budizam - paznja put svjesnosti

Click here to load reader

Post on 21-Oct-2015

91 views

Category:

Documents

23 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Budizam - Paznja Put Svjesnosti

TRANSCRIPT

  • 1

    MINDFULNES IN PLAIN ENGLISH

    LANGUAGE

    AUTOR: Venerable H. Gunaratana Mahathera

    P A NJ A P U T S V J E S N O S T I Sadraj Sporazum o distribuciji O Autoru Predgovor Uvod 1. Meditacija: zato se muiti? 2. to meditacija nije 3. to meditacija jeste 4. Stav 5. Praksa 6. to uiniti sa svojim tijelom 7. to uiniti sa svojim umom 8. Strukturiranje meditacije 9. Poetak vjebe 10. Souavanje sa problemima 11. Rjeavanje nesabranosti I 12. Rjeavanje nesabranosti II 13. Panja (Sati) 14. Panja protiv Koncentracije Dodatak za hrvatski prijevod - Rijenik Pali termina

  • 2

    Sa engleskog preveo Ivica 2002 godine. Djelo je skinuto sa interneta na adresi www.vipassana.com i ova knjiga je u skladu sa Sporazumom o distribuciji besplatna. Knjiga se moe dalje kopirati i umnoavati onakva kakva i jeste bez izmjena teksta i besplatno dijeliti.

    Spoznaj Istinu ogromnom snagom koja u tebi spava, a ne smogne li snagu, nastradat e i potonuti

    u mutni svijet bezumnika i neznalica. Drugima e stvarati patnju, i sam e patiti.

    Sam e unitavati i bit e uniten. Ivica, 1980

    Sporazum o distribuciji NASLOV DJELA - Mindfulness in Plain English FILENAME: MPE.ZIP AUTOR: Venerable H. Gunaratana Mahathera AUTOR: ADRESA IZDAVAA: H. Gunaratana Mahathera Bhavana Society Rt. 1 Box 218-3 High View, WV 26808 DATUM IZDAVANJA: Prosinac 7, 1990 DATUM OBJAVLJIVANJA NA BODHINET: Travanj 1994 PORIJEKLO: Tiger Team Buddhist Information Network (510) 268-0102 * PORIJEKLO: BodhiNet (72:1000/658) Izdava zadrava sva prava za ovo djelo i ovdje garantira prava elektronske distribucije za BodhiNet Democratic Buddhist Network. Ovo djelo se moe slobodno kopirati i redistribuirati, osiguravajui da je popraeno ovim Sporazumom i distribuirano besplatno za ono- ga tko ga prima. Ako ovo djelo koristi uitelj prilikom predavanja, ili se citira za recenziju onda izdava treba o tome biti obavijeten. Ako je ovo djelo za vas vrijedno, molimo da promislite o slanju donacije

  • 3

    autoru ili izdavau, tako da ova djela mogu i dalje biti na raspolaganju. BodhiNet 1920 Francisco St., Suite 112 Berkeley, CA 94709 510-540-6565 510-268-0102 Modem (via Tiger Team) O Autoru Potovani Henepola Gunaratana je bio zareen u dobi od 12 godina kao budistiki redovnik u malom hramu Malandeniya sela u Kurunegala predjelu na Sri Lanci. Njegov tutor je bio Potovani Kiribatkumbure Sonuttara Mahathera. U dobi od 20 godina je dobio vie zareenje u mjestu Kandy 1947 godine. Svoje obrazovanje je dobio od Vidyalankara College and Buddhist Missionary College u Colombu. Potom je putovao Indijom pet godina radei kao misionar za Mahabodhi Society sluei Harijane (Nedodirljive) ljude u Sanchi, Delhi i Bombayu. Potom je kao misionar proveo deset godina u Maleziji, sluei kao religiozni savjetnik za Sasana Abhivurdhiwardhana Society, Buddhist Missionary Society i Buddhist Youth Federation - Malaysia. Bio je uitelj u Kishon Dial School i Temple Road Girls' School i Principal Buddhist Institute u Kuala Lumpuru. Na poziv Sasana Sevaka Society, Potovani Gunaratana je doao u Sjedinjene Drave 1968 godine, da slui kao Honorarni Generalni sekretar za Buddhist Vihara Society u Washington, D.C. U 1980 godini je postavljen za predsjednika Drutva. Za vrijeme svoga vremena provedenog u Vihari je vodio meditaciona povlaenja, i odravao mnoga predavanja irom USA, Kanade, Europe, Australije i Novog Zelanda.

  • 4

    On je isto tako zavrio svoje studijske interese i stekao B.A., i M.A., i Ph.D. iz filozofije na Amerikom Univerzitetu. Pouavao je o budizmu na Amerikim univerzitetima, Georgetown University i University of Maryland. Njegove knjige i lanci su bili objavljivani u Maleziji, Indiji, Sri Lanci i USA. Od 1973 je bio budistiki kapelan na American University savjetujui studente koji su se zanimali za budizam i budistiku meditaciju. On je sada predsjednik Bhavana Society u West Virginia, Shenandoah Valley, D.C. On sada pouava meditaciju i vodi meditaciona povlaenja.

    Predgovor U svom iskustvu otkrio sam da najdjelotvorniji nain da neto izrazimo da bi drugi to razumjeli, je da koristimo najjednostavniji jezik. Isto tako sam nauio iz pouavanja da to god je jezik krui da je manje djelotvoran. Ljudi ne odgovaraju na kruti jezik posebno kada ih pouavamo neemu ime se ljudi ne bave za vrijeme svog svakodnevnog ivota. Za njih meditacija izgleda kao neto to oni ne mogu uvijek prakticirati. Kako se sve vie ljudi okree ka meditaciji, to su im potrebnije jednostavnije instrukcije, tako da mogu to sami prakticirati bez uitelja. Ova knjiga je rezultat zahtjeva koje su mno- gi meditanti trebali kao jednostavne instrukcije, pa su tako dobili ovu knjigu napisanu obinim svakodnevnim jezikom. U pripremi ove knjige su mi pomogli mnogi prijatelji. Ja sam im veoma zahvalan. Posebno elim izraziti moje najdublje potovanje i iskrenu zahval-nost sljedeim osobama: John Patticord, Daniel J. Olmsted, Matthew Flickstein, Carol Flickstein, Patrick Hamilton, Genny Hamilton, Bill Mayne, Bhikkhu Dang Pham Jotika i Bhikkhu Sona, za njihove vrijedne sugestije, komentare i kritike u vezi mnogih stvari u pripre-mi ove knjige. Isto tako zahvaljujem i Reverend Sister Sama i Chris O'Keefe za njihovu podrku u proizvodnim naporima.

  • 5

    H. Gunaratana Mahathera Bhavana Society Rt. 1 Box 218-3 High View, WV 26808 December 7, 1990

    Uvod Ameriki budizam Predmet ove knjige je praksa Vipasana meditacije. Ponovimo, praksa. Ovo je knjiga instrukcija za meditaciju, praktini detalji, korak po korak vodi za meditaciju Uvida. Ona je namjenjena za praksu. Ona je namjenjena za upotrebu. Ve postoje mnoge opsene knjige o budizmu kao filozofiji, i o teoretskim aspektima budistike meditacije. Ako vas zanimaju ove stvari, mi vam savjetujemo da ih proitate. Mnoge od njih su odline. Ova knjiga je Kako to uiniti. Ona je napisana za one koji ustvari ele meditirati, a posebno za one koji ele poeti sada odmah. Postoji vrlo malo kvalificiranih uitelja budistike meditacije u USA. Naa namjera je da pruimo osnovne informacije koje su vam potrebne za poetak. Samo oni koji slijede ovdje date instrukcije mogu kazati da li smo uspjeli ili ne. Samo oni koji doista redovno i ustrajno meditiraju mogu procijeniti naa nasto-janja. Ni jedna knjiga ne moe pokrivati svaki problem sa kojim se moe suoiti meditant. Morat ete eventualno otii kvalificiranom uitelju. Meutim, u meuvremenu, ovo su osnovna pravila; potpuno razumjevanje ovih stranica e vas odvesti vrlo daleko. Postoje mnogi naini meditacije. Svaka glavna religiozna tradicija ima neku vrstu procedure koju naziva meditacija, i ta rije se veoma slobodno koristi. Molimo da shvatite da ova knjiga ekskluzivno govori o Vipasana meditaciji kako je ona pouavana i prakticirana u junom i jugoistonom azijskom budizmu. esto se prevodi kao meditacija Uvida, tako je svrha ovog sistema da meditantu prui uvid u prirodu stvarnosti i precizno razumjevanje kako sve djeluje. Budizam kao

  • 6

    cjelina je potpuno razliit od teolokih religija sa kojima su zapa- dnjaci upoznati. To je direktan ulaz u duhovnu ili boansku stvarnost bez obraanja boanstvima ili drugim posrednicima. Njegov okus je veoma kliniki, daleko blii onome to bi nazvali psihologija od onoga to bi obino nazvali religija. To je uvijek tekue istraivanje stvarnosti, mikroskopsko ispitivanje samog procesa percepcije (opaanja). Njegova namjera je da razbije ekran lai i iluzija kroz koji mi normalno promatramo svijet, i tako otkrije lice krajnje stvarnosti. Vipasana meditacija je drevna i pogodna tehnika upravo za to uiniti. Theravada budizam nam predstavlja djelotvorni sistem za istraivanje dubljih nivoa uma, do samih korijenja same svijesti. On nam isto tako prua znaajni sistem tovanja i rituala u kojima su te tehnike sadrane. Ova lijepa tradicija je prirodna posljedica njene 2500 godinjeg razvitka unutar vrlo tradicionalnih kultura june i jugoistone Azije. Ovdje emo uloiti svaki napor da odvojimo ukrasno i osnovno, i predstavimo samo jednostavnu golu istinu. Oni itaoci koji imaju skolonosti ka ritualu mogu istraivati Theravada praksu u drugim knjigama, i u njima e pronai veliko bogatstvo obiaja i ceremonija, bogatu tradiciju punu ljepote i znaenja. Oni koji su skloniji klinikom istraivanju mogu koristiti samo same tehnike, primjenjujui ih unutar bilo kojeg filozofskog ili emocio- nalnog konteksta koji ele. Praksa je bitna. Razlika izmeu Vipasana meditacije i drugih oblika meditacije je presudna i treba se u potpu-nosti razumjeti. Budizam objanjava dvije glavne vrste meditacije. One su razliite mentalne vjetine, oblici funkcioniranja ili kvalitete svijesnosti. U Pali (jeziku), originalnom jeziku Theravada literature, one se nazivaju Vipasana i Samatha. Vipasana se moe prevesti kao uvid, ista svjesnost tono o onome to se dogaa dok se to dogaa. Samatha se moe prevesti kao koncentracija ili spokojstvo. To je stanje u kojem je um doveden do oputanja, usredotoen samo na jednu stvar i nije mu doputeno da luta. Kada je ovo uinjeno, duboki mir proimlje tijelo i um, stanje spokojstva koje se mora doivjeti da bi se moglo razu- mjeti. Veina sistema meditacije naglasak stavlja na Samatha kom-ponentu. Meditant usmjerava svoj um na neke stvari, kao to su mo-litva, odreena vrsta kutije, antanje, plamen svijee, religioznu sliku ili bilo to, i iskljuuje sve druge misli ili opaanja iz svoje svjesno- sti. Posljedica je stanje zanosa, ushienja koje traje dok meditant ne zavri svoj period sjedanja (op.prev. u nekom od oblika meditacije).

  • 7

    To je prekrasno, puno uitka, utisaka i zavodljivo, ali je samo privre- meno. Vipasana meditacija se obraa drugoj komponenti, uvidu. Vipasana meditant koristi svoju koncentraciju kao alat pomou kojeg njegova svjesnost moe otkinuti komadi od zida iluzija koji ga odvaja od ive svjetlosti stvarnosti. To je postepen proces uvijek-rastue svjesnosti o unutranjem djelovanju same stvarnosti. To zahtjeva godine, ali jedan dan meditant probija kroz taj zid i upada (nae se) u prisustvu svjetla. Preobraaj je potpun. To se naziva osloboenje, i ono je trajno. Osloboenje je cilj svih budistikih sistema prakse. Ali smjerovi za dostignue cilja su prilino razliiti. Postoji ogroman broj razliitih sekta unutar budizma. One se odvaja- ju u dva glavna pravca misli Mahayana i Theravada. Mahayana budizam prevladava irom istone Azije i oblikuje kulture Kine, Koreje, Japana, Nepala, Tibeta i Vijetnama. Najpoznatiji sistem Mahayana sistema je zen, koji se prakticira najvie u Japanu, Koreji, Vijetnamu i USA. Theravada sistem prakse prevladava u junoj i jugoistonoj Aziji u zemljama Sri Lanke, Tajlanda, Burme, Laosa i Kamboe. Ova knjiga se bavi Theravada praksom. Tradicionalna Theravada literatura opisuje obe tehnike Samathe (koncentracije i smirenosti uma) i Vipasane (uvida ili jasne svjesnosti). Postoji etrdeset razliitih predmeta meditacije opisane u literaturi na Pali jeziku. Oni se preporuuju kao objekti koncentracije i kao predmeti ispitivanja vode do uvida. Ali ovo je osnovno uputstvo, ovdje ograniavamo nau raspravu na najosnovniji od tih preporuenih predmeta disanje. Ova knjiga je uvod za dostignue paljivosti kroz istu panju, i jasno shvaanje cijelog procesa disanja. Korite- nje disanja kao glavnim fokusom panje, meditant primjenjuje pro-matranje u kojem uestvuje u cijelom vlastitom opaajnom univer-zumu. On ui da promatra promjene u svim fizikim iskustvima, u osjeajima i opaanjima. On ui da prouava svoje vlastite mentalne aktivnosti i nestalnost u karakteru same svjesnosti. Sve ove promjene se zbivaju neprekidno i prisutne su u svakom trenutku naih isku-stava. Meditacija je iva aktivnost, nerazdvojiva iskustvena aktivnost. To ne moe biti pouavano kao isti kolski (teorijski) predmet. ivo srce procesa mora proizlaziti iz uiteljevog vlastitog osobnog iskustva. Ipak, postoji ogromna koliina ifriranog materi-jala o ovom predmetu to je proizvod nekih najinteligentnijih i dubo-ko prosvjetljenih ljudskih bia koji su nekada hodali zemljom. Ova literatura je vrijedna panje. Veina stvari datih u ovoj knjizi potiu

  • 8

    iz Tipitaka, koji su sakupljeni u tri dijela u kojima su bila sauvana originalna uenja Bude. Tipitaka se sastoji od Vinaya, pravila discipline za redovnike, redovnice, i svjetovne ljude; od Sutta javna predavanja koja se pripisuju Budi; i Abhidhamma, skup dubokih psiho-filozofskih uenja. U prvom stoljeu poslije Krista, poznati budistiki znanstvenik po imenu Upatissa je napisao Vimuttimagga, (Put Slobode) u kojima je saeo Budina uenja o meditaciji. U petom stoljeu poslije Krista drugi veliki budistiki znanstvenik po imenu Buddhaghosa prouavao je istu stvar u drugoj akademskoj tezi Visuddhimagga, (Put Proienja) koji je standardni tekst o meditaciji ak i danas. Suvremeni uitelji meditacije se oslanjaju na Tipitaku i na svoja vlastita osobna iskustva. Naa je namjera da vam predstavimo najia i najsaetija upustva za Vipasana meditaciju koja su na raspolaganju na engleskom jeziku. Ali ova knjiga vam nudi priliku za napredak. Do vas je da poduzmete prvih nekoliko koraka do otkria tko ste vi i to to sve znai. To je putovanje vrijedno poduzeti. Mi vam elimo uspjeh. Poglavlje 1 MEDITACIJA: ZATO SE MUITI ? Meditacija nije laka. To zahtijeva vrijeme i energiju. To isto tako zahtijeva upornost, odlunost i disciplinu. To zahtijeva mnoge oso- bne kvalitete koje normalno smatramo kao neugodnim i koje elimo izbjei kad god je to mogue. Sve ovo moemo zakljuiti sa ameri- kom rijei gumption pronicavost (bistrina uma). Meditacija zahtijeva pronicavost. Sigurno da je daleko lake zavaliti se u na- slonja i gledati televiziju. Zato se muiti? Zato rasipati sve to vrijeme i energiju kada moe uivati? Zato muenje? Jednostavno. Jer si ti ovjek. I zbog injenice da si ljudsko bie, ti si nasljednik nezadovoljstva u ivotu koje jednostavno nee nestati. Ti to moe za neko vrijeme potisnuti iz svoje svjesti. Moe se satima od toga skrivati ali na kraju se to uvijek vraa nazad obino kada to najma-nje oekuje. Sve to iznenada, naizgled iz niega, sjedne, sakupi to i shvati svoju stvarnu situaciju u ivotu. Tu si ti, i odjednom shvati da provodi svoj cijeli ivot jednostavno prolazei pored njega. Odrava dobro vanjski izgled. Nekako uspjeva da odrava svoje ciljeve i izvani izgleda kao da je sve u redu. Ali one periode oaja,

  • 9

    ona vremena kada osjea u sebi udnju, to vrijeme dri za sebe. Ti si nered. I ti zna to. Ali to lijepo prikriva. U meuvremenu, tamo dolje ispod svega to zna mora da postoji neki drugi nain ivljenja, neki bolji nain da se gleda na svijet, neki nain da se ivot dotakne potpunije. Ti se u to ukljui ponekad sluajno. Dobije dobar posao. Zaljubi se. Dobije igru, i za neko vrijeme su stvari razliite. ivot se oslanja na bogatstvo i jasnou koje sva loa vremena i dosadu izbljeuju. Cijela struktura tvoga iskustva se mijenja i ti sebi kae: Dobro, ja sam to uspio napraviti; sada u biti sretan. Ali i to isto tako nestane, kao dim na vjetru. Ostao si samo sa sjeanjem. Time i nejasnom svjesnou da je neto krivo. Ali stvarno postoji cijela druga stvarnost dubine i osjetljivosti na raspolaganju u ivotu, ti to jednostavno nekako ne primjeuje. Ti to potie osjeajui se odvojenim. Osjea se izoliranim ugodno- u iskustva nekom vrstom osjetilnog slaganja. U stvari, ti ne dotie ivot. Ti to ponovo ne ini. I zatim, i ta nejasna svjesnost izblijedi, i ponovno si u istoj staroj stvarnosti. Svijet izgleda kao obino pokva- reno mjesto, koje je dosadno. To je emocionalni krug koji se okree, i ti si proveo tako mnogo vremena na dnu, teei za visinama. to je pogreno sa tobom? Jesi li otkaen? Ne. Ti si jednostavno ovjek. Pati od iste bolesti kojom je zahvaeno svako ljudsko bie. To je monstrum u svakome od nas, i ima mnogo ruku: Kronina napetost, nedostatak istinske samilosti za druge, ukljuujui za ljudi koji su ti bliski, osjeaji su blokirani, i emocionalno mrtvilo. Mnogo, mnogo ruku. Nitko od nas nije u potpunosti osloboen od toga. Mi to moemo poricati. Pokuavamo to potisnuti. Gradimo cijelu kulturu oko toga skrivajui se od toga, glumimo da to ne postoji, a sebe skreemo od toga sa ciljevima, projektima i statusom. Ali to nikada ne nestaje. To je neprekidni podvodni tok u svakoj misli i svakoj percepciji; mali glas bez rijei u pozadini glave govori: Jo nije dovoljno dobro. Treba stei vie. Treba uiniti bolje. Treba biti bolje. To je monstrum, monstrum koji se ispoljava svugdje u finim oblicima. Idi na zabavu. Sluaj smijeh, taj britki glas koji na povrini pokazuje zabavu, a ispod toga strah. Osjeti napetost, osjeti pritisak. Nitko ustvari nije oputen. Oni to glume. Otii na nogome- tnu utakmicu. Promatraj navijae na tribinama. Promatraj iracionalan izljev ljutnje. Promatraj nekontrolirane frustracije kako se ispoljavaju

  • 10

    iz ljudi koji to prikrivaju pod maskom entuzijazma, ili timskog duha. Bodrenje, zvidanje, neobuzdani egoizam u ime lojalnosti timu. Ovo nisu ljudi koji su u miru sa sobom. Pogledaj novosti na televiziji. Sluaj osjeajnost u popularnim pjesmama. Pronalazi uvijek istu temu uvijek iznova ponavljanu na drukiji nain. Ljubomora, patnja, nezadovoljstvo i stres. Izgleda da je ivot neprekidna borba, neki silan napor protiv nerjeivih potekoa. to je rjeenje za sve ovo nezadovoljstvo? Mi se zapliemo u sindrom Samo da sam. Samo da sam imao vie novca, onda bi bio sretniji. Samo da mogu pronai nekoga tko me stvarno voli, samo da mogu izgubiti desetak kilo- grama, samo da imam televiziju u boji, jakuzi i kovravu kosu, i tako dalje i dalje zauvijek. Odakle ove besmislice dolaze i jo vanije, to moemo uiniti u vezi toga? To proizlazi iz stanja naih vlastitih umova. To je duboki, fini skup mentalnih navika koji se iri, gordijski vor koji smo sami vezali malo po malo i moemo ga na isti nain odvezati, jedan po jedan dio. Mi moemo podesiti nau svjesnost, oistiti svaki odvojeni dio i iznijeti na svjetlo. Moemo nesvjesno uiniti svjesnim, polako jedan po jedan dio. Sutina naeg iskustva je promjena. Promjena je neprekidna. Od trenutka do trenu- tka ivot prolazi i nikada nije isti. Neprekidna promjena je sutina opaajnog univerzuma. Misao se pojavi u glavi i pola sekunde kasni-je nestane. Potom se pojavljuje sljedea, i ona isto tako nestaje. Zvuk pogaa tvoje ui i potom tiina. Otvori oi i svijet prodire u njih, zamiri i on je nestao. Ljudi se pojavljuju u tvom ivotu i potom iz njega nestaju. Prijatelji odlaze, rodbina umire. Tvoja srea ide gore pa dolje. Ponekad ti dobiva, ali esto gubi. To je neprekidno: promjena, promjena, promjena. Nikada dva trenutka nisu ista. U ovome nema nita pogrenog. To je priroda univerzuma. Ali je ljudska kultura pouavala neke krive odgovore na ovaj beskonaan tok proticanja. Mi kategoriziramo iskustva. Pokuavamo da svaku percepciju, svaku mentalnu promjenu u ovom beskrajnom toku veemo za jedan od tri mentalna stanja. To je dobro, ili to je loe, ili to je neutralno. Onda, u skladu sa kojim dijelom to vezujemo, mi to onda opaamo sa skupom odreenih mentalnih reakcija. Ako je neko zapaanje bilo oznaeno dobrim, onda pokuavamo da vrijeme u tome zaustavimo. Grabimo odreenu misao, mazimo je, drimo je, pokuavamo je zadrati da nam ne pobjegne. Kada to ne ide, onda koristimo svaki napor da ponovimo iskustvo koje je izazvalo tu

  • 11

    misao. Nazovimo ovu mentalnu naviku pohlepa. Na drugoj strani uma se nalazi dio oznaen sa loim. Kada zapaamo neto loe, onda to pokuavamo odbaciti. Pokuavamo ga negirati, rjeiti se toga na bilo koji mogui nain. Borimo se protiv vlastitog iskustva. Mi se zabavljamo sa dijelovima samih sebe. Nazovimo ovu mentalnu navi- ku odbacivanje. Izmeu ove dvije reakcije se nalazi neutralno. Ovdje stavljamo iskustva koja nisu ni dobra, ni loa. Ona su mlaka, neutralna, nezanimljiva i dosadna. Ta iskustva spremamo u neutralni dio tako da ih moemo ignorirati i vratiti panju gdje se neto zbiva, a to je nae beskrajno kruenje elje i odvratnosti. Ova vrsta iskustva postaje liena pravednog dijela nae panje. Nazovimo ovu mentalnu naviku ignoriranje. Direktna posljedica sve ove ludosti je nepre- kidna monotona utrka koja nigdje ne vodi, neprekidno traenje zadovoljstva, neprekidno bjeanje od bola, beskrajno ignoriranje 90 posto naeg iskustva. Potom se udimo zato je ivot tako neukusan. U krajnjoj analizi to je sistem koji ne djeluje. Nema veze koliko si naporno teio uitku i uspjehu, postoji vrijeme kada ne uspjeva. Nema veze koliko brzo bjei, postoji vrijeme kada te bol sustie. Izmeu ta dva perioda vremena, ivot je tako dosadan da bi vritao. Nai umovi su puni stavova i kriticizma. Izgradili smo oko sebe zidove i zarobljeni smo u zatvoru naih vlastitih lai i odbojnosti. Patimo. Patnja je velika rije u budistikoj misli. To je kljuni izraz i treba biti u potpunosti shvaen. Pali rije dukkha, ne znai samo agoniju tijela. To znai duboki, fini osjeaj nezadovoljstva koji je dio svakog mentalnog kruenja bez svrhe. Buda je rekao, sutina ivota je patnja. Na prvi pogled ovo izgleda tako morbidno i pesimistino. To ak izgleda neistinito. Napokon, postoji mnogo trenutaka kada smo sretni. Zar nije tako? Ne, nije tako. TO samo izgleda tako. Uzmi bilo koji trenutak kada se zaista osjea ispunjenim i pomno ga proui. Ispod uitka e pronai fini, sveproimljui tok napetosti, da nema veze kako je trenutak velik, on e nestati. Nema veze koliko si dobio, ti e izgubiti dio toga ili provesti ostatak dana uvajui ono to si dobio i razmiljati kako e jo dobiti. Na kraju e umrijeti. Na kraju gubi sve. Sve je prolazno. Izgleda prili-no hladno, zar ne? Na sreu, to uope nije tako. To samo izgleda hladno kada to promatra sa nivoa obine mentalne perspektive, sami nivo na kojemu mehanizam kruenja djeluje. Ispod toga nivoa se nalazi netko drugi ija je perspektiva potpuno razliito gledanje na

  • 12

    univerzum. To je nivo funkcioniranja gdje um ne pokuava da zaustavi vrijeme, gdje se ne zadravamo na naem iskustvu dok se ono zbiva, gdje ne pokuavamo zaustaviti stvari i ignorirati ih. To je nivo iskustva iznad dobrog i loeg, iznad bola i uitka. To je prekrasan nain opaanja svijeta, i ta vjetina se moe nauiti. To nije lako, ali se moe nauiti. Srea i mir. To su uistinu glavne stvari u ljudskoj egzistenciji. To je ono to svatko od nas trai. Ovo je esto teko vidjeti jer prikrivamo osnovne ciljeve sa naslagama povri- nskih ciljeva. Mi elimo hranu, elimo novac, elimo seks, imovinu i potovanje. ak sami sebi kaemo da je ideja sree previe apstraktna. Pogledaj, ja sam praktian. Samo mi daj dovoljno novca i ja u kupiti svu sreu koja mi je potrebna. Na nesreu, ovo je stav koji ne djeluje. Proui svaki od ovih ciljeva i pronai e da su povrni. Ti eli hranu. Zato? Jer sam gladan, pa to? Dakle ako budem jeo, neu biti gladan i osjeat u se dobro. Aha! Osjeat e se dobro! Sada dolazi stvarnost. Ono to mi stvarno traimo nisu povrni ciljevi. To su samo sredstva prema kraju. Ono to stvarno elimo jeste osjeaj olakanja koji nastaje kada zadovoljimo neku potrebu. Olakanje, oputanje i kraj napetostima. Mir i srea, nema vie udnje. Dakle, to je srea? Za veinu od nas, savrena srea bi trebala znaiti dobiti sve ono to smo eljeli, kontrolirati sve, glumei Cezara, uiniti da cijeli svijet plee, poskakuje u skladu sa svakim naim hirom. Jo jednom, to tako ne ide. Pogledaj na ljude kroz povijest koji su uistinu imali ovu vrstu moi. Oni nisu bili sretni ljudi. Sigurno nisu bili ljudi u miru sa samim sobom. Zbog ega? Jer su bili pokretani da svijet kontroliu totalno i apsolutno, a to nisu mogli. Htjeli su kontrolirati sve, a bilo je ljudi koji su odbijali da budu kontrolirani. Oni nisu mogli kontrolirati zvijezde. Oni su isto bili bolesni. Oni su morali umrijeti. Ti ne moe dobiti sve to eli. To je nemogue. Na sreu postoji druga opcija. Ti moe nauiti da kontrolira svoj um, da iskoi iz ovog beskrajnog ciklusa elje i odbojnosti. Moe nauiti da ne eli ono to eli, da prepozna elje ali da ne bude njima kontroliran. Ovo ne znai da legne na cestu i da poziva svakoga da gazi preko tebe. To znai da nastavlja ivjeti naizgled normalnim ivotom, ali ivi ga sa potpuno novim pogledom. Radi one stvari koje osoba mora raditi, ali si osloboen od opsesivnih, prisilnih poriva svojih vlastitih elja. Ti neto eli, ali ne treba to ganjati. Neega se boji,

  • 13

    ali ne treba da stoji tamo i da se trese u svojim izmama. Ova vrsta mentalne kulture je veoma teka. Za to su potrebne godine. Ali poku- avati kontrolirati sve je nemogue, a potekoe su poeljnije od nemogueg. Ipak, priekaj trenutak. Mir i srea! Zar to nije ono to je civilizacija? Gradimo nebodere i autoputeve. Imamo plaeni odmor, televizije. Imamo besplatne bolnice i bolovanje, zdravstveno osiguranje i razne pomoi. Svemu tome je cilj da osigura, do neke mjere, mir i sreu. Ipak broj mentalnih bolesti je u neprekidnom porastu, a broj kriminalnih djela se jo bre poveava. Ulice su pune delikvenata i neuravnoteenih pojedinaca. Isprui svoju ruku van sigurnosti svojih vlastitih vrata i sigurno e ti netko ukrasti runi sat! Neto ne radi kako treba. Sretan ovjek nema osjeaj za ubijanjem. Mi volimo da mislimo da nae drutvo iskoritava svako polje ljudskog znanja da bi doseglo mir i sreu. Poinjemo da shvaamo da smo prekomjerno razvili materijalnu stranu egzistencije na tetu dublje emocionalne i duhovne strane, i plaamo cijenu za tu greku. Jedna je stvar govoriti o moralnoj i duhovnoj degeneraciji Amerike, a druga stvar neto initi u vezi toga. Mjesto na kojem emo poeti je unutar nas samih. Pogledaj paljivo unutra, istinito i objektivno, i svatko e od nas vidjeti trenutke Ja sam beznaajan i Ja sam lud. Nauiti emo vidjeti te trenutke, jasno ih vidjeti, isto i bez osui- vanja, i bit emo na putu prema gore i neemo takvi biti. Ne moe uiniti radikalne promjene u ustrojstvu svoga ivota dok ne pone sebe vidjeti onakvim kakav uistinu sada jesi. to god prije to uini, promjene se prirodno zbivaju. Ne mora se prisiljavati, ili boriti, ili pokoravati pravilima diktiranim od neke vlasti, autoriteta. Ti se jednostavno mijenja. To je automatski. Ali desegnuti poetni uvid je prilian zadatak. Treba da uvidi tko si i kakav si, bez iluzija, osui- vanja ili otpora bilo koje vrste. Treba da vidi svoje vlastito mjesto u drutvu i funkciju kao drutveno bie. Treba da vidi svoje dunosti i obaveze prema drugim ljudskim biima, i iznad svega, svoju odgo- vornost kao pojedinac koji ivi sa drugim pojedincima. Treba da sve to jasno vidi i kao jednu cjelinu, jedan integrirani meuodnos. To zvui sloeno, ali se to zbiva u jednom trenu. Mentalna kultura kroz meditaciju je bez premca u pomaganju dosezanja ove vrste razumje- vanja i smirene sree. Dhammapada je drevni budistiki tekst koji je prethodio Frojdu tisue godina. On kae: Ono to si ti sada jeste posljedica onoga to

  • 14

    si bio. Ono to e biti sutra e biti posljedica onoga to si ti sada. Posljedice zlog uma e te slijediti kao to kola slijede bika koji ih vue. Posljedice proienog uma e te slijediti kao vlastita sjena. Nitko ne moe uiniti vie za tebe nego tvoj vlastiti proieni um ni roditelji, ni prijatelji, nitko. Dobro disciplinirani um donosi sreu. Meditacija ima za svrhu da proisti um. To proiava proces milje- nja od onoga to se moe nazvati psihikim nadraivaima, stvarima kao to su to pohlepa, mrnja i ljubomora, stvari koje te dre zaple- tenim u emocionalnim okovima. To dovodi um do smirenosti i svje- snosti, stanja koncentracije i uvida. U naem drutvu mnogo vjeruje- mo u obrazovanje. Vjerujemo da znanje kulturnu osobu ini civilizi- ranom. Meutim, civilizacija polira osobu samo povrinski. Izloimo nau plemenitu i profinjenu gospodu stresu rata ili ekonomskog kolapsa, i pogledajmo to e se dogoditi. Jedna je stvar da se pokoravamo zakonu jer znamo za kaznu i bojimo se posljedica. Da se pokoravamo zakonu je neto sasvim drukije, jer smo sebe oistili od pohlepe koja bi nas natjerala da krademo i mrnje koja bi nas navela da ubijemo. Baci kamen u potok. Tekua voda e izgladiti povrinu, ali unutranji dio ostaje nepromjenjen. Uzmi isti kamen i stavi ga u jaku vatru talionice, i cijeli se kamen mijenja iznutra i izvani. On se cijeli rastopi. Civilizacija mijenja ovjeka izvani. Medi- tacija ga omekava iznutra, skroz na skroz. Meditacija se naziva Veliki Uitelj. To je proiavajua presudna vatra koja djeluje po-stepeno kroz razumjevanje. to god je vee tvoje razumjevanje, moe biti elastiniji i tolerantniji. to god je vee tvoje razumjeva- nje, moe biti samilosniji. Ti postaje kao savreni roditelj ili idealni uitelj. Spreman si da oprosti i zaboravi. Osjea ljubav prema drugima jer ih razumije. I ti razumije druge jer si razumio sebe. Gledao si duboko u sebe i vidio iluziju sebe i svoje vlastite ljudske neuspjehe. Vidio si svoju vlastitu ljudskost i nauio da oprosti i voli. Kada si se nauio samilosti prema sebi, samilost za druge je automatska. Savreni meditant je dosegao duboko razumjevanje ivota, i on se neizbjeno odnosi prema svijetu sa dubokom i nekriti-nom ljubavi. Meditacija je kao da kultiviramo novo tlo. Da bi napravili polje od ume, prvo treba da posjee stabla i izvadi panjeve. Potom obra- uje zemlju i gnoji je. Potom sije sjeme i ubire etvu. Da bi kultivirao svoj um prvo treba odstraniti razne razdraivae koji se

  • 15

    nalaze na putu, iupati ih sa korjenom tako da vie ne rastu. Potom gnoji. Pumpa energiju i disciplinu u mentalno tlo. Potom sije sjeme i ubire etvu vjere, moralnosti, panje i mudrosti. Usput da kaemo, vjera i moralnost imaju specijalno znaenje u ovom kontek- stu. Budizam ne zagovara vjeru u smislu da u neto vjeruje jer je to napisano u knjizi, ili se pripisuje proroku ili tebe pouava neka autoritativna figura. Ovdje je znaenje blie samopouzdanju. To je znanje da je neto istinito jer si vidio da to tako djeluje, jer si ti samu stvar promatrao unutar sebe. Na isti nain, moralnost nije ritualna pokornost nekom vanjskom, nametnutom kodeksu ponaanja. Svrha meditacije je osobna transformacija. Onaj koji ulazi u meditativno iskustvo nije isti onaj koji izlazi na drugu stranu. To mijenja tvoj karakter procesom opaanja, inei te duboko svjesnim svojih vlastitih misli, rijei i djela. Tvoja oholost je ishlapila i tvoj antago- nizam presuuje. Tvoj um postaje smiren i stian. I tvoj ivot se uravnoteava. Tako ispravno obavljena meditacija te priprema da se suoi sa svojim usponima i padovima u egzistenciji. To smanjuje tvoju napetost, strah i brigu. Rastreenost se povlai, a strasti postaju umjerene. Stvari poinju dolaziti na svoje mjesto, a tvoj ivot postaje gladak umjesto borba. Sve se ovo zbiva kroz razumjevanje. Meditacija izotrava tvoju koncentraciju i mo razmiljanja. Zatim, malo po malo, tvoji vlastiti podsvjesni motivi i mehanizami ti postaju jasni. Tvoja intuicija se izotrava. Preciznost misli se poveava i postepeno dolazi do direktne spoznaje stvari onakvima kakve one doista jesu, bez predrasuda i bez iluzija. Dakle, da li je ovaj razlog dovoljan da te potakne? Jedva. Ovo su samo obeanja na papiru. Postoji samo jedan nain da se sazna da li je meditacija vrijedna napora. Naui da to ispravno prakticira, i to prakticiraj. Provjeri to sam za sebe. Poglavlje 2 - to meditacija nije Meditacija je rije. Ti si ovu rije ve prije uo, inae nikada ne bi uzeo ovu knjigu. Proces razmiljanja djeluje udruivanjem, i sve vrste ideja su zdruene sa rijei meditacija. Neke su od njih moda tone, a druge su besmislice. Neke od njih se vie pripisuju drugim sistemima meditacije i nemaju nita sa Vipasana praksom. Prije nego li nastavimo, to od nas trai da izbacimo neke zaostatke iz naih neuronskih veza tako da nove informacije mogu prolaziti bez

  • 16

    zapreka. Zaponimo sa najoitijim stvarima. Mi vas neemo uiti kako da kontemplirate na svoj pupak ili antate tajne rijei. Vi ne savlaujete demone ili sakupljate nevidljive energije. Nema obojanih pojaseva koji se daju za vau izvedbu i ne trebate brijati glavu ili nositi turban. ak ne trebate da se odreknete sve svoje imovine i odete u manastir. Ustvari, ako va ivot nije nemoralan i kaotian, moda moete otpoeti sada i napraviti neku vrstu progresa. Zar ne bi rekli, zvui stvarno ohrabrujue? Postoji mnogo knjiga o medita-ciji. Mnoge od njih su napisane sa toke stava koji se preteno odnosi na neku religioznu ili filozofsku tradiciju, i mnogi autori se nisu brinuli da na to ukau. Oni prave izjave o meditaciji koje zvue kao generalni zakoni, ali su ustvari veoma specifine procedure eksluzivne za odreeni sistem prakse. Rezultat je neto zamueno. Jo gore je potpuni kompleks teorija i interpretacija na raspolaganju, koja je svaka u sukobu jedna sa drugom. Posljedica je stvarna zbrka i ogroman nered sukobljavajuih miljenja popraenih sa masom nere-levantnih podataka. Ova knjiga je specifina. Mi se bavimo ekskluz- ivno sa Vipasana sistemom meditacije. Pouavat emo vas da proma- trate funkcioniranje svoga uma na miran i neprianjajui nain, tako da moete dosei uvid u vlastito ponaanje. Cilj je svjesnost, tako jaka svjesnost, koncentrirana i fino usklaena, da ete biti sposobni prodrijeti u unutranje djelovanje same stvarnosti. Postoje mnogo- brojna kriva shvaanja u vezi meditacije. Mi vidimo da ona nastaju ponovo i ponovo kod novih praktiara, ista pitanja ispoetka. Najbolje je da se ovim stvarima pozabavi odjednom, jer su one neka vrsta predrasuda koje mogu blokirati tvoj napredak od samog poetka. Mi emo uzeti ove predrasude i jednu po jednu razjasniti. Predrasuda #1 Meditacija je samo relaksacijska tehnika Ovdje je bauk rije samo. Relaksacija je kljuna komponenta meditacije, ali Vipasana-nain meditacije tei daleko uzvienijem cilju. Ipak, izjava je u sutini istinita za mnoge druge sisteme meditacije. Sve meditativne procedure naglaavaju koncentraciju uma, dovodei um da se usmjeri na jednu stvar ili polje misli. ini to snano i dovoljno potpuno, i dostie duboko blaeno stanje koje se naziva Jhana. To je stanje takve vrhunske spokojnosti da se postie zanos. To je oblik zadovoljstva koji je iznad svega to moe biti doivljeno u normalnom stanju svjesnosti. Veina sistema se tu

  • 17

    zaustavlja. To je cilj, i kada to doivi, ti jednostavno ponavlja to iskustvo cijeli ivot. Tako nije kod Vipasana meditacije. Vipasana tei drugom cilju-svjesnosti. Koncentracija i relaksacija se smatraju potrebnim popratnim pojavama za svjesnost. To su potrebne pretee, prikladna sredstva i korisne nuspojave. Ali to nisu ciljevi. Cilj je uvid. Vipasana meditacija je duboka religiozna praksa koja tei nita manje od proiavanja i transformacije tvoga svakodnevnog ivota. Potpunije emo predstaviti razlike izmeu koncentracije i uvida u etrnaestom poglavlju. Predrasuda #2 Meditacija znai padanje u trans Ovdje se ponovo moe ovakva izjava tono primjeniti na neke sisteme meditacije, ali ne na Vipasanu. Meditacija uvida nije oblik hipnoze. Ti ne pokuava da zamrai um da bi postao nesvjestan. Ti ne pokuava sebe preokrenuti u bezosjeajno povre. Ako je bilo to, onda je istina suprotna. Postajat e sve vie i vie usklaen sa svojim emocionalnim promjenama. Nauit e da sebe spozna sa uvijek veom jasnoom i preciznou. U uenju ove tehnike, neka se stanja zbivaju koja promatrau mogu izgledati slina-transu. Ali su uistinu suprotna. U hipnotikom transu, subjekt je podloan kontroli od strane drugoga, dok u dubokoj koncentraciji meditant ostaje pot-puno pod svojom kontrolom. Slinost je na povrini, u svakom sluaju dogaanje ovih fenomena nije svrha Vipasane. Kao to smo rekli, duboka koncentracija Jhane je sredstvo za postizanje cilja na putu poviene svjesnosti. Vipasana je po definiciji kultiviranje panje (zadubljenosti) ili budnosti. Ako pronae da si postao nesvjestan u meditaciji, onda ti ne meditira po definiciji rijei kako se koristi u Vipasana sistemu. To je jednostavno. Predrasuda #3 Meditacija je misteriozna praksa koja ne moe biti shvaena Ovdje ponovo, ovo je skoro istinito, ali ne u potpunosti. Meditacija se bavi nivoima svjesnosti koji se nalaze dublje od simboline misli. Dakle, neki podaci o meditaciji se jednostavno ne uklapaju u rijei. Meutim, to ne znai da to ne moe biti shvaeno. Postoje dublji

  • 18

    naini od rijei da se shvate stvari. Ti razumije kako hodati. Moda ne moe opisati toan redosljed po kojem se nervna vlakna i tvoji miii skupljaju za vrijeme tog procesa. Ali ti to moe uiniti. Meditacija treba biti shvaena na takav isti nain-inei to. To nije neto to moe nauiti pomou apstraktnih pojmova. To treba biti doivljeno. Meditacija nije neka bezumna formula koja daje automa- tske i predvidljive rezultate. Ustvari, ti nikada ne moe predvidjeti to e se dogoditi u bilo kojem odreenom sjedenju. To je istrai- vanje, i eksperiment, i avantura svaki put. Ustvari, to je tako istinito da kada dosegne osjeaj predvidivosti i istovrsnosti u svojoj praksi, to koristi samo kao pokazatelj. To znai da si skrenuo sa puta i kree se prema stagnaciji. Uei da na svaki sekund gleda kao da je prvi i jedini sekund u univerzumu je najbitnije u Vipasana meditaciji. Predrasuda #4 Svrha meditacije je da se postane psihiki supermen Nije, svrha meditacije je da se razvije svjesnost. Uiti itati umove nije cilj. Levitacija nije cilj. Cilj je osloboenje. Postoji veza izmeu psihikih fenomena i meditacije, ali je taj odnos donekle sloen. Za vrijeme ranih stadija karijere meditanta se takvi fenomeni mogu ili ne moraju pojaviti. Neki ljudi mogu doivjeti neka intuitivna shvaa- nja ili memorije iz prolih ivota; drugi ne moraju. U bilo kojem sluaju, to se ne smatra dobro-razvijenim i pouzdanim psihikim sposobnostima, niti se njima treba pridavati panja. Takvi fenomeni su prilino opasni za meditanta poetnika jer su tako zavodniki. Oni mogu biti zamka za ego koji te moe skrenuti sa puta. Najbolji savjet je da se panja ne pridaje tim fenomenima. Ako se pojave, to je dobro. Ako se ne pojave, i to je dobro. Nevjerovatno je da hoe. Postoji toka u meditantovoj karijeri gdje on moe prakticirati speci- jalne vjebe da razvije psihike sposobnosti. Ali ovo se dogaa kada je daleko napredovao. Nakon to je dosegao veoma duboke stadije Jhane, meditant e biti daleko uznapredovao u radu sa takvim moi-ma bez opasnosti da izmaknu kontroli ili da zavladaju njegovim ivotom. On e ih onda razviti striktno u svrhu za sluenje drugih. Ovo stanje se zbiva samo nakon desetaka godina vjebanja. Ne brini se za to. Jednostavno se koncentriraj na razvijanje sve vie i vie svjesnosti. Ako iskrsnu glasovi i vizije jednostavno ih primjeti i neka nestanu. Nemoj se u to ukljuivati. Predrasuda #5

  • 19

    Meditacija je opasna i razborita osoba je treba izbjegavati Sve je opasno. Prelazi ulicu i autobus te moe sruiti. Otii se istui- rati i moe slomiti vrat. Meditiraj i moda e zagrabiti u razne odvratne-materije iz svoje prolosti. Potisnuti materijal koji je bio zakopan neko vrijeme moe biti zastraujui. To je isto tako vrlo korisno. Nema aktivnosti koja je u potpunosti bez rizika, ali to ne znai da mi sebe moramo zamotati u neku zatitnu ahuru. To nije ivljenje. To je prerana smrt. Nain da se nosi sa opasnostima je da otprilike znamo kolika je ona, gdje bi se mogla nalaziti, i kako se suoiti sa njom kada se pojavi. To je svrha ove knjige uputstava. Vipasana je razvitak svjesnosti. To samo po sebi nije opasno, upravo suprotno. Poveana svjesnost je zatita od opasnosti. Ispravno vrena, meditacija je veoma blag i postepen proces. Kreni sa time polako i lagano, i razvitak tvoje prakse e se zbiti veoma prirodno. Nita se ne smije forsirati. Kasnije, kada si ti pod bliskom paskom i zatitnom mudrou kompetentnog uitelja, moe ubrzati svoju brzinu razvitka odlaenjem na periode intenzivne meditacije. U poetku, ipak, to radi polako. Radi njeno i sve e biti u redu. Predrasuda #6 Meditacija je za svece i svete ljude, ne za obine ljude Ovaj stav nalazimo prevladavajuim u Aziji, gdje se redovnicima i svetim ljudima pridaje ogromna koliina ritualnog oboavanja. Ovo je neto slino amerikom stavu idealiziranja filmskih zvijezda i bejzbol heroja. Takvi ljudi su uinjeni stereotipima, viim nego to to jesu u ivotu, i optereeni su sa svim vrstama karakteristika po koji-ma malo ljudi moe ivjeti. ak se i na Zapadu, podravaju neki od ovih stavova o meditaciji. Oekujemo od meditanta da bude neka nadnaravna uzviena figura u ijim se ustima maslac nikada nee usuditi topiti. Osobni kontakt sa takvim ljudima e brzo rastjerati tu iluziju. Oni se obino pokazuju kao ljudi ogromne energije i uitka, ljudi koji ive svoj ivot sa zauujuom ivou. Istina je, veina svetih ljudi meditira, ali oni ne meditiraju jer su sveti ljudi. To je suprotno. Oni su sveti ljudi zato jer meditiraju. Meditacija je ono kako su oni postali to to jesu. Poeli su meditirati prije nego su po- stali sveti. Ovo je vana toka. Prilian broj studenata izgleda osjea- ju da osoba treba biti potpuno moralna prije nego otpone sa medi- tacijom. To je neizvodiva strategija. Moralnost zahtjeva odreeni stupanj mentalne kontrole. To je prva potreba. Ti ne moe slijediti bilo koja moralna pravila bez barem malo samokontrole, ako se tvoj

  • 20

    um neprekidno okree kao voni cilindar u maini za igranje (op.prev. maina u kockarnicama u koju se ubacuju kovanice i na cilindrima su slike raznog voa, kada se poklope u istom redu tri iste slike voa onda se dobiva, cilindri se brzo okreu), u tom sluaju samokontrola je nemogua. Tako prvo dolazi mentalno oplemenji- vanje. Postoje tri sastavna dijela u budistikoj meditaciji moralnost, koncentracija i mudrost. Ova tri faktora se razvijaju zajedno kako se tvoja praksa produbljuje. Svaki utjee na drugoga, tako kultivira sva tri zajedno, ne jedan po jedan. Kada ima mudrost da uistinu shvati situaciju, samilost prema svim ukljuenim dijelovima biva automat- ska, a samilost znai da sebe automatski suzdrava od bilo koje misli, rijei ili djela koji mogu povrijediti tebe ili druge. Tako je tvoje ponaanje automatski moralno. To je samo kada ne razumije duboko stvari da stvara probleme. Ako ne uspije da vidi poslje- dice svojih vlastitih akcija, onda e glupo grijeiti. Onaj tko eka da postane u potpunosti moralan prije nego pone meditirati eka za ali koje nikada nee doi. Drevni mudraci kau za takvoga da je kao ovjek koji eka da se ocean smiri da bi se mogao ii kupati. Da ovo potpunije razumijemo, pretpostavimo da postoje nivoi moralno- sti. Najnii nivo je prianjanje za odreena pravila i ogranienja koja je netko drugi uspostavio. To moe biti tvoj najdrai prorok. Moe biti drava, glavni u tvome plemenu ili tvoj otac. Bez obzira tko stvara pravila, sve to treba znati na ovom nivou jesu pravila i sljediti ih. To moe raditi i robot. ak i impanza to moe raditi ako su pravila jednostavna i svaki put ga se udari tapom ako ih prekri. Ovaj nivo ne zahtjeva meditaciju uope. Sve to treba su pravila nekoga tko e zamahivati tapom. Sljedei nivo moralnosti se sastoji od pridravanja pravila ak i u odsutnosti nekoga tko e nas udariti. Pokorava se jer si ta pravila uinio unutranjima i prisvojio ih. Ti sebe udari svaki put kada ih prekri. Ovaj nivo zahtjeva malo umne kontrole. Ako su tvoji misaoni oblici kaotini, onda e i tvoje ponaanje biti kaotino. Mentalna kultura smanjuje kaos. Trei nivo ili moralnost, ali se bolje moe izraziti kao etika. Ovaj nivo je cijeli nivo vii na ljestvici, stvarni obrazac promjena u orjentaciji. Na nivou etike, netko ne slijedi kruta parvila diktirana od autoriteta, ve bira svoje vlastito ponaanje u skladu sa potrebom

  • 21

    situacije. Ovaj nivo zahtijeva stvarnu inteligenciju i sposobnost da se barata sa svim faktorima u svakoj situaciji i doe do jedinstvenog, kreativnog i odgovarajueg odgovora svaki put. Nadalje, pojedinac koji donosi te odluke treba da je sebe iskopao iz svojih vlastitih ogranienih osobnih stavova. On treba da sagleda cijelu situaciju iz objektivne toke gledita dajui podjednaku panju svojim vlastitim potrebama i potrebama drugih. Drugim rijeima, on treba da bude osloboen od vlastite pohlepe, mrnje, zavisti i svakog drugog sebi- nog smea koje nas obino onemoguava da vidimo stvar drugoga. Samo onda se mogu odabrati precizne akcije koje e uistinu biti odgovarajue za tu situaciju. Ovaj nivo moralnosti apsolutno zahtije- va meditaciju, osim ako se ti nisi ve rodio kao svetac. Ne postoji drugi nain da se stekne takva vjetina. Nadalje, potreban proces odabiranja na ovom nivou je iscrpljujui. Ako si pokuao baratati svim ovim faktorima u svakoj situaciji sa svojim svjesnim umom, ti bi se istroio. Um jednostavno ne moe sve te lopte drati u zraku. To je preoptereeno. Na sreu, dublji nivo svjesnosti moe izvriti ovu vrstu obrade sa lakoom. Meditacija moe za tebe obaviti proces obrade. To je udan osjeaj. Jedan dan ti ima problem recimo da razrijei rastavu ujaka Hermana. To izgleda potpuno nerjeivo, ogromna zbrka onih moda koji bi i samome Solomonu zadalo velikih briga. Sljedei dan pere sue, mislei u potpunosti o neem drugom, i odjednom rjeenje je tu. Ono se jednostavno pojavi iz dubine uma i ti kae: Aha i cijela je stvar rijeena. Ova vrsta intuicije se moe dogoditi samo kada odvoji logino povezivanje problema i dubljem umu prui ansu da donese rjeenje. Svjesni um samo smeta. Meditacija te pouava kako da se odvoji od misaonog procesa. To je mentalna umjetnost sklanjanja sa svoga vlastitog puta, a to je vrlo korisna vjetina u svakodnevnom ivotu. Meditacija sigurno nije neka bezvezna praksa striktno za askete i pustinjake. To je praktina vjetina koja se usmjerava na svakodne- vne dogaaje i ima trenutnu primjenu u svaijem ivotu. Meditacija nije od drugog svijeta. Na nesreu, ova injenica za neke studente sadri neke loe strane. Oni se poduhvataju prakticiranja oekujui trenutno kosmiko otkrie, potpuno sa zborom anela. Ono to oni obino dobiju je efikasniji nain da izbace smee i bolje naine da se

  • 22

    bave sa ujakom Hermanom. Oni su bezpotrebno razoarani. Rjeava- nje smea dolazi prvo. Glasovi arhanela trebaju neto due vrijeme. Predrasuda #7 Meditacija je bjeanje od stvarnosti Netono. Meditacija je odlaenje u stvarnost. Ona te ne titi od bolova ivota. Ona ti doputa da tako duboko zadire u ivot i njegove aspekte tako da probija barijeru bola i ide iznad patnje. Vipasana je praksa injena sa specijalnom namjerom suoavanja sa stvarnou, da potpuno doivi ivot onakvim kakav on jeste, i da se nosi sa onim to pronae. Doputa ti da odbaci iluzije i sebe oslobodi od svih onih ljubaznih lai koje sebi govori cijelo vrijeme. Ono to je tu to je tu. Ti si ono to jesi, i lagati samom sebi o svojim vlastitim slabostima i motivima samo te sve vre vezuje za toak iluzija. Vipasana meditacija nije pokuaj da zaboravi sebe ili prikri- va svoje slabosti. To je uenje da gleda na sebe upravo onako kakav i jesi. Vidi to je tu i to u potpunosti prihvati. Samo onda moe to promjeniti. Predrasuda#8 Meditacija je dobar nain da se dostigne uzdignue Pa, jeste i nije. Meditacija ponekad stvara prekrasna blaena stanja. Ali ona nisu svrha, i ona se uvijek ne pojavljuju. Nadalje, ako radi meditaciju sa tom svrhom u umu, onda se to obino nee pojaviti, osim ako bi meditirao za stvarnu svrhu meditacije, to je poveana svjesnost. Blaenstvo nastaje iz oputenosti, a oputenost nastaje od oputanja napetosti. Traei blaenstvo u meditaciji dovodi do nape- tosti u procesu, to pokree cijeli lanac dogaaja. To je bezizlazna situacija. Moe imati blaenstvo samo ako ga ne trai. Pored toga, euforija i dobri osjeaji jeste ono emu tei, postoje laki naini da ih dobije. Moe ih dobiti u tavernama i na ulinim uglovima od onih sumnjivih karaktera irom zemlje. Euforija nije svrha meditaci-je. To e se esto pojaviti, ali se smatra sporednim proizvodom. Ipak, to je veoma ugodan sporedni efekt, i to postaje sve ee to vie meditira. Ti nee uti neslaganje u vezi toga od naprednih praktiara.

  • 23

    Predrasuda #9 Meditacija je sebinost Sigurno da to tako izgleda. Meditant sjedi na svom malom jastuku. Da li je on dobrovoljni davalac krvi? Nije. Da li je prezaposlen rade- i sa rtvama katastrofa? Nije. Ali prouimo njegovu motivaciju. Zbog ega on ovo ini? Njegova je namjera da se oslobodi vlastite ljutnje, predrasuda i krivog zapaanja. Aktivno je ukljuen u taj pro- ces oslobaanja od pohlepe, napetosti i neosjetljivosti. Ovo su stvari koje spreavaju njegovu samilost prema drugima. Sve dok ne nesta- nu, bilo koje dobro djelo je samo produetak njegovog ega i nije od stvarne pomoi u dugom hodu. Veliki inkvizitor panjolske Inkvizi- cije porie najuzvienije motive. Suenja vjeticama u gradu Salemu su provoena za javnu dobrobit. Proui osobne ivote naprednih meditanata i esto e pronai da su ukljueni u humanitarno sluenje. Rijetko e ih pronai kao kriarske misionare koji su spre- mni rtvovati neke pojedince za svrhu neke pobone ideje. injenica je da smo mi sebiniji nego li smo toga svjesni. Ego ima nain da najuzvienije aktivnosti preokrene u smee ako mu se dopusti da slobodno djeluje. Kroz meditaciju postajemo svjesni sebe upravo onakvi kakvi jesmo, postajui svjesni bezbrojnih finih naina na koje ispoljavamo svoju vlastitu sebinost. Nakon toga uistinu postajemo nesebini. Proiavajui sebe od sebinosti nije sebina aktivnost. Predrasuda #10 Kada meditira, ti sjedi i razmilja o uzvienim mislima Ponovo pogreno. Postoje odreeni sistemi kontemplacije kod kojih se ova vrsta stvari obavlja. Ali to nije Vipasana. Vipasana je praksa budnosti. Budnosti o bilo emu to je tu, bilo da je to vrhunska istina ili bijedno smee. Ono to je tu, to je tu. Naravno, da se uzviene profinjene misli mogu pojaviti za vrijeme prakse. One se sigurno ne bi smjele odstranjivati. Niti bi se trebale traiti. One su samo ugodni sporedni efekti. Vipasana je jednostavna praksa. Sastoji se od doi- vljavanja vlastitih ivotnih dogaaja direktno, bez prioriteta i bez mentalnih predodaba njima pridodanim. Vipasana je vienje svog ivota razvijenog od trenutka do trenutka bez predrasuda. Ono to doe, to dolazi. To je vrlo jednostavno. Predrasuda #11 Nekoliko tjedana meditacije e rijeiti sve moje probleme

  • 24

    ao mi je, meditacija nije brzo izljeenje za sve. Ti e poeti vidjeti promjene odmah, ali stvarni duboki efekti dolaze nakon niza godina. To je nain na koji je univerzum konstruiran. Nita vrijedno se ne postie preko noi. Meditacija je teka u nekim stvarima. To zahtjeva dugotrajnu disciplinu i ponekad bolan proces prakse. Prilikom sva- kog sjedanja ti dosee neki rezultat, ali su ti rezultati esto veoma fini. Oni se zbivaju duboko u umu, da bi se mnogo kasnije manife- stirali. I ako sjedi, neprestano traei neke velike trenutne promjene, onda e u potpunosti propustiti fine promjene. Obeshrabrit e se, prekinuti sa svime i tvrdit e da se takve promjene nee nikada dogoditi. Strpljenje je klju. Strpljenje. Ako nita ne naui iz medi- tacije, nauit e se strpljenju. I to je najvrijednija i najkorisnija lekcija. Poglavlje 3 - to meditacija jeste Meditacija je rije, a rijei su koritene na razliite naine od raznih govornika. Ovo moe izgledati beznaajno, ali nije. Vrlo je vano da se tono razlikuje to odreeni govornik misli rijeima koje koristi. Na primjer, svaka je kultura na zemlji stvorila neku vrstu mentalne prakse koja se moe nazvati meditacija. To sve ovisi o tome koliko slobodnu definiciju daje toj rijei. Svatko to radi, od Afrikanaca do Eskima. Tehnike se vrlo mnogobrojne, i ovdje neemo pokuavati da ih istraujemo. Za to postoje druge knjige. Za svrhu ovog djela emo ograniiti raspravu na one prakse koje su dobro poznate Zapadnoj publici i najvie povezane sa izrazom meditacije. U judeo-kranskoj tradiciji pronalazimo dvije prakse koje se proimaju i nazivaju se molitva i kontemplacija. Molitva je direktno obraanje nekom duho- vnom entitetu. Kontemplacija je produeni period svjesne misli o nekoj odreenoj temi, esto je to religiozni ideal ili dio iz religioznih zapisa. Sa toke mentalne kulture, obe ove aktivnosti su vjebe koncentracije. Normalni tok svijesti je ogranien i um je doveden do jednog polja svjesnog djelovanja. Rezultati toga su ono to nalazimo u bilo kojoj praksi koncentracije: duboki mir, fizioloko usporavanje metabolizma i osjeaj mira i dobrobiti. Iz Hindu tradicije je dola yogijska meditacija, koja je isto tako isto koncentrativna. Tradicio-nalne osnovne vjebe se sastoje od usredotoavanja uma na jedan objekt kao kamen, plamen svijee, neka rije ili neto drugo, ne

  • 25

    doputajui umu da luta. Nakon to je dosegao osnovnu vjetinu, Yogi nastavlja sa irenjem svoje prakse uzimajui sloenije objekte za meditaciju: antanje, arolike religiozne slike, energetske kanale u tijelu i tako dalje. Ipak, bez obzira kako je sloen objekt meditacije, sama meditacija i dalje ostaje ista vjeba u koncentraciji. U budisti- koj tradiciji se veoma mnogo cijeni koncentracija. Ali tome je dodan novi element i vie se naglaava. Taj element je svjesnost. Svaka budistika meditacija cilja na razvitak svjesnosti, pri tome koristei koncentraciju kao alat. Budistika tradicija je veoma mno- gostrana. Ipak, postoji nekoliko razliitih pravaca do ovog cilja. Zen meditacija koristi dva odvojena pravca. Prvi je direktan skok u svjesnost pukom snagom volje. Ti sjedne i jednostavno sjedi, to znai da iz svoga uma izbaci sve osim iste svjesnosti o sjedenju. Ovo izgleda veoma jednostavno. Ali to nije tako jednostavno. Probaj to na kratko pa e uvidjeti koliko je to u stvari teko. Drugi pravac Zena se koristi u Rinzai koli i to je zavaravanje uma iz svjesne misli u istu svjesnost. Ovo je uinjeno tako da se ueniku daje nerjeiva zagonetka koju on nekako mora rijeiti, i postavlja ga se u stranu situaciju uvjebavanja. Kako on ne moe pobjei iz bolne situacije, on onda mora pobjei u isto iskustvo trenutka. Nema nigdje drugdje otii. Zen je neugodan. To je djelotvorno za mnoge ljude ali je stvarno neugodan. Druga mudrolija je tantriki budizam, i skoro je suprotan od navedenog. Svjesna misao, u najmanju ruku kako to obino inimo, je manifestacija ega, onako kako ti za sebe obino misli da izgleda. Svjesna misao je blisko povezana sa ja-konceptom. Ja-koncept ili ego nije nita drugo nego skup reakcija i mentalnih predstava koje su umjetno pridodane tekuem procesu iste svjesnosti. Tantra tei da dosegne istu svjesnost unitavanjem ove ego predodbe. Ovo se postie procesom vizualizacije. Ueniku se daje odreena religiozna slika na koju meditira, na primjer, jedno od boanstava iz tantrikog panteona. On ovo radi tako potpuno da sam postaje taj entitet. Odbacuje svoj vlastiti identitet i uzima drugi. Za ovo treba vremena, ali to djeluje. Za vrijeme tog procesa, on je sposoban da promatra nain na koji je konstruiran ego i postavljen na svoje mjesto. Tako shvaa svoje-voljnu prirodu svih egoa, ukljuujui i svog vlastitog, i tako izmie okovima ega. On ostaje u stanju gdje moe izabrati da ima ego ako

  • 26

    tako eli, bilo svoj vlastiti ili bilo koji drugi koji poeli, ili moe djelovati bez ikakvog ega. Rezultat: ista svjesnost. Tantra nije igra. Vipasana je najstarija budistika praksa meditacije. Metod dolazi direktno iz djela Sitipatthana Sutta, predavanja koje se pripisuje samom Budi. Vipasana je direktno i postepeno njegovanje panje ili svjesnosti. To tee dio po dio tokom perioda godina. Uenikova pa- nja je paljivo usmjerena na intenzivno ispitivanje odreenih aspe- kata njegove vlastite egzistencije. Meditant se uvjebava da opaa sve vie i vie od svog vlastitog toka ivotnog iskustva. Vipasana je blaga tehnika, ali je isto tako veoma temeljita. To je drevni i ifrirani sistem vjebanja senzitivnosti, skup vjebi posveenih da se postane sve vie i vie prijemiv na svoje vlastito ivotno iskustvo. To je paljivo sluanje, totalno vienje i paljivo testiranje. Uimo da miri- emo osjetljivo, da dodirujemo u potpunosti i stvarno obraamo panju na ono to osjeamo. Uimo sluati svoje vlastite misli bez da u njima budemo uhvaeni. Objekt Vipasana meditacije je da nauimo obraati panju. Mi mislimo da to ve inimo, ali to je iluzija. To dolazi od injenice da pridajemo tako malo panje tekuem toku naih vlastitih ivotnih iskustava da skoro spavamo. Jednostavno ne pridajemo dovoljno panje da primjetimo da ne obraamo panju. To je druga besmislena situacija. Kroz proces panje (zadubljenosti), postepeno postajemo svjesni to smo uistinu ispod ego predstave. Budimo se prema onome to ivot uistinu i jeste. To nije jednostavno parada uspona i padova, lizalica i pucketanje prstima. To je iluzija. ivot ima daleko dublju strukturu nego to se mi brinemo da bi to pogledali, i ako gledamo na ispravan nain. Vipasana je oblik mentalnog vjebanja koji e te nauiti da doivljava svijet na potpuno novi nain. Po prvi put e nauiti to ti se uistinu dogaa, oko tebe i unutar tebe. To je proces samo-otkria, participatorno istraivanje u kojem promatra svoja vlastita iskustva dok u njima uestvuje, i dok se ona dogaaju. Prakticiranje mora imati ovakav stav. Nikada se ne brini to sam ja bio pouavan. Zaboravi o teorijama, predrasudama i stereotipovima. Ja elim da shvatim istinsku prirodu ivota. elim da znam uistinu to je ovo iskustvo biti iv. elim da shvatim istinita i najdublja svojstva ivota, i jednostavno ne elim da prihvatim neija tua objanjenja. elim da to uvidim za sebe. Ako svoju praksu meditacije slijedi sa ovim

  • 27

    stavom, ti e uspjeti. Pronai e da stvari promatra objektivno, tono onakve kakve one i jesu protiu i mjenjaju se od trenutka do trenutka. Onda ivot poprima nevjerovatno bogatstvo koje se ne moe opisati. To se treba doivjeti. Pali izraz za meditaciju Uvida je Vipasana Bhavana. Bhavana dolazi od korijena Bhu, a znai rasti ili postati. Dakle Bhavana znai kultivirati, i rije se uvijek koristi u odnosu na um. Bhavana znai mentalno kultiviranje. Vipasana proizlazi iz dva korijena. Pasana znai vidjeti ili opaati. Vi je prefiks sa sloenim znaenjima. Osnovno znaenje je na specijalan nain. Ali isto ima znaenje i u i kroz. Cijelo znaenje rijei je gledati u neto sa jasnoom i preciznou, vidjeti svaki dio kao odvojen i razliit, i prodrijeti kroz da se opazi najfundamentalnija stvarnost stvari. Ovaj proces vodi uvidu u osnovnu stvarnost te stvari. Ovaj proces vodi do uvida u osnovnu stvar bilo ega to se promatra. Spojimo sve to i Vipasana Bhavana znai kultiviranje uma, usmjereno da se vidi na specijalan nain koji vodi do uvida i potpunog razumjevanja. U Vipasana meditaciji kultiviramo ovaj specijalan nain vienja ivota. Uvjebavamo se da vidimo stvarnost tono onakvu kakva ona doista i jeste, ovaj specijalan oblik opaanja nazivamo zadubljenje. Ovaj proces zadubljenja je stvarno razliit od onoga to smo obino inili. Obino ne gledamo u ono to je tu stvarno ispred nas. Mi vidimo ivot kroz ekran misli i koncepata, i te mentalne objekte pogreno smatramo stvarnou. Bivamo uhvaeni u ovaj bez kraja misaoni tok tako da stvarnost protie nezapaena. Provodimo nae vrijeme u zaokupljenosti aktivnostima, uhvaeni u vjenom traganju za zadovoljstvom i uitkom te vjenoj borbi izbjegavanja bola i nezadovoljstva. Sve nae energije troimo na to da sebe pokuavamo uiniti da se bolje osjeamo, pokuavamo da zakopamo nae straho- ve. Beskrajno traimo sigurnost. U meuvremenu, svijet stvarnog iskustva prolazi nedotaknut i neiskuan. U Vipasana meditaciji se uvjebavamo da ignoriramo neprekidne impulse da nam bude ugodnije, i umjesto toga zaranjamo u stvarnost. Ironina stvar je da stvaran mir dolazi samo onda kada ga ti prestane traiti. Drugi paradoks. Kada otpusti svoju elju za ugodnou, dolazi do stvarnog ispunjenja. Kada odbaci svoju grozniavu tenju za zadovoljava- njem, onda se ispoljava stvarna ljepota ivota. Kada trai da spozna stvarnost bez iluzija, potpunu sa svom njenom boli i opasnosti, onda

  • 28

    je stvarna sloboda i sigurnost tvoja. Ovo nije neka doktrina koju mi pokuavamo utisnuti u tebe. Ovo je stvarnost koja se moe opaati, stvar koju moe i trebao bi vidjeti za sebe. Budizam je star 2500 godina, i bilo koji sistem te starosti ima vremena da razvije naslage i naslage doktrine i rituala. Ipak, temeljni stav budizma je intenzivno empirijski i anti-autorativan (op. pr. protiv pokoravanja autoritetima--onima koji vole da zapovijedaju). Gotama Buda je bio vrlo neorto-doksan individualac i stvaran anti-tradicionalist. On nije ponudio svoje uenje kao skup dogmi, ve radije kao skup prijedloga za svakog pojedinca da to istrauje sam za sebe. Njegov poziv jednom i svima je bio Doi i vidi. Jedna od stvari koju je govorio svojim sljedbenicima je bila Ne stavljaj niiju glavu iznad svoje vlastite. Ovim je mislio, ne prihvaaj neiju tuu rije. Vidi za sebe. elimo da primjeni ovaj stav na svaku rije koju ita u ovim uputstvima. Mi ne dajemo izjave koje bi ti trebao prihvatiti samo zato jer smo autoriteti u ovom polju. Slijepa vjera nema nita sa ovim. Ovo su iskustvene stvarnosti. Naui da podesi svoj nain opaanja u skladu sa instrukcijama u ovoj knjizi, i vidjet e sam za sebe. Samo ti i samo to osigurava temelje za tvoju vjeru. Meditacija uvida je u sutini istraivako osobno otkrie. Nakon to smo ovo rekli ovdje emo predstaviti kratki saetak nekih kljunih toaka budistike filozofije. Neemo pokuavati biti sveobu- hvatni jer je to bilo dobro uinjeno u mnogim drugim knjigama. Ovaj materijal je bitan da se razumije Vipasana, dakle, neto od toga se mora spomenuti. Sa budistike toke gledita ljudska bia ive na veoma udan nain. Mi promatramo prolazne stvari kao neprolazne, iako se sve oko nas mijenja. Proces promjene je neprekidan i vjean. Dok ita ove rijei, tvoje tijelo stari. Ali ti na to ne obraa panju. Knjiga u tvojoj ruci propada. Otisnuto blijedi, a stranice postaju krhke. Zidovi oko tebe stare. Molekule u tim zidovima vibriraju u ogromnoj mjeri, sve se kree, raspada se na djelove i polako se rastvara. Onda ti jedan dan gleda oko sebe. Tvoje tijelo je naborano, kripi i boli. Knjiga je poutjela, beskorisna hrpa; zgrada se uruava. Tako ti udi za izgubljenom mladou i plae kada si izgubio imovinu. Odakle ovaj bol dolazi? On dolazi od tvojih vlastitih na- mjera. Nisi uspio da gleda dublje na ivot. Nisi uspio da promatra neprekidnu promjenu toka svijeta dok je prolazio. Ti uspostavlja kolekciju mentalnih konstrukcija, ja, knjiga, zgrada, i pretpo-

  • 29

    stavlja da e oni vjeno trajati. To nikada nije tako. Ali ti se moe uskladiti sa neprekidnim tokom promjena. Moe da naui opaati svoj ivot kao uvijek-tekue kretanje, stvar velike ljepote kao ples ili simfonija. Moe nauiti da uiva u neprekidnom nestajanju svih fenomena. Ui da ivi sa tokom egzistencije radije nego da neprestano ide protiv tendencija. Nae ljudske navike opaanja su na neki nain vrlo glupe. Mi odbacujemo 99% svih osjetilnih podra- aja koje primamo, a ostatak zgunjavamo u odjeljene mentalne objekte. Zatim reagiramo na te mentalne objekte na programirane naviknute naine. Na primjer: ti si sam, sjedi u smirenosti tihe noi. Pas u daljini laje. Sama percepcija je nevjerovatno lijepa ako se pobrine da je ispita. Iz tiine mora dolaze valovi zvunih vibracija. Poinje sluati prekrasni kompleks uzoraka, i oni se pretvaraju u iskriave elektronske nadraaje unutar nervnog sistema. Proces je sam po sebi lijep i ispunjujui. Mi ljudi imamo sklonost da to u potpunosti ignoriramo. Umjesto toga zgunjavamo tu percepciju u mentalni objekt. Na to lijepimo mentalnu sliku i potiemo seriju emocionalnih i konceptualnih reakcija prema tome. To je opet onaj pas. On uvijek laje po noi. Kakva napast. Svako veer je stvarni muitelj. Netko bi neto trebao uiniti u vezi toga. Mogu li pozvati policajca. Ne, pozvat u intere. Tako, ja u pozvati lovca. Ne, moda u napisati grubo pismo vlasniku psa. Ja u jednostavno zaepiti ui. Ovo su samo osjetilne i mentalne navike. Ui da reaguje na ovaj nain kao dijete oponaajui osjetilne navike onih oko tebe. Ove osjetilne reakcije nisu uroene u strukturi nervnog sistema. Strujni krug je tu. Ali ovo nije jedini nain na koji se moe koristiti naa mentalna mainerija. Ono to je bilo naueno od toga se moe oduiti. Prvi korak je da shvati to ini, dok to ini, budi sa strane i mirno promatraj. Iz budistike perspektive, mi ljudi imamo naza- dnjaki pogled na ivot. Gledamo ono to je stvarni uzrok patnje, i to vidimo kao sreu. Uzrok patnje je taj sindrom elje - odvratnosti o kojem smo ranije ve govorili. Izroni osjeaj. To moe biti bilo to: lijepa djevojka, zgodan mukarac, brzi amac, razbojnik sa pito- ljem, kamion koji ide na tebe, bilo to. to god to jeste, sljedea stvar koju inimo je da reagiramo na podraaj sa osjeajima o tome. Briga. Mi previe brinemo. Sama briga po sebi je problem. Briga je proces. Ona ima stupnjeve. Tjeskoba nije samo stanje egzistencije ve proce-

  • 30

    dura. to ti treba raditi je da gleda na sami poetak te procedure, one poetne stupnjeve prije nego li proces napravi glavnu paru. Sama prva veza lanca brige je reakcija zahvaanja/odbijanja. im se neki fenomen pojavi u umu, mi pokuavamo da to mentalno zgrabimo ili odbacimo. To potie u kretanje reakciju brige. Na sreu postoji runi alat nazvan Vipasana meditacija koju moe koristiti da dovede do kratkog spoja cijeli mehanizam. Vipasana meditacija nas pouava kako da pomno ispitujemo na vlastiti osjetilni proces sa velikom preciznou. Uimo da promatramo nastajanje misli i osjeaja sa osjeajem smirenog neprianjanja. Uimo da gledamo na nae rea- kcije prema podraaju sa mirnom jasnoom. Poinjemo sebe vidjeti kako reagiramo bez da smo bili uhvaeni u samim reakcijama. Opsesivna priroda misli polako nestaje. Mi se jo moemo oeniti. Jo moemo izbjei ispred kamiona koji ide na nas. Ali ne moramo da prolazimo kroz pakao ni zbog jednog. Ovo izbjegavanje od opsesivne prirode misli stvara potpuno novi pogled na stvarnost. To je potpuna promjena obrasca (ponaanja), totalna promjena u osjetilnom mehanizmu. To sa sobom donosi osje- aj mira i ispravnosti, novi ar za ivljenjem i osjeaj potpunosti u svakoj aktivnosti. Zbog ovih prednosti, budizam gleda na ovaj nain gledanja na stvari kao ispravnim pogledom na ivot i budistiki tekstovi to nazivaju vienje stvari onakvima kakve one doista i jesu. Vipasana meditacija je skup procedura vjebanja koje nas postepeno otvaraju prema ovom novom pogledu na stvarnost onakvom kakva ona doista i jeste. Uz ovu novu stvarnost ide i novi pogled najsredi- njeg aspekta stvarnosti: ja. Blisko ispitivanje koje smo uinili otkriva da smo istu stvar uinili tome ja, da smo to uinili svim drugim osjeajima. Uzeli smo tekui vrtlog misli, osjeaja i senzaci- ja i to skrutili u mentalnu konstrukciju. I poslije toga uvijek to sma- tramo statinim i trajnim entitetom. To smatramo kao stvar odvojenu od drugih stvari. Mi sebe odcjepljujemo od ostatka procesa vjene promjene koja je univerzum. Zatim jadikujemo kako se osjeamo usamljeni. Ignoriramo nau uroenu povezanost sa svim drugim biima i odluujemo da ja treba dobiti vie za sebe; zatim se udimo kako su pohlepna i neosjetljiva ljudska bia. I tako se to nastavlja. Svako zlo djelo, svaki primjer bezosjeajnosti u svijetu proizlazi direktno iz ovog lanog osjeaja ja kao odvojenog od svega drugoga to je tamo. Uniti iluziju toga koncepta i tvoj cijeli univerzum se mijenja. Meutim, ne oekuj da to uini preko noi.

  • 31

    Ti si proveo svoj cijeli ivot izgraujui taj koncept, jaajui ga sa svakom misli, rijei i djelom sve te godine. To trenutno nee nestati. Ali to e nestati ako mu da dovoljno vremena i dovoljno panje. Vipasana meditacija je proces pomou kojeg e to biti rastvoreno. Malo, po malo, ti otkida komadie jednostavnim promatranjem toga. Koncept ja je proces. To je stvar koju radimo. U Vipasani uimo vidjeti da to radimo, kada radimo to i kako to radimo. Onda se to pokree i nestaje, kao oblak koji prolazi istim nebom. Mi ostajemo u stanju u kojem to moemo uiniti ili ne moemo to uiniti, to god izgleda odgovarajue za situaciju. Prisilnost je nestala. Imamo izbor. Naravno, ovo su sve glavni uvidi. Svaki je duboko doseno shva- anje jednog od temeljnih stvari ljudske egzistencije. Oni se ne zbivaju brzo, niti bez znaajnog napora. Ali isplativost je velika. Oni vode u totalni preobraaj tvoga ivota. Svaki sekund tvoje egzisten- cije je nakon toga promjenjen. Meditant koji ide cijelom ovom stazom dostie savreno mentalno zdravlje, istu ljubav prema svemu to ivi i potpuni prestanak patnje. To nije mali cilj. Ali ti ne mora da ide do kraja staze da stekne koristi. One poinju odmah i tokom godina se gomilaju. To je kumulativna funkcija. to god ti vie sjedi, vie ui o stvarnoj prirodi svoje vlastite egzistencije. to god vie sati provede u meditaciji, to je vea tvoja sposobnost da mirno promatra svaki impuls i namjeru, svaku misao i emociju upravo kada se ona pojavi u umu. Tvoj napredak prema osloboenju se mjeri satima sjedanja na jastuku. Ti moe prestati u bilo koje vrijeme kada ti je dosta. Nema tapa koji ti visi nad glavom osim tvoja vlastita elja da vidi istinsku kvalitetu ivota, da pobolja svoju vlastitu egzistenciju i egzistenciju drugih. Vipasana meditacija je po prirodi iskustvena. To nije teoretsko. U praksi meditacije postaje senzitivan prema stvarnim iskustvima ivljenja, kako stvari izgledaju. Ne sjedi da razvije fine i estetske misli o ivljenju. Ti ivi. Vipasana meditacija je vie nego bilo koje drugo uenje ivljenja. Poglavlje 4 - Stav U prolom stoljeu, Zapadna znanost i fizika su napravile zaprepaujue otkrie. Mi smo dio svijeta kojeg promatramo. Sam

  • 32

    proces naeg promatranja mijenja stvari koje promatramo. Kao primjer, elektron je vrlo siuna stvar. On se ne moe promatrati bez instrumenta, i taj aparat diktira to e promatra vidjeti. Ako elektron promatra na jedan nain on izgleda kao estica, mala kruta loptica koja se vrti po lijepoj pravoj putanji. Kada to gleda na drugi nain, elektron izgleda kao oblik vala, i u tome nema nieg krutog. To se iri i kree ovdje pa tamo. Elektron je vie zbivanje nego stvar. Promatra sudjeluje u tom zbivanju samim procesom njegovog ili njenog promatranja. Nema naina da se izbjegne ova interakcija. Istona znanost je prepoznala ovaj osnovni princip odavno. Um je serija zbivanja, a promatra sudjeluje u tim zbivanjima svaki put kada on ili ona gledaju u unutranjost. Meditacija je participatorno posmatranje. Ono to ti promatra to odgovara na proces gledanja. Ono to ti promatra si ti, a to vidi ovisi o tome kako ti promatra. Tako je proces meditacije vrlo delikatan, a rezultat apsolutno ovisi o stanju uma meditatora. Sljedei stavovi su vani za uspjeh u ovoj praksi. Mnogi od njih su bili ve prije predstavljeni. Ali ovdje ih ponovo predstavljamo zajedno kao seriju pravila za primjenu. 1. Nita ne oekuj. Jednostavno sjedni i gledaj to se zbiva. Cijelu stvar promatraj kao eksperiment. Ukljui aktivni interes u sami test. Ali nemoj biti odvraen svojim oekivanjima rezultata. Zbog toga, nemoj biti zabrinut za bilo koji rezultat. Neka meditacija ide svojim putem, vlastitom brzinom i u svom vlastitom smjeru. Neka te medi-tacija pouava onome to eli da ti naui. Meditativna svjesnost tei da vidi stvari onakvima kakve doista jesu. Bez obzira da li to odgo-vara ili ne naim oekivanjima, to zahtjeva privremeno obustavljanje svih naih pretpostavki i ideja. Mi moramo spremiti nae slike, miljenja i interpretacije na na neko drugo mjesto za vrijeme trajanja. Inae emo na njih naletiti. 2. Ne naprei se: Nita ne sili ili ini preuveliane napore. Meditacija nije agresivna. Nema nasilne tenje. Neka tvoj napor bude oputen i stabilan. 3. Ne srljaj: Nema urbe, daj sebi vremena. Ustali se na jastuku i sjedni kao da ima vremena cijeli dan. Bilo to stvarno vrijedno zahtjeva vremena da se ostvari. Strpljenje, strpljenje, strpljenje.

  • 33

    4. Ne vezuj se za nita i nita ne odbacuj: Neka doe to ima doi i sa time se uskladi, to god to bilo. Ako se dobre misaone slike pojave, to je u redu. Ako se loe misaone slike pojave, to je isto tako dobro. Gledaj na sve to jednako i uskladi se sa time to god se dogodi. Ne bori se sa onim to doivljava, ve sve promatraj sa pomnom panjom. 5. Prepusti sve: Naui da sa svim promjenama koje dou plovi. Opusti se i relaksiraj. 6. Prihvati sve to nastaje: Prihvati svoja osjeanja, ak i ona koja nisi elio da ima. Prihvati svoja iskustva, ak i ona koja mrzi. Ne osuuj sebe to ima ljudske slabosti i nesavrenosti. Naui da vidi sve fenomene u umu kao da su savreno prirodni i razumljivi. Pokuaj da uvjeba nezainteresirano prihvatanje cijelo vrijeme i sa potovanjem za sve ono to doivi. 7. Budi njean prema sebi: Budi ljubazan prema sebi. Ti ne mora biti savren, ali ti si sve na emu mora raditi. Proces postajanja onoga tko e biti prvo poinje sa potpunim prihvaanjem onoga to ti jesi. 8. Istrauj sebe: Sve ispitivaj. Nita ne prihvaaj nita zagarantirano. Nita ne vjeruj zato jer to zvui mudro i pobono i zato to su to rekli neki sveti ljudi. Vidi za sebe. To ne znai da bi trebao biti cinian, bezobrazan i bez potovanja. To znai da bi trebao biti utemeljen na iskustvu. Podvrgni sve izjave stvarnom testu svoga iskustva i neka rezultati budu vodi ka istini. Meditacija uvida proizlazi iz unutarnje enje za probuenjem ka onome to je stvarno, i da se stekne oslobaajui uvid prema stvarnoj strukturi postojanja. Cijela praksa se oslanja o elji da se bude probuen. Bez toga, praksa je povrna. 9. Promatraj sve probleme kao izazove: Gledaj na negativno koje nastaje kao prilike da ui i razvija se. Nemoj bjeati od njih, osuivati sebe ili podnositi tegobe u svetoj tiini. Ti ima problem? Veliki. Vie tjerati vodu na mlin. Uivaj, uroni u to i istraivaj. 10. Ne razmiljaj: Ti ne mora sve procjenjivati. Rastreeno razmi- ljanje te nee osloboditi iz zamke. U meditaciji, um je prirodno

  • 34

    proien pomou panje, istom panjom bez rijei. Uobiajeno promiljanje nije potrebno da odstrani one stvari koje te dre sputanima. Sve to je potrebno jeste jasna, ne-konceptualna percepcija o tome to je i kako to djeluje. To je dovoljno da ih rastvori. Koncepti i umovanje samo smetaju. Ne misli. Vidi. Ne zadravaj se na suprotnostima: Razlike postoje meu ljudima, ali zadravati se na njima jeste opasan proces. Sve dok se to paljivo ne provodi, to vodi direktno u egoizam. Obino ljudsko razmiljanje je puno pohlepe, zavisti ili stida. ovjek koji vidi drugog ovjeka na ulici moe trenutno pomisliti: On bolje izgleda od mene. Trenutaan rezultat je zavist ili stid. Djevojka koja vidi drugu djevojku moe pomisliti: Ja sam ljepa nego ona. Trenutni rezultat je ponos. Ova vrsta usporeivanja je mentalna navika, i vodi direktno do loih osjeaja jedne ili druge vrste: pohlepa, zavist, ponos, ljubomora, mrnja. Ovo je neoplemenjeno mentalno stanje, ali to radimo cijelo vrijeme. Mi usporeujemo na izgled sa drugima, na uspjeh, nae sposobnosti, nae bogatstvo, imovinu ili kvotu inteli- gencije, i sve ovo vodi u isto mjesto-otuenja, prepreka izmeu ljudi i loih osjeaja. Posao onoga tko meditira je da odstrani tu naviku potpunim ispiti-vanjem, i potom je zamijeni sa drugim. Radije nego da primjeuje razlike izmeu sebe i drugih, meditator se uvjebava da zapaa slinosti. On usmjerava svoju panju na te faktore koji su univerzalni za cijeli ivot, stvari koje e ga pribliiti drugima. Tako njegovo usporeivanje, ako ga uope ima, vodi do osjeaja srodstva radije nego osjeaja otuenja. Disanje je univerzalan proces. Svi kime-njaci u sutini diu na isti nain. Sva iva bia izmjenjuju plinove sa svojom okolinom na jedan ili drugi nain. Ovo je jedan od razloga da je disanje izabrano kao fokus za meditaciju. Meditant se savjetuje da istrai proces svog vlastitog disanja kao nosaa za realizaciju svoje vlastite uroene povezanosti sa ostatkom ivota. Ovo ne znai da zatvaramo svoje oi prema razlikama oko nas. Razlike postoje. To jednostavno znai da mi ne-naglaavamo suprotnosti i naglaavamo univerzalne faktore. Preporuena procedura je sljedea: Kada meditant zapaa osjetilne objekte, on ne boravi na njima na uobiajen sebian nain. On bi trebao radije da istrauje sam proces

  • 35

    zapaanja. Trebao bi promatrati osjeaje koji nastaju i mentalne akti- vnosti koje sljede. Trebao bi opaati promjene koje se zbivaju u njegovoj vlastitoj svjesnosti kao rezultat. Promatranjem ovih feno- mena, meditant mora biti svjestan univerzalnosti onoga to vidi. Poetna percepcija e potaknuti ugodne, neugodne ili neutralne osjeaje. To je univerzalni fenomen. To se zbiva u umovima drugih isto kao i u njegovom, i on to treba jasno vidjeti. Sljedei ove osjeaje moe doi do razliitih reakcija. Moe osjetiti pohlepu, poudu ili ljubomoru. Moe osjetiti strah, brigu, rastreenost ili dosadu. Ove reakcije su univerzalne. On ih jednostavno primjeuje i uopava. Trebao bi shvatiti da su ove reakcije normalni ljudski odgovori i mogu nastati kod bilo koga. Prakticiranje ovog naina usporeivanja mogu iz poetka izgledati prisilni i umjetni, ali to nije nita manje prirodno od onoga to mi obino inimo. To je samo nenaviknutost. Sa praksom, ovaj oblik navike zamjenjuje nae egoistino usporeivanje i osjea se daleko vie prirodnijim u dugom hodu. Kao rezultat postajemo veoma razumni ljudi. Vie se ne ljutimo zbog neuspjeha drugih. Napreduje-mo prema harmoniji sa cijelim ivotom. Poglavlje 5 - Praksa Iako postoji mnogo predmeta meditacije, mi odluno preporuujemo da pone sa fokusiranjem svoje totalne nepodijeljene panje na disanje, da stekne neki stupanj plitke koncentracije. Sjeti se da ne prakticira duboku asimilaciju ili tehniku iste koncentracije. Prakticira panju za koju ti je potreban samo odreeni stupanj plitke koncentracije. eli da njeguje panju koja kulminira u uvid i mudrost da realizira istinu onakva kakva i jeste. eli da spozna djelovanje svog ustrojstva tijela-uma tono onakvim kakav i jeste. eli da se oslobodi svih psiholokih smetnji, da svoj ivot uini stvarno spokojnim i sretnim. Um ne moe biti proien bez da vidi stvari onakvim kakve i jesu. Viditi stvari onakve kakve uistinu jesu je tako teka i nejasna fraza. Mnogi meditanti poetnici se ude to mi mislimo, jer svatko tko ima jasan vid moe vidjeti objekte onakvim kakvi i jesu. Kada koristimo ovu frazu u odnosu na uvid steen meditacijom, ono to mislimo nije vienje stvari povrno sa naim oima, ve vienje stvari sa mudrou unutar okvira naeg

  • 36

    tjelesno/umnog ustrojstva bez predrasuda ili naklonosti koje proistiu iz nae pohlepe, mrnje i iluzije. Obino kada gledamo djelovanje naeg tjelesno/umnog ustrojstva, mi teimo da prikrivamo ili ignori- ramo stvari koje nama nisu ugodne i drimo se stvari koje su ugodne. Ovo je zbog toga jer su nai umovi openito pod utjecajem naih elja, ogorenja i iluzija. Na ego, ja ili stavovi nam se isprjee na putu i proimlju nae procjenjivanje. Kada paljivo promatramo nae tjelesne senzacije, ne bi ih smjeli mijeati sa mentalnim oblikova- njem, jer tjelesne senzacije se mogu pojaviti bez da iega ima sa umom. Na primjer, sjedimo udobno. Nakon nekog vremena, moe se pojaviti neko neugodno osjeanje u leima ili naim nogama. Na um odmah doivljava neugodnost i stvara mnogobrojne misli oko tog osjeaja. Na toj toki, bez pokuavanja da mijea osjeaje sa mentalnim oblikovanjem, mi bi trebali izolirati osjeaj kao osjeaj i promatrati paljivo. Osjeaj je jedan od sedam univerzalnih faktora. Ostalih est su kontakt, percepcija, mentalno oblikovanje, koncentra- cija, ivotna sila, i svjesnost. U drugo vrijeme, moemo imati neku emociju kao ogorenje strah ili poudu. Onda bi trebali promatrati emociju tono onakvom kakva ona jeste bez pokuavanja mijeanja toga sa bilo ime drugim. Kada zajedno poveemo na oblik, osje-aje, percepcije, mentalno oblikovanje i svjesnost u jedno, i pokua-mo promatrati svih njih kao osjeaj, postajemo zbunjeni, jer neemo biti sposobni vidjeti izvor osjeaja. Ako se jednostavno zadravamo na samom osjeaju, ignorirajui druge mentalne faktore, onda reali-zacija istine za nas postaje veoma teka. Mi elimo da steknemo uvid u iskustvo prolaznosti, da prevaziemo nae ogorenje; nae dublje znanje o nesretnosti prevazilazi nau pohlepu koja uzrokuje nau nesretnost; nae shvaanje sebinosti prevazilazi neznanje koje nastaje od osjeaja ja. Mi bi trebali prvo vidjeti um i tijelo odvojenim. Nakon to smo ih shvatili odvojeno, trebali bi vidjeti njihovu sutinsku meusobnu povezanost. Kako se na uvid izotrava, tako postajemo sve vie i vie svjesni injenice da sva stanja surauju da bi zajedniki radila. Ni jedno ne moe djelovati bez drugog. Moemo vidjeti stvarno znaenje poznate metafore slijepog ovjeka koji ima zdravo tijelo i hoda, i nepokretnu osobu koja ima vrlo dobar vid. Ni jedan od njih ne moe sam puno uiniti za sebe bez pomoi onog drugog. Ali kada se nepokretna osoba popne na lea slijepog ovjeka, onda oni zaje-

  • 37

    dniki mogu putovati i lako postii svoje ciljeve. Slino tako, samo tijelo ne moe nita uiniti za sebe. Ono je kao balvan koji se ne moe kretati ili samo uiniti bilo to osim da postane predmet prola- znosti, propadanja i smrti. Sam um ne moe nita uiniti bez podrke tijela. Kada pomno promatramo oboje tijelo i um, moemo vidjeti koliko mnogo prekrasnih stvari mogu uiniti zajedno. Koliko dugo sjedimo na jednom mjestu moemo stei neki stupanj zadubljenosti. Odlazei na povlaenje-osamu i provodei nekoliko dana ili mjeseci promatrajui nae osjeaje, zapaanja, bezbrojne misli i razna stanja svjesnosti nas moda moe uiniti smirenim i stianim. Normalno da nemamo toliko mnogo vremena da provedemo na jednom mjestu da bi cijelo vrijeme meditirali. Dakle, trebali bi pronai nain da primje- njujemo panju u naem svakodnevnom ivotu, da bi bili sposobni rjeavati svakodnevne nepredvidive dogaaje. Ono sa ime se suoa- vamo svaki dan je nepredvidivo. Stvari se dogaaju zbog mnogo- brojnih uzroka i uvjeta jer ivimo u uvjetovanom i prolaznom svijetu. Panja je alat za trenutke hitnosti, spremna na raspolaganju da nas slui u bilo koje vrijeme. Kada se suoimo sa situacijom kada osjeamo ljutnju, ako paljivo ispitujemo svoj vlastiti um, otkrit emo gorke istine u sebi. Da smo sebini; egocentrini; prianjamo za svoj ego; drimo se svojih stavova; mislimo da smo u pravu, a da je svako drugi u krivu; ispunjeni smo predrasudama, pristrani smo, a na dnu svega ovoga, mi uistinu ne volimo sebe. Ovo otkrie, iako gorko, je iskustvo koje donosi najveu nagradu. I u dugom hodu, ovo otkrie nas oslobaa duboko ukorijenjene psiholoke i duhovne patnje. Prakticiranje zadubljenosti je prakticiranje sto postotne iskrenosti prema sebi. Kada promatramo svoj vlastiti um i tijelo, primjeujemo odreene stvari koje je neugodno spoznati. Kako ih ne volimo, pokuavamo ih odbaciti. Koje su to stvari koje ne volimo? Mi ne elimo da se odvojimo od onih koje volimo ili da ivimo sa onima koje ne volimo. Ne ukljuujemo samo ljude, mjesta ili materijalne stvari u ono to volimo ili ne volimo, nego i miljenja, ideje, uvjere-nja i odluke, ne volimo ono to nam se prirodno dogaa. Na primjer, ne volimo to starimo, postajemo bolesni, slabi ili da otkrivamo svoje godine, jer imamo veliku elju da sauvamo na izgled. Ne volimo kada netko pokazuje nae mane, jer smo veoma ponosni na sebe. Ne volimo da netko bude mudriji od nas, jer smo u vezi sebe zavarani.

  • 38

    Ovo su samo neki primjeri naeg osobnog iskustva pohlepe, mrnje i neznanja. Kada pohlepa, mrnja i neznanje sebe otkriju u svako-dnevnom ivotu, onda koristimo panju da ih otkrijemo i shvatimo njihov uzrok-korijen svakog ovog mentalnog stanja unutar nas samih. Ako, na primjer, u sebi nemamo korijen mrnje, onda nas nitko ne moe naljutiti, jer je to korijen-uzrok nae ljutnje koji reagira na neija djela, rijei ili ponaanje. Ako smo paljivi, onda emo ustrajno koristiti nau mudrost da promatramo svoj um. Ako nemamo mrnju u sebi onda neemo biti zabrinuti kada netko pokazuje na nae nedostatke. Radije, bit emo zahvalni osobi koja privlai nau panju na nae mane. Moramo biti vrlo mudri i paljivi da bi zahvalili osobi koja otkriva nae greke, tako emo biti sposobni da slijedimo put uzdizanja prema poboljavanju samih sebe. Svi mi imamo neke mane. Druga osoba je nae ogledalo da bi mogli vidjeti nae mane sa mudrou. Trebali bi smatrati osobu koja otkriva nae nedostatke kao nekoga tko iskopava skriveno bogatstvo u nama kojega mi nismo svjesni. Spoznajom postojanja naih nedo-stataka mi se moemo poboljati. Poboljavanje sebe je stalan put ka savrenstvu koje je cilj u naem ivotu. Samim prevazilaenjem slabosti moemo kultivirati plemenite kvalitete skrivene duboko u naem podsvjesnom umu. Prije nego li pokuamo savladati nae nedostatke morali bi prvo vidjeti koji su to nedostaci. Ako smo bolesni moramo pronai uzrok bolesti. Samo nakon toga moemo biti lijeeni. Ako se pretvaramo da nemamo bolest ak i ako patimo, nikada neemo moi biti izlijeeni. Slino tome, ako mislimo da nemamo te mane nikada neemo proistiti na duhovni put. Ako smo slijepi za svoje vlastite pogreke, onda trebamo nekoga tko e na njih ukazati. Kada netko ukae na nae pogreke mi bi mu trebali biti zahvalni kao Potovani Sariputta, koji je rekao: ak i ako sedmogo- dinji poetnik redovnik ukae na moje greke, ja u ih prihvatiti sa najveim potovanjem prema njemu. Potovani Sariputta je bio Arahant koji je stoposto bio zadubljen i nije imao pogreaka u sebi. Ali kako nije imao ponosa, bio je sposoban da se dri ovog stava. Iako mi nismo Arahanti trebali bi biti sposobni drati se ovog stava, jer na cilj u ivotu je da dosegnemo ono to je on dosegnuo. Naravno da osoba koja ukazuje na nae pogreke ne mora sama biti u potpunosti osloboena od nedostataka, ali ona moe vidjeti nae probleme kao to mi moemo vidjeti njene nedostatke, koje ona ne

  • 39

    primjeuje dok mi na njih ne ukaemo. Oboje ukazivanje na nedosta- tke i odgovor na njih treba biti uinjeno sa panjom. Ako netko postane nepaljiv u ukazivanju na mane i koristi neljubazan i grubi jezik, on moe sebe vie povrijediti nego uiniti dobra, isto kao i osobi kojoj ukazuje na mane. Onaj tko govori sa ogorenou ne moe biti paljiv i nije sposoban sebe jasno izraziti. Onaj tko se osjea povrijeenim dok slua osorni jezik moe izgubiti svoju panju i nee uti to druga osoba stvarno govori. Mi bi trebali govoriti sa panjom i paljivo sluati ono to nam se govori da bi imali koristi od govorenja i sluanja. Kada sluamo i govorimo sa panjom, nai umovi su osloboeni od pohlepe, sebinosti, mrnje i iluzije. Na Cilj kao meditanata, svi moramo imati cilj, jer ako nemamo cilj, jednostavno emo tapkati u mraku slijepo sljedei neije instrukcije o meditaciji. Sigurno da mora postojati neki cilj za bilo to-to radimo svjesno i voljno. Za Vipasana meditanta cilj nije da postane prosvjetljen prije drugih ljudi ili da ima vie moi ili da napravi veu zaradu nego drugi, meditanti se ne takmie jedan sa drugim za zadubljenost. Na cilj je da dosegnemo savrenstvo svih plemenitih i cjelovitih kvaliteta latentnih u naem podsvjesnom umu. Ovaj cilj ima pet elemenata: Proiavanje uma, prevazilaenje patnje i jadikovanja, prevazilaenje bola i tuge, sljeenje ispravnog puta koji vodi do postignua vjenog mira, i dostizanje sree sljeenjem tog puta. Drei na umu ovaj peterostruki cilj, moemo napredovati sa nadom i pouzdanjem da e cilj biti dostignut. Praksa Jednom kada sjedne nemoj mijenjati poziciju do kraja vremena koji si odredio na poetku. Pretpostavimo da promjeni originalnu pozi- ciju jer je neudobna i zauzme drugu poziciju. To to se dogaa nakon nekog vremena je da nova pozicija postaje neugodna. Potom eli drugi poloaj, meutim i on postaje neugodan. Tako se mie, i mijenja poziciju jednu za drugom cijelo vrijeme dok si na svome jastuku za meditaciju - i nee dostii duboku i znaajnu koncentra- ciju. Dakle nemoj mijenjati svoju originalnu poziciju bez obzira kako postala bolna. Da izbjegne mijenjanje pozicije, odlui na poetku koliko dugo e meditirati. Ako prije nisi nikada meditirao, sjedi nepokretan ne due od dvadeset minuta. Kako bude ponavljao svoju praksu, moe poveati vrijeme sjedenja. Duina sjedenja ovisi o

  • 40

    tome koliko ima vremena za praksu sjedee meditacije i koliko dugo moe sjediti bez tegobnog bola. Ne bi trebali imati vremenski raspored za dostizanje cilja, jer nae dostignue ovisi o tome kako napredujemo u praksi zasnovanoj na naem razumijevanju i razvitku duhovnih sposobnosti. Moramo raditi ustrajno i paljivo prema cilju bez da odredimo neko odreeno vrijeme da to dosegnemo. Kada smo spremni, doi emo do toga. Sve to moramo uiniti je sebe pripremiti za dostignue. Nakon nepokretnog sjedenja zatvori oi. Na um je slian posudi blatne vode. to god due dri mirno posudu sa blatnom vodom, to e se blato staloiti na dno i voda e se jasnije vidjeti. Isto tako, ako si miran bez pokretanja svoga tijela, usredotoujui svoju nepodjeljenu panju na predmet svoje meditacije, tvoj um se staloi i poinje doivljavati blaenstvo meditacije. Da se pripremimo za to dostignu- e, trebamo drati na um u sadanjem trenutku. Sadanji trenutak se mijenja tako brzo da sluajni promatra izgleda kao da uope ne primjeuje svoju egzistenciju. Svaki trenutak je trenutak dogaaja i ni jedan trenutak ne prolazi bez primjeivanja dogaaja koji se zbivaju u tom trenutku. Dakle, trenutak kojemu pokuavamo posve- titi istu panju jeste sadanji trenutak. Na um prolazi kroz seriju dogaaja kao serija slika koja prolazi kroz kino projektor. Neke od ovih slika dolaze iz naih prolih iskustava, a druge su naa zami-ljanja, stvari koje planiramo uiniti u budunosti. Um nikada ne moe biti usredotoen bez mentalnog predmeta. Dakle, moramo naem umu dati predmet koji je uvijek na raspolaganju svaki sadanji trenutak. to je prisutno svaki trenutak to je na dah. Um ne treba da ini veliki napor da pronae dah, jer svaki trenutak dah ulazi i izlazi kroz nae nosnice. Kako se naa praksa meditacije uvida zbiva u svakom trenutku budnosti, na um se vrlo lako usredotouje na dah, jer je uoljiviji i neprekidniji nego bilo koji drugi objekt. Nakon sjedenja na ranije objanjen nain i nakon to si podijelio svoju ljubav-ljubaznost sa svakim, udahni tri duboka udaha. Nakon udisanja tri duboka daha, dii normalno. Dopusti svom udisanju da slobodno ulazi i izlazi, bez napora i poni usredotoavati svoju pa- nju na rubove svojih nosnica. Jednostavno promatraj osjeaj ulae- nja i izlaenja daha. Kada je jedno udisanje kompletno i prije nego pone izdisati, primjetit e da postoji kratka pauza, isto tako postoji

  • 41

    druga pauza prije procesa udi