moderni budizam prvi dio

of 138/138
PRVI DIO - SUTRA Moderni budizam Geshe Kelsang Gyatso Put suosjećanja i mudrosti

Post on 03-Jan-2016

154 views

Category:

Documents

19 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

budizam danas

TRANSCRIPT

  • PRVI DIO - SUTRA

    Moderni budizam

    Geshe Kelsang Gyatso

    Put suosjeanja

    i mudrosti

  • Moderni budizam

  • Ostala djela Geshe Kelsang Gyatsa

    Panje vrijedno

    Jasna svjetlost blaenstva

    Univerzalno suosjeanje

    Radostan put do sree

    Vodi kroz zemlju Dakina

    Bodhisattva zavjet

    Dragulj srca

    Velika riznica zasluga

    Uvod u budizam

    Razumijevanje uma

    Tantrika tla i putovi

    Ocean nektra

    Bit Vajrayane

    ivjeti smisleno, umrijeti radosno

    Osam koraka do sree

    Promijenite svoj ivot

    Novi prirunik za meditaciju

    Kako rijeiti nae ljudske probleme

    Tantra Mahamudre

    Novo srce mudrosti

    Ovo digitalno izdanje autor daje besplatno za dobrobit ljudi ovog modernog svijeta.

    Za daljnje informacije o ovim knjigama, ili openito o Kailash centru, posjetite www.bc-kailash.hr

  • GESHE KELSANG GYATSO

    Moderni budizam

    PUT MUDROSTI I SUOSJEANJA

    PRVI DIO

    SUTRA

    THARPA HRVATSKA

  • Moderni budizamGeshe Kelsang Gyatso

    Prvo izdanje 2012. Nova Kadampa tradicija Meunarodno udruenje

    Kadampa budizmaPrijevod djela: Moderni budizam, Geshe Kelsang Gyatso

    Sva prava pridrana.

    Budistiki centar KailashRokova 54

    21000 Split, HrvatskaPrijevod i obrada: Budistiki centar Kailash

    Slobodno dijelite uz sljedee uvjete:

    priznanje - Geshe Kelsang Gyatso mora biti naveden kao autor

    bez profita - ne smijete prodavati ovaj rad niti ga koristiti u komercijalne svrhe

    bez izmijena - ne smijete mijenjati ili doraivati ovaj rad na bio koji nain

    Za sva daljnja doputenja i autorizacije, nadlena je New Kadampa Tradition International Kadampa

    Buddhist Union

  • vSadraj

    vii

    viii

    36 9

    10

    20

    24

    28

    30

    32

    35

    38

    51

    52

    55

    Ilustracije

    Predgovor

    Uvodno objanjenjeto je budizam?Budistika vjera

    to je um?Tko su Kadampe?

    Dragocjenost Kadam Lamrima

    Put osobe poetnog dosega

    Dragocjenost naeg ljudskog ivota

    to naa smrt znai?

    Opasnosti nieg ponovnog roenja

    Uzdanjeto je karma?

    Put osobe srednjeg dosega

    to trebamo znatito trebamo odbaciti

    to trebamo prakticirati

    to trebamo postii

  • vi

    Put osobe velikog dosega

    Vrhunsko dobro srce bodhichitta

    Uvjebavanje u srdanoj ljubavi

    Uvjebavanje u ljubljenju drugih

    Uvjebavanje u eljnoj ljubavi

    Uvjebavanje u univerzalnom suosjeanju

    Uvjebavanje u samoj bodhichitti

    Uvjebavanje u putu bodhichitte

    Uvjebavanje u est savrenstava

    Uvjebavanje u uzimanju u spoju s praksom est savrenstava

    Uvjebavanje u davanju u spoju s praksom est savrenstava

    Uvjebavanje u krajnjoj bodhichitti

    to je praznina? Praznina naeg tijela

    Praznina naeg uma

    Praznina naeg ja

    Praznina osam ekstrema

    Konvencionalne i krajnje istine

    Jedinstvo dviju istina

    Praksa praznine u naim svakodnevnim djelatnostima

    Jednostavno uvjebavanje u krajnjoj bodhichitti

    Preispitivanje nae Lamrim prakse

    59

    60

    636970

    72

    74

    77

    82

    85

    89

    9697

    103

    107

    113

    117

    119

    125

  • vii

    Ilustracije

    Buddha Shakyamuni

    Atisha Je Tsongkhapa

    Buddha Suosjeanja

    Arya Tara Nada

    2

    14

    58

    86

    124

    126

  • viii

    Predgovor

    Upute dane u ovoj knjizi su znanstvene metode za unaprijeenje nae ljudske prirode i kvaliteta kroz razvoj kapaciteta naeg uma. Posljednjih je godina nae razumijevanje moderne tehnologije u znatnom porastu pa smo, kao rezultat toga, svjedoci izvanrednog materijalnog napretka, no nije dolo do odgovarajueg porasta ljudske sree. U svijetu danas nema nita manje patnje, niti ima ita manje problema. Zapravo, moglo bi se rei da su sada problemi brojniji, a opasnosti vee nego ikad. To pokazuje da uzroci sree i rjeenje naih problema ne lee u poznavanju materijalnih stvari. Srea i patnja su stanja uma pa se tako njihovi glavni uzroci ne mogu nai izvan uma. elimo li biti istinski sretni i slobodni od patnje moramo nauiti kontrolirati svoj um.

    Kad nam u ivotu stvari krenu krivo i naemo se u tekoj situaciji, skloni smo samu tu situaciju smatrati problemom, no zapravo, kakve god probleme proivljavali, oni dolaze od strane uma. Kada bismo na teke situacije uzvraali pozitivnim ili smirenim umom one nam ne bi predstavljale problem; zapravo, mogli bismo ih ak smatrati izazovima ili prilikama za rast i razvoj. Problemi se javljaju samo ako na tekoe uzvratimo negativnim stanjima uma. Zbog toga, elimo li se osloboditi problema moramo promijeniti svoj um.

    Buddha je pouavao da um ima mo stvaranja svih ugodnih i neugodnih objekata. Svijet je rezultat karme, ili djela, bia koja ga nastanjuju. isti je svijet rezultat istih djela, a neisti svijet

  • ix

    rezultat neistih djela. Budui da sva djela stvara um, sve je, ukljuujui i sam svijet, u konanici stvorio um. Nema drugog stvoritelja osim uma.

    Uobiajeno je rei Stvorio sam to i to, ili On ili ona stvorili su ovo i ono, ali zapravo je um stvoritelj svega. Mi smo poput slugu svoga uma; kad god na um poeli neto uiniti, mi to moramo uiniti bez izbora. Od vremena bez poetka pa sve do sada, mi smo pod kontrolom svog uma, bez ikakve slobode; ali budemo li iskreno prakticirali upute dane u ovoj knjizi, moemo obrnuti tu situaciju i stei kontrolu nad svojim umom. Tek emo tada imati pravu slobodu.

    Studiranjem velikog broja budistikih spisa moda postanemo poznati uenjak; ali ako ne primijenimo Buddhina uenja u praksi, nae razumijevanje budizma e ostati povrno i nee imati mo da rijei nae ili tue probleme. Oekivati da nam se samo intelektualnim razumijevanjem budistikih tekstova rijee problemi je kao da bolesnik oekuje izljeenje od svoje bolesti samim itanjem medicinskih uputa na lijeku, a da sam lijek ni ne uzme. Kako kae budistiki Majstor Shantideva:

    Buddhina uenja, Dharmu, trebamo primijeniti u praksiZato to se nita ne moe postii samo itanjem rijei.Bolestan ovjek se nikad nee izlijeitiSamo itanjem medicinskih uputa!

    Svako ivo bie ima iskrenu elju da trajno izbjegne svu patnju i probleme. To inae nastojimo postii koristei se vanjskim metodama, ali koliko god da smo uspjeni sa svjetovnog stanovita koliko god da postanemo bogati, moni i uvaeni nikad neemo nai trajno osloboenje od patnje i problema. Svi problemi koje doivljavamo iz dana u dan zapravo dolaze iz naeg samoljublja i samoprianjanja pogrenih shvaanja koja preuveliavaju nau vlastitu vanost. Meutim, kako mi to ne razumijemo, obino krivimo druge za svoje probleme, a to ih samo pogorava. Iz ove dvije temeljne pogreke proizlaze

  • xsve nae druge zablude, kao to su ljutnja i vezanost, koje nam nanose beskrajne probleme.

    Molim se da svatko tko proita ovu knjigu doivi duboki unutarnji mir, ili mir uma, i postigne pravi smisao ljudskog ivota. Naroito bih elio svih potaknuti da posebice proitaju poglavlje Uvjebavanje u krajnjoj bodhichitti. Paljivim itanjem i kontempliranjem ovog poglavlja, uvijek iznova i s pozitivnim umom, stei ete vrlo duboko znanje, ili mudrost, koje e vam u ivot unijeti veliki smisao.

    Geshe Kelsang Gyatso

  • PRVI DIO

    Sutra

  • Buddha Shakyamuni

  • 3

    Uvodno objanjenje

    TO JE BUDIZAM?

    Budizam je praksa Buddhinih uenja koja se inae zovu Dharma, to znai zatita. Prakticiranjem Buddhinih uenja, iva bia su trajno zatiena od patnje. Utemeljitelj budizma je Buddha Shakyamuni. On je pokazao kako se postie krajnji cilj ivih bia, postignue prosvjetljenja u Bodh Gayi u Indiji, 589. g. pr. Krista. Na zahtjev bogova Indre i Brahme, Buddha je potom poeo i pouavati svoj duboki nauk, odnosno okrenuo je Kolo Dharme. Buddha je dao osamdeset etiri tisue uenja, i iz tih se dragocjenih uenja razvio budizam.

    Danas ima dosta razliitih oblika budizma, kao to su Zen i Theravada budizam. Svi ti razliiti vidovi su prakse Buddhinih uenja, i podjednako su dragocjeni; samo se razlikuju prezentacije. U ovoj knjizi u objasniti budizam po Kadampa tradiciji, koju ja studiram i prakticiram. Ovo objanjenje ne dajem radi intelektualnog shvaanja, ve da bi se stekle duboke spoznaje kroz koje moemo rijeiti svoje svakodnevne probleme zabluda i ostvariti pravi smisao naeg ljudskog ivota.

    Dva su stupnja u praksi Buddhinih uenja prakse Sutre i Tantre a obje su objanjene u ovoj knjizi. Iako ovdje predstavljene upute dolaze od Buddhe Shakyamunija, i budistikih Majstora kao to je Atisha, Je Tsongkhapa i naih sadanjih Uitelja, knjiga se zove Moderni budizam zato to sadri prezentaciju Dharme posebno osmiljenu za ljude suvremenog svijeta. Moja namjera

  • 44

    moderni budizam

    pri pisanju ove knjige je da dam itatelju snaan poticaj da razvije i odri suosjeanje i mudrost. Kad bi svatko iskreno prakticirao put suosjeanja i mudrosti, svi bi njihovi problemi bili razrijeeni i nikad se vie ne bi javili; to jamim.

    Buddhina uenja trebamo prakticirati zato to nema neke druge prave metode za rjeenje ljudskih problema. Na primjer, s obzirom da moderna tehnologija esto uzrokuje vie problema i opasnosti, ne moe se rei kako je ona prava metoda za rjeenje ljudskih problema. Iako elimo stalno biti sretni, ne znamo kako; a i uvijek unitavamo vlastitu sreu razvijajui ljutnju, negativne nazore i negativne namjere. Uvijek nastojimo izbjei probleme, ak i u snovima, ali ne znamo kako sebe osloboditi od patnje i problema. Poto ne razumijemo pravu prirodu stvari, uvijek stvaramo vlastitu patnju i probleme vrei neprimjerena ili nevrlinska djela.

    Izvor svih naih svakodnevnih problema su zablude kao to je vezanost. Od vremena bez poetka smo, radi svoje ogromne vezanosti za ispunjenje naih elja, vrili raznorazna nevrlinska djela djela koja tete drugima. Kao rezultat toga, stalno doivljavamo razne vrste patnje i nesretne uvjete iz ivota u ivot, bez kraja. Kad nam elje nisu ispunjene, obino imamo neugodne osjeaje, na primjer nesretnost ili malodunost; to je na problem zato jer smo toliko vezani za ispunjenje svojih elja. Kad izgubimo bliskog prijatelja, doivljavamo bol i nesretnost, ali to je samo zbog nae vezanosti za tog prijatelja. Kad izgubimo imovinu, poloaj ili ugled, nesretni smo i deprimirani zato to smo toliko vezani za te stvari. Kad ne bismo imali vezanost, ne bi bilo osnova za te probleme. Velik broj ljudi je ukljuen u sukobe, kriminalne djelatnosti, ak i u ratovanje; sva ta djela proizlaze iz njihove snane vezanosti za ispunjenje njihovih elja. Iz ovoga se vidi da ne postoji niti jedan od problema koje proivljavaju iva bia koji ne dolazi iz njihove vezanosti. To dokazuje da nai problemi nikada nee prestati ako ne ovladamo svojom vezanou.

  • 55

    uvodno objanjenje

    Metoda za kontroliranje nae vezanosti i drugih zabluda je praksa Buddhinih uenja. Prakticirajui Buddhina uenja na odricanje moemo rijeiti svoje probleme svakodnevice koji proizlaze iz vezanosti; prakticirajui Buddhina uenja na univerzalno suosjeanje moemo rijeiti svoje probleme svakodnevice koji proizlaze iz ljutnje; a prakticirajui Buddhina uenja na duboki nazor praznine moemo rijeiti svoje probleme svakodnevice koji proizlaze iz neznanja. U ovoj je knjizi objanjeno kako razviti odricanje, univerzalno suosjeanje i mudrost koja spoznaje prazninu.

    Korijen vezanosti i sve nae patnje je samoprianjajue neznanje, neznanje o nainu na koji stvari zapravo postoje. To neznanje neemo znati prepoznati ako se ne budemo oslanjali na Buddhina uenja; a ako uenja na prazninu ne budemo prakticirali, neemo moi odbaciti to neznanje. Tako neemo imati priliku postii osloboenje od patnje i problema. Meutim, kroz to objanjenje moemo razumjeti da sva iva bia trebaju prakticirati Dharmu zbog toga to sva iva bia, ljudi i neljudi, budisti i nebudisti, ele biti slobodni od patnje i problema. Nema drugog naina da se ostvari taj cilj.

    Trebamo shvatiti kako nai problemi ne postoje van nas ve su dio naeg uma koji proivljava neugodne osjeaje. Kad na automobil, na primjer, ima problem, mi kaemo: Imam problem, ali zapravo je to problem automobila, a ne na. Problem automobila je vanjski problem, a na problem je na neugodan osjeaj, koji je unutarnji problem. Ova su dva problema potpuno razliita. Problem automobila trebamo rijeiti tako to emo ga popraviti, a svoj problem trebamo rijeiti tako to emo obuzdati svoju vezanost za automobil. ak i ako uporno rjeavamo probleme automobila, ali smo nemoni obuzdati svoju vezanost za automobil, i dalje emo doivljavati nove probleme vezane za automobil. Isti je sluaj i s naom kuom, novcem, vezama i tako dalje. Veina ljudi trai krajnje uzdanje u krivim stvarima

  • 66

    moderni budizam

    zbog toga to pogreno vjeruju da su vanjski problemi njihovi problemi.

    Dokle god smo nemoni obuzdati svoje zablude kao to je vezanost, morat emo stalno proivljavati patnju i probleme u ovom ivotu i iz ivota u ivot, bez kraja. Poto smo vrsto privezani konopom vezanosti za samsaru, ciklus neistog ivota, nemogue nam je nai osloboenje od patnje i problema ako ne prakticiramo Dharmu. Shvaajui ovo, trebamo razviti i odrati snanu elju za odbacivanjem korijena patnje vezanosti i samoprianjueg neznanja. Ova se elja zove odricanje, i proizlazi iz nae mudrosti.

    Buddhina uenja su znanstvene metode za trajno rjeenje problema svih ivih bia. Provedemo li njegova uenja u praksu, moi emo obuzdati svoju vezanost i zbog toga emo biti trajno osloboeni od sve patnje i problema. Ve i samo iz ovoga moemo razumjeti koliko su za svih dragocjena i vana njegova uenja, Dharma. Kao to je ve reeno, poto svi nai problemi potjeu iz vezanosti, a osim Dharme, nema drugog naina da se vezanost obuzda, jasno je da je jedino Dharma prava metoda za rjeenje naih problema svakodnevice.

    BUDISTIKA VJERA

    Za budiste je vjera u Buddhu Shakyamunija njihov duhovni ivot; ona je korijen svih Dharma spoznaja. Ako imamo duboku vjeru u Buddhu, prirodno emo razviti snanu elju da prakticiramo njegova uenja. S tom eljom emo zasigurno uloiti trud u svoju praksu Dharme, a sa snanim trudom emo ostvariti trajno osloboenje od patnje ovog ivota i bezbrojnih buduih ivota.

    Postignue trajnog osloboenja od patnje ovisi o naem trudu u Dharma praksi, koji ovisi o snanoj elji za prakticiranjem Dharme, koja pak ovisi o dubokoj vjeri u Buddhu. Stoga, moemo razumjeti da, ako uistinu elimo doivjeti veliku dobrobit od

  • 77

    uvodno objanjenje

    svog prakticiranja budizma, trebamo razviti i odrati duboku vjeru u Buddhu.

    Kako moemo razviti i odrati tu vjeru? Prvo, trebamo znati zato trebamo postii trajno osloboenje od patnje. Nije dovoljno doivjeti samo privremeno osloboenje od neke odreene patnje; sva iva bia, ukljuujui ivotinje, doive privremeno osloboenje od nekih odreenih patnji. ivotinje doivljavaju privremeno osloboenje od ljudske patnje, a ljudi doivljavaju privremeno osloboenje od patnje ivotinja. Trenutno smo moda slobodni od fizike patnje i mentalne boli, ali je to samo privremeno. Kasnije u ovom ivotu i u naim bezbrojnim buduim ivotima, morat emo proivljavati nepodnoljive fizike patnje i mentalnu bol, stalno i bez kraja. U ciklusu neistog ivota, samsari, nitko nema trajnu slobodu; svatko mora stalno proivljavati patnje bolesti, starenja, smrti i nekontroliranog roenja, iz ivota u ivot, bez kraja.

    U ovom ciklusu neistog ivota postoje razliita podruja ili neisti svjetovi u kojima moemo biti ponovno roeni: tri nia podruja podruja ivotinja, gladnih duhova i bia pakla i tri via podruja podruja bogova, polubogova i ljudskih bia. Od svih neistih svjetova, najgori je pakao; to je svijet koji se pojavljuje najgoroj vrsti uma. Svijet ivotinja je manje neist, dok je svijet koji se pojavljuje ljudskim biima manje neist od svijeta koji se pojavljuje ivotinjama. Meutim, patnje ima u svakom podruju. Kad se ponovno rodimo kao ljudsko bie, moramo proivljavati ljudsku patnju, kad se ponovno rodimo kao ivotinja, moramo proivljavati patnju ivotinje, a kad se ponovno rodimo kao bie pakla, moramo proivljavati patnju bia pakla. Kontemplirajui ovo, doi emo do spoznaje kako nije dovoljno proivljavati samo privremenu slobodu od neke odreene patnje; sigurno nam je potrebno postii trajno osloboenje od patnji ovog ivota i svih bezbrojnih buduih ivota.

    Kako to moemo postii? Samo primjenom Buddhinih uenja u praksi zato to su samo Buddhina uenja prave metode za

  • 88

    moderni budizam

    odbacivanje naeg samoprianjajueg neznanja, izvora sve nae patnje. U jednom svom uenju koje se zove Sutra Kralj koncentracije, Buddha kae:

    Mag stvara razne stvarikao to su konji, slonovi i tako dalje.Njegove tvorevine zapravo ne postoje;Treba znati da su sve stvari takve.

    Ve i ovo uenje ima mo da trajno oslobodi sva iva bia od njihove patnje. Prakticiranjem i spoznajom ovog uenja, koje je detaljnije objanjeno u poglavlju Uvjebavanje u krajnjoj bodhichitti, moemo trajno iskorijeniti korijen sve nae patnje, nae samoprianjajue neznanje. Kad se to dogodi, doivjet emo vrhunski trajni mir uma, nirvanu, trajno osloboenje od patnje koje je naa najdublja elja i pravi smisao ljudskog ivota. Ovo je glavna svrha Buddhinih uenja.

    Shvaajui ovo, duboko emo poeti cijeniti Buddhinu dobrotu prema svim ivim biima, iz koje im je dao duboke metode da postignu trajnu slobodu od ciklusa patnji bolesti, starenja, smrti i ponovnog roenja. ak ni naa majka nema suosjeanje kojim nas eli osloboditi od ovih patnji; samo nas Buddha zapravo osloboa time to nam otkriva put mudrosti koji nas vodi do krajnjeg cilja ljudskog ivota. Trebamo opetovano kontemplirati ovu stavku sve dok ne razvijemo duboku vjeru u Buddhu. Ova vjera je objekt nae meditacije; trebamo transformirati svoj um u vjeru u Buddhu i jednousmjereno je odrati to je due mogue. Ustrajnim prakticiranjem ove kontemplacije i meditacije, odravat emo duboku vjeru u Buddhu danonono, itav svoj ivot.

    Jedna od Buddhinih glavnih uloga je da udijeli mentalni mir svakom ivom biu davanjem blagoslova. iva bia ne mogu sama od sebe razviti smiren um. Samo ako prime Buddhine blagoslove u svoje mentalne kontinuume, iva bia, ukljuujui ak i ivotinje, mogu doivjeti mir uma. Kad su im umovi mirni

  • 99

    uvodno objanjenje

    i spokojni, oni su stvarno sretni; ali ako im umovi nisu smireni, ni oni nisu sretni, ak i ako su im vanjske okolnosti idealne. Ovo dokazuje da srea ovisi o mentalnom miru, a poto on ovisi o primanju Buddhinih blagoslova, znai da je Buddha izvor sve sree. Shvaajui i kontemplirajui ovo, trebamo razviti i odrati duboku vjeru u Buddhu, i generirati snanu elju za prakticiranjem njegovih uenja openito, a naroito Kadam Lamrima.

    TO JE UM?

    Znamo da svi kau Moj um, moj um, ali kad bi nas netko upitao: to je um? ne bismo imali jasan odgovor. Neki ljudi kau da je na mozak um, ali to nije tono. Mozak ne moe biti um zato to je on samo dio tijela; moemo ga izravno vidjeti oima, ak ga se moe i fotografirati. S druge strane, um nije dio tijela; ne moemo ga oima vidjeti i ne moe ga se fotografirati. Stoga je jasno da mozak nije um. Jasan odgovor na pitanje to je um? moemo pronai u Buddhinim uenjima.

    Buddha je dao sljedee jasno i detaljno objanjenje o umu. Um je neto ija je priroda prazna kao prostor, neto to nikad nije imalo oblik ili boju, i ija je funkcija da percipira i razumije objekte. Postoje tri razine uma: grubi, suptilni i vrlo suptilni um. U vrijeme naih snova, imamo svjesnost snova kroz koju nam se pojavljuju raznorazni snovi; ova je svjesnost suptilni um jer ju je teko prepoznati. Za vrijeme dubokog sna, imamo samo jednu mentalnu svjesnost, koja percipira samo prazninu. Ova svjesnost se zove jasna svjetlost spavanja i vrlo je suptilan um zato to ju je jako teko prepoznati.

    Za vrijeme budnog stanja imamo svjesnost budnog stanja kroz koju nam se pojavljuju razne stvari budnog stanja. Ova svjesnost je grubi um zato to ju nije teko prepoznati. Kad zaspimo, na grubi um, ili svjesnost budnog stanja, rastapa se u na suptilni um spavanja. Istovremeno, sve nae pojavnosti budnog stanja

  • 1010

    moderni budizam

    postaju nepostojee; a kad spavamo duboko, na suptilni um spavanja se rastopi u na vrlo suptilni um spavanja, jasnu svjetlost spavanja. Na tom smo stupnju poput mrtvaca. Zatim, uslijed odrane karmike veze s ovim ivotom, iz jasne svjetlosti spavanja opet izlazi na grubi um, ili svjesnost budnog stanja i ponovno nam se pojavljuju razne stvari budnog stanja.

    Proces spavanja je vrlo slian procesu umiranja. Razlika meu njima je u tome to kad umiremo, nai se grubi i suptilni umovi rastvaraju u na vrlo suptilni um smrti, poznat kao jasna svjetlost smrti. Zatim, uslijed prestanka nae karmike veze s ovim ivotom, na vrlo suptilni um naputa ovo tijelo, odlazi u idui ivot i ulazi u novo tijelo, a zatim nam se pojavljuju raznorazne stvari tog idueg ivota. Sve je potpuno novo.

    Iz ovog objanjenja uma moemo jasno shvatiti postojanje naih buduih ivota, pa se sada prakticiranjem Buddhinih uenja, Dharme, moemo pripremiti za sreu i slobodu u svojim bezbrojnim buduim ivotima. Nema nita smislenije od ovoga. Na sadanji ivot je samo jedan ivot, dok su nai budui ivoti bezbrojni. Stoga, nema sumnje kako su nai budui ivoti vaniji od ovog ivota.

    TKO SU KADAMPE?

    Ka se odnosi na Buddhina uenja, a dam se odnosi na Atishine upute Lamrima (Stupnjeve puta do prosvjetljenja, koji se jo zovu i Kadam Lamrim). Kadam se dakle odnosi na spoj Buddhinih uenja i Atishinih uputa, a iskreni praktiari Kadam Lamrima se zovu Kadampe. Postoje dvije Kadampa tradicije, drevna i nova. Praktiari drevne Kadampa tradicije su naizgled vie naglaavali prakticiranje Kadam Lamrima Sutre negoli Tantre. Kasnije su Je Tsongkhapa i njegovi sljedbenici podjednako naglaavali prakticiranje Kadam Lamrima i Sutre i Tantre. Ta nova tradicija koju je utemeljio Je Tsongkhapa zove se Nova Kadampa tradicija.

  • 1111

    uvodno objanjenje

    Kadampe se iskreno oslanjaju na Buddhu Shakyamunija zato to je Buddha izvor Kadam Lamrima; oni se iskreno oslanjaju na Avalokiteshvaru, Buddhu suosjeanja i na Zatitnika Dharme Mudrosti, time ukazujui na to da su im glavne prakse suosjeanje i mudrost; i iskreno se oslanjaju na Aryu Taru zato to je ona obeala Atishi kako e u budunosti voditi posebnu brigu o Kadampa praktiarima. Iz tog se razloga, ova etiri sveta prosvijetljena bia zovu etiri Kadampa Guru Boanstva.

    Utemeljitelj Kadampa tradicije je veliki budistiki Majstor i uenjak Atisha. Atisha je roen 982. godine kao princ u Istonom Bengalu, u Indiji. Otac mu se zvao Kalyanashri (Uzviena vrlina), a majka Prabhavati Shrimati (Uzvieni sjaj). Bio je drugi od triju sinova, a po roenju dobio je ime Chandragarbha (Mjeseeva bit). Ime Atisha, koje znai Mir, dobio je poslije, a dao mu ga je tibetanski kralj Jangchub , zato to je uvijek bio odmjeren i smiren.

    Dok je jo bio dijete, njegovi su ga roditelji odveli u posjet hramu. itavim putem tisue ljudi okupilo se da barem nakratko vide princa. Kad je Chandragarbha vidio mnotvo pitao je Tko su ovi ljudi?, a roditelji su mu odgovorili, Oni su svi nai podanici. Suosjeanje se spontano javi u prinevu srcu i on se pomoli, Neka svi ovi ljudi uivaju dobru sreu, veliku poput moje. Kad god bi se s nekim sreo, u njegovom bi se umu prirodno javila elja Neka ova osoba nae sreu i neka bude slobodna od patnje.

    ak i kao mali djeak, Chandragarbha je primao vizije Tare. Ponekad, dok bi bio u majinu krilu, plavo upali cvijee padalo bi s neba i on bi poeo govoriti kao da se obraa cvijeu. Jogini su kasnije njegovoj majci objasnili da je plavo cvijee koje je vidjela znak da se Tara ukazuje i obraa njenom sinu.

    Kada je princ bio stariji njegovi su roditelji eljeli ugovoriti brak za njega, no Tara mu je savjetovala, Ako postane vezan za svoje kraljevstvo bit e poput slona kada potone u mulj i ne moe se izvui van, zato to je prevelik i preteak. Nemoj postati

  • 1212

    moderni budizam

    vezan za ovaj ivot. Studiraj i prakticiraj Dharmu. Bio si Duhovni vodi u mnogima od svojih prijanjih ivota i u ovom e ivotu takoer postati Duhovni vodi. Nadahnut ovim rijeima, Chandragarbha je razvio veliko zanimanje za uenje i vjebanje Dharme i postao je odluan postii sve spoznaje Buddhinih uenja. Znao je da e za postizanje tog cilja morati nai potpuno kvalificiranog Duhovnog vodia. Prvo je priao uvenom budistikom uitelju po imenu Jetari, koji je ivio u blizini, te je od njega zatraio Dharma upute o tome kako pronai izbavljenje od samsare. Jetari mu je dao upute o uzdanju i bodhichitti i onda mu je rekao da bi, ukoliko eli vjebati isto, trebao otii u Nalandu i uiti od Duhovnog vodia po imenu Bodhibhadra.

    Kada je susreo Bodhibhadru princ mu ree, Shvaam da je samsara beznaajna, te da su jedino osloboenje i potpuno prosvjetljenje stvarno vrijedni truda. Molim te, daj mi Dharma upute koje e me brzo odvesti do stanja izvan alosti. Bodhibhadra mu je dao kratke upute o razvijanju bodhichitte i tada mu je savjetovao: eli li isto vjebati Dharmu potrai Duhovnog vodia Vidyakokilu. Bodhibhadra je znao da je Vidyakokila veliki meditator koji je stekao savrenu spoznaju praznine, i koji je vrlo vjet u pouavanju stupnjeva dubokog puta.

    Vidyakokila je Chandragarbhi dao cjelovite upute i dubokog i irokog puta i tada ga je poslao da studira kod Duhovnog vodia Avadhutipe. Avadhutipa mu nije odmah dao poduku, ve je rekao princu da ode Rahulagupti kako bi primio upute o Hevajra i Heruka Tantrama, i da se nakon toga vrati k njemu da primi jo detaljnije pouke o Tajnoj mantri. Rahulagupta je Chandragarbhi dao tajno ime Jnanavajra (Neunitiva mudrost), i njegovu prvu punomo za praksu Hevajre. Tada mu je rekao neka poe kui i pribavi pristanak svojih roditelja.

    Iako princ nije bio vezan za svjetovni ivot, ipak je bilo vano da dobije dozvolu svojih roditelja da bi vjebao na nain na koji je elio. Tako se vratio roditeljima, i rekao im: Ako vjebam

  • 1313

    uvodno objanjenje

    Dharmu isto, tada u, ba kako je Arya Tara predvidjela, moi uzvratiti vau dobrotu, i dobrotu svih ivih bia. Ako uinim tako, moj ljudski ivot nee biti potraen. Inae, ak i ako budem proveo sve vrijeme u velianstvenoj palai, moj e ivot biti besmislen. Molim vas dajte mi svoj pristanak da napustim kraljevstvo i posvetim sav svoj ivot praksi Dharme. Chandragarbhin otac bio je nesretan kada je ovo uo, i elio je sprijeiti sina da odustane od svojih izgleda kao budui kralj, no majka mu je bila oduevljena kada je ula da njen sin eli posvetiti svoj ivot Dharmi. Sjetila se da je prilikom njegova roenja bilo mnogo divnih znakova, kao to su duge, i sjetila se uda poput plavog upali cvijea koje je padalo s neba. Znala je da njen sin nije obian princ, i dala je svoj pristanak bez imalo oklijevanja. S vremenom, i kralj je odobrio sinovljevu elju.

    Chandragharba se vratio Avadhutipi, i sedam je godina primao upute o Tajnoj mantri. Princ je postao toliko sposoban da je jednom prilikom razvio ponos mislei Vjerojatno znam o Tajnoj mantri vie od ikoga na cijelom svijetu. Te noi u snu su ga posjetile Dakine te su mu pokazale rijetke spise koje nikada ranije nije vidio. Pitale su ga: to znae ovi tekstovi?, ali on nije imao pojma. Kada se probudio, njegov je ponos nestao.

    Kasnije je Chandragarbha poeo misliti kako bi se trebao ugledati na Avadhutipin nain vjebanja, te pokuati kao laik brzo postii prosvjetljenje vjebajui Mahamudru u ovisnosti o djelatnoj mudri, ali ukazao mu se Heruka koji mu je rekao da e, ako se zaredi, moi pomoi bezbrojnim biima i proiriti Dharmu nadaleko i nairoko. Te je noi sanjao da slijedi procesiju redovnika u prisutnosti Buddhe Shakyamunija koji se pitao zato se Chandragarbha jo nije zaredio. Kada se probudio iz sna odluio je postati redovnik. Primio je zareenje od Shilarakshite i dobio je ime Dhipamkara Shrijnana.

    Od Duhovnog vodia Dharmarakshite, Dhipamkara Shrijnana je primio opirne upute o Sedam setova Abhidharme i o Oceanu

  • Atisha

  • 1515

    uvodno objanjenje

    Velikog objanjenja tekstovi napisani sa stanovita Vaibhashika sustava. Na ovaj je nain ovladao Hinayana uenjima.

    Jo uvijek nezadovoljan, Dhipamkara Shrijnana je krenuo put Bodh Gaye da primi detaljne upute. Jednog dana nauo je razgovor dviju ena koje su u stvari bile emanacije Arya Tare. Mlaa je pitala stariju, Koja je glavna metoda za brzo postizanje prosvjetljenja?, a starija je odgovorila, To je bodhichitta. uvi ovo, Dhipamkara Shrijnana postao je odluan da postigne dragocjenu bodhichittu. Kasnije, dok je obilazio veliku stupu u Bodh Gayi, kip Buddhe Shakyamunija progovori, rekavi mu: Ako eli brzo postii prosvjetljenje, mora stei iskustvo suosjeanja, ljubavi i dragocjene bodhichitte. Njegova je elja da ostvari bodhichittu tada postala intenzivna. uo je da je Duhovni vodi Serlingpa, koji je ivio daleko, u mjestu po imenu Serling na Sumatri, postigao veoma posebno iskustvo bodhichitte, i da je u stanju dati upute o Sutrama Savrenstva mudrosti.

    Dhipamkari Shrijnani trebalo je trinaest mjeseci da doplovi do Sumatre. Kada je stigao, ponudio je Serlingpi mandalu i izloio svoj zahtjev. Serlingpa mu je rekao da e za prijenos uenja trebati dvanaest godina. Dhipamkara Shrijnana ostao je na Sumatri dvanaest godina, i konano je stekao dragocjenu spoznaju bodhichitte. Potom se vratio u Indiju.

    Oslanjajui se na svoje duhovne vodie Atisha je stekao posebno znanje o tri seta Buddhinih uenja: setu moralne discipline, setu rasprava, te setu mudrosti, i o etiri klase Tantri. Takoer je ovladao umjetnostima i znanostima kao to su pjesnitvo, retorika i astrologija, bio je vrstan lijenik i vrlo vjet u obrtima i tehnologiji.

    Atisha je takoer postigao sve spoznaje triju viih obuka: obuke u vioj moralnoj disciplini, obuke u vioj koncentraciji i obuke u vioj mudrosti. S obzirom da su svi stupnjevi Sutre, poput est savrenstava, pet putova, deset tla; i svi stupnjevi Tantre, kao to su generirajui i dovravajui stupanj, ukljueni u tri vie obuke, znai da je Atisha tako stekao spoznaje svih stupnjeva puta.

  • 1616

    moderni budizam

    Postoje tri tipa vie moralne discipline: via moralna disciplina Pratimoksha zavjeta ili zavjeta pojedinanog osloboenja, via moralna disciplina Bodhisattvinih zavjeta; i via moralna disciplina Tantrikih zavjeta. Zavjeti odbacivanja dvjesto pedeset tri prijestupa, koje uzima potpuno zareeni redovnik, spadaju meu Pratimoksha zavjete. Atisha nikada nije prekrio niti jedan od njih. Ovo pokazuje da je posjedovao vrlo snanu panju i veliku savjesnost. Takoer je isto odravao Bodhisattvin zavjet izbjegavanja osamnaest korijenskih i etrdeset est sporednih prijestupa, a isto je odravao i tantrike zavjete.

    Postignua vie koncentracije i vie mudrosti podijeljena su na uobiajena i izvanredna. Uobiajeno postignue je ono koje stjeu praktiari i Sutre i Tantre, a izvanredno postignue ono koje stjeu samo praktiari Tantre. Uvjebavanjem u vioj koncentraciji Atisha je stekao uobiajenu koncentraciju smirenog obitavanja i, na osnovi toga, vidovitost, udotvorne moi i uobiajene vrline. Takoer je postigao izvanredne koncentracije poput koncentracija generirajueg i dovravajueg stupnja Tajne mantre. Uvjebavanjem u vioj mudrosti, Atisha je stekao uobiajenu spoznaju praznine i izvanredne spoznaje primjera jasne svjetlosti i znaenja jasne svjetlosti Tajne mantre.

    Atisha je ovladao i Hinayana i Mahayana uenjima, i bio je potovan od strane uitelja obiju tradicija. Kada bi ne-budisti debatirali s njime, i bili poraeni u debati, prihvatili bi budizam. Atisha je bio poput kralja, krunskog dragulja indijskih budista, i smatralo ga se drugim Buddhom.

    Prije nego to se Atisha rodio, trideset sedmi kralj Tibeta, Trisong Detsen (oko 754.797. poslije Krista), pozvao je Padmasambhavu, Shantarakshitu i druge budistike uitelje u Tibet, i kroz njihov je utjecaj cvala ista Dharma. No, nekoliko godina kasnije, tibetanski kralj Lang Darma (oko 836. godine poslije Krista) unitio je istu Dharmu i ukinuo Sanghu. Do tog je vremena veina kraljeva bila religiozna, ali je vladavina Lang Darme za Tibet bila mrano razdoblje. Nekih sedamdesetak

  • 1717

    uvodno objanjenje

    godina nakon njegove smrti Dharma je ponovno poela cvjetati u gornjem dijelu Tibeta kroz trud velikih uitelja kao to je prevoditelj Rinchen Sangpo, a takoer je poela cvjetati u donjem dijelu Tibeta kroz trud velikog Uitelja imenom Gongpa Rabsal. Postupno, Dharma se proirila i sredinjim Tibetom.

    U to vrijeme nije postojala ista praksa jedinstva Sutre i Tantre. Mislilo se da su ove dvije prakse protuslovne, kao vatra i voda. Kada su ljudi prakticirali Sutru odbacivali bi Tantru, a kada su prakticirali Tantru odbacivali bi Sutru, ukljuujui ak i pravila Vinaye. Lani su uitelji dolazili iz Indije u elji da steknu zlato kojeg je u Tibetu bilo u izobilju. Hinei da su Duhovni vodii i jogini uveli su izopaenosti kao to su crna magija, stvaranje privida, seksualne prakse i obredno ubojstvo. Te su nesavjesne prakse postale dosta rairene.

    Kralj po imenu Yeshe i njegov neak Jangchub koji su ivjeli u Ngari u zapadnom Tibetu bili su uvelike zabrinuti zbog onoga to se deavalo s Dharmom u njihovoj zemlji. Kralj je plakao kada bi mislio o istoi Dharme u minulim vremenima u usporedbi sa neistom Dharmom koja se sada prakticira. Bio je veoma alostan kad je vidio kako su grubi i nekontrolirani postali umovi ljudi. Mislio je, Kako bi lijepo bilo kada bi ista Dharma ponovo cvala Tibetom da pripitomi umove naeg naroda. Da bi ispunio ovu elju slao je Tibetance u Indiju da naue sanskrt i da se uvjebavaju u Dharmi, ali mnogi od njih nisu mogli podnijeti vruu klimu. Nekolicina preivjelih nauila je sanskrt, i dobro se uvjebala u Dharmi. Meu njima je bio i prevoditelj Rinchen Sangpo koji je primio mnoge upute, i potom se vratio na Tibet.

    S obzirom da ovaj plan nije imao uspjeha, Yeshe je odluio pozvati vjerodostojnog uitelja iz Indije. Poslao je u Indiju skupinu Tibetanaca sa velikom koliinom zlata i zadatkom da nau najkvalificiranijeg Duhovnog vodia u Indiji. Savjetovao im je svima da studiraju Dharmu i steknu savreno znanje sanskrta. Ovi su Tibetanci iskusili sve tekoe klime i putovanja

  • 1818

    moderni budizam

    da bi ispunili kraljevu elju. Neki su od njih postali znameniti prevoditelji. Preveli su mnoge spise i poslali ih kralju, na njegovu veliku radost.

    Kada su se ovi Tibetanci vratili u Tibet obavijestili su kralja: U Indiji postoji mnotvo vrlo uenih budistikih uitelja, ali najodliniji i najplemenitiji od njih je Dhipamkara Shrijnana. eljeli bismo ga pozvati na Tibet, ali on ima tisue uenika u Indiji. Kada je Yeshe uo ime Dhipamkara Shrijnana bio je zadovoljan i postao je odluan da tog uitelja pozove u Tibet. S obzirom da je ve iskoristio veinu svog zlata, a sada ga je trebalo jo vie da bi pozvao Dhipamkaru Shrijnanu na Tibet, kralj se uputio na ekspediciju kako bi potraio jo zlata. Kada je stigao do jedne od granica, neprijateljski ne-budistiki kralj ga je zarobio i bacio u tamnicu. Kada su te vijesti dole do Jangchub a, on je promislio: Dovoljno sam moan da zapodjenem rat s tim kraljem, no uinim li to toliki mnogi e patiti, a ja u morati poiniti mnogo tetnih, destruktivnih djela. Odluio je kralju poslati molbu za ujakovo putanje na slobodu, no kralj je odgovorio rijeima, Pustit u ti ujaka samo ako postane mojim podanikom, ili ako mi donese onoliko zlata koliko je teko tijelo tvog ujaka. Uz velike tekoe Jangchub uspio je skupiti navedenu koliinu zlata, no nedostajalo mu ga je jo za teinu ujakove glave. S obzirom da je neprijateljski kralj zahtijevao tu dodatnu koliinu, Jangchub se pripremio da ode u potragu za jo zlata, ali prije nego to je krenuo u potragu, posjetio je ujaka. Naao je Yeshe a tjelesno slabog, ali dobrog stanja uma. Jangchub ree kroz zatvorske reetke: Uskoro u te moi izbaviti, zato to sam uspio sakupiti gotovo svu koliinu zlata. Yeshe mu odgovori: Molim te ne ponaaj se prema meni kao da sam vaan. Ne smije dati zlato ovom neprijateljskom kralju. Poalji svo zlato u Indiju i ponudi ga Dhipamkari Shrijnani. Ovo je moja najvea elja. Radosno u dati svoj ivot zbog ponovnog obnavljanja iste Dharme u Tibetu. Molim te prenesi ovu poruku Dhipamkari Shrijnani. Neka zna da sam dao svoj ivot da bih ga

  • 1919

    uvodno objanjenje

    pozvao na Tibet. Poto ima suosjeanja za tibetanski narod, kada primi ovu poruku, prihvatit e na poziv.

    Jangchub poslao je prevoditelja Nagtsa sa nekoliko pratitelja u Indiju sa zlatom. Kada su sreli Dhipamkaru Shrijnanu rekli su mu to se dogaa u Tibetu, i kako ljudi ele pozvati Duhovnog vodia iz Indije. Takoer su mu rekli koju je koliinu zlata kralj poslao kao ponudu i koliko je Tibetanaca umrlo da bi se na Tibetu obnovila ista Dharma. Rekli su mu kako je kralj Yeshe rtvovao svoj ivot da bi ga doveo na Tibet. Nakon to su izloili svoj zahtjev, Dhipamkara Shrijnana razmotrio je njihove rijei i prihvatio njihov poziv. Iako je imao mnogo uenika u Indiji, i mada je ondje vrlo naporno radio zbog Dharme, znao je da na Tibetu nema iste Dharme. Takoer je primio proroanstvo Arya Tare da e, ukoliko ode na Tibet, donijeti dobrobit bezbrojnim ivim biima. U njegovu se srcu javilo suosjeanje kada je pomislio koliko je Tibetanaca umrlo u Indiji, a posebno je bio dirnut rtvom Yeshe a.

    Dhipamkara Shrijnana morao je potajice krenuti put Tibeta, jer da su njegovi indijski uenici znali da odlazi iz Indije, sprijeili bi ga. Rekao im je da ide na hodoae u Nepal, no iz Nepala se prebacio na Tibet. Kada su na koncu njegovi indijski uenici shvatili da se nee vratiti, prosvjedovali su, te su Tibetance nazvali lopovima koji su im oteli Duhovnog vodia!

    Kako je u to vrijeme bio obiaj, kao to je i danas, da se uvaeni gost pozdravi na poseban nain, Jangchub je poslao tristo konjanika i mnotvo uvaenih Tibetanaca na granicu da poele dobrodolicu Atishi i ponude mu konja da mu se olaka teko putovanje do Ngarija. Atisha je jahao izmeu tri stotine konjanika i pomou svojih udotvornih moi sjedio je lakat iznad konjskih lea. Kada su ga vidjeli, oni koji prethodno nisu gajili potovanje prema njemu razvili su veoma snanu vjeru, i svi su govorili da je drugi Buddha stigao na Tibet.

    Kada je Atisha stigao u Ngari, Jangchub ga je zamolio, O suosjeajni Atisha, molim te daj upute da pomognu tibetanskom

  • 2020

    moderni budizam

    narodu. Molim te daj nam savjet koji svatko moe slijediti. Molim te daj nam posebne upute tako da moemo zajedno prakticirati sve putove Sutre i Tantre. Da bi ispunio ovu elju, Atisha je sastavio Svjetiljku za put do prosvjetljenja po kojoj ih je pouavao. Ove je upute prvo dao u Ngariju, a nakon toga u sredinjem Tibetu. Mnogi su uenici koji su uli ova uenja razvili veliku mudrost.

    DRAGOCJENOST KADAM LAMRIMA

    Atisha je napisao izvorni Kadam Lamrim na temelju Ukrasa jasne spoznaje Buddhe Maitreye, koji je tumaenje Sutri Savrenstva mudrosti koje je Buddha Shakyamuni pouavao u Rajagrihi na Planini Okupljenih leinara. Kasnije je Je Tsongkhapa napisao svoje tekstove opirnih, srednjih i saetih Kadam Lamrim uputa kao tumaenja Atishinih uputa Kadam Lamrima, i time je dragocjena Buddhadharma procvjetala u mnogim istonim zemljama, a sada i u zapadnim. Upute Kadam Lamrima, spoja Buddhinih uenja i Atishinih posebnih uputa, predstavljene su u tri stupnja: upute stupnjeva puta osobe poetnog dosega, upute stupnjeva puta osobe srednjeg dosega i upute stupnjeva puta osobe velikog dosega.

    Sva Buddhina uenja i Sutre i Tantre su ukljuena u ova tri seta uputa. Buddhina uenja su vrhunski lijek koji trajno lijei i fizika oboljenja i bolest zabluda. Ba kao to lijenici daju razliite lijekove za razliite bolesti, tako je i Buddha dao razliite Dharma lijekove, prema razliitim kapacitetima ljudi. Dao je jednostavna uenja onima poetnog dosega, duboka uenja onima srednjeg dosega i vrlo duboka uenja onima velikog dosega. U praksi, sva su ta uenja dio Kadam Lamrima, koji je glavno tijelo Buddhinih uenja; nema niti jednog Buddhinog uenja koje nije ukljueno u Kadam Lamrim. Iz tog je razloga Je Tsongkhapa rekao da kad sluamo cijeli Lamrim, sluamo sva Buddhina uenja, a kad prakticiramo cijeli Lamrim, prakticiramo sva Buddhina

  • 2121

    uvodno objanjenje

    uenja. Kadam Lamrim je saetak svih Buddhinih uenja; vrlo je praktian i primjeren svima, a njegova prezentacija je bolja od drugih uputa.

    Stjecanjem iskustva Lamrima, razumjet emo da niti jedno Buddhino uenje nije protuslovno, sva emo Buddhina uenja provesti u praksi, lako emo spoznati Buddhin krajnji nazor i namjeru, i postat emo slobodni od svih pogrenih nazora i namjera. Svatko, i budisti i nebudisti, treba trajno osloboenje od patnje, i istu i vjenu sreu. Ovu elju e ispuniti praksom Lamrima; zato je on pravi dragulj koji ispunjava elje.

    Openito govorei, sva Buddhina uenja Dharma, su veoma dragocjena, ali Kadam Dharma ili Lamrim je posebna Buddhadharma koja je primjerena za svakoga, bez iznimke. Veliki majstor Dromtonpa je rekao: Kadam Dharma je kao mala napravljena od zlata. Ba kao to bi svakome, ak i onima koji ne koriste malu, bilo drago dobiti na dar zlatnu malu, na slian nain svi, ukljuujui i nebudiste, mogu imati koristi od Kadam Dharme. To je tako zato to nema razlike izmeu Kadam Dharme i svakodnevnih iskustava ljudi. ak i bez studiranja ili sluanja Dharme, neki ljudi itajui novine, gledajui televiziju i pratei dogaanja u svijetu, esto dou do istih zakljuaka kao to su oni objanjeni u uenjima Kadam Dharme. Razlog tome je da se Kadam Dharma podudara sa svakodnevnim iskustvima ljudi; ona je neodvojiva od svakodnevice. Svakome je potrebno da mu ivot bude sretan i smislen, da privremeno rijei svoje ljudske probleme, i da moe na kraju nai istu i vjenu sreu obuzdavi svoju ljutnju, vezanost, ljubomoru, i naroito neznanje.

    U ovim duhovno izopaenim vremenima, pet je neistoa koje su u porastu diljem svijeta: 1. na okoli postaje iznimno neist uslijed zagaenja, 2. naa voda, zrak i hrana postaju iznimno neisti, takoer uslijed zagaenja, 3. nae tijelo postaje iznimno neisto zato to su bolesti sada sve uestalije; 4. na um postaje iznimno neist zato to su nam zablude sve jae; i 5. naa djela

  • 2222

    moderni budizam

    postaju iznimno neista zato to nemamo kontrole nad svojim zabludama.

    Zbog ovih pet neistoa, patnja, problemi i opasnosti su svugdje u porastu. Meutim, prakticiranjem Lamrima moemo pretvoriti svoja iskustva ovih pet neistoa u duhovni put koji nas vodi do iste i vjene sree osloboenja i prosvjetljenja. Moemo koristiti sve tekoe koje vidimo u svijetu kao duhovna uenja koja nas potiu da razvijemo odricanje, elju da sebe oslobodimo iz ciklusa neistog ivota; suosjeanje, elju da drugi budu trajno osloboeni iz ciklusa neistog ivota; i mudrost koja spoznaje da su sve ove neistoe rezultati naih nevrlinskih djela. Na taj nain, kroz praksu Lamrima moemo transformirati sve nepovoljne okolnosti u mogunosti za razvoj spoznaja duhovnog puta koje e nam donijeti istu i vjenu sreu.

    Kad god praktiari Lamrima doive tekoe i patnju, oni misle: Bezbrojna druga iva bia proivljavaju daleko veu patnju i tekoe od mene, i na taj nain razviju ili uveaju svoje suosjeanje za sva iva bia, koje ih brzo vodi do vrhunske sree prosvjetljenja.

    Kadam Lamrim je vrhunski lijek koji moe trajno izlijeiti sve patnje bolesti, starosti, smrti i ponovnog roenja; to je znanstvena metoda za unaprijeenje nae ljudske prirode i kvaliteta i za rjeenje svih naih problema svakodnevice. Kadam Lamrim je najvee zrcalo Dharme u kojem moemo vidjeti kakve su stvari zapravo; i u kojem moemo vidjeti to trebamo znati, to trebamo odbaciti, to trebamo prakticirati, a to trebamo postii. I samo ako budemo koristili to zrcalo moemo vidjeti veliku dobrotu svih ivih bia.

    Kadampa praktiari naglaavaju uvjebavanje u meditaciji. to je meditacija? Meditacija je djelo uma i njena priroda je jednousmjerena koncentracija, a funkcija da uini um mirnim i spokojnim. elimo biti sretni stalno, ak i u snovima, pa kako to moemo postii? Uvjebavanjem u meditaciji zato to meditacija ini na um mirnim, a kad nam je um miran, sretni smo stalno,

  • 2323

    uvodno objanjenje

    ak i ako nam vanjske okolnosti nisu najbolje. S druge strane, kad nam um nije miran, nismo sretni, ak i ako su nam vanjske okolnosti izvrsne. Ovo moemo razumjeti iz vlastitog iskustva. Poto je uvjebavanje u meditaciji metoda kojom se um smiruje, trebamo uloiti trud i vjebati meditaciju. Kadgod meditiramo, vrimo djelo ili karmu koja uzrokuje da u budunosti doivimo mir uma. Iz ovoga moemo shvatiti koliko je vana meditacijska praksa.

    Objekti naih meditacija trebaju biti smisleni objekti (oni e u daljnjem tekstu biti opirno objanjeni), da bismo se uvjebavanjem u meditaciji mogli trajno osloboditi od patnji ovog ivota i svojih bezbrojnih buduih ivota i postii vrhunsku sreu prosvjetljenja, kako je Buddha pokazao. To nam je najbolji primjer. Meutim, u poetku moemo koristiti svoj dah kao objekt meditacije i prakticirati meditaciju na dah, koja je dosta jednostavna.

    Kako se prakticira meditacija na dah? Prvo se trebate fiziki i mentalno opustiti, i prestati misliti na bilo to. Zatim njeno i prirodno udiite i izdiite kroz nosnice, ne kroz usta, i jednousmjereno se koncentrirajte na osjeaj daha dok ulazi i izlazi kroz nosnice. Ako vam nakon ovoga um i dalje nije miran, trebate ponavljati ovu meditaciju sve dok vam um ne postane potpuno miran. Zatim se trebate potruditi da ostanete uvijek mirni, danonono. Tako moete usreiti i sebe i svoju obitelj i prijatelje.

  • 24

    Put osobe poetnog dosega

    U ovom kontekstu, osoba poetnog dosega se odnosi na nekoga tko ima poetniki kapacitet za razvoj duhovnog razumijevanja i spoznaja.

    DRAGOCJENOST NAEG LJUDSKOG IVOTA

    Svrha shvaanja dragocjenosti naeg ljudskog ivota je ohrabriti sebe da poluimo pravi smisao naeg ljudskog ivota, a ne da ga tratimo u besmislenim djelatnostima. Na je ljudski ivot vrlo dragocjen i smislen, ali samo ako ga iskoristimo za postizanje trajnog osloboenja i vrhunske sree prosvjetljenja. Trebamo sebe ohrabriti i ostvariti pravi smisao naeg ljudskog ivota kroz razumijevanje i kontempliranje sljedeeg objanjenja.

    Puno ljudi vjeruje kako je materijalni razvoj pravi smisao ljudskog ivota, ali moemo i sami vidjeti da bez obzira koliko je u svijetu ostvaren materijalni napredak, on nikad ne smanjuje ljudsku patnju i probleme. Dapae, esto uzrokuje porast patnje i problema; zato on nije pravi smisao ljudskog ivota. Trebamo znati kako smo trenutno nakratko dospjeli u ljudski svijet iz naih prijanjih ivota i ukazala nam se prilika da prakticiranjem Dharme postignemo vrhunsku sreu prosvjetljenja. To je naa izuzetna sretna okolnost. Kad postignemo prosvjetljenje, time e sve nae elje biti ispunjene, a moi emo i ispuniti elje drugih ivih bia; sebe emo time trajno osloboditi od patnji ovog

  • 2525

    put osobe poetnog dosega

    ivota i bezbrojnih buduih ivota, a izravno emo moi biti od svakodnevne dobrobiti svakom pojedinom ivom biu.

    Prosvjetljenje je unutarnje svjetlo mudrosti koje je trajno slobodno od svih pogrenih pojavnosti, i ija je funkcija da svakodnevno podaruje mentalni mir svakom ivom biu. Trenutno smo ostvarili ljudsko ponovno roenje i imamo priliku prakticiranjem Dharme postii prosvjetljenje, pa ako potratimo ovu dragocjenu priliku zbog besmislenih djelatnosti, to e biti najvei gubitak i najvea ludost jer e jako teko biti u budunosti pronai ovakvu priliku. U jednoj Sutri je Buddha Shakyamuni ovo doarao sljedeom analogijom. Pitao je svoje uenike: Pretpostavimo da postoji irok i dubok ocean veliine ovoga svijeta, i da na njegovoj povrini pluta zlatni jaram, a da na dnu oceana ivi slijepa kornjaa koja izranja na povrinu samo jednom u sto godina. Koliko bi esto ta kornjaa provukla glavu kroz sredinu jarma? Njegov sljedbenik Ananda je odgovorio da bi to, uistinu, bilo izuzetno rijetko.

    U tom kontekstu se veliki i duboki ocean odnosi na samsaru ciklus neistog ivota koji proivljavamo od vremena bez poetka, stalno iz ivota u ivot, bez kraja zlatni jaram se odnosi na Buddhadharmu, a slijepa kornjaa na nas. Iako fiziki nismo kornjaa, mentalno se previe ne razlikujemo od nje; a iako nae tjelesne oi nisu slijepe, nae oi mudrosti to jesu. Veinu svojih prolih ivota proveli smo na dnu oceana samsare, u niim podrujima podrujima ivotinja, gladnih duhova i bia pakla a izranjali bismo moda jednom u sto tisua godina kao ljudsko bie. ak i kad se nakratko naemo u viim podrujima samsarikog oceana kao ljudsko bie, iznimno je rijetko susresti zlatni jaram Buddhadharme. Ocean samsare je nepregledno velik, zlatni jaram Buddhadharme ne stoji na jednom mjestu ve se stalno mie iz mjesta u mjesto, a nae su oi mudrosti uvijek slijepe. Iz tih razloga, Buddha kae da e u budunosti, ak i ako ostvarimo ljudsko ponovno roenje, biti iznimno rijetko opet sresti Buddhadharmu, a Kadam Dharmu jo rijee. I sami

  • 2626

    moderni budizam

    vidimo da veliki broj ljudskih bia na svijetu, iako su se nakratko nali u viem podruju samsare kao ljudska bia, nisu sreli Buddhadharmu zato to se njihove oi mudrosti nisu otvorile.

    to znai susresti se s Buddhadharmom? To znai ui u budizam iskreno se uzdajui u Buddhu, Dharmu i Sanghu, i time dobiti i priliku da se ue i napreduje na putu do prosvjetljenja. Ako se ne susretnemo s Buddhadharmom, neemo imati priliku za to, pa time ni priliku da ostvarimo istu i trajnu sreu prosvjetljenja, pravi smisao ljudskog ivota. U zakljuku, trebamo misliti:

    Trenutno sam se nakratko naao u ljudskom svijetu i ukazala mi se prilika da primjenom Dharme u praksi ostvarim trajno osloboenje od patnje i vrhunsku sreu prosvjetljenja. Ako potratim ovu dragocjenu priliku zbog besmislenih djelatnosti, to e biti najvei gubitak i najvea ludost.

    S ovom milju, donesemo snanu odluku da emo prakticirati Dharmu Buddhinih uenja na odricanje, univerzalno suosjeanje i duboki nazor praznine sada, dok jo imamo priliku. Zatim uvijek iznova meditiramo na ovu odlunost. Ovu kontemplaciju i meditaciju bismo trebali prakticirati svakodnevno, u puno sjedenja, i na taj se nain ohrabriti da poluimo pravi smisao svog ljudskog ivota.

    Trebali bismo se zapitati to smatramo najvanijim to elimo, emu teimo ili o emu sanjarimo? Za neke su ljude to materijalna dobra, poput velike kue sa svim najnovijim luksuzima, brzog automobila ili dobro plaenog posla. Za druge je to ugled, dobar izgled, mo, uzbuenje ili pustolovina. Mnogi pokuavaju pronai smisao svog ivota u vezama s obitelji i krugom prijatelja. Sve nas te stvari mogu nakratko uiniti povrno sretnima, ali takoer mogu uzrokovati i mnogo brige i patnje. One nam nikad ne mogu pruiti pravu sreu za kojom svi mi, u dubini svojih srca, najiskrenije eznemo. Budui da te stvari ne moemo ponijeti sa sobom kad umremo, ako smo ih uinili

  • 2727

    put osobe poetnog dosega

    glavnim smislom svog ivota, one e nas na koncu razoarati. Ako su sama sebi cilj, svjetovna su postignua isprazna; ona nisu pravi smisao ljudskog ivota.

    Ako primijenimo Dharmu, s ovim naim ljudskim ivotom moemo postii vrhunski trajni mir uma, poznat i kao nirvana, odnosno prosvjetljenje. Poto su ova postignua nevarljiva i krajnja stanja sree, ona su pravi smisao ljudskog ivota. Meutim, s obzirom na to da je naa udnja za svjetovnim uicima toliko snana, imamo malo ili nimalo zanimanja za duhovnu vjebu. S duhovnog stanovita taj je manjak zanimanja za duhovnu vjebu vrsta lijenosti koja se zove lijenost vezanosti. Dokle god imamo takvu lijenost, vrata osloboenja za nas e ostati zatvorena, a posljedino tome emo i dalje proivljavati jade u ovom ivotu i beskrajne patnje iz ivota u ivot. Nain na koji moemo nadvladati ovu lijenost je meditiranje na smrt.

    Na svoju smrt trebamo meditirati uvijek iznova sve dok ne steknemo duboku spoznaju smrti. Iako na intelektualnoj razini svi znamo da emo na koncu umrijeti, naa svjesnost o smrti ostaje povrna. S obzirom na to da nas intelektualno znanje ne dira u srce, svakoga dana i dalje mislimo, Danas neu umrijeti, danas neu umrijeti. ak i na dan vlastite smrti, mi jo uvijek razmiljamo o tome to emo raditi sljedei dan ili tjedan. Ovaj um koji svakoga dana misli, Danas neu umrijeti zavarava nas vodi nas u pogrenom smjeru i uzrokuje da na ljudski ivot bude isprazan. S druge strane, meditiranjem na smrt postupno emo zamijeniti tu varljivu misao, Danas neu umrijeti, nevarljivom milju, Danas mogu umrijeti. Um koji svakoga dana spontano misli, Danas mogu umrijeti je spoznaja smrti. Ova spoznaja je ona koja izravno iskorjenjuje lijenost vezanosti i otvara vrata duhovnog puta.

    Openito govorei, moda umremo danas, a moda i ne to ne znamo. No, ako svakoga dana mislimo, Danas moda neu umrijeti, ta e nas misao zavarati jer dolazi iz naeg neznanja; dok, ako umjesto toga, svakoga dana mislimo, Danas mogu

  • 2828

    moderni budizam

    umrijeti, ta nas misao nee zavarati jer dolazi iz nae mudrosti. Ova korisna misao e sprijeiti nau lijenosti vezanosti i potaknut e nas da pripremimo blagostanje svojih bezbrojnih buduih ivota ili da uloimo veliki trud u stupanje na put do osloboenja. Na taj nain uinit emo svoj ljudski ivot smislenim. Dosad smo besmisleno potratili bezbrojne prijanje ivote; nita nismo donijeli iz svojih prolih ivota osim zabluda i patnje.

    TO NAA SMRT ZNAI?

    Naa smrt je trajno razdvajanje naeg tijela i uma. Moemo doivjeti mnogo privremenih razdvajanja tijela od uma, ali ona nisu naa smrt. Na primjer, kad oni koji su dovrili uvjebavanje u praksi prijenosa svijesti meditiraju, njihov se um odvaja od njihovog tijela. Tijelo im ostaje na mjestu gdje meditiraju, ali im um odlazi u istu zemlju iz koje se poslije vrati u tijelo. Nou, dok sanjamo, nae tijelo ostaje u krevetu, ali nam um ide na raznorazna mjesta svijeta sna, a poslije se vrati u tijelo. Ova razdvajanja naeg tijela i uma nisu naa smrt zato to su samo privremena.

    U vrijeme nae smrti, um nam se trajno odvaja od tijela. Tijelo nam ostaje na mjestu ovog ivota, a um odlazi u raznorazna mjesta buduih ivota, kao kad ptica odleti iz jednog gnijezda u drugo. Ovo jasno ukazuje na postojanje bezbrojnih buduih ivota, te kako su priroda i funkcija naeg tijela i uma sasvim razliite. Nae tijelo je vizualni objekt koji ima boju i oblik, a na um je bezoblini kontinuum koji je uvijek lien boje i oblika. Priroda i funkcija naeg uma je praznom-nalik prostor, koji ima sposobnost percipiranja ili razumijevanja objekata. Kroz ovo moemo shvatiti kako na mozak nije na um. Mozak je samo dio naeg tijela kojeg se, na primjer, moe snimiti, dok se um ne moe.

    Moda nam nije drago sluati o naoj smrti, ali kontempliranje i meditiranje na smrt je iznimno vano za uinkovitost nae

  • 2929

    put osobe poetnog dosega

    Dharma prakse zato to sprjeava glavnu prepreku u naoj Dharma praksi lijenost vezanosti za stvari ovog ivota i potie nas na prakticiranje iste Dharme sada, odmah. Ako to napravimo, ostvarit emo pravi smisao ljudskog ivota prije nego li umremo.

    KAKO MEDITIRATI NA SMRT

    Prvo se upustimo u sljedeu kontemplaciju:

    Sigurno u umrijeti. Nema naina da se sprijei konano raspadanje mojega tijela. Dan za danom, tren za trenom, moj ivot izmie. Nemam pojma kada u umrijeti; vrijeme smrti je sasvim neizvjesno. Mnogo mladih ljudi umre prije svojh roditelja, neki umru im se rode nema sigurnosti u ovome svijetu. Nadalje, ima toliko uzroka prijevremene smrti. Nesree unite ivote mnogih snanih i zdravih ljudi. Nije zajameno da neu umrijeti danas.

    Nakon to smo opetovano promiljali o ovim postavkama, stalno mentalno ponavljamo, Danas mogu umrijeti, danas mogu umrijeti, i koncentriramo se na osjeaj koji to u nama izaziva. Pretvorimo svoj um u ovaj osjeaj Danas mogu umrijeti i jednousmjereno na njemu ostanemo to je due mogue. Trebali bismo uvijek iznova prakticirati ovu meditaciju sve dok spontano ne ponemo svakodnevno vjerovati Danas mogu umrijeti.

    Na kraju emo doi do zakljuka: S obzirom na to da u ubrzo morati napustiti ovaj svijet, nema se smisla vezivati za stvari ovoga ivota. Umjesto toga posvetit u sav svoj ivot praksi Dharme. Potom odravamo tu odluku danonono.

    U meditacijskoj pauzi, trebamo bez lijenosti ulagati trud u Dharma praksu. Shvaajui kako su svjetovni uitci varljivi i kako nam odvlae panju od smislenog ivljenja, trebamo odbaciti svoju vezanost za njih. Tako emo eliminirati glavnu prepreku istoj Dharma praksi.

  • 3030

    moderni budizam

    OPASNOSTI NIEG PONOVNOG ROENJA

    Svrha ovog objanjenja je da nas potakne da pripremimo zatitu od opasnosti niih ponovnih roenja. Ako to ne napravimo sad, dok imamo ljudski ivot s njegovim slobodama i datostima i imamo priliku, kasnije e biti prekasno kad se ponovno rodimo u nekom od tri nia podruja; a i bit e jako teko opet doi do ovako dragocjenog ljudskog ivota. Kae se da je lake ljudskom biu postii prosvjetljenje nego biima kao to su ivotinje postii dragocjeno ponovno ljudsko roenje. Ako to razumijemo, bit emo ohrabreni da odbacimo nevrlinu, odnosno negativna djela, prakticiramo vrlinu, odnosno pozitivna djela i uzdamo se u Buddhu, Dharmu i Sanghu (vrhunske duhovne prijatelje); to je naa prava zatita.

    Vrenje nevrlinskih djela je glavni uzrok nieg ponovnog roenja, dok je prakticiranje vrline i uzdanje u Buddhu, Dharmu i Sanghu glavni uzrok dragocjenog ponovnog ljudskog roenja roenja u kojem emo imati priliku postii trajno osloboenje od sve patnje. Teka nevrlinska djela su glavni uzrok ponovnog roenja kao bie pakla, srednja nevrlinska djela su glavni uzrok ponovnog roenja kao gladni duh, a jo manje nevrlinska djela su glavni uzrok ponovnog roenja kao ivotinja. Puno je primjera u budistikim spisima kako nevrlinska djela vode ponovnom roenju u tri nia podruja.

    Bio jednom jedan lovac ija ena je bila iz porodice stoara. Kad je umro, ponovno se rodio kao krava koja je pripadala obitelji njegove ene. Mesar kupi tu kravu, zakolje je i proda meso. Lovac se sedam puta ponovno rodio kao krava koja je pripadala toj istoj obitelji, i tako postajao hrana za druge.

    Ima jedno jezero u Tibetu, Yamdroktso u kojem je puno ljudi iz oblinjeg grada ribarilo cijeli ivot. Jednom je jedan jogi koji je bio vidovit posjetio taj grad i rekao: Vidim da ljudi iz ovog grada i ribe iz jezera stalno mijenjaju mjesta. Time je mislio kako su se ljudi koji su voljeli loviti ribu ponovno raali kao ribe,

  • 3131

    put osobe poetnog dosega

    hrana drugih ljudi, a ribe su se ponovno raale kao ljudi koji su voljeli loviti ribu. Tako su stalno ubijali i jeli jedni druge, samo su mijenjali svoj fiziki aspekt. Ovaj ciklus jada se nastavljao iz generacije u generaciju.

    KAKO MEDITIRATI NA OPASNOSTI NIEG PONOVNOG ROENJA

    Prvo se upustimo u sljedeu kontemplaciju:

    Kada se ulje u uljnoj svjetiljci potroi, plamen se ugasi jer plamen nastaje iz ulja, ali kada nae tijelo umre, svijest nam se ne ugasi jer svijest ne nastaje iz tijela. Kada umremo, na um mora napustiti ovo sadanje tijelo koje je kao privremeno boravite i nai novo tijelo, slino kao to ptica naputa jedno gnijezdo da bi odletjela u drugo. Na um nema slobodu ostanka i ne moe izabrati kamo e ii. U mjesto ponovnog roenja otpuhuju nas vjetrovi nae karme, sretne ili nesretne. Ako je karma koja sazrijeva pri naoj smrti negativna, sigurno emo se roditi niim ponovnim roenjem. Teka negativna karma uzrokuje ponovno roenje u paklu, manje negativna karma uzrokuje ponovno roenje kao gladni duh, a najmanje negativna karma uzrokuje ponovno roenje kao ivotinja.

    Vrlo je lako poiniti teku negativnu karmu. Na primjer, ako u ljutnji zgnjeimo komarca, stvaramo uzrok da se ponovno rodimo u paklu. Tijekom ovoga i svih svojih bezbrojnih prolih ivota poinili smo puno tekih negativnih djela. Ukoliko ve nismo proistili ova djela prakticiranjem iskrene ispovijedi, njihovi potencijali ostaju u naemu mentalnom kontinuumu i bilo koji od ovih negativnih potencijala moe sazreti kada umremo. Drei ovo na umu, trebamo se zapitati: Ako danas umrem, gdje u biti sutra? Vrlo je mogue da se naem u ivotinjskom podruju, meu gladnim duhovima ili u paklu. Ako bi me danas netko nazvao glupom kravom teko bih to podnijela, ali to u napraviti ako uistinu postanem krava, svinja ili riba ljudska hrana?

  • 3232

    moderni budizam

    Nakon to smo opetovano promiljali o ovim postavkama i shvatili kako bia u niim podrujima, poput ivotinja, proivljavaju patnju, razvijemo snaan osjeaj straha od ponovnog roenja u niim podrujima. Ovaj osjeaj straha je objekt nae meditacije. Zadrimo ga ne zaboravljajui ga; um bi nam trebao jednousmjereno ostati na ovom osjeaju straha to je due mogue. Ako izgubimo objekt meditacije, obnovimo osjeaj straha tako to ga se odmah prisjetimo, ili ponavljanjem kontemplacije.

    Tijekom meditacijske pauze, nastojimo nikada ne zaboraviti osjeaj straha od ponovnog roenja u niim podrujima. Openito govorei, strah je besmislen, no strah razvijen ovdje navedenom kontemplacijom i meditacijom ima neizmjernog smisla jer proizlazi iz mudrosti, a ne iz neznanja. Ovaj strah je glavni uzrok uzdanja, koje je stvarna zatita od takvih opasnosti, i pomae nam da ostanemo paljivi i savjesni u izbjegavanju nevrlinskih djela.

    UZDANJE

    U ovom kontekstu, uzdanje znai traiti uzdanje u Buddhi, Dharmi i Sanghi. Svrha ove prakse je da nas trajno zatiti od nieg ponovnog roenja. Trenutno smo slobodni od ponovnog roenja kao ivotinja, gladni duh ili bie pakla zato to smo ljudsko bie, ali to je samo trenutno tako. Mi smo kao neki zatvorenik koji je dobio dozvolu da ode kui na tjedan dana, ali se onda mora vratiti u zatvor. Nama treba trajno osloboenje od patnji ovog ivota i bezbrojnih buduih ivota, a ono ovisi o ulasku u, napredovanju na i dovrenju budistikog puta do osloboenja, a koje ovisi o ulasku u budizam.

    U budizam ulazimo prakticirajui uzdanje. Da bi naa praksa uzdanja bila kvalificirana trebamo vizualizirati Buddhu u prostoru ispred nas i usmeno ili mentalno obeati da emo se uzdati u Buddhu, Dharmu i Sanghu cijeli ivot. Ovo obeanje

  • 3333

    put osobe poetnog dosega

    je na zavjet uzdanja, i ulaz kroz koji ulazimo u budizam. Dokle god se drimo tog obeanja, u budizmu smo, ali ako ga prekrimo, onda smo van budizma. Ulazei i ostajui u budizmu imamo priliku poeti, napredovati i dovriti budistiki put do osloboenja i prosvjetljenja.

    Ne bismo nikad trebali odustati od svog obeanja da emo traiti uzdanje u Buddhi, Dharmi i Sanghi tijekom cijelog ivota. Uzdati se u Buddhu, Dharmu i Sanghu znai ulagati trud u primanje Buddhinih blagoslova, provoditi Dharmu u praksi i primati pomo od Sanghe. Ovo su tri glavne obveze zavjeta uzdanja. Odravanjem i iskrenim prakticiranjem ova tri glavna zavjeta uzdanja, moemo ispuniti svoj krajnji cilj.

    Glavni razlog zbog kojeg trebamo donijeti odluku i obeanje da emo se cijeli ivot uzdati u Buddhu, Dharmu i Sanghu je zato to trebamo ostvariti trajno osloboenje od patnje. Trenutno smo moda slobodni od fizike patnje i mentalne boli, ali kao to je ve reeno, ta je sloboda samo privremena. Kasnije u ovom ivotu i u naim bezbrojnim buduim ivotima, bit emo prisiljeni neprestano proivljavati nepodnoljive fizike patnje i mentalnu bol, iz ivota u ivot, bez kraja.

    Kad nam je ivot u opasnosti ili nam netko prijeti, obino traimo uzdanje u policiji. Naravno, ponekad nas policija moe zatititi od neke odreene opasnosti, ali nema te policije koja nam moe pruiti trajno osloboenje od smrti. Kad smo ozbiljno bolesni, traimo uzdanje u lijenicima. Ponekad nas lijenici mogu izlijeiti od neke bolesti, ali nema tog lijenika koji nam moe pruiti trajno osloboenje od bolesti. Nama treba trajno osloboenje od sve patnje, a kao ljudsko bie to moemo ostvariti traei uzdanje u Buddhi, Dharmi i Sanghi.

    Buddhe su probueni to znai da su se probudili iz sna neznanja i da su slobodni od snova samsare, ciklusa neistog ivota. Oni su potpuno ista bia trajno osloboena od svih zabluda i pogrenih pojavnosti. Kao to je ve reeno, Buddhina funkcija je da kroz blagoslove svakodnevno podaruje mentalni

  • 3434

    moderni budizam

    mir svakom ivom biu. Mi znamo da smo sretni kad nam je um miran, a nesretni kad nije. Dakle, jasno je da naa srea ovisi o tome imamo li miran um, a ne o dobrim vanjskim okolnostima. ak i ako su nam vanjske okolnosti loe, ako odrimo smiren um svo vrijeme, uvijek emo biti sretni. Stalnim primanjem Buddhinih blagoslova moemo odrati smiren um svo vrijeme. Buddha je, dakle, izvor sve sree. Dharma je prava zatita kojom se moemo trajno osloboditi patnji bolesti, starosti, smrti i ponovnog roenja; a Sangha su vrhunski duhovni prijatelji koji nas vode ispravnim duhovnim putovima. Pomou ova tri dragocjena dragulja, Buddhu, Dharmu i Sanghu koje jo zovemo Tri dragulja moemo ispuniti svoje elje i elje svih ivih bia.

    Svaki bismo dan trebali iz dubine srca recititrati molitve zamolbi prosvijetljenim Buddhama, istovremeno odravajui duboku vjeru u njih. To je jednostavna metoda za stalno primanje Buddhinih blagoslova. Trebamo se prikljuiti i skupnim molitvama, pujama koje se organiziraju u budistikim hramovima ili prostorijama za molitvu, jer su to mone metode za primanje blagoslova Buddhi i zatite.

    KAKO MEDITIRATI NA UZDANJE

    Prvo se upustimo u sljedeu kontemplaciju:

    elim se trajno zatititi i osloboditi od patnji ovog i svih buduih ivota. To mogu postii samo primanjem Buddhinih blagoslova, primjenom Dharme u praksi i primanjem pomoi od Sanghe vrhunskih duhovnih prijatelja.

    Duboko razmiljajui na ovaj nain, prvo donesemo snanu odluku, a onda obeamo da emo se cijeli ivot iskreno uzdati u Buddhu, Dharmu i Sanghu. Svakodnevno trebamo meditirati na ovu odluku i odrati svoje obeanje stalno, do kraja ivota. Kao obveze uzdanja, trebamo uvijek ulagati trud u primanje

  • 3535

    put osobe poetnog dosega

    Buddhinih blagoslova, primjenu Dharme u praksi i primanje pomoi od Sanghe, naih istih duhovnih prijateja, ukljuujui i naeg Duhovnog uitelja. Tako se uzdajemo u Buddhu, Dharmu i Sanghu. Time emo ostvariti na cilj trajno osloboenje od patnji ovog ivota i svih bezbrojnih buduih ivota, pravi smisao naeg ljudskog ivota.

    Kako bismo odrali svoje obeanje da emo se cijeli ivot iskreno uzdati u Buddhu, Dharmu i Sanghu, te da bismo mi i sva druga iva bia primali Buddhine blagoslove i zatitu, sa snanom vjerom recitiramo sljedeu molitvu:

    Ja i sva osjetilna bia, dok ne postignemo prosvjetljenje,Uzdamo se u Buddhu, Dharmu i Sanghu.

    TO JE KARMA?

    Karmu treba razumjeti i u nju vjerovati da bi se sprijeila budua patnja i utemeljila osnova za put do osloboenja i prosvjetljenja. Openito govorei, karma znai djelo. Od nevrlinskih djela dolazi patnja, a od vrlinskih djela dolazi srea; ako u to vjerujemo, vjerujemo u karmu. Buddha je dao opirna uenja da bi dokazao istinitost ove tvrdnje, i puno raznih primjera da bi pokazao posebni odnos izmeu naih djela u prijanjim ivotima i naih iskustava u ovom ivotu, neki od njih su objanjeni u Radosnom putu do sree.

    U svojim prolim ivotima smo vrili razna nevrlinska djela koja su drugima nanijela patnju. Kao rezultat tih nevrlinskih djela, javljaju se razne nesretne okolnosti i situacije, a mi proivljavamo beskrajnu ljudsku patnju i probleme. Ovo je sluaj i sa svim drugim ivim biima.

    Trebamo prosuditi vjerujemo li da su naa nevrlinska djela glavni uzrok nae patnje, a naa vrlinska djela glavni uzrok nae sree. Ako u to ne vjerujemo, nikada neemo ulagati trud u sakupljanje vrlinskih djela, ili zasluga, i nikada neemo

  • 3636

    moderni budizam

    proiavati naa nevrlinska djela, pa emo zbog toga i dalje stalno proivljavati patnju i tekoe, iz ivota u ivot, bez kraja.

    Svako djelo koje izvedemo ostavlja otisak na naem vrlo suptilnom umu, a svaki otisak konano prouzrokuje vlastitu posljedicu. Na je um kao polje, a izvoditi djela je kao sijati sjeme na tom polju. Vrlinska djela siju sjeme budue sree, a nevrlinska djela siju sjeme budue patnje. Ovo sjeme ostaje uspavano u naem umu dok se ne sakupe okolnosti za njegovo sazrijevanje i tada proizvede posljedicu. U nekim sluajevima se to moe dogoditi mnogo ivota nakon to je originalno djelo izvedeno.

    Sjeme koje sazrije kada umiremo je vrlo vano jer odreuje koju vrstu ponovnog roenja emo imati u narednom ivotu. Koje odreeno sjeme sazrije na samrti ovisi o stanju uma u kojem umremo. Ako umremo sa smirenim umom to e stimulirati vrlinsko sjeme i mi emo doivjeti sretno ponovno roenje, ali ako umremo s nemirnim umom, na primjer u stanju ljutnje, to e stimulirati nevrlinsko sjeme i mi emo doivjeti nesretno ponovno roenje. Ovo je slino nainu na koji se none more aktiviraju naim bivanjem u uznemirenom stanju uma prije no to zaspimo.

    Sva neprimjerena djela, ukljuujui ubijanje, krau, seksualni prijestup, laganje, razdorni govor, vrijeanje, dokono brbljanje, pohlepu, zlobu i dranje krivih nazora, su nevrlinska djela. Kad odbacimo nerlinska djela i uloimo trud u proiavanje svojih ve poinjenih nerlinskih djela, tad prakticiramo moralnu disciplinu. To e nas zatititi od proivljavanja budue patnje i nieg ponovnog roenja. Primjeri vrlinskih djela su uvjebavanje u svim meditacijama i drugim duhovnim praksama koje su predstavljene u ovoj knjizi. Meditacija je vrlinsko mentalno djelo koje je glavni uzrok proivljavanja mentalnog mira u budunosti. Kadgod prakticiramo meditaciju, bez obzira je li ona jasna ili ne, vrimo vrlinsko mentalno djelo koje je uzrok nae budue sree i mira uma. Inae smo samo zainteresirani za svoja tjelesna i mentalna djela, ali su mentalna djela zapravo vanija.

  • 3737

    put osobe poetnog dosega

    Naa tjelesna i mentalna djela ovise o naem mentalnom djelu, odnosno o naem mentalnom donoenju odluke.

    Kad god napravimo vrlinsko djelo kao to je meditacija ili neka druga duhovna praksa, trebamo imati sljedeu mentalnu odlunost:

    Jaui konja vrlinskih djela,Vodit u ga na put osloboenja uzama odricanja,I gonei ga naprijed biem truda,Brzo u stii u istu zemlju osloboenja i prosvjetljenja.

    Nakon to smo kontemplirali ovo objanjenje, trebamo misliti:

    Poto nikad ne elim patiti i uvijek elim biti sretan, moram odbaciti i proistiti svoja nevrlinska djela i iskreno vriti vrlinska djela.

    Trebamo svakodnevno meditirati na ovu odlunost i provesti svoju odluku u praksu.

  • 38

    Put osobe srednjeg dosega

    U ovom kontekstu, osoba srednjeg dosegase odnosi na nekoga tko ima srednji kapacitet za razvijanje duhovnog razumijevanja i spoznaja.

    TO TREBAMO ZNATI

    U Sutri etiri plemenite istine, Buddha kae: Treba znati za patnje. Time nas savjetuje da trebamo znati koje nas nepodnoljive patnje ekaju u bezbrojnim buduim ivotima, i na temelju toga razviti odricanje, odlunost da sebe trajno oslobodimo od tih patnji.

    Openito, svatko tko trpi tjelesnu ili mentalnu bol, ak i ivotinje, razumije svoju vlastitu patnju. Ali kada Buddha kae, Treba znati za patnje, on misli da trebamo znati za patnje svojih buduih ivota. Kroz poznavanje ovoga, razvit emo snanu elju da se oslobodimo od njih. Ovaj praktian savjet vaan je za svakoga zato to emo, ako imamo elju da sebe oslobodimo od patnji buduih ivota, sigurno ovaj svoj sadanji ljudski ivot iskoristiti za slobodu i sreu svojih bezbrojnih buduih ivota. Nema veeg smisla od ovoga.

    Ukoliko nemamo ovu elju, potratit emo svoj dragocjeni ljudski ivot samo na slobodu i sreu ovog jednog kratkog ivota. Ovo bi bilo ludo zato to naa namjera i djela ne bi bili nimalo razliiti od namjera i djela ivotinja koje su zaokupljene

  • 3939

    put osobe srednjeg dosega

    samo ovim ivotom. Veliki jogi Milarepa jednom je rekao lovcu po imenu Gonpo Dorje:

    Tvoje je tijelo ljudsko, ali tvoj um je um ivotinje.Ti, ljudsko bie, koji posjeduje um ivotinje, molim te

    posluaj moju pjesmu.

    Obino vjerujemo da je rjeenje problema i patnji naeg sadanjeg ivota najvanije, i itav svoj ivot posveujemo tome. U stvarnosti, trajanje problema i patnji ovoga ivota je veoma kratko: ako sutra umremo, one e prestati sutra. Meutim, poto je trajanje problema i patnji buduih ivota beskrajno, sloboda i srea naih buduih ivota su neizmjerno vanije od slobode i sree ovog jednog kratkog ivota. S prvom plemenitom istinom, Buddha nas potie da iskoristimo svoj sadanji ljudski ivot kako bismo se pripremili za slobodu i sreu bezbrojnih buduih ivota. Oni koji ovo ine istinski su mudri.

    U buduim ivotima, kada budemo roeni kao ivotinja, na primjer kao krava ili riba, postat emo hrana drugim ivim biima, i morat emo proivjeti puno drugih vrsta ivotinjske patnje. ivotinje nemaju slobode, a ljudi ih iskoritavaju za hranu, rad i uitak. One nemaju mogunosti da se poboljaju; ak i ako uju dragocjenu Dharmu njima je ona besmislena, kao da uju vjetar kako pue. Kad se ponovno rodimo kao gladni duh, neemo imati ni kapljicu vode da se napijemo; jedina tekuina e nam biti vlastite suze. Morat emo proivljavati nepodnoljive patnje ei i gladi puno stotina godina. Kad se ponovno rodimo kao bie pakla u vruim paklima, tijelo e nam postati neodvojivo od vatre, a drugi e jedino po naim krikovima moi znati da to nije samo vatra ve i nae tijelo.

    Morat emo podnositi nepodnoljive muke tijela koje e gorjeti milijunima godina. Kao i svi drugi fenomeni, podruja pakla ne postoje inherentno ve postoje kao puke pojavnosti umu, poput snova. Kad se rodimo kao bog podruja elje, proivljavamo mnoge sukobe i veliko nezadovoljstvo. ak i kad doivimo

  • 4040

    moderni budizam

    neke povrne uitke, nae elje samo jo vie jaaju, a mi imamo ak vie mentalne patnje od ljudskih bia. Kad se rodimo kao polubog, uvijek smo ljubomorni na slavu bogova i radi toga imamo velike mentalne patnje. Naa je ljubomora poput trnja koje nam probada um i uzrokuje mentalnu i fiziku patnju jako dugo vremena. Kad se ponovno rodimo kao ljudsko bie, morat emo proivljavati raznorazne vrste ljudske patnje kao to su patnje roenja, bolesti, starosti i smrti.

    ROENJE

    Kada naa svijest tek ue u spoj sperme naega oca i jajaca nae majke, tijelo nam je vrlo vrua vodenasta tvar nalik bijelom jogurtu s primjesama crvene boje. U prvim trenucima nakon zaea nemamo grube osjeaje, no im se oni razviju poinjemo doivljavati bol. Nae tijelo postupno postaje sve vre, a kako nam udovi rastu, osjeamo se kao da nam tijelo razvlae na spravi za muenje. Unutar majine utrobe vrue je i mrano. Na devetomjeseni dom je taj mali, uski prostor pod pritiskom, prepun neistih tvari. Kao da smo nagurani u mali spremnik za vodu pun neistih tekuina s vrsto zatvorenim otvorom tako da zrak i svjetlo ne mogu prodrijeti unutra.

    Dok smo u majinoj utrobi, sami samcati trpimo mnogo boli i straha. Vrlo smo osjetljivi na sve to naa majka ini. Kada brzo hoda osjeamo se kao da padamo s visoke planine i prestravljeni smo. Ako ima spolni odnos osjeamo se kao da smo prignjeeni i da se guimo izmeu dva velika tereta i paniarimo. Ukoliko naa majka samo malo poskoi osjeamo se kao da smo zbaeni na tlo s velike visine. Ukoliko pije neto toplo, osjeamo se kao da nam netko kou polijeva kipuom vodom. Pije li neto hladno to je nalik ledenom tuu usred zime.

    Kada izlazimo iz majine utrobe imamo osjeaj kao da nas neto gura kroz usku pukotinu izmeu dvije vrste stijene, a kada se tek rodimo nae je tijelo toliko osjetljivo da je svaki dodir

  • 4141

    put osobe srednjeg dosega

    bolan. ak i ako nas netko vrlo njeno dri, nama su njihove ruke nalik trnovitom grmlju koje nam probada meso, a najsuptilnije tkanine ine nam se grubima i hrapavima. U usporedbi s mekoom i glatkoom majine utrobe, svaki je osjetilni dodir grub i bolan. Ako nas netko podigne, osjeamo se kao da nas netko njie iznad duboke provalije i osjeamo se prestraeno i nesigurno. Zaboravili smo sve to smo znali u svojem prolom ivotu, iz majine utrobe nosimo samo bol i smetenost. to god ujemo beznaajno je poput zvuka vjetra i ne moemo pojmiti nita to uoimo. Prvih nekoliko tjedana nalik smo nekome tko je slijep, gluh i nijem i pati od duboke amnezije. Kada smo gladni ne moemo rei, Trebam hrane, a kada nas neto boli ne moemo rei, To me boli. Jedini znaci koje dajemo vrue su suze i bijesne geste. Naa majka esto nema pojma koje patnje i nedae trpimo. Potpuno smo bespomoni i sve nas treba nauiti: kako jesti, kako sjediti, kako hodati i kako govoriti.

    Iako smo najranjiviji tijekom prvih nekoliko tjedana svojega ivota, nae patnje ne prestaju ni kako odrastamo. Nastavljamo proivljavati razne vrste patnje tijekom cijeloga ivota. Ba kao to, kada zapalimo vatru u velikoj kui, toplina vatre proima cijelu kuu, a sva toplina u kui dolazi od te vatre, isto tako, kada smo roeni u samsari, patnja proima cijeli na ivot, a svi jadi koje doivljavamo dolaze zbog toga to smo se rodili okaljanim ponovnim roenjem.

    Nae ljudsko ponovno roenje, okaljano otrovnom zabludom samoprianjanja, osnova je za nau ljudsku patnju; bez te osnove nema ljudskih problema. Boli roenja postupno se pretvaraju u boli bolesti, starenja i smrti one su jedan kontinuum.

    BOLEST

    Iz naeg roenja proizlaze patnje bolesti. Ba kao to vjetar i snijeg oduzimaju velianstvenost zelenim livadama, drveu, umama i cvijeu, tako i bolest oduzima mladenaki sjaj naemu

  • 4242

    moderni budizam

    tijelu, unitavajui njegovu snagu i mo naih osjetila. Ako smo inae u formi i dobrog zdravlja, kada obolimo odjednom nismo u stanju baviti se svim svojim uobiajenim tjelesnim aktivnostima. ak i prvak u boksu koji je obino kadar nokautirati sve svoje protivnike postaje u potpunosti bespomoan kada ga pogodi bolest. Bolest odnese sva naa iskustva svakodnevnih uitaka i uzrokuje nam danonona neugodna iskustva.

    Kada obolimo, nalik smo ptici koja je letjela nebom i onda je odjednom pogoena. Kada je ptica pogoena, sva njena ljepota i snaga istog trena propadaju, a ona pada ravno na tlo kao komad olova. Na slian nain, kada mi obolimo trpimo iznenadnu nemo. Ukoliko smo ozbiljno bolesni moemo postati u potpunosti ovisni o drugima i izgubiti ak i sposobnost kontrole svojih tjelesnih funkcija. Tu je promjenu teko podnijeti, osobito onima koji su se ponosili nezavisnou i tjelesnim dobrostanjem.

    Kada smo bolesni, osjeamo se frustriranima jer ne moemo obavljati svoj uobiajeni posao niti zavriti sve zadatke koje smo si zadali. Lako postajemo nestrpljivi sa svojom boleu i postajemo potiteni zbog svega onoga to ne moemo raditi. Ne moemo uivati u stvarima koje nam obino pruaju uitak, kao to su sport, ples, pijenje, jedenje zainjene hrane ili drutvo prijatelja. Sva ova ogranienja ine nas jo jadnijima, a nau nesreu dodatno pogorava i to to moramo trpjeti sve one tjelesne boli koje bolest sa sobom nosi.

    Kad smo bolesni, ne samo da moramo trpjeti sve neeljene boli same bolesti, ve takoer moramo trpjeti razne druge vrste neeljenih stvari. Na primjer, moramo uzimati lijekove koji su nam propisani, bilo da se radi o lijekovima runoga okusa, mnotvu injekcija, veim operacijama, ili suzdravanju od neega to jako volimo. Ako nam je potrebna operacija, moramo ii u bolnicu i prihvatiti sve tamonje uvjete. Moda emo morati jesti hranu koju ne volimo i cijeli dan leati besposleni u krevetu, a zbog operacije moemo osjeati tjeskobu. Moda nam na lijenik nee objasniti tono u emu je problem, niti oekuje li da emo preivjeti.

  • 4343

    put osobe srednjeg dosega

    Ako saznamo da nam je bolest neizljeiva, a nemamo nikakvog duhovnog iskustva, patit emo od tjeskobe, straha i alosti. Moemo postati deprimirani i izgubiti nadu, ili se moemo razljutiti na bolest, smatrajui je neprijateljem koji nas je zlobno liio sve nae radosti.

    STARENJE

    Iz naeg roenja takoer proizlaze i patnje starenja. Starenje nam krade ljepotu, zdravlje, stasitost, lijep ten, vitalnost i lagodnost. Starenje nas pretvara u objekt prezira. Ono donosi mnoge neeljene patnje i hitro nas nosi ka smrti.

    Kako starimo, gubimo svu ljepotu svoje mladosti, a nae snano, zdravo tijelo postaje slabo i optereeno bolestima. Na, nekada vrst i dobro graen stas postaje savinut i nagren, a nai se miii i meso usuu, tako da nam udovi postaju tanki poput tapa, a kosti nam stre van. Kosa nam izgubi boju i sjaj, a ten nam izgubi blistavost. Lice nam postaje naborano, a crte lica izobliene. Milarepa je rekao:

    Kako stari ljudi ustaju? Oni ustaju kao da iz zemlje izvlae kolac. Kako stari ljudi hodaju naokolo? Jednom kad su na nogama moraju oprezno gaziti kao lovci na ptice. Kako stari ljudi sjedaju? Stropotaju se kao teki koveg kad mu pukne ruka.

    Moemo kontemplirati sljedeu pjesmu o patnjama starenja koju je napisao uenjak Gungtang:

    Kada ostarimo, kosa nam pobijeli,No, ne zbog toga to smo je oprali;To je znak da emo ubrzo sresti Gospodara smrti.

    Imamo bore na elu,No, ne zbog toga to imamo previe mesa;To je upozorenje Gospodara smrti: Uskoro e umrijeti.

  • 4444

    moderni budizam

    Zubi nam poispadaju,No, ne da bi napravili mjesta za nove;Znak je to da uskoro neemo moi jesti ljudsku hranu.

    Lica su nam runa i neugodna,No, ne zbog toga to nosimo maske;Znak je to da smo izgubili masku mladosti.

    Glave nam se tresu amo-tamo,No, ne zbog toga to se ne slaemo;To nas Gospodar smrti udara po glavi tapom kojeg dri u

    desnoj ruci.

    Hodamo pognuti, zurei u tlo,No, ne zbog toga to traimo izgubljene igle;Znak je to da traimo svoju izgubljenu ljepotu i uspomene.

    Ustajemo s tla koristei sva etiri uda,No, ne zbog toga to oponaamo ivotinje;Znak je to da su nam noge preslabe da bi nam podrale

    tijelo.

    Sjedamo kao da smo iznenada pali,No, ne zbog toga to smo ljuti;Znak je to da nam je tijelo izgubilo snagu.

    Tijelo nam se njie dok hodamo,No, ne zbog toga to mislimo da smo vani;Znak je to da nam noge ne mogu nositi tijelo.

    Ruke nam se tresu,No, ne zbog toga to nas svrbi da ukrademo;Znak je to da nemirni prsti Gospodara smrti kradu nau

    imovinu.

    Malo jedemo,No, ne zbog toga to smo krti;Znak je to da ne moemo probaviti hranu.

  • 4545

    put osobe srednjeg dosega

    esto uzdiemo,No ne zato to apemo mantre bolesnima;Znak je to da emo uskoro ostati bez daha.

    Dok smo mladi, moemo putovati oko cijeloga svijeta, no kada ostarimo, teko stiemo i do svojih ulaznih vrata. Postajemo preslabi da bismo se upustili u veinu svjetovnih djelatnosti, a esto nam se prorijede i duhovne djelatnosti. Na primjer, imamo premalo tjelesne snage za vrenje vrlinskih djela, a mentalno imamo manje energije za pamenje, kontempliranje i meditiranje. Ne moemo prisustvovati predavanjima koja se daju na mjestima do kojih je teko doi, ili u kojima nije udobno boraviti. Ne moemo drugima pomoi na naine koji zahtijevaju tjelesnu snagu ili dobro zdravlje. Ovakve lienosti esto stare ljude ine vrlo tunima.

    Kada ostarimo, postajemo nalik onima koji su slijepi i gluhi. Ne moemo jasno vidjeti i trebamo sve jae naoale, sve dok konano vie nismo u mogunosti itati. Ne moemo jasno uti, pa nam postaje sve tee sluati muziku ili televiziju ili uti to drugi govore. Pamenje nam blijedi. Sve djelatnosti, svjetovne i duhovne, postaju sve tee. Vjebamo li meditaciju, postaje nam tee stei spoznaje, jer su nam pamenje i koncentracija preslabi. Ne moemo se posvetiti uenju. Dakle, ukoliko nismo nauili i vjebali duhovne vjebe u mladosti, jedino to moemo uiniti kada ostarimo, jeste to da razvijemo aljenje i ekamo dolazak Gospodara smrti.

    Kada smo stari, ne moemo poluiti isti uitak iz stvari u kojima smo prije uivali, kao to su hrana, pie ili seks. Preslabi smo da bismo se igrali i preesto smo iscrpljeni ak i za zabavu. Kako nam ivotni vijek istie, ne moemo se pridruiti mladim ljudima u njihovim aktivnostima. Dok oni putuju uokolo, mi moramo ostati po strani. Nitko nas ne eli povesti sa sobom kada smo stari i nitko nas ne eli posjeivati. ak ni nai unuci ne ele dugo ostajati s nama. Stari ljudi esto u sebi misle, Kako bi lijepo

  • 4646

    moderni budizam

    bilo kada bi mladi ljudi ostali sa mnom. Mogli bismo proetati i mogao bih im pokazati neke stvari; no mladi ljudi ne ele biti ukljueni u njihove planove. Kako im se ivot blii kraju, stari ljudi trpe patnje naputenosti i usamljenosti. Oni imaju puno osobitih alosti.

    SMRT

    Iz naeg roenja takoer proizlaze i patnje smrti. Ukoliko smo tijekom ivota naporno radili kako bismo sakupili razna dobra, te ako smo za njih postali jako vezani, trpjet emo veliku patnju u trenutku smrti, mislei, Sada moram ostaviti sva svoja dragocjena dobra iza sebe. Obino nam je jako teko nekome drugome ak i posuditi neku od svojih najdragocjenijih stvari, a kamoli je dati. Stoga nije ni udo to postajemo tako jadni kada shvatimo da u rukama smrti moramo ostaviti sve.

    Kada umremo, moramo se rastati ak i od svojih najbliih prijatelja. Moramo ostaviti svojeg partnera, iako smo moda proveli godine zajedno i nismo ni dana bili odvojeni. Ukoliko smo vrlo vezani za svoje prijatelje, trpjet emo velik jad u trenutku smrti, no jedino to emo biti u stanju uiniti jeste to da ih drimo za ruke. Neemo moi zaustaviti proces smrti ak i ako nas budu preklinjali da ne umremo. Obino, kada smo vrlo vezani za nekoga, osjeamo ljubomoru ukoliko nas ta osoba ostavi same, a vrijeme provede s nekim drugim, no kada umremo morat emo svoje prijatelje ostaviti s drugima zauvijek.

    Kada umremo, morat emo ostaviti ovo tijelo koje smo ljubili i brinuli se za njega na toliko naina. Ono e postati bezumno poput kamena i bit e pokopano u zemlju, ili spaljeno. Ukoliko iznutra nismo zatieni duhovnim iskustvima, u vrijeme smrti osjeat emo strah i uznemirenost, a takoer i tjelesnu bol.

    Kada naa svijest naputa tijelo u vrijeme smrti, svi potencijali koje smo sakupili u svome umu inei vrlinska i nevrlinska djela idu s njom. Osim toga, nita drugo ne moemo ponijeti s ovoga

  • 4747

    put osobe srednjeg dosega

    svijeta. Sve ostale stvari nas zavaravaju. Smrt okonava sve nae aktiv-nosti nae razgovore, obroke, susrete s prijateljima, spavanje. Sve se privede kraju na dan nae smrti i sve stvari moramo ostaviti iza sebe, ak i prstenje na prstima. U Tibetu, prosjaci nose tap da bi se obranili od pasa. Da bismo shvatili potpuno liavanje u smrti, trebamo se prisjetiti da, u trenutku smrti, prosjaci ostavljaju ak i taj stari tap, najbjednije od svih ljudskih dobara. Diljem svijeta moemo primijetiti kako su jedina svojina mrtvih njihova imena uklesana u kamenu.

    OSTALE VRSTE PATNJE

    Takoer, moramo proivljavati patnje odvajanja, nunosti susretanja s onim to nam nije drago i neuspjeha u ispunjenju svojih elja. Prije krajnjeg rastanka u trenutku smrti, esto moramo proivljavati privremeno odvajanje od ljudi i stvari koje su nam drage, to nam nanosi mentalnu bol. Moda moramo napustiti svoju zemlju gdje ive svi nai prijatelji i rodbina, ili moda moramo napustiti posao koji nam je drag. Moda izgubimo ugled. Puno puta u ovome ivotu moramo doivjeti boli odvajanja od ljudi koji su nam dragi, ili moramo rtvovati i izgubiti stvari koje su nam ugodne i privlane, ali kada umremo, morat emo se zauvijek odvojiti od prijatelja i od uitaka ovoga ivota.

    esto smo prisiljeni ivjeti ili raditi s ljudima koji nam nisu dragi, ili nailaziti na situacije koje smatramo neugodnima. Ponekad se moemo nai u vrlo opasnoj situaciji poput poara ili poplava, ili u kakvoj situaciji punoj nasilja kao to je pobuna ili bitka. ivoti su nam ispunjeni manje ekstremnim situacijama koje nam dosauju. Ponekad smo sprijeeni da radimo ono to elimo. Za sunanog dana moda se uputimo na plau, ali zaglavimo u prometnoj guvi. Neprestano proivljavamo uplitanja naega unutarnjeg demona zabluda, koji nam ometa um i duhovnu vjebu. Bezbrojne su okolnosti koje nam osujeuju

  • 4848

    moderni budizam

    planove i sprjeavaju nas da radimo ono to elimo. Izgleda nam kao da smo goli, a ivimo u trnovitom grmu kad god se pokuamo pomaknuti, okolnosti nas ozlijede. to vie elja i planova imamo, to vie frustracija doivljavamo. to vie elimo odreene situacije, to vie zaglavljujemo u sitacijama koje nismo eljeli. Izgleda kao da svaka elja priziva svoju prepreku. Neeljene situacije nas spopadaju, a da ih ne traimo. Zapravo, jedine stvari koje dolaze bez truda su one stvari koje ne elimo. Nitko ne eli umrijeti, no smrt dolazi bez truda. Nitko ne eli biti bolestan, no bolest dolazi bez truda. Kako smo se rodili ponovnim roenjem bez slobode ili kontrole, imamo neisto tijelo i ivimo u neistome okoliu, pa se na nas sruuju neeljene stvari. U samsari su ovakva iskustva potpuno prirodna.

    Mi imamo bezbrojne elje, no bez obzira na to koliko truda u njih uloili, nikada nemamo osjeaj da smo ih zadovoljili. ak i kada dobijemo ono to elimo, ne dobijamo to onako kako smo eljeli. Posjedujemo neki objekt, no iz toga ne poluujemo nikakvo zadovoljstvo. Na primjer, moemo sanjati o tome da se obogatimo, no, ako doista to i postignemo, ivot nam nije onakav kakvim smo ga zamiljali, pa se ne osjeamo kao da nam se elja ispunila. To je zbog toga to nam elje ne opadaju srazmjerno s rastom naeg bogatstva. to vie bogatstva imamo, to vie elimo. Bogatstvo koje traimo ne moe se nai, jer traimo iznos koji e zasititi nae elje, a nikakvo bogatstvo to ne moe uiniti. Da bi stvar bila jo gora, pri stjecanju