIKANSKE PALAČE I PROJEKTIRANJE BAZILIKE SV. PETRA

• Papa Julije II., velike vizije i zamisli• Stara crkva Sv.Petra bila je u izrazito lošem stanju.

Odlučio je napraviti novu crkvu koja će zasjeniti sve spomenike carskog Rima

• Posao je povjerio Bramanteu, najuglednijem arhitektu u gradu

• Bramante ruši staru crkvu sv. Petra - Bramante-ruinante

Page 14: Visoka  Renesansa - Bramante

BRAMANTE

• Odbacuje 1000-ljetnu zap. tradiciju da je crkva duguljasta dvorana gdje vjernici gledaju prema istoku u smjeru gl. oltara gdje se čita misa

• U svojoj težnji prema pravilnosti i harmoniji koji su jedini mogli biti dostojni tog svetog mjesta, projektirao je crkvu kvadratnog oblika, tj. centralnu građevinu s upisanim grčkim križem i s kapelicama simetrično raspoređenima uokolo.

• Također crkva je trebala biti i okrunjena ogromnom kupolom oslonjenom na kolosalne lukove

Page 15: Visoka  Renesansa - Bramante

Bramante - Michelangelo• Nadao se da će uspjeti spojiti dojmove Koloseja i Panteona, i proučavao ih• 1513. Bramante umire; crkva ostala nedovršena, veliki su novci trebali za taj projekt• PRODAJA OPROSTA GRIJEHA ZA PRIKUPLJANJE NOVCA ZA GRADNJU NOVE

CRKVE (Petrov novčić) izazvala otpor• Reformacija, Luther• Ništa od projekta• U narednim desetljećima mijenja se Bramanteov izvorni projekt, tako da današnji Sv.

Petar ima malo zajedničkoga s originalnim projektom, osim svojih divovskih dimenzija

• Giovanni Gioconda iz Verone, Giuliano da Sangallo i Antonio da Sangallo mlađi nastavljaju Bramanteov projekt mijenjajući ga i nagrđujući ga kompromisnim rješenjima

• 1547. MICHELANGELO je od pape Pavla III. Dobiva nalog završiti crkvu, vraća se na Bramanteov projekt i konstruira velebnu KUPOLU CRKVE

• Nakon Michelangelove smrti 1564., Giacomo della Porta 1573. nastavlja gradnju crkve ponešto mijenjajući projekt.

• Kupolu su dovršili Michelagelovi nasljednici od 1588-1593.• 1606. na zahtjev pape Pavla VI. Carlo Maderno dograđuje uzdužnu lađu katedrale

(za dva traveja) i čini je crkvom u obliku latinskog križa, te izvodi baroknu fasadu i tako modificira cijeli odnos kupole i pročelja.

Page 16: Visoka  Renesansa - Bramante

ANDREA PALLADIO,1508-1580.

• 1541. u rimu proučava antičke spomenike• Palače po Vicenzi• Elementi arhitektonskog klasičnog izričaja• Sklad razmjera i upotreba klasičnih stilova-

teorije su mu sustavno izložene u Četiri knjige o arhitekturi objavljene 1570.

• Uspjeh u Vicenzi otvorio mu je i vrata venecije• Za mletačke patricije realizira vile u

klasicističkom stilu• Službeni je arhitekt Republike Venecije nakon

Sansovinove smrti 1570.

Page 17: Visoka  Renesansa - Bramante

Andrea Paladio, Villa Rotonda, Vicenza, 1550.

• Villa Rotonda, započeta 1550.• Na vrlo originalan

način usklađuje klasični zabat s ostatkom arhitekture

• Svojom će kupolom i pročeljem u obliku hrama silno utjecati na arhitekturu kasnijeg doba

• 4 jednake fasade koje uranjaju u pejzaž

Page 18: Visoka  Renesansa - Bramante
Page 19: Visoka  Renesansa - Bramante
Page 20: Visoka  Renesansa - Bramante

Paladio, Villa Rotonda

• Tlocrt• Čistoća antičkog

hrama• Potpuno

simetrična centralna građevina s 4 portika kakve nalazimo na ant.hramovima, a koji su spojeni sa savršenim kvadratom sredine

Page 21: Visoka  Renesansa - Bramante

A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565.

• Fasada crkve S. Giorgio Maggiore

• Projektirano 1565.• Položio je nacrt

visokog i uskog hrama preko drugog, nižeg i šireg, tako da oni odražavaju različitu visinu višeg glavnog broda i pobočnih brodova

Page 22: Visoka  Renesansa - Bramante

A.Paladio, S. Giorgio

Maggiore, Venecija,

projektirano 1565.

Page 23: Visoka  Renesansa - Bramante
Page 24: Visoka  Renesansa - Bramante

Jacopo sansovino• Knjižnica sv. Marka, 1535-37.• Bogat reljefni omotač• Prizemlje-arkade rimskog

drskog reda, nadahnute kolosejem

• Prvi kat-jonski kapiteli• Iznad je arhitrav, friz i vijenac• Na vrhu je balustrada s

kipovima u prirodnoj veličini, obelisci na u kutovima

• Pomalo ekstravagantna ornamentika pročelja sugerira dojam izobilja koje navještava kako je Venecija postala novim Rimom

Page 25: Visoka  Renesansa - Bramante

• Kovnica novca• Lijevo od Knjižnice• Rustična fasada• Moć i čvrstoća

dorskog stila u kontrastu je s bogatom kombinacijom dorskog i jonskog stila knjižnice

Page 26: Visoka  Renesansa - Bramante

• Mala lođa, 1537.• Korišten dekorativni korintski stil• Bijeli istarski mramor u kombinaciji s drugim vrstama

obojenog mramora• Mladi patriciji se tu sastajali• Skulptorska dekoracija ističe ugled i moć Venecije

Page 27: Visoka  Renesansa - Bramante