ta makroekonomisti studiraju

2.Makroekonomija je grana ekonomske znanosti koja se bavi cjelokupnim godpodarstvom nekog podruja prouavajui meusobne odnose ukupne (agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, i sl.3.OSNOVNI EKONOMSKI PROBLEM:Kako s najmanjim utrocima oskudnih proizvodnih resursa ostvariti odreenu proizvodnju da bi se zadovoljile potrebe.Kako iz odreene raspoloive koliine ogranienih resursa ostvsriti maksimalnu proizvodnju da bi se u najveem stupnju zadvoljile potrebe.TEMELJNA EKONOMSKA PITANJA (Smith A.):to proizvoditiKoliko proizvoditiKada proizvoditiKako proizvoditiZa koga proizvoditiBit ekonomskog problema je ekonomiziranje s raspoloivom koliinom oskudnih resursa da bi se zadovoljile ovjekove potrebe.4.Proces privrednog razvoja moemo shvatiti kao utrku izmeu ljudskih potreba i mogunosti njihova zadovoljenja u kojoj mogunosti nikako da sustignu potrebe.Odatle i potreba za ekonomskom analizom.Ekonomska teorija uopavanjem zajednikih karakteristika odreenih ekonomskih pojava i procesa utvruje zakonitosti u njihovu kretanju.Utvrivanje zakonitosti u nekom uem skupu ekonomskih pojava ili procesa radi rjeavanja nekog posebnog ekonomskog problema predmet je ekonomske analize.Ekonomska analiza je primjena ekonomske teorije u rjeavanju odreenih, konkretnih ekonomskih problema, a definira se i kao skup ekonomske teorije, ekonomske statistike i ekonomske povijesti.Pod ekonomskom politkom podrazumijevamo svjesne namjerne promjene odreenih ekonomskih varijabli od subjekata ekonomske politike, radi ostvarejna nekog unaprijed odreenog cilja.5.Osnovna je zadaa ekonomske analize da razne ekonomske pojave i procese:Upozna i objasniUtvrdi meuovisnosti koje postoje meu njimaDa predvidi ekonomska kretanja iDa izabere optimalnu varijantu njihova kretanjaU ekonomskoj analizi trae se odgovori na sljedea pitanja:ta se dogodilo, odnosno koja se ekonomska varjabla promijenila? (sagledavamo ekonomsku situaciju, pomaemo se ekonomskom statistikom)Kada se promjena dogodila? (analizu situiramo u vremenu)U kojoj se mjeri odreena varijabla promijenila? (kvantitativna analiza na temelju ekonomske statistike)Zato je do promijene dolo? (ekonomska teorija)Kakve e biti posljedice te promjene na ostale ekonomske varijable? (ekonomska teorija, multiplikatori)Kakva je vjerojatnost ponavljanja tog dogaaja?Kakvi su mogui i vjerojatni pravci razvoja pojave koja se dogodila? (planiranje)Koji je od moguih pravaca razvoja pojave optimalan? (optimizacija)6.Zadaa ekonomske analize u odnosu na fazu ekonomske politike:U procesu formuliranja ekonomske politikeKvantificira odgovarajue resurse koji stoje na raspolaganju radi ostvarenja ciljeva ekonomske politikeDefinira skup vrijednosti koje ekonomske varijable mogu poprimitiOdreuje drutvene trokove ostvarenja pojedinih ciljeva u terminima utroenih resursaPronalazi optimalnu kombinaciju uporabe resursa tj. mU procesu ostvarivanja ekonomske politikeOdreuje putanju razvoja pojedinih ekonomskih pojava i procesaTehnike za korigiranje putanja razvoja ekonomskih varijabli nazivaju se INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITKEMJERE EKONOMSKE POLITIKE predstavljaju taan nain primjene odreenog instrumenta ekonomske politkeinimalni utroak resursa radi ostvarenja odreenog cilja7.Vrste ekonomske analizeKVALITATIVNA EKONOMSKA ANALIZAPomou razliitih narativnih metoda poput povijesne ili metode indukcije i dedukcije i dr. nastoji utvrditi osnovne zakonitosti u ekonomskom svijetuKVANTITATIVNA EKONOMSKA ANALIZANastoji osim utvrivanja egzistencije, primjenom razliitih matematikih metoda, kvantificirati meuovisnosti koje postojemeu ekonomskim pojavama i procesima u realnom ekonomskom svijetu.Osnovni razlozi za razvoj kvantitativne ekonomske analizeSve ekonomske pojave i procesi mogu se izraziti u obliku kvantitetaSve ekonomske pojave i procesi nalaze se u meusobnoj ovisnostiProizlazi: u kvantitativnoj ekonomskoj analizi operiramo sa kvantitetima (varijablama) i meuovisnostima tih kvantiteta (parametrima).Krajnji cilj kvantitativne ekonomske analize bio bi da u jedinstveni makroekonomski model nacionalne privrede obuhvati sve kvantitete i njihove meuovisnosti uz istovremeno iskazivanje pozitivnih i negativnih meuovisnosti.8.Makroekonomski ciljevi su:Gospodarski rastNiska nezaposlenostiNisak inflacijaSistem nacijonalnih rauna2.Zadatak drutvenog raunovodstva je da izmijeni nivo privredne aktivnosti i da ukae na faktore koji utjeu na rezultate privreivanja.Osnovni preduslov svake kvantitativne makroekonomske analize predstavlja sistem nacionalnih rauna koji su iskazani u statistikoj dokumentacionoj osnovi.Cjelokupna privredna aktivnost nekog drutva u odreenom vremenu prikazuje se u kvantitativnom obliku sistemom nacionalnih rauna.3.Sistem nacionalnih rauna sastoji se od:Rauna proizvodnje (raun drutvenog proizvoda)Rauna finansijskih transakcijaInput-output tabliceBilance nacionalnog gospodarstva (nacionalne bilance)Proizvodna aktivnost se u jdnoj godini prikazuje u raunima proizvodnje ili raunima domaeg proizvoda.Finansijski aspekt realnih tokova, koji su prikazani raunima domaeg proizvoda, dan je u raunima finansijskih transakcija.Proizvodne meuovisnosti pojedinih proizvodnih sektora na koje je narodna privreda ralanjena dane su input-output tablicama.Kada se ovim skupovima rauna koji s razliitih aspekata prikazuju proces reprodukcije u jednoj godini dodaju i rezultati procesa akumulacije iz prijanjih razdoblja dobije se nacionalna bilanca ili bilanca nacionalnog bogatstva.4.Nacionalno raunovodstvo danas predstavlja condito sine qua non razvoja moderne ekonomske analize. Tri su razloga tome:Promjena interesa s mikroekonomske na makroekonomsku teorijuPorast interesa za bolje shvatanje makroekonomskih reperkusijaPrimjena ekonometrijskih metoda u rjeavanju makroekonomskih problemaEkonomske transakcije mogu biti realne ili finansijske.Privredni subjekti koji obavljaju ekonomske transakcije dijelimo na:Privredna poduzeaStanovnitvo iDrava5.Nacionalno raunovodstvo shvaa privredu kao sistem makroekonomsih aktivnosti, kao to su ukupna proizvodnja, potronja itd. neke zemlje za vrijeme jedne godine.Transakcije pojedinih privrednih subjekata se grupiraju u sintetike kategorije makroekonomske agregate.Grupiranje transakcija:Prema tipu ekonomske aktivnosti prema proizvoduPrema institucionalnoj jednici6.Ekonomske transakcije izraavaju se u obliku: toka (flow):Tekue transakcijeKapitalne transakcijestanja (stock)Stanje nefinansijske aktive i pasiveStanje finansijske aktive i pasive7.Pretpostavke:Zatvorena privreda

TRZISTE FAKTORA2 sektora sastavljena od nositelja aktivnosti (proces proizvodnje-poduzea i potronje-kuanstva)

POTROSNJATRZISTE PROIZVODAPROIZVODNJA

Ako zamislimo zatvorenu privredu koja se sastoji od samo 2 sektora: od nositelja aktivnosti ili procesa proizvodnje i potronje tada tijek itave privredne aktivnosti moemo skicirati na sljedei nain:Vlasnici proizvodnih faktora (potroai) iznose svoje faktore na trite. Tako se formira ponuda proizvodnih faktora. Proizvoai dolaze na trite proizvodnih faktora nabavit ih i angairati u procesu proizvodnje. Tako se formira potranja za proizvodnim faktorima. Na temelju ponude i potranje formira se cijena proizvodnih faktora na njihovim tritima.Sektor potronje za proizvodne faktore dobiva od njega novane dohotke i tim novanim dohocima financira izdatke za robu i usluge koje nabavlja od nositelja aktivnosti sektora proizvodnje, prema cijenama koje se formiraju na tritu proizvoda, odnosno usluga, radi zadovoljenja svojih potreba.Proizvoai u procesu proizvodnje od proizvodnih faktora proizvode robu i usluge koje iznose na trite. Tako se formira ponuda roba i usluga. S dohocima koje su zaradili u procesu proizvodnje, potroai idu na trite s njima i tako stvaraju potranju za njima. Na temelju ponude i potranje za robama i uslugama formiraju se njihove cijene na tritu.

8.Suma dohodaka svih proizvodnih faktora neke zemlje u jednoj godini zove se nacionalni dohodak.Suma vrijednosti svih proizvoda i usluga koje su proizvoai ostvarili i iznjeli na trite zove se nacionalni proizvod.Suma potronje svih roba u zemlji zove se nacionalna potronja. 9.Pretpostavka:Jedan dio finalnog proizvoda akumulira se radi razvoja i poveanja budue potronje => proizvode se potrona i investicijska dobra => proces potronje dijelimo na dva dijela i to:Tekuu osobnu potronju CInvesticije IPrema tome, agregatna potranja se sastoji od te dvije komponente Y = C + I = AD10.treba nacrtati grafikon i objasniti

Stednja drugim rijecima, predstavlja odliv kupovne moci iz kruznog toka proizvodnje i dohotka. Odliv znaci da se taj dio novca ne pojavljuje kao likvidna kupovna moc namjenjena kupovini novoproizvedenih proizvoda i usluga u tekucem vremenskom periodu. Ukupna vrijednost investicija jednaka je vrijednosti nabavljenih masina. Investicije se prema tome pojavljuju kao dotok dodatne kupovne moci na trzistu roba, nasuprot stednji kao odlivu kupovne moci sa trzista roba i usluga. Investirana sredstva su jednaka stednji.

12.

Dio dohotka prikuplja se od potroaa financijske institucije i daje se na trite kapitala pa on zajedno sa sredstvima izdvojenim za amortizaciju slui kao izvor sredstava za financiranje investicijske potronje. Iz toga slijedi i uloga financijskih institucija u procesu reprodukcije. One posreduju izmeu onih koji imaju uteevinu i onih koji idu u investicije. Zato se i skup financijskih institucija zove i financijski posrednici.

14.Pretpostavke:Otvorena privreda

Uvoz je odliv iz kruznog toka na domacem trzistu posto se jedan od dohodaka domacinstava i jedan dio novca koja preduzeca ulazu u obliku investicija, kao i dio potrosnje drzave, odnosi na kupovinu roba i usluga koji su proizvedeni u inostranstvu. Za uvezene robe i usluge neophodno je izvrsiti placanje, sto znaci da jedan dio dohotka rezidenata odljeva kao kupovna moc u inostranstvo. Izvoz je priliv u kruzni tok na domacem trzistu, posto domaca preduzeca prodaju jedan dio proizvodnje u inostranstvu i za taj dio proizvodnje naplacuju novac koji predstavlja priliv kupovne moci od nerezidenata ka domacim preduzecima. Taj dio novca se pojavljuje kao dodatna kupovna moc na domacem trzistu.

16.Na raunima finansijskih tokova prikazuju se sva plaanja, finansijski tokovi izmeu institucionalnih sektora narodne privrede: preduzea, kuanstva, vlade i inozemstva.Transakcije se grupiraju prema institucionalnom principu

Stedisa moze ulagati svoju raspolozivu ustedjevinu direktno u banke ili preduzeca. Finansijska sredstav preduzeca mogu dobijati direktno od stanovnistva ili pak posredno preko finansijskih institucija.za sva dobijena finan sredstva preduzeca izdaju vrijednosne papire.isto tako i finansijske institucije mogu izdavati i svoje vrijednosnice i prodati ih.upravo takvi vrijednosni papiri, koje izdaju finans institucije nazivaju se indirektni vr papiri ili sekundarne vrijednosnice.

17.Za upoznavanje rauna finansijskih transakcija, sve ekonomske transakcije nae privrede ralanit emo po organizacijskom principu na skupove privrednih subjekata koji te transakcije obavljaju:PreduzeaKuanstvaDravaInozemstvo (otvorena privreda)Finansijski sektor ini skup finansijskih institucija, instrumenata i trita.Finansijski sektor uz pravnu regulativu ini finansijski sustav.18.Funkcije finansijskog sustava:Funkcija prikupljanja i alokacije tednjeFunkcija likvidnosti, konverzijom finansijskih instrmenataFunkcija platnog prometaMehanizam za provoenje monetarne politikeFunkcija ouvanja vrijednosti imetka, ulaganjem u razliite oblike vrijednosnicaKreditna funkcija za privredu, stanovnitvo i dravuFunkcija zatite od rizika za sva tri institucijska sektora19.treba nacrtati i objasnitiZadaa sustava financijskih transakcija je analiza stanja novanih priuva pojedinih sektora narodne privrede i analiza kretanja tih priuva meu pojedinim sektorima radi financiranja investicija. Na taj nain, ovaj sustav daje informacije o svim novanim i kreditnim prihodima i rashodima u privredi. Zbog toga se u raunima financijskih transakcija obraun prihoda zasniva na naplaenoj prodaji roba i usluga, a obraun rashoda na stvarno isplaenim trokovima.Na raunima financijskih transakcija se za svaki sektor (proizvoai, drava i stanovnitvo) prikazuju najprije ukupni novani prihodi i rashodi u tekuoj godini.Funkcija rauna financijskih transakcija je prikazivanje kolanja akumulacije od suficitarnih sektora k deficitarnima radi financiranja investicija. Na raunima financijskih transakcija prikazuju se transakcije pojedinih sektora u sferi akumulacije. Ove transakcije s akumulacijom izmeu pojedinih sektora predstavljaju samo promjene stanja potraivanja i obvezu meu ovim sektorima.

20.Zadaa je sustava rauna finansijskih transakcija analiza stanja novanih priuva pojedinih sektora privrede i analiza kretanja tih priuva meu pojedinim sektorima radi finansiranja.U raunima finansijskih transakcija, osnovni agregat je finansijski promet svih organizacija ukljuenih u jedan sektor, kao zbroj njihovih prihoda i rashoda, a ne domai proizvod kao u raunu proizvodnje.Funkcija je rauna finansijskih transakcija prikazivanje kolanja akumulacije od suficitarnih sektora ka deficitarnima radi finansiranja investicija.22.Na temelju prethodne tabele moemo pisati jednakost prihoda i rashoda svakog sektora u svim aktivnostima: proizvodnje, potronje i akumulacije.Napomena: svi tokovi su registrirani momentom plaanja, a ne momentom zarade kao u raunima domaeg proizvoda i input-output tablicama.Svi sektori se dijele u finansijske (beve se uzimanjem i davanjem kredita, tj. stvaranjem finansijskih prava i obaveza) i nefinansijske (bave se proizvodnjom, potronjom, raspodjelom nacionalnog dohotka i akumulacijom prava i obaveza).Transakcije sektora se dijele na: tekue (proistjeu iz aktivnosti proizvodnje i potronje) i kapitalne (transakcije s akumulacijom).24.Kad se odvoje realne od finansijskih varijablli:

Eventualnu razliku izmeu investicija i tednje, tj. kada je Ip > Sp sektor proizvoaa moe pokriti:a) Poveanjem svojih finansijskih obaveza prema:Stanovnitvu F21 prodajom vrijednosnih papiraVladi F31 prodajom dravnih obveznicaFinansijskom sektoru F41 poveanjem kredita od banakaInozemstvu F51 poveanjem zaduenja ili prodajom vrijednosnih papira inozemstvub) Smanjenjem svojih finansijskih potraivanja od:Stanovnitva F21 smanjenjem potroakih kreditaVlade F13 prolongiranjem obaveza draviBanaka F14 smanjivanjem svog depozita

25.Ako je ipak Ip < Sp sektor proizvoaa viak tednje plasira:U poveanje:Potroakih kreditaPortfelja dravnih obveznicaGotovine ili depozita u bankamaKupnje inozemnih vrijednosnih papirab) U smanjenje:Vrijednosnih papira (njihov otkup od stanovnitva)Otplatom zajmova od banakaNeto zaduenja u inozemstvu27.ukupni prihodi = ukupni rashodiKad se odvoje realne od finansijskih varijabli

Eventualnu razliku izmeu investicija i tednje, tj. kada je Ip > Sp sektor kuanstva moe pokriti:Poveanjem svojih finansijskih obaveza prema:Proizvoaima F12 poveanjem potroakih kreditaVladi F32 porastom obaveza (dospjele, a neplaene porezne obavezeFinansijskom sektoru F42 poveanjem zajma od banakaInozemstvu F52 poveanjem zaduenja28.b) Smanjenjem svojih finansijskih potraivanja od:Proizvoaa F21 prodajom vrijednosnoih papiraVlade F23 prodajom dravnih obveznicaFinansijskom sektoru F24 smanjenjem depozita ili gotovine

Ako je ipak Ip < Sp sektor kuanstva viak tednje plasira:PoveanjeVrijednosnih papiraDravnih obveznicaGotovine ili depozita u bankamaKupnje inozmenih vrijednosnih papirab) SmanjenjePotroakih kreditaOtplatom zajmova kod bankeOtplatom zajmova draviNeto zaduenja u inozemstvu30.ukupni prihodi = ukupni rashodi

Kada se odvoje realne od finansijskih varijabli:

Eventualnu razliku izmeu investicija i tednje, tj. kada je Ip > Sp javni sektor moe pokriti:Poveanjem svojih finansijskih baveza prema: - proizvoaima F13 prodajom dravnih obveznica - stanovnitvu F23 prodajom dravnih obveznica - finansijskom sektoru F43 poveanjem zajma od banaka - inozemstvu F53 poveanjem zaduenja zajmom31.b) Smanjenjem svojih finansijskih potraivanja odProizvoaa F31 smanjenjem (prolongiranjem) poreznog kreditiranjaStanovnitva F32 smanjenjem (prolongiranjem) poreznog kreditiranjaFinansijskom sektoru F34 smanjenjem depozita

Ako je ipak Ip < Sp sektor drave viak tednje plasira:a) PoveanjeOtkupa dravnih obveznica ili porezno kreditiranjePoreznog kreditiranjaDepozita u bankamaKupnje inozmnih vrijednosnih papirab) SmanjenjeProdaje dravnih obveznicaOtplatom zajmova kod banakaNeto zaduenja u inozemstvu33.Sektor finansijskih posrednikaOvaj sektor nema tekuih prihoda i rashoda. Bavi se iskljuivo dranjem finansijskih sredstava ostalih sektora i stvaranjem finansijskih obaveza tih sektora.Sedam funkcija finansijskog sketora:1.Prikupljanje i alokacija tednje2.Konverzija finansijskih instrumenata3.Platni promet4.Provoenje monetarne politike5.Ouvanje vrijednosti imetka ulaganjem u razliite oblike vrijednosnih papira6.Kreditna funkcija7.Zatita od rizika35.prihodi=rashodiFunkcija ovog sektora je da prikuplja slobodna sredstva od sektora koji imaju viak pasivni poslovi (F14 + F24 + F34 + F54) i daje ih na zajam sektorima sa deficitom aktivni poslovi (F41 + F42 + F 43).Prema tome, pasiva sektoraa B nastaje prikupljanjem slobodnih sredstava u obliku depozita ili gotovine od proizvoaa F14, stanovnitva F24, vlade F34 i neto zaduivanjem u inozemstvu F54.Tako prikupljena sredstva banke plasiraju u oblikukredita proizvoaima F14, stanovnitvu F42 i vladi F43.Sektor finansijskih posrednika ne sudjeluje u aktivnostima proizvodnje i potronje.36.Zbroimo na kraju sve identitete

odnosno S=II dobijamo osnovni uvjet ravnotee u privredi.Zakljuak: Finansijske transakcije s akumulacijom izmeu pojedinih sektora privrede slue smo finansiranjuinvesticija.37.Uravnoteenje kapitalnih transakcija sektora B

Proizlazi: viak zajmova domaim sektorima P, K i G nad njihovim depozitima pokriva se porastom zajmova u inozemstvu, odnosno smanjenjem stranih depozita u domaim bankama.Ili, po strukturi:

Proizlazi: neto zaduenje se moe razdvojiti na dijelove kojima je uvjetovano (poduzea, stanovnitvo i vlada)Takoer vrijedi:

porast neto zaduenja u inozemstvu jednak je razlici izmeu investicija i tednje u zemlji.38.Sektor inozemstvaTekue transakcije sektora INO ine prihodi od uvoza(U=M+Y) ovo je ipsilon sa apostrofima u formuli Yi rashodi za izvoz i transfereE+TR+TRGOdnosno predstavlja saldo bilance plaanja na tekuem raun.Saldo bilance plaanja na tekuem raunu izravnava se odgovarajuim ino saldom na raunu kapitalnih transakcija (F51 + F53 + F54)u ovoj formuli fali iznad Ygdje je Y=I+C+G39.F51 dug inozemstvaF53 depoziti, neto zaduenjaF54 neto inozemna sredstva - neto dugorona sredstva - neto devizne rezerve - neto zlatne rezerve

Uravnoteenja salda VTBa i bilance plaanjaU-E=TRI+TRG+ L

Gdje je odnosno F52=0Proizlazi: saldo VTB izravnava se saldom neto transfera(TRI+TRG) i neto zajmova u inozemstvu L, odnosnopoveanjem neto uvoza kapitala ili smanjivanjemdeviznih rezervi.40.Input-output tabele su analitiko orue koje se koristi za razliite vrste ekonomskih analiza. Neka od najvanjih podruja analize su:ANALIZA PROIZVODNJE osnovna uloga Input-Output analize je analiza veze izmeu finalne potranje i razine proizvodnje po djelatnostima.ANALIZA STRUKTURE POTRANJE, IZVOZNIH UDJELA ITD. inverzna matrica (Leontijeva) se takoer moe koristiti za utvrivanje uinaka dane razine finalne potranje na proizvodni sustav.ANALIZA ZAPOSLENOSTI u istom kontekstu su vani i uinci na zaposlenostANALIZA CIJENA I TROKOVA analiza promijena cijena koja potjee od promjene trokova ili promjena u porezima i subvencijama41.ANALIZA INVESTICIJA I KAPITALA stavljanjem u vezu tablice investicija i proizvodnje, Input-Output okvir se moe proiriti tako da obuhvati potranju za fiksnom aktivomANALIZA POTREBNOG UVOZA u gospodarstvima u kojima bilanca plaanja namee ogranienja voenju ekonomske politike; tu su pitanja analize izravne potranje za uvozom kao i neizravne za uvoznim inputima od strane djelatnosti koje su ukljuene bilo izravno ili neizravnoANALIZA IZVOZA jedna od standardnih primjena, analiza veze izvoza i potrebnih direktnih i indirektnih inputa od kojih neki mogu biti uvezeniANALIZA ENERGIJE - mogue je izraunati koliinu potrebne energije za proizvodnju razliitih proizvoda koji zadovoljavaju intermedijarnu i finalnu potranju i time utvrditi direktne i indirektne potrebe za energijom iz energetskih tablica bilo u fizikim ili vrijednosnim iskazima.42.ANALIZA OKOLIA ovaj je pristup kljuan za analizu okolia budui da daje mogunost utvrivanja izravnih i neizravnih izvora zagaenja na nain da povezuje podatke o emisiji tetnih sastojaka u koliinskom izrazu s Input-Output tabelom; tada se moe izraunati veliina tetnih tvari stvorena finalnom potranjom; I-O tabele zajedno sa proirenjima koja sadre podatke o okoliu ini osnovnu sastavnicu okvira za raunovodstvo popratnih rauna u podruju okoliaANALIZA OSJETLJIVOSTI ovakva analiza otkriva uinak promjene neke od varijabli u modelu; u tom kontekstu posebna se panja posveuje dinamikim I-O modelima.43.nacrtati tabelu50.Direktne proizvodne meuzavisnosti su predoene elementima tehnoloke matrice (A)Aij direktni tehniki koeficijent koji pokazuje veliinu proizvodnje sektora i koja je direktno uvjetovana jedinicom proizvodnje sektora jTehniki koeficijent pokazuje kolika je maksimalno mogua proizvodnja sektora j s obzirom na raspoloivu koliinu intermedijarnih proizvoda sektora i

51. Pitamo se kako e finalna potronja utjecati na vrijednost proizvodnje X = (I A)-1 Y

(I A)-1 matrini multiplikator Kako dolazimo da matrinog multiplikatora?Dekompozicija ukupne proizvodnje na dijelove uvjetovane pojedinim komponentama finalne potronje.

55. direktni koeficijent drutvenog proizvoda- UKUPNI KOEFICIJENT DRUTVENOG PROIZVODA SEKTORA j pokazuje veliinu drutvenog proizvoda koji u cijelom sustavu stvara jedinica finalne potronje proizvoda sektora j

56.Npr. 0.845 znai da svaka jedinica finalnih isporuka treeg sektora uvjetuje stvaranje 0.845 jedinica drutvenog proizvoda u cijelom proizvodom sustavu.Pomnoimo li vektor redak ukupnih koeficijenata drutvenog proizvoda s vektor stupcem finalnepotronje dobit emo ukupni drutveni proizvod uvjetovan danom veliinom i strukturom finalne potronje. 57.Mj DIREKTNI UVOZNI KOEFICIJENT sektora j pokazuje veliinu uvoznih intermdijarnih proizvoda svih vrsta koje u svom proizvodnom procesu mora direktno utroiti sektor j da bi proizveo jedinicu vlastite proizvodnje.Direktna uvozna zavisnost nekog sektora se rauna na slijedei nain Mj = mjXjto znai da je ukupan uvoz svih intermedijarnih proizvoda uvjetovan odreenom veliinom i strkturom ukupne proizvodnje

58. Ukupni uvozni koeficijent pokazuje veliinu uvoza intermedijarnih proizvoda cijele privrede, koja je direktno i indirektno uvjetovana jedinicom finalne potronje proizvoda sektora jVektor redak ukupnih uvoznih koeficijenata rauna se:

Ukupan uvoz intermedijarnih proizvoda koji je direktno i indirektno uvjetovan veliinom i strukturom finalne potronje rauna se:

59.Razlika izmeu ukupnog uvoza i izvoza roba i usluga naziva se saldo vajnsko-trgovinske bilanceSVTB=[1]E [1]IMIM predstavlja ukupan uvoz tj. uvoz roba i usluga namijenjenih finalnoj potronji i reprodukcijskoj potronji

[1]U=mX + [1]Yu

[1]U= Y + [1]Yu

BRUTO DOMAI PROIZVOD2. Nacrtati Ovdje vidimo da iz procesa proizvodnje,kao njegov rashod pojavljuju se izdaci za angazovane proizvodne faktore koje su oni dali sektoru proizvodnje na koristenje.isto tako i inostranim rezidentima pristizu prihodi od naknada za proizvodne cinioce koje su oni dali na koristenje sektoru domace proizvodnje.5.Domai proizvod je vrijednost ukupne proizvodnje domae privrede koju su ostvarili svi proizvodni faktori bez obzira na njihovo domae ili inozemno podrijetlo. To je vrijednost svih dohodaka koje je isplatio sektor proizvodnje domae privrede bez obzira na odredite tih dohodaka (tj. bez obzira jesu li to dohoci domaih ili inozemnih proizvodnih faktora angairanih u domaoj proizvodnji.Nacionalni proizvod je vrijednost proizvodnje koju su ostvarili domai proizvodni faktori u zemlji i inozemstvu, znai bez obzira na podrijetlo (domae, inozemno) tog dohotka. Taj je pojam identian pojmu nacionalnog dohotka.6.Razlika izmeu nacionalnog i domaeg proizvoda jednaka je plaanjima iz inozemstva, minus plaanja inozemstvu tj. bilanci plaanja te zemlje s inozemstvom. Ta se razlika naziva jo neto-dohodak iz inozemstva.7.Prema standardnoj tehnologiji sustava nacionalnih rauna UN-a bruto domai proizvod mjeri privrednu aktivnost neke zemlje ili podruja u nekom razdoblju tako da zbraja svu bruto dodatnu vrijednost u tom razdoblju. Dakle u ekonomskom smislu u BDP kao mjeru ekonomske aktivnosti se zbrajajau samo one transakcije koje poveavaju dodanu vrijednost-preprodaje npr. kue se ne ubrajaju lli se ubraja prodaja novoizgraene kuePrema tome, BDP se sto naziva i bruto dodanom vrijednou (BDV) neke privrede u danom razdoblju.Do BPD-a se moe doi na tri naina:Proizvodnim, dohoovnim i rashodnim pristupom8.Tabela 2. Izraunavanje BDP-a Metode obracuna bruto drustvenog proizvoda

Proizvodna metodaDohodovna metodaRashodna metoda

Suma vrijednosti proizvodnje gotovih proizvoda i usluga +porezi i usluge -subvencije na poreze i uslugeI vrijednost intermedijalnih proizvoda(koji su ugradjeni u proizvode )Suma nadnice i place + porezi (na proizvodnju i uvoz)-Subvencije + visak koji se ostvaruje u privredi(dobit)+ potrosnja fiksnog kapitala(amortizacija)Suma komponenti finalne potrosnje:Vrijednost roba i usluga za osobnu potrosnju = vrijednost roba i usluga za javnu potrosnju + bruto investicije (u fiksni kapital i zalihe) + robe i usluge koje su izvezene i oduzima se vrijednost roba i usluga koje su uvezene.

9.Nacrtati tabelu

10.nacrtati tabelu

11. nacrtati tabeluAS-AD MODELI

2.Osnovna zadaa agregatne makroekonomske analize je odreivanje razine i promjena ekonomske aktivnosti cjelokupne privrede i razine cijena sredstvo: agregatni makroekonomski modeli.Ekonomska teorija nas ui da je veliina proizvodnje (BDP) i razina cijena u nekom gospodarstvu odreena odnosom ponude i potranje za dobrima i uslugama.Prema tome, za objanejnje razine BDP-a i cijena potrebno je prvo definirati i objasniti ponudu (AS) i potranju (AD)3.Agregatna potranja (AD-agregat demand) pokazuje realnu razinu potronje nekog gospodarstva (svih njegovih sektora stanovnitva, vlade, poduzea te inozemstva) pri razliitim razinama cijena.Sastavljena je dakle od osobne potronje (C-consumption), javne potronje (government consumption), investicija (I-investment) i izvoza-neto izvoza (NX-net export, E-IM) AD=C+I+G+NX7.Krivulja agreatne potranje je opadajua krivulja razine cijena, ali ne zbog razloga zbog kojih je to u mikroekonomskoj teoriji.Razlog inverznog odnosa izmeu razine cijena i veliine AD moe se pronai ako razmotrimo utjecaj promjene razine cijena na pojedine komponente AD.8.Utjecaj promjene razine cijena na osobnu potronju (wealth effect)p W C ADUtjecaj promjene razine cijena na investicije (interest rate effect)p M/p r I ADUtjecaj promjene razine cijena na neto izvoz (exchange rate effect)Napomena:uticaj promjene razine ijena (p)na veliinu AD promatramo na krivulji ADp R NX AD

9.S druge strane, autonomna promjena veliine bilo koje komponente AD (bilo kakva promjena koja ne proizlazi, nije uvjetovana promjenom razine cijena) dovodi do promjene koliine dobara koja se potrauje pri istoj razini cijena. Grafiki, C, G, I, NX dovodi do pomaka funkcije AD u desno ili lijevo.

10.Agregatna ponuda pokazuje razinu ponude (proizvodnje) svih proizvoda i uluga nekog gospodarstva pri razliitim razinama cijena.Koliina dobara koje je neko gospodarstvo u stanju proizvesti (AS-agregat supply) ovisi o koliini faktora proizvodnje s kojom zemlja raspolae. Odnosno, ovisi o veliini i kvaliteti dostupne tehnologije (A), koliine kapitala s kojom gospodarstvo raspolae (K), koliine prirodnih resursa (N) i koliini rada-brojnosti radno sposobnog stanovnitva (L)

AS = f ( A, K, N, L)11.Ako elimo objasniti odnos izmeu ponuene koliine dobara na tritu (AS) i razine cijena u gospodarstvu moramo objasniti kako promjena razinen cijena utjee na promjenu koliin pojedinih proizvodnih faktora.Pod pretpostavkom da su u kratkom roku koliina kapitala, prirodnih resursa te tehnologija fiksni, moemo zakljuiti kako je u kratkom roku AS funkcija iskljuivo uloene koliine rada.

AS= f (L) i to takva da dAS/dL > 0

Prema tome, promjena razine cijena moe djelovati na AS iskljuivo putem svog utjecaja na promjenu ukupne uloene koliine rada u nekom gospodarstvu AS = f (p)

12.Za razliku od oblika AD, ekonomisti se ne slau oko oblika AS.Izvor tog neslaganja je pitanje:Radi li privreda u uvujetima pune zaposlenosti iliU privredi postoji nezaposlenost tj. Postoji li na tritu neiskoriteni rad ili ne?

13.Predstavnici klasine ekonomske kole nekada te predstavnici teorije ralnih poslovnih ciklusa (Real Business Cycles Theory) danas predstavljaju da privreda uvijek radi u uvjetima pune zaposlenosti (nnezaposlenost moe postojati samo kao dobrovoljna) to vodi do toga da dAS/dp =0

14.Keynes i drugi sljedbenici ranije, te neokoynesijanci obru ovu pretpostavku, a samim tim i funkciju AS u potpunosti, to vodi do toga da dAS/dp =

15.Pripadnici svih ostalih ekonomskih kola, zagovornici neoklasine sinteze, monetaristi, predstavnici teorije racionalnih oekivanja, te novi keynesijanci, koje sve zajedno moemo uvjetno staviti u grupu main-stream ekonomije ili kako se to danas najee naziva neoklasine ekonomske kole pretpostavlja da je AS rastua funkcija cijena, to vodi do toga da dAS/dp > 0

16.Velika veina makroekonomista se slae da je dugorona AS neovisna o promjenama razine cijena, dok je kratkorona AS rastua funkcija cijena.Koliina proizvodnje ukupne privrede dugorono je odreena iskljuivo koliinama, a ne cijenama proizvodnih faktora. 17.NACRTATI GRAF i OBJASNITI

Iz dijagrama je vidljivo da uz krivu agregatne potraznje AD i agregatne ponude AS ravnotezni domaci proizvod jeste y a nivo cijena p. Razliciti oblici krive agregatne ponude uslovljavaju razlicite efekte istih promjena krive agregatne potraznje na cijene i na domaci bruto proizvod.FUNKCIJA POTRONJE

3.Jednostavna privreda:Y=C C= f (Y)

4.Y=C+I01 C= + Y

- autonomna potronja (dio potronje koji je neovisan o dohotku)- mjeri utjecaj koji na C imaju svi ostali faktori koje smo apstrahirali pretpostavkom ceteris paribus.Ove faktore keynes dijeli naSubjektivneObjektivne6.C/Y - prosjena sklonost potronji (pokazuje koji se dio od dohotka prosjeno troi; kretanje prosjene sklonosti potronji zavisi od dohotka9.Autonomna promjena investicija utjecat e na promjenu domaeg dohotka Y:

tj. svaka jedinica investicija multiplicirat e se puta u dohodak nakon odreenog vremena potrebnog da se multiplikativni efekti promjene investicija rasprostru kroz itav sustav - investicijski multiplikator

Jedinino poveanje investicija poveat e domai dohodak za iznos multiplikatora; jedinino smanjenje investicija smanjit e domai dohodak za iznos multiplikatora.10.Poveanje investicija poveat e proizvodnju samo u situaciji nepotpune zaposlenosti proizvodnih faktora.U dohodak se putem investicijskog multiplikatora multiplicira svaka promjena bilo koje komponenete autonomne potronje (npr. E, G, C)

Svako poveanje jedinica autonomnih investicija izazvat e poveanje agregatne potronje nakon odreenog vremena zaI poveanje osobne potronje koje rezultira iz jedininog poveanja autonomnih investicija vee je od nule, ali manje od poveanja domaeg dohotka koji rezultira iz istog porasta investicija.12. (1)

im je manji multiplikator, to e isto poveanje autonomne potronje u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati manjim poveanjem Y, pa dakle i S , i obrnuto u ovome se sastoji paradoks tednje.14.Zajedniko svim teorijama je da potronju promatraju kao ceteris paribus funkciju raspoloivog dohotka koji se definira kao zbroj svih osobnih primanja umanjen za transferne rashode stanovnitva (uglavnom direktne poreze).Osim tekueg dohotka na potronju utjeu i tokovi dohotka u prijanjim razdobljima akumulirani u imetku (bogatstvu) bilo relanom (nekretnine, trajna potrona dobra) ili financijskom (gotovina, depoziti, vrijednosnice)Oekivanja o buduem kretanju cijena, dohotka, poreza i sl. takoer mogu utjecati na tekuu potronju.15.Teorije se razlikuju u definiciji egzogene varijableKeynes i njegovi sljedbenici objanjavaju osobnu potronju kao funkciju apsolutne veliine dohotka;Duesenburry uzima da je osobna potronja funkcija ne apsolutnog ve relativnog dohotka;Friedman, Ando i Modigliani funkciju potronje temelje na mikroekonomskoj teoriji ponaanja potroaa (razlika meu njima je u definiciji raspoloivog dohotka kao objanjavajue varijable i u vremenskom horizontu na koji se odnose).16.Formulirao ju je KeynesTekui dohodak egzogena varijabla u funkciji potronjePotroa odreuje dio dohotka koji troiUdio potronje u dohotku opada s rastom dohotkaU kratkom roku, prosjena sklonost potronji je vea od granine sklonosti postronjiS porastom dohotka opadat e udio osobne potronje u dohotku.17.Tvorac James DuesenberryTekui dohodak egzogena varijabla u funkciji potronjeDio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kuanstavaEfekt na potronju koji potjee od imitiranja susjeda naziva se demonstracijski efekt zbog ega osobe s niim dohotkom imaju veu prosjenu sklonost potronji (C/Y)Ukoliko doe do porasta dohotka u svim kuanstvima osim u jednom, njeova potronja e se poveati kako bi odralo svoj relativni poloaj na istoj razini.U kratkom roku, tekua potronja ne mora ovisiti o tekuem dohotku jer na nju utjee vei dohodak i vee potronja iz prethodnog razdoblja - postoji vremensko zaostajanje u prilagodbi potronje promjeni dohotka i jer je lake smanjiti tednju nego potronju i standard na koji se potroa ve navikao.18.Tvorac Milton FriedmanPermanentni dohodak (oekivani dohodak) egzogena varijabla u funkciji potronjePermanentni dohodak prosjeni dohodak koji potroaka jedinica smatra permanentnim; prosjeni dohodak koji potroa oekuje da e primati u buduem razdobljuDohodak kuanstva u nekoj godini sastoji se iz dva dijela:PermanentniTranzitorni (nepredvieni-moe biti vei ili manji od permanentnog)U dugom roku tranzitorni dio je jednak nuli, u kratkom roku moe biti razliit od nule.19.Tvorci Ando i ModiglianiPotronja koju potroa ostvari za svog ivota funkcija je dohotka koji potroa ostvari u svom ivotuPotronja je funkcija oekivanog dohotka koji potroa oekuje da e ostvariti iz svih izvora: rada i imetka (realnog i financijskog)Temelji se na mikroekonomskoj teoriji ponaanja potroaaU poetku i na kraju ivota tipini potroa vie troi nego to zarauje. U sredini ivota on vie zarauje nego to troi pa plaa dugove stvorene vikom potronje nad dohotkom u poetku ivota i akumulira za mirovinu potroa najvie tedi u svojoj aktivnoj dobi.FUNKCIJA INVESTICIJA2.Dvije uloge investicija u odreivanju BDP-a:Poveanje investicija utjee na poveanje proizvodnje i dohotka na strani ponudePromjena investicija procesom multiplikatora utjee na promjenu domaeg proizvodaInvesticije mogu bit finansijske i relaneFinansijske (portfolio investicije) ulaganje tednje privrednih subjekata u vrijednosne papireRealne mogu biti neproizvodne i proizvodne (investicije u osnovna sredstva bruto i neto; i investicije u obrtna sredstva)MOTIVI INVESTIRANJAOvise o motivu poslovanjaCilj polovanjaKlasina teorija investicija objanjava investicije kao opadajuu funkciju kamatnjaka: r realna kamatna stopa i nominalna kamatna stopa e oekivana stopa inflacijePretpostavka:Nominalni kamatnjak vei od oekivane stope inflacije realni kamatnjak pozitivanprofit motiv investiranja ostvarenje profita3.Klasina teorija investicija objanjava investicije kao opadajuu funkciju kamatnjaka:

r realna kamatna stopa i nominalna kamatna stopa e oekivana stopa inflacijePretpostavka:Nominalni kamatnjak vei od oekivane stope inflacije realni kamatnjak pozitivan4.Metode izbora investicija:Metoda sadanje vrijdnostiMetoda granine efikasnosti investicijaMetoda sadanje vrijednostiMetoda usporeuje sadanju vrijednost toka svih buduih dohodaka od investicijskog projekta sa trokovima tog projekta dohoci od investicija jednaki su razlici izmeu oekivanih prihoda i oekivanih trokova projekti ija je sadanja vrijednosti buduih dohodaka vea od njihovih trokova dolaze u obzir za realizacijuSadana vrijednost se rauna putem sloenog ukamaivanja5.Konana vrijednost kapitala nakon n godina uz kamatnjak r posto jednaka je

Sadanja vrijednost kapitala jednaka je

Sadanja vrijednost obveznice V je suma diskontnih vrijednosti svih iznosa na temlju kupona (renta) R i nominalne vrijednosti obveznice N koju vlasnik dobiva na kraju razdoblja

Sadanja vrijednost, prodajna cijena obeznice se mijenja obrnuto proporcionalno s promjenom veliine kamatnjaka.6.Prema tome, kamatnjak ima veoma vanu ulogu pri ulaganju novca dulji vremenski rok na koji se uloena sredstva veu to je i znaenje kamatnjaka pri odreivanju cijene, sadanje vrijednosti, vee dulji rok dospijea, nominalna vrijednost ima manje znaenje za odreivanje sadanje vrijednosti dulji vremenski rok, SV ovisi o kamatnjaku krai vremenski rok, SV ovisi o nominalnoj vrijednostiKriterij SV dohotka od nekog investicijskog projekta je:

Ri dohodak od investicija u razdoblju i=1, 2, 3, ...nT trokovi investicijskog projektaSV sadanja vrijednost razlike svih oekivanih dohodaka i ukupnih trokova investicijskog projektaSV > 0 projekat je prikladan za realizaciju7.Zbroj krivulja investicija poduzea ine agregatnu krivulju investicija koja je oapadajua funkcija kamatnjaka ta funkcija se zove krivulja granine efikasnosti investicija}

Nacrtati graf8.Interna stopa rentabilnosti granina efikasnost investicijaGranina efikasnost investicija se definira kao kamatnjak uz koji bi sadanja vrijednost neto-dohotka, dobit, od investicijskog projetka bila jdnaka nuli, tj. kao kamatnjak pri kojemu bi sadanja vrijednost oekivanih dohodaka od investicijskog projekta bila upravo jednaka njegovim trokovima.

Samo projekat ija je granina efikasnost investicija vea od trinog kamatnjaka tj. ako je j>r kvalificiraju se za izbor prema ovom kriteriju, jer samo u tom sluaju godinja dobit je vea od otplate anuiteta.9.Projekat sa veom sadanjom vrijednou oekivani dohodaka ima i vei j. Zbog toga, poveanje j smanjuje broj investicijskih projekata koji zadovoljavaju, odnosno smanjenje j (a to znai i samnjenje r) poveava broj investicijskih projekata kojih je sadanja vrijednost jednaka nuli. Zbog toga se veliina novih investicija kree obrnuto od veliine granine efikasnosti investicija j.10.esto su investicije neelastine na kamatnjak, bilo da je maksimalna veliina kamatnjaka ograniena egzogeno ili iz drugih razlogaU tom sluaju funkcija investicija se pie kao funkcija jaza izmeu eljene i stvarne veliine kapitalaPrema razliitim shvatanjima eljenog, optimalnog stoka kapitala, teorije koje investicije smatraju funkcijom jaza izmeu poeljnog i stvarnog stoka kapitala moemo podijeliti na:teoriju akceleratora, teoriju vlastitih fondova,neoklasinu teoriju investicija iteoriju Tobinova q.11.Teorija akceleratoraPretpostavka:eljena veliina kapitala proporcionalna je sa danom razinom proizvodnje, domaeg proizvodaOptimalna kombinacija proizvodnje s fiksnim odnosima kapital/output i kapital/radNeto-investicije u svakom razdoblju poduzimaju se radi toga da se stvarni stok kapitala izjednai sa optimalnim (eljenim)Pretpostavimo li fiksan kamatnjak tada porast proizvodnje uvjetuje poveanje neto-investicijaUz zadani kamatnjak, neto-investicije su funkcija stope rasta proizvodnje. Ta meuovisnost rasta proizvodnje i rasta neto-investicija zove se princip akceleratora.12.eljena veliina kapitala

Prema tome u vremenu t, eljena razina fonda kapitala proporcionalna je razini proizvodnje. Faktor te proporcionalnosti nazivamo kapitalni koeficijent koji pokazuje koliko je jedinica kapitala utroeno po jedinici proizvodnje

Promjena kapitala u odreenom vremenu funcija je investicija

odnosno13.Teorija vlastitih fondovaesto su investicije ograniene sredstvima za njihovo finansiranje sredstva za finansiranje investicija mogu biti vlastita i tuaVlastita sredstva potjeu od amortizacije i dijela dobiti namijenjene za reinvestiranjeTua sredstva se dobivaju zajmom ili emisijom vrijdnosnih papiraZbog rizka povezanog s posuivanjem tuih sredstava, trokovi investicija rastu opadanjem udjela vlastitih sredstava u njihovu finansiranju14.Neoklasina teorija investicijaCilj poduzea je maksimizacija profita uvjet: jednakost izmeu graninog proizvoda i cijene svakog proizvodnog faktora granini troak kapitala (njegova cijena) mora biti jednaka vrijednost njegova graninog proizvodaVeliina kapitala pri kojoj se izjednauje njegov granini troak s njegovim graninim prihodom, optimalna je, eljena veliina kapitala.Uzima u obzir utjecaj promjene relativnih cijena proizvodnih faktora na potranju za kapitalom15.Teorija Tobinova koeficijenta qTeorija koja povezuje finansijske i realne investicije razvio je nobelovac J. Tobin.Temelji se na odnosu q koji je jednak omjeru trine vrijednosti dionica nekog poduzea i vrijednosti izgradnje takvog poduzea, dakle trokovima zamjene tog poduzea

Trina vrijednost poduzea (dionica na burzi)Q=------------------------------------------------------------------------------- Izgradnja novog takovog poduzea

Teorija pretpostavlja da su realne investicije funcija koeficijenta q tj. I=f(q)16.q > 1 - trina vrijednost poduzea, trina vrijednost njegovih dionica vea je od vrijednosti (trokova) izgradnje novog poduzea vie se isplati izgraditi novo poduzeaq < 1 - trina vrijednost poduzea izraena sumom vrijednosti njegovih dionica na tritu (organiziranom ili neorganiziranom) manja od trokova izgradnje novog takvog poduzea vie se isplati kupiti postojee poduzee nego izgraditi novo

INFLACIJA I INFLACIJSKA OEKIVANJA2.Inflacija je posljedica neravnotee u nacionalnoj privredi koja se oituje u porastu unutarnjih cijena. Stoga, inflacija se esto definira kao proces porasta cijena u zemlji.Taj porast cijena moemo mjeriti razliitim indeksima cijena pri emu zbog razliitog obuhvata i sama inflacija je razliita u istom razdoblju prema razliitim indeksima (indeks cijana na veliko, indeks cijena na malo, indeks trokova ivota, indeks potroakih cijena, BDP deflator itd.)Stabilnost cijena je nuan uvjet stabilnog razvoja, zaposlnosti i optimalne alokacije resursa.Stopa inflacije stopa po kojoj raste razina cijena:

3.Najee spominjani trokovi inflacije su:Shoe leather cost (trokovi izlizanih cipela)Predstavljaju transakcijske trokove koji nastaju uslijed inflacije inflacija poveava trokove dranja novca to onda primorava ekonomske subjekte da troe realne resurse (rad) na ekonomiziranje s koliinom novca koju posjedujuMenu cost (trokovi obavjetavanja)Nastaju zbog potrebe proizvoaa da troe vee koliine realnih resursa (rada) na obavjetavanje potroaa o promjenama cijenaTax system distortions cost (trokovi unitavanja poeznog sustava)Inflacija mijenja veliinu realnog poreznog optereenja te njegovu raspodjelu meu stanovnitvom4.POTENCIJALNE KORISTI OD INFLACIJEPoduzeima omoguava smanjenje realnih nadnicaNominalna kamatna stopa ne moe biti negativna (nema tednje). Niska inflacija smanjuje nominalnu kamatnu stopu to smanjuje mogunost CB da potie AD odnosno provodi ekspanzivnu monetarnu politku u sluaju recesijePOTENCIJALNI IZVOR PRIHODA ZA DRAVUSmanjuje realnu veliinu javnog dugaPoveava dravne prihodeZa izdani novac drava prima realna dobra5.Vrste inflacije:Prema intenzitetuBlaga ili puzea (do 5%)Umjerena inflacija (5-10%)Jaka ili galopirajua inflacija (godinja stopa inflacije preko 100%)Hiperinflacija (kada je mjesena stopa rasta cijena vea od 50%)Prema poetnim uzorcimaInflacija potranjeInflacija trokovaPrema geografskom podrijetluDomaa inflacijaUvozna inflacija6. Novije vrsteStagflacija (stagnacija+inflacija)Incesija (inflacija+recesija)Ako uzmemo u obzir da je inflacija posljedica neravnotee izmeu AD i AS, tada sve ove uzroke moemo svesti na one koji utjeu na poveanje potranje i na one koji izazivaju direktno ili indirektno smanjivanje ponudeTeorije inflacije potranjeTeorije inflacije trokova7.NACRTATI GRAFITE I OBJASNITI Inflacija potranjeInflacija potranje inicijalno nastaje vikom AD u odnosu na AS.Inflacija trokovaUvjetovana je smanjenjem AS uz istu AD, zato se cesto naziva iinflacija ponude.

8.Objanjavaju inflaciju vikom agregatne potranje nad ponudom na razini pune zaposlenosti.Dvije grupe:Klasine teorije inflacije potranjeObjanjavaju inflaciju poveanjem novane mase iznad porasta ukupne proizvodnje u nacionalnoj privredi na razini pune zaposlenostiAD funkcionalno ovisna i direktno proporcionalna veliini novane mase (uz konstantnu brzinu opticaja)Keynesijanska teorija inflacije potranjeOdbacuje pretpostavku o funkcionalnoj meuovisnosti izmeu koliine novca i AD.Cijene mogu rasti i uz nepromijenjenu novanu masu ili mogu ostati konstantne i u sluaju kada novana masa raste bre od proizvodnje.9.klasine teorije inflacije potranje-Temelje se na kvanitativnoj monetarnoj teoriji (njene pristae se esto nazivaju monetaristima)Osnova klasinih teorija inflacije je kvantitativna novana teorija MV=PY M/M= P/PPorast cijena je direktno ovisan o porastu novane mase inflacija se moe kontrolirati kontrolom porasta novane mase.10.Noviji monetarsiti ikake kole predvoeni Miltonom Friedmanom prihvaaju temeljne ideje klasine Kvantitativne novane teorije ali je modificiraju u tom smislu to uzimaju da brzinu opticaja novca ne treba shvatiti kao brojanu konstantu nego stabilnu i predvidivu funkciju odreenog broja varijabli (brzina opticaja u kratkom roku u fazi poleta raste, a u fazi recesije opada)U dugom roku je relativno stabilna V s blagom tendencijom opadanja inflacija posljedica prevelikog porasta agregatne potranje koji je omoguen pretjeranim porastom novane mase MVInflacija se u dugom roku moe kontrolirati jedino monetarnom politikom11.Na temelju monetaristike teorije razvijeni su i modeli predvianja inflacije jedan noviji popularni mode P-star, model koji potjee jo od D. Humea (1752.), ali je i populariziran u FED-u krajem 20. stoljea. P = MV / Y

Ako s Y* oznaimo BDP pri punoj zaposlenosti, a sa V* konastantu (ili dugorono predvidivu) brzinu opticaj, tada je ravnotena cijena razina cijena P* jednaka

P* = MV* / Y*

Ako je sadanja razina cijena vea od ravnotene P>P*, tada se oekuje njeno smanjenje i konvergencija k P* i obrnuto.12.keynesijanska teorija inflacije potranje-Objanjavaju inflaciju potranje iskljuivo poveanjem agregatne potranje nad agregatnom ponudom.Poveanje AD zbog poveanja bilo koje komponenete AD, uz punu zaposlenost dovodi do nadimanja (inflacioniranja) Y zbog porasta cijena.Razlika izmeu veliine nove, promijenjene i stare AD na razini pune zaposlenosti naziva se inflacijski jaz.Smatraju da koliina novca u opticaju nije presudna za rast inflacije.Za njih je vanija fiskalna politika od monetarne politike u suzbijanju inflacije.13.Razlike izmeu klasine i keynesijanske teorije inflacije potranje na primjeru rasta budetske potronjeRast G u situaciju pune zaposlenosti budetski deficit moe se financirati dravnim zajmom kod nefinancijskog sektora ili kod financijskog sektoraAko se drava zaduuje kod nefinancijskog sektora nema poveanja novane mase nema inflacije kod klasiara, ali ima kod keynesijanaca, jer porast AD iznad AS potie inflaciju potranje.Ako se drava zaduuje kod financijskog sektora poveava se novana masa poveava se inflacija i kod klasiara i kod keynesijanaca.14.Meuovisnost klasinog i keynesijanskog modelaPoetni impuls inflaciji moe dati i monetarni i nemonetarni faktor (poveanje AD ili smanjenje AS), ali za nastavljanje procesa inflacije nuno je poveanje novane mase.

Borba protiv inflacije potranje:Mora biti usmjrena na eliminiranje vika potranje nad ponudom mjerama fiskalne i/ili monetarne politike (restriktivne politike)15.Inflacija trokova uzrokovana je smanjenjem agregatne ponude uz istu agregatnu potranju. Zbog toga to je ona uvjetovana mijenjanjem ponude esto se u literaturi naziva inflacijom ponude.Teorija inflacije trokova temelji se na injenici da u realnom ekonomskom ivotu ni na tritu proizvoda ni na tritu proizvodnih faktora ne postoji savrena konkurencija na taj nain ova teorija objanjava inflaciju i u uvjetima nepotpune zaposlenosti. 16.Borba protiv inflacije trokova (ponude):Pomicanje krivulje AS prema desno djelovanjem na bilo koju komponentuTee je kontrolirati tradicionalnim sredstvima monetarne i fiskalne politike nego inflaciju potranje.17.Stagflacija postojanje visoke stope inflacije i visoke nezaposlenostiIncesija istodobni porast inflacije i nezaposlenostiIzvori obiju promijena su na strani AS, a oituju se u njenom smanjenju to ograniavanje AS smanjuje proizvodnju i zaposlenost uz istodobno poveanje cijena.Indikator stagflacije je indeks neugodnosti suma stope ope nezaposlenost i stope inflacije.Prema indeksu neugodnosti satgflacija postoji samo onda kada je taj indeks visok i kada su obje njegove komponente visoke.18.Smanjenje AS moe biti posljedica porasta neke trokovne komponente:Porast plaa iznad produktivnosti rada (rezultat sindikalnog pregovaranja)Porast profita rezultat nesavrenosti tritaPorast uvozne komponente porast cijena na svjetsko mtritu, porast teaja strane valute i sl.Porast cijene kljunog inputa (npr. nafta) tzv. egzogeni ok kada jedan prouizvod utjee na porast ope razine cijena.19.

Smanjenje inflacije placa se porastom nezaposlenosti zbog smanjenja proizvodnje.to je via razina nezaposlenosti, manji je postotak porasta cijena i placa.20.NACRTATI GRAFOVE I OBJASNITIKratkorocna philipsova krivulja dugorocna phil.krivulja stopa nezaposlenosti U kratkoronom periodu ona ima negativan nagib, ali je udugoronomperioduokomitogoblika,jerpostojisamojednastopanezaposlenostikoi odgovara postojanim stopama inflacije, a to je prirodna stopa nezaposlenosti - na kojem sustabilnepojave koje izazivaju porast i smanjenje stopa inflacije.

21.Dugorona i kratkorona Phillipsova krivuljaEmpirijska istraivanja pokazala da veza izmedu nezaposlenosti i inflacije vrijedi samo kratkorono , tj. dok ne doe do promijena u inflatornim oekivanjima.Subjekti koji odreuju nadnice promijenili su nain na koji oblikuju svoja oekivanja. Inflacija je postala stalnom i uvijek pozitivnom? stopa inflacije ne ovisi samo o nezaposlenosti ve i o prologodinjoj inflaciji22.Izmjenjena Phillipsova krivulja (tj. uveana za inflacijska oekivanja)Zakljuak: Stopa nezaposlenosti ne utjee na stopu inflacije , nego na promjenu stope inflacije. Visoka nezaposlenosti dovodi do smanjenja inflacije, a niska nezaposlenost do njezina poveanja.Prema izmijenjenoj Phillipsovoj krivulji stopa inflacije ovisi o:1) Oekivanoj inflaciji (pe)2) Odstupanju nezaposlenosti od prirodne (tzv. ciklika nezaposlenost) (n - np)3) oku ponude ()23. Jednadba Phillipsove krivulje p = pe - (n np) + Gdje oznaava veliinu utjecaja ciklike nezaposlenosti na inflacijuTrokove smanjenja inflacije pokazuje koncept koeficijenta rtveKoeficijent rtve pokazuje koliko se mora smanjiti (rtvovati) domai proizvod da bi se smanjila stopa inflacije za 1%.Ovaj koeficijent bitno ovisi o povjerenju u Vladu i njenu antiinflacijsku politiku (inflacijska oekivanja)24.Monetarna i fiskalna politika u stagflaciji:Poveanje poreza na dohodak smanjenje raspoloivog dohotka smanjenje osobne potronje smanjenje AD smanjenje cijena kako bi se neutralizirao efekat koji poveanja poreza ima na cijene, treba poveati novanu ponudu ako je poveanje realne novane mase M/P vie nego dovoljno da se kompenziraju efekti poveanja poreza na cijene, rezultat e bti inflacijaPoveanje poreza na dohodak smanjenje raspoloivog dohotka smanjenje osobne potronje smanjenje AD smanjenje cijena kako bi se neutralizirao efekat koji poveanja poreza ima na cijene, treba poveati novanu ponudu ako je poveanje realne novane mase M/P manje nego dovoljno da se kompenziraju efekti poveanja poreza na cijene, rezultat e bti smanjenje P, smanjenje Y recesija25.Nesklad izmeu ponude i potranje, manifestiran veom potranjom od ponude, bez obzira da li je taj nesklad nastao zato to se poveala potranja, a ponuda ostala ista, ili se smanjila ponuda, a potranja ostala ista ili se istodobnim procesom poveavala potranja, a smanjivala ponuda dovodi do inflacije potranje. Meutim, ta inflacija potranje posebno ako se radi o sektorima koji proizvodi imaju vei ponder u ukupnim izdacima radnika i ija je potranja uz to neelastina dovode do inflacijslih pritisaka i inflacije trokova.26.Strukturna inflacijaDugorona inflacija u nekoj zemlji esto se naziva strukturnom inflacijom jer se smatra da je uvjetovana strukturnim karakterisitkama privrede.Dugoroni inflacijski trend uvjetuje skup od 4 faktora:Razlika u stopi rasta produktivnosti u razliitim sektorimaIsti porast nominalnih plaa u tim sektorimaRazliite cjenovne i dohodovne elastinosti potranje za proizvodima razliitih faktoraRigidnost cijena i plaa na dolje27.Na planove svih ekonomskih subjekata utjeu njihova oekivanja o buduem kretanju makroekonomskih varijabli.Oekivanja su psiholoka pojava pa ih je teko empirijski analizirati dvije metode: metoda introspekcije (vlastito subjektivno iskustvo se projicira na druge) i medoda proxy varijable (putem koje se ustanovljuje meuzavisnost izmeu oekivanja i nekih statistiki promotrivih veliina.28.Da bi se objasnio nain na koji se formiraju inflacijska oekivanja, treba odgovoriti na dva pitanja:Kako privredni subjekti korigiraju svoje pogreke u predvianju koje je bilo utemeljeno na oekivanjuNa koji se nain oekivanja o buduoj inflaciji mogu temeljiti na prolom iskustvuDva temeljna modela inflacijskih oekivanja:Model adaptivnih oekivanjaModel racionalnih oekivanja29.model adaptivnih oekivanja-Moe se formulirati na dva naina:Prvi objanjava pogreke u predvianju inflacije u tekuem razdoblju, pogrekom predvianja inflacije u prethodnom periodu t-1

Prema drugom stopa oekivane stope inflacije u razdoblju t jednaka je oekivanoj stopi inflacije iz prethodnog razdoblja korigiranoj za pogreku predvianja tj. Postotak razlike izmeu stvarne i oekivane inflacije u prethodonom razdoblju.Inflacijska oekivanja u vremenu t jednaka su ponderiranom prosjeku stopa inflacije u proteklim razdobljima30.-model racionalnih oekivanja-Ako neki privredni subjekt ima neke informacije o inflaciji i povrh niza promatranja iz prolosti, tada bi uporaba modela adaptivnih oekivanja u predvianju kretanja stope inflacije bilo neracionalno, jer ne bi upotrebljavao dodatne informacije. Na tome se razvio model racionalnih oekivanja koji koristi sve relevantne informacije u predvianju inflacije.Mogunost sistematske pogreke se eliminira.

31.Gdje je E(pt/It-1) znai oekivanu vrijednost stvarne stope inflacije pt uz uvjet da su iskoriten sve relevantne informacije It-1 kojima se raspolagalo na kraju razdoblja t-1Model racionalnih oekivanja temelji se na nekoliko vanih pretpostavki :Svaki privredni subjekt zna specifikaciju varijabli u modeluSvaki subjekt zna distribuciju vjerojatnosti stohastike varijableSvaki subjekt iskoritava sve relevante informacije raspoloive na kraju razdoblja t-1 kod predvianja promjene stope inflacijeNEZAPOSLENOST2.Nezaposlenima smatramo one osobe koje nemaju posao, a ele raditi to dokazuju aktivnim traenjem posla, obino prijavljenim na burzu rada.Stopa nezaposlenosti definira se kao odnos broja nezaposlenih i radne snage. Kod meunarodnih usporedbi stopa nezaposlenosti treba biti oprezan jer neke zemlje raunaju nezapolene samo one koji aktivno trae posao, prijavljni su na burzi radaPretpostavka je da svaki nezaposleni ima interesa se prijaviti na burzu i tako stei odreena prava (naknadu za nezaposlenost, zdravstveno osiguranje).3.Druge zemlje izraavaju stopu nezaposlenosti u tzv. standardiziranim stopama prema definiciji ILO-a temeljenim na anketama o zaposlenosti. Zato se esto naziva i anketna nezaposlenost.Standardizirana stopa nezaposlenosti meutim iskljuuje iz nezaposlenih obeshrabrene nezaposlene koji su izgubili nadu da e nai posao, ali i one koji rade samo dio radnog vremena iako bi radije radili puno radno vrijeme. Zato ova mjera ima tendenciju umanjivanja stope nezaposlenosti.Ukupna nezaposlenost se dijeli na:FrikcijskuStrukturnuCikliku4.frikcijska nezaposlenost-Frikcijska nezapolenost nastaje zbog naputanja starog i traenja novog posla, ulaska na trite radne snage (prijavom na burzu rada) bilo prvi put ili nakon stanovitog vremena nezaposlenosti (ekanja)Ona je posljedica normalnog obrta na tritu radne sange, jer ljudi naputaju jedan posao, trae drugi, ulaze na trite rada ili ga naputaju. U ovu vrstu nezaposlenosti spada i sezonska nezaposlenostOva je vrsta nezaposlenosti kratkorone naravi.5.strukturna nezaposlenost-Strukturna nezaposlenost posljedica je neravnotee u strukturi ponude i potranje za radnom snagom. Naime u procesu privrednog razvoja mijenja se struktura potranje za radnom snagom prije svega zbog tehnikog napretka. Trae se radnici novih obrazovnih profila, novih kvalifikacija. Zato se neki radnici neodgovarajuih profila otputaju i postaju nezaposleni. Zbog toga dolazi i do potrebe da se i struktura ponude radne snage prilagoava promjenama strukture potranje za radom.6.strukturna nezaposlenost-U dinaminoj privredi nikad se struktura potranje za radom i struktura ponude rada ne podudaraju. Zato uvijek postoji strukturna nezaposlenost. Ona se esto oituje u paradoksalnoj situaciji da istodobno postoji nezaposlenost tj. viak ponude radne snage i viak potranje za radnom snagom koji se oituje u nepopunjenim radnim mjestima.U strukturnu nezaposlenost spada i regionalna neravnotee izmeu ponude i potranje za radnom snagom.Strukturna je nezaposlenost dugoronija po svojoj naravi, pa se moe smanjivati samo dugoronim strukturnim mjerama ekonomske politike, a ne kratkoronim promjenama AD.7.ciklika nezaposlenost-Ciklika nezaposlenost uvjetovana je odstupnjem stvarnog od potencijalnog BDP-a zbog velikih gibanja cjelokupne nacionalne privrede.Ciklike fluktuacije uvjetuju promjene u agregatnoj potranji za radom to onda u razdobljima recesije zbog rigidnosti nadnica prema dolje dovodi do poveanog otputanja radnika, odnosno poveane nezaposlenosti.8.Nezaposlenost: strukturna + frikcijska= naravna

Stopa naravne nezaposlenosti dobije se kao zbroj stope strukturne i stope frikcijske nezaposlenosti.Neki autori osim ove tri navedene nezaposlenosti razlikuju jo nekoliko vrsta.Tako R. Stone daje definicije ak 11 vrsta nezaposlenosti. Osim strukturne, frikcijske i ciklike, on definira jo i sezonsku, nezaposenost zbog traenja novog posla, uvozna stopa nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju, nedobrovoljna nezaposlenost, dobrovoljna nezaposlenost, pekulativna nezaposlenost, nezaposlenost iz predostronosti.

IS-LM MODEL3.Cilj: razmotriti ravnoteu na tritu dobara i odreivanje domaeg proizvoda; istraiti meusobne utjecaje potranje, proizvodnje i dohotka; izvesti relaciju IS i analizirati njene podatkeMetoda: uvodimo (1) analizu potranje za investicijama, te (2) kamatnu stopu i analizu inimo mnogo realistinijomRezultat: ravnotea na tritu dobara podrazumijeva da porast kamatne stope dovodi do pada domaeg proizvoda. Promjena faktora koji smanjuju potranju za dobrima, uz danu kamatnu stopu, pomiu IS krivulju ulijevo. Faktori koji poveavaju potranju za dobrima, uz zadanu kamatnu stopu, pomiu IS krivulju udesno.4.Postavke modela:Kratki rokCijene konstantne (nulta stopa inflacije)Promjene koje nastaju direktno utjeu na BDP5.Potranja za dobrima AD=C+I+G

C osobna potronja koja je rastua funkcija dohotka C = + YC endogena varijabla autonomna potronja; veliina neovisna o dohotku granina sklonost potronji ( pokazuje uinak dodatne novane jedinice dohotka na potronju)

YD raspoloivi dohodak YD = Y-T

Osobna potronja C= + (Y-T)

Investicije tretiramo egzogeno (za sada)!

Dravna potronja (G) i porezi (T) se takoer tretiraju egzogeno6.Ravnoteni domai proizvod1 FORMULAJEDNAKA PROIZVODNJI= RAVNOTEA TRITU DOBARA2 FORMULA U RAVNOTEI, PROIZVODNJA Y JE JEDNAKA POTRANJI. POTRANJA OVISI O DOHOTKU, Y, KOJI JE I SAM JEDNAK PROIZVODNJI3 FORMULA DOHODAK JE UMNOAKMULTIPLIKATORA I AUTONOMNEPOTRONJE7.Investicije = tednjaAlternativno promiljanje ravnotee na tritu dobara

Ako je S=Y-T-CI ako je S=IOnda se i preko tednje dobijeOHODAK JE UMNOZAK MULTIPLIKATORA I AUTONOMNE POTROSNJE8.IS krivulja je skup taki (kombinacija) domai proizvod-kamatnjak uz koje su robni tokovi gospodarstva u ravnoteiIdentitet domaeg proizvoda Y zatvorenog gospodarstva glasi:Y=C+I+G=C+S+TG dravna potronja koju smatramo egzogenom varijablomC osobna potronja koja je rastua funkcija dohotka C= + YT porezi kojisu rastua funkcija dohotka T=Ta + tYS tednja koja je rastua funkcija dohotka S=Y-C= - + (1-)YI investicije koje su opadajua funkcija kamatnjakaI= f(r) dI/dr T S > I9.Uvoenje poreza na dohodak, kojim se finansira budetska potronja, smanjuje multiplikator, a preko njega i potencijalni dohodak koji bi rezultirao iz poveanja autonomne potronje. No, ovaj smanjeni multiplikator utjee i na smanjenje domaeg proizvoda zbog smanjenja autonomne potronje u recesiji. Smanjenjem multiplikatora, porez na dohodak smanjuje intenzitet ciklikih amplituda i tako utjee na stabilnije kretanje privrede.Zato taj porez djeluje kao automatski stabilizator, smanjujui mogui porast domaeg proizvoda u fazi poleta i njegovo opadanje u vrijeme recesije.Napomena: Cjelokupni porezni sustav djeluje kao automatski stabilizator. U recesiji opadaju i direktni i indirektni porezi. Direktno zato jer opadaju i osobni dohoci i profiti pa se smanjuju i porezi iz tih osnova. Indirektni porezi opadaju zato to se smanjuje osnovica, na primjer poreza na dodanu vrijednost i carina. Ovo smanjenje poreza djeluje stabilizirajue jer ini raspoloivi dohodak stabilnijim to manje utjee na promjene potronje.NISAM MOGLA DESIFROVATI FORMULE10.Fiskalnu poliiku moemo definirati kao svjesne promjene dravnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivanje makroekonomskih ciljeva ekonomske politike:Pune zaposlenostiStabilnih cijenaZadovoljavajue stope rastaEksterne ravnoteeU reduciranom obliku modela postoje ove egzogene varijable: autonomna potronja, autonomne investicijem, opa potronja, autonomni porezi i transferiOd ovih navedenih varijabli instrumentalne varijable fiskalne politike su budetska potronja, autonomni porezi, transferi i stopa porezaFiskalna politika se ostvaruje utjcajem na:Budetsku potronjuBudetske prihode: autonomne poreze, transfere i poreznu stopu11.PROMJENA BUDETSKE POTRONJEPorast ope potronje G doveo bi u situaciji nepotpune zaposlenosti do ceteris paribus porasta domaeg proizvoda .Ako izraz

deriviramo po G dobijemo

To znai da bi u situaciji nepotpune zaposlenosti jedinino poveanje G dovelo do poveanja domaeg proizvoda za

12.Vrijedi i obrnuto: smanjenje budetske potronje za jednu jedinicu dovelo bi do smanjenja domaeg proizvoda za iznos multiplikatora budetske potronje.Preporuka za fiskalnu politiku: u situaciji nezaposlenosti poveati dravnu potronju, u situaciji inflacije smanjiti GProizlazi: u situaciji nepotpune zaposlenosti poveanje G utjee na poveanje AD, a procesom multiplikatora i proizvodnja i zaposlenost. U inflaciji vrijedi obrnuto.13.B) PROMJENA BUDETSKIH PRIHODABudetski se prihodi mijenjaju promjenom neto-poreza:Autonomnih poreza TaPoreza koji su funkcija domaeg dohotka tYPromjenom transfera TR14.B1 PROMJENA AUTONOMNIH POREZAPromjena autonomnih poreza Ta dovest e do promjene raspoloivog dohotka i /ili imetka. Promjena raspoloivog dohotka dovest e do ceteris paribus promjene osobne potronje i tednje, to e dovesti do promjene domaeg proizvoda.Deriviramo li

po Ta dobijemo

15.To znai da jedinino poveanje autonomnih poreza vodi do smanjenja domaeg proizvoda za

Vrijedi naravno i obrnuto: smanjenje autonomnih poreza za jednu jedinicu dovelo bi do poveanja domaeg proizvoda za iznos multiplikatora.Preporuka za fiskalnu politiku: u situaciji nezaposlenosti smanjiti autonomne poreze, a u situaciji inflacije poveati Ta.16.B2 PROMJENA POREZNIH STOPAPromjena poreznih stopa utjee na promjenu onog dijela poreza koji je ovisan o domaem proizvodu. Ta e promjena utjecati na promjenu raspoloivog dohotka, to e dovesti do ceteris paribus promjene osobne potronje i tednje.Smanjenje porezne stope imalo bi suprotne efekte jer bi povealo graninu sklonost potronji, a time i multiplikator i preko njega domai proizvod.Deriviramo li

po t dobijemo

17.Proizlazi: smanjivanje granine sklonosti oporezivanju vodi poveanju domaeg proizvoda. Vrijedi naravno i obrnuto.Preporuka za fisklanu politiku: u situaciji nepotpune zaposlenosti smanjiti poreznu stopu (a time i porez na dohodak), jer e se time poveati raspoloivi dohodak i potronja to e utjecati na porast domaeg proizvoda. U situaciji inflacije poveati poreznu stopu, to e smanjiti raspoloivi dohodak i potronju i utjecati na smanjenje AD i inflacijskog jaza.

18.B3 PROMJENA TRANSFERAI promjena transfera utjecat e na promjenu raspoloivog dohotka i/ili imetka, a time i potronje i ceteris paribus domaeg proizvoda.Ako izraz

deriviramo po TR dobijemo

Jedinino poveanje transfernih primanja stanovnika pozitivno djeluje na rast domaeg proizvoda, tednje i zaposlenosti za

19. Meutim to poveanje je manje nego u sluaju budetske potronje

Smanjenje transfernih primanja stanovnita imalo bi suprotan efekat na promjenu domaeg proizvoda.Preporuka ekonomskoj politici stabilizacije: u situaciji nepotpune zaposlenosti poveati transferna primanja stanovnita, a u situaciji inflacije smanjiti TR.20.UTJECAJ BUDETSKOG DEFICITA NA DOMAI PROIZVODBudetski deficit emo definirati kao razliku izeu budetske potronje G i budetskih prihoda T (neto, tj. T-TR), tj.D= G-TPromjena budetskog deficita D nastaje kao posljedica promjene budetskih rashoda G i/ili budetskih prihoda T, tj. D= G- TPretpostavimo li da su neto-budetski prihodi funkcija domaeg proizvoda, tada je:T=t YNa temelju multiplikatora moemo zapisati NEMOZE DA PRODJE FORMULA21.odnosno

iz toga je

To znai da je poveanje deficita uvijek manje od poveanja budetske potronje .Proizlazi: u situaciji nepotpune zaposlenosti, poveanje budetske potronje imat e za posljedice poveanje domaeg proizvoda koje je vee od poveanja te budetske potronjePreporuka: u situaciji nepotpune zaposlenosti preporuljivo je imati budetski deficit22.IZBOR FISKLANE POLITIKE U SITUACIJI BUDETSKOG DEFICITBudetski deficit moe nastatiSmanjenjem poreznih prihoda uz neizmjenjenu budetsku potronju, iliPoveanjem budetske potronje uz konstantne porezne prihode, iliUz istodobne promjene, s tim da budetska potronja raste breVidjeli smo da i jedno i drugo dovodi do budetskog deficita i do poveanja domaeg proizvoda u situaciji nepotpune zaposlenostiZbog toga u situaciji nepotpune zaposlenosti postoji dilema u izboru odgovarajue fiskalne politike, naime, dilema u izboru izmeu poveanja budetske potronje i smanjenja poreznog optereenja .24.Proizlazi: u situaciji nepotpune zaposlenosti, jedinino poveanje budetske potronje vie poveava domai proizvod nego jedinino smanjenje poreza.Bolje je imati budetski deficit uzrokovan porastom budetskih rashoda, nego budetski deficit uzrokovan smanjenjem budetskih prihoda.U situaciji zaposlenosti, poveanje budetske potrone imat e jaki pritisak na poveanje cijena (jer poveava AD, a budui da je AS maksimalna i ne moe se poveati to se nova ravnotea uspostavlja poveanjem cijena).Zbog toga u punoj zaposlenosti budetski deficit treba izbjegavati.