Juli 2010

Fakultet pravnih nauka

Novac

Seminarski rad iz predmeta:

Makroekonomija

Mentor: Student:

Nina Uremovi Asistent Dalibor Koji 19-13/ROP-S

Banja Luka 6.3.2015. godine

:

UVOD3ISTORIJA NOVCA3FUNKCIJE NOVCA4NOVAC KAO MJERA VRIJEDNOSTI4NOVAC KAO SREDSTVO RAZMJENE ILI PROMETA5NOVAC KAO PLATENO SREDSTVO6NOVAC KAO BLAGO6SVIJETSKI NOVAC7PAPIRNI NOVAC7KREDITNI NOVAC8ZAKLJUAK9LITERATURA:10

3

UVOD

Svojim nastankom na prelazu iz prvobitne zajedniceu robovlasniko drutvo, nova postaje sastavni dio ljudskog ivota i neophodno ga je izuavati i spoznati. Za razlikuod svih drugih stvari koje su ljudima bitne samo ako ih imaju, novac je vaan i onda kada ga nemamo.Tokom svoje istorije, novac je prolazio kroz razliite faze dok nije doao do oblika i funkcije koju danas ima u savremenoj ekonomiji.

Smatra se jednim od najveih ljudskih otkria koje olakava i ubrzava razmjenu i doprinosi drutvenoj podijeli rada. Sloena podjela rada bila bi nezamisliva bez uvoenja jednog krupnog novog poboljanja upotrebe novca

ISTORIJA NOVCANastanak novca je bio veoma dug ekonomski proces koji je objektivno bio uslovljen potrebama razmjene robe. U razmjeni je dolazilo do odreenih tekoa jer se mnotvo roba namjenjenih razmijeni upuuje na razliite teritorije i javlja potreba za radom za koju su svi spremni da ustupe svoje proizvode jee znaju da pomou nje mogu nabaviti sve ostalo to im je potrebno. To se javlja u periodu kada je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a drutvena podjela rada dovoljno rairena.Na poetku, opte priznato sredstvo razmjene bila je stoka jer je bila lako pokretljiva i svima potrebna. Kasnije novac je predstavljen predmetima od bakra i drugih odreenih vrsta materijala, a vremenom se kao najbolje sredstvo za obavljanje ove funkcije izdvojio plemeniti metal zlato.Pojedina fizika i hemijska svojstva zlata su doprinjelada ono svuda postane prihvaeno kao univerzalni ekvivalent. Do njega je jako teko doi i zbog toga i male koliine zlata su veoma vrijedne. Takoe, zlato je pogodno za prenoenje, trajno je homogeno itd. Meutim, zlato je postala novana roba prije svega zato to je to roba koja se nala u prometu ba kao i ostale robe.Sada se vrijednost robe na svim teritorijama izraava univerzalno i veoma jednostavno putem samo jedne robe tj. novca.Prihvaenost novca kao opteg sredstva razmijene uslovljena je sljedeim osobinama novca u savremenoj ekonomiji:

-prenosivost (novac mora biti pogodan za prenos radi razmjene roba na razliitim teritorijama),-trajnost (novac mora posjedovati fiziku trajnost),-djeljivost (mogunost dijeljenja novca na jednake dijelove),-standardizovanost (novane jedinice istih nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu) i-prepoznatljivost (novac mora biti prepoznatljiv ime se olakava njegova primjena i zatita od falsifikovanja).

Novac ima upotrebnu vrijednost, koja se ogleda u korisnim svojstvima koja ima kao odreena vrsta robe, i drutvenu upotrebnu vrijednost, to znai da obavljaodreene funkcije u robnom prometu kao to su : mjera vrijednosti, sredstvo prometa, sredstvo plaanja, novac kao blago i svijetski novac.

Posmatrano sa aspekta dananjeg vremena moe se rei da imamo: efektivni, gorov novac u opticaju (papirni i metalni), depozitni novac1i sredstva zadrana u kanalima platnog prometa.FUNKCIJE NOVCA

Roba koja stekne monopol u obavljanju uloge opteg ekvivalenta tj. Novac ima nekoliko funkcija.Najvanije su:

a)mjera vrijednostib)sredstva razmjene ili prometac)plateno sredstvod)novac kao blagoe)svijetski novac

NOVAC KAO MJERA VRIJEDNOSTI

Ovaj smisao funkcije novca kao mjere vrijednosti je da se pomou novca izraava vrijednost svih roba, one preko njega postaju kvalitativno jednake i kvantitativno uporedive.Zahvaljujui novcu, mogue je uporediti vrijednost razliitih dobara jer e se jednostavno uporediti koliina novca koju je potrebno dati za jedan proizvod i koliina novcakoja je potrebna za drugi proizvod. Veliina vrijednosti robe izraena u veojili manjoj koliini novca predstavlja cijenu robe. Cijena je novani izraz veliine vrijednosti robe. Novac ostvaruje funkciju mjere vrijednosti preko mjerila cijene.Razliitim koliinama novca koje se spremni da daju za razliite robe, ljudi svakodnevno daju svoje stavove o njihovim vrijednostima. Da bi novac mogao da izraava te razlike u vrijednostima mora se prvo odrediti mjerakojom se uporeuju razliite koliine robe koja funkcionie kao novac. Ta tehnika mjera kojom se uporeuju razliite koliine novca naziva se mjerilo cijene. Mjerilo cijene dakle, tehnika mjera pomou koje novac vri funkciju mjere vrijednosti.Mjerilo cijena je u istoriji najee odraivala drava, odnosno njen vladar jer je trebalo garantovati da ono to je zakonima propisanobude u stvarnosti i potovano. Mjerilo cijene u uem smislu znai zakonski propisanu koliinu novanog materijala u jedinici monete, a moneta je kovani novac iji kvalitet, naziv, oklik i masu odreuje drava. Dinar, jen, marka, dolar su novane jedinice kojima njihove drave odreuju koliinu zlata.

NOVAC KAO SREDSTVO RAZMJENE ILI PROMETA

Do nastanka novca razmjena se obavljala direktno, neposrednom razmjenom robe za robu u kojoj je prodavac ujedno i kupac, odnosno trampom. Trampa je porazumjevala dvostruku saglasnost potreba. Bilo je potrebno da postoje saglasnosti ne smo oko vrste proizvoda koji su predmeti razmjene ve i oko njihovih koliina.Pojavom novca dolazi do novog oblika razmjene robe. Roba se prodaje za novac da bi se njime kupila neka druga roba i time se in prodaje odvaja od ina kupovine. Novac u funkciji sredstava razmjene u velikoj mjeri olakao samu razmjenu. Dobijeni novac se po zavrenoj prodaji nije mogao odmah pretvoriti u drugu robu to znai da je novac nekovrijeme zadravan van robnog prometa to moe da izazove zastoj u razmjeni(pojedini robni proizvoai ne mogu da prodajusvoju robu).Mjesto prodaje i kupovine se ne moraju uvijek poklapati. Roba se moe prodati na jednom,a novac troiti na drugom tritu. Za razliku od robe koja u jednom momentu izlazi iz prometa i odlazi u proces proizvodnje, novac stalno cirkulie na tritu. On prelazi od jednog vlasnika do drugog, ali ne izlazi iz prometne oblasti. To stalno kretanje novca u prometu nazivamo opticaj novca. U razmjeni se sukobljavaju roba i novac. Roba e stei drutveno priznanje tek kada na njeno mjesto stupi novac jednake vrijednosti, a ona napusti robni promet.

NOVAC KAO PLATENO SREDSTVO

Kupac moe da dobije robu, a da je pri tom ne plati, ve da se pismeno obavee kako e plaanje izvriti u ugovorenom (naznaenom) roku. Takva vrsta prodaje naziva se prodaja na kredit. esto se deava da je kupcu potrebna odreenakoliina robe ali ne raspolae potrebnim novanim sredstvima. Npr. Poljoprivredni proizvoa koji obrauje vinograd mora da nabavi neophodna sredstva za rad, a ne raspolae novcem potrbnim za kupovinu tog sredstva. Prodavac ustupa sredstva za rad kupcu u vidu robnog kredita. in plaanja obavie se kasnije, kada vinogradar proda groe i od zaraenognovca plati robu koju je dobio od prodavca na kredit. U sluaju prodaje robe na kredit, novac vri funkciju mjere vrijednosti, ali u tom momentu nije prsutan: Kada doe vrijeme plaanja kredita, novac e biti prisutan.Prodaja na kredit se vri i kad je proizvodnja razliitih vrsta roba vezana za udaljene prostore i razliito vrijeme upotrebe. Takoe, kada robni proizvoa proda robu trgovcu, on e mu platiti tek kada je proda krajnjim potroaima. Moemo zakljuiti da mogunost odloenog plaanja stvara uslove da odreene potrebe nesmetano zadovoljavaju, a to jeveoma vano za sve lanove drutva.

NOVAC KAO BLAGO

Kada se roba poslije prodaje pretvori u novac, dogaa se da ostane neko vrijeme u toj novanoj ahuri. Time se kretanje novca zaustavlja i uesnici razmjene ga zadravaju i prikupljaju.U novanoj robi olieno je drutveno bogastvo i razumljivo je zato ljudi ele da posjeduju novac. Novana roba moe u svako doba da bude pretvorena u drugu robu.Bogastvo je u davnoj prolosti imalo uglavnom naturalni oblik. Olienje bogastva za neke narode bilo je u razliitim materijalnim dobima. Veina ljudi mora tediti da bi mogla da kupi neko trajno potrono dobro. Cijelo to vrijeme dok se skuplja, novac je u funkciji blaga. Drugi razlog zbog kojeg ljudi povremeno izvlae novac iz opticaja je elja da budu stanju izvriti hitnu nabavku neke robe u sluaju potrebe.Preduzea mogu privremeno da zadravaju papirni novac da bi poslije izvjesnog perioda kupila nove maine, predmete rada, neophodne sirovine ili predmete rada koji su utroeni u proizvodnji.Pojedinci takoe mogu da povuku jedan dio novca iz opticaja kako bi taj novac u budunosti potroili. Ovdje uoavamo vezu izmeu sadanjosti i budunsti. I drava uva novac u obliku blaga. Svo vrijeme u trezorima centralne banke neke zemlje mora da se nalazi odreena suma stranih sredstava plaanja. Da bi novac vrio funkciju blaga, on mora imati stalnu vrijednost.

SVIJETSKI NOVAC

Transakcija roba i usluga na svijetskom tritu ima specifina obiljeja. Na njemu se ne pojavljuju novane jedinice svake zemlje u obliku robnog novca, niti novanih znakova zbog velike raznolikosti i tehnikih potekoa ovakve razmjene.Stoga, novac ovu funkciju jedino moe obavljati u svom prirodnom obliku koji ima kao roba tj. kao plemeniti metal. Time se meunarodni dugovi podmiruju u vidu svjetskog novca u robnom obliku. Dakle radi se o svjetskom novcu kao optem meunarodnom platenom sredstvu. Razvoj meunarodne trgovine i meunarodnih kreditnih odnosa uticao je da se svjetski novac javlja u deviznom obliku.Svjetski novac kao funkcija novca u meunarodnoj razmjeni ima odreenih specifinosti pri obavljanju ve navedenih funkcija. Tako npr.funkcionisanje novca kao prometnog sredstva u meunarodnoj razmjeni nailazi na izvjesne ekonomske, tehnike i drutvene prepreke, kao to su velika udaljenost mjesta proiozvodnje i mjesta prodaje, a esto i samog prodavca i kupca robe, to moe onemoguiti da se vrijeme kupovine i plaanja obavi u istom momentu, to svakako predstavlja prepreku funkciji novca kao prometnog sredstva.

PAPIRNI NOVAC

Upotreba kovanog novca izazvala je odreene ekonomske posljedice. Materijal od koga se pravio vremenom se troi i stvara se sve vea razlika izmeu stvarne i nominalne vrijednosti novca. Na osnovu ove injenice ukazala se mogunost zamjene metala u prometu sredstvima koja nemaju gotovo nikakvu realnu vrijednost. Tako je dolo do pojave prvog papirnog novca u SAD-u 1960. Godine, a poetkom XVIII vijeka i u Francuskoj.Bitno je istai da papirni novac nema nominalnu vrijednost, ve samo ini novani znak, a njegova stvarna vrijednost jednaka je tampanju i vrijednosti papira od kojeg je napravljena novanica. Dananji sistem plaanja papirnim novcem dijelimo na gotovinski (papirni novac i sitni metalni novac) i bezgotovinski (plaanje upotrebom ekova preko rauna u bankama).Drava papirne novanice proglaava zakonskim sredstvima plaanja propisujui im oblik, veliinu i boju, po emu se razlikuju od novanica drugih zemalja. Papirnom novcu koji danas postoji predhodile su banknote. Izdavale su ih banke kao pismene potvrde o koliini zlata koja im je predata na uvanje. U poetku su bile samo dokaz o vlasnitvu, a kasnije su ljudi poeli banknotama da plaaju svoje dugove i one su rado primane jer su se uvijek mogle ponovo pretvoriti u zlato, naravno u banci. Vjeruje se da e u narednih par decenija novanica, papirni novac imati vrlo malu ulogu. Njegovo mjesto e zauzeti plastini novac.1KREDITNI NOVAC

Prodaja robe na kredit znai da prodavac ustupa robu kupcu bez istovremene naplate. Tom prilikom kupac se obavezuje da e u odreenom roku robu platiti i on tako postaje dunik. Prodavac je lice koje prodaje robu na kredit i on postaje povjerilac. Izmeu povjerioca i dunika se uspostavlja kreditni odnos, koji se pismeno potvruje u formi mjenice. Pismena obaveza dunika da e u dogovorenom roku isplatiti naznaenu koliinu novca u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu naziva se mjenica. Dok ne doe vrijeme za njenu naplatu ona i sama moe da se koristi kao novac i na taj nain ona cirkulie kao kreditni novac.Drugi oblik kreditnog novca je banknota i ek. ek je pismena isprava banke da imaocu isplati na njemu naznaenu sumu novca. ek dakle, ima novano pokrie za razliku od mjenice.

Slika 1. Konvertibilne marke, vaea valuta u BIH [footnoteRef:1] [1: Izvor: Google ;slike; Konvertibilne marke Slika 2. Stari novac ]

ZAKLJUAK

Novac je jedno od najveih ljudskih otkria, olakava i ubrzava razmjenu i doprinosi drutvenoj podjeli rada.Nauka i nauna shvatanja novca, prativi ga kroz razliite faze razvoja drutva i ljudskih aktivnosti, stvaraju pravu sliku vanosti novca njegovu funkciju i ulogu u cjelokupnom drutvenom sistemu.Novac po svojoj prirodi predstavlja rijetko dobro, dakle specifinu robu. U svakodnevnom ivotu novac koristimo da bismo platili robu i da bismo izmirili nae obaveze po osnovu korienih usluga. S obzirom na njegovu rijetkost i funkciju koju vri, on je za nas vrijedna roba. Istina je da novac u praktinoj upotrebi poprima bezvrijedne fizike oblike, odnosno javlja se u formi papira i kovanica od jeftinog materijala, puke evidencije na bankarskom raunu ili kao kompjuterska informacija koja se prenosi putem optikih kablova. Koristei ga svakodnevno svjesni smo same injenice da novac ima vrijednost. Zato je to tako i zbog ega mu se vrijednost ponekad mijenja je pitanje koje nas navodi na zakljuak da novac ima jedan iri smisao i ulogu u ekonomiji.

LITERATURA:

1. http://sr.wikipedia.org/

2. http://studenti.rs/skripte/pravo/subjekti-prava/

3. https://www.google.ba/search