kulturna geografija (ispravljeni prijevod) 2006

7/25/2019 KULTURNA GEOGRAFIJA (Ispravljeni Prijevod) 2006

1/77

1.LJUDI, KRAJOLICI I VRIJEME

KULTURNI KRAJOLICI, KULTURNA PODRUJA I REGIJSKA OSOBNOST MATERIJALNA KULTURA, ARTEFAKTI I KRAJOLICI DISTRIBUCIJA, DIFUZIJA KULTURNIH OBLIKA

Gledajui svijet oko sebe, svatko moe vidjeti irok mozaik razliitih ljudi sa razliitim obiajima i uvjerenjima. Upravoovo je bila polazna toka itave tradicije kulturnih geografija, koje se bave krajolicima to su ih stvorile razliite grupe narazliitim mjestima. vo poglavlje istaknut e neke od ovih pristupa. !osebno e naglasiti materijalnu kulturu ovih grupakao proces transformiranja okolia. !ratit e se rad "erkele#ske kole te gledati slinosti koje dijeli sa Annaleskolom u$rancuskoj i lokalno%historijskim pristupima u U&. U svakoj od njih, geografi su prouavali ulogu razliitih grupa uoblikovanju njihovog krajolika u karakteristine oblike ili kulturne regije, obiljeene krajolicima tipinima za promatranugrupu. 'o e dovesti do pitanja o odnosu (kulture) prema ljudima. !oglavlje e se zatim baviti pitanjem kako bi mi mogliinterpretirati takve krajolike kroz ideju palimpsesta. 'o e spojiti razvoj krajolika kroz vrijeme i prostorno irenje kulture *

irenje ideja, iskustava i tehnika. 'akva pitanja tvore zadnji dio poglavlja koncentrirajui se na kretanje kultura izme+utarog i -ovog svijeta.

LICE ZEMLJE U PROMJENI !rva stvar na koju treba obratiti panju je to se podrazumijeva pod pojmom krajolik i koju je ulogu imao u kulturnojgeografiji. &rajolik prije svega podrazumijeva sveukupno oblikovanje zemlje kroz vrijeme. &rajolici nisu individualnovlasnitvo oni odraavaju uvjerenja, iskustva i tehnologije drutva tj. kulture. &rajolici odraavaju udruivanje svih ovihelemenata kao to to ine i kulture budui da one nisu individualno vlasnitvo i mogu postojati jedino u drutvu. /nogaistraivanja pratila su kako krajolik oblikuje i biva oblikovan tom posebnom drutvenom organizacijom. 'o slii starojgeografskoj tradiciji poznatijoj kao horografija0 uenje kako krajolici spajaju razliite procese u jedinstvene modele. 1bogtoga se to esto smatra idiografskim pristupom * odnosno pristupom koji se ne bavi toliko opim zakonima, negopojedinanim i jedinstvenim posljedicama spleta okolnosti. sniva pristupa "erkele#ske kole, 2arl auer, razmatrao

je to pitanje 3456.g. u radu pod naslovom (/orfologija krajolika). matrao je da geografija mora poeti od temeljnogiskustva prostorne diferencijacije, a ne od ideje prostornih zakona koji su na neki nain izvedeni iz prirodnih znanosti.1bog toga je geografija bila temeljena na prouavanju razliitosti krajolika kao (naivno danih dijelova stvarnosti)7 auer,3485093:;.

auer se nije zalagao za empirizam, tj. isto prikupljanje injenica o mjestima, ve za znanost koja je postavljalapitanje kako pojedini krajolici poprimaju svoj oblik. llen emple u


2/77

no to je potaklo njegov skepticizam o mnogim takvim teorijama nije bilo samo shvaanje sloenosti mnogih

kultura, ve i nesklonost pristupima koji su smanjili tu sloenost na samo jedan faktor koji pokree cijeli sustav. auer jezadrao skepticizam prema svim teorijama koje na regije ne gledaju kao na cjeline, ve kao na sustav koji proizvodiodre+ene izolirane konane produkte. 1a auera je regija bila konani produkt. 1bog toga se jednouzrono objanjenjeili rastavljanje krajolika u pojedinane produkte, da bi se traili (znanstveni zakoni), inilo pogrenim poto je (sloenastvarnost prostornog udruivanja bila rtvovana strogim naelima materijalne kozmologije).7 auer 34850953;

auer se zbog toga priklanjao idiografskoj ideji geografije * tj. prouavanju jedinstvenih konfiguracija zemljinepovrine i ivota, a ne traenju opih zakona, tzv. nomotetskom pristupu 7 poglavlje :.; !redloio je usredotoivanje nakrajolik kao sintetiku viziju koja obuhvaa cjelokupno djelovanje lokalne kulture. auer je smatrao da su nomotetskipristupi izgubili osjeaj ukupnosti kulture rastavljajui je na faktore i elemente.

auer je otro kritizirao promoviranje i financiranje visokoproduktivnih vrsta kukuruza u /eksiku 34@=%ih od strane1aklade Aockefeller. "io je tako kritian da su ga prozvali (antikvarom) koji eli ouvati stare vrste kao zanimljivosti ilimuzejske izloke te (zatoiti) lokalno stanovnitvo u prolosti. auer je bio zabrinut da su lokalne vrste kukuruza iniledio visokorazvijenog lokalnog sistema, te je smatrao da se ne mogu promatrati kao jedna varijabla koju se moenamjerno izmijeniti, a da se ne uzrokuju znaajne promjene negdje drugdje. -jegove studije o podrijetlu sobnog bilja

potakle su ga da uvai razliitost vrsta kao definirajui obiljeje (kulturnih jezgri) % centara inovacija. "ojao se da enametanje drugih vrsta itarica unititi ovu raznolikost uzgoja kroz stoljea te ugroziti specifine ekoloke i kulturne nie.!rema tome, govorio je o biodiverzitetu prije nego je ideja postala popularna. /oe se initi udnim to kulturni geograf raspravlja o vrstama usjeva i genskim zalihama, ali za auera su to dijelovikulture. ni su predstavljali materijalne izraze i utjelovljenja drutvenih procesa i znanja. Brijedi navesti njegov tipini

jezgrovit zakljuak o tom pitanju, kada primjeuje da (ako su tranice geografski fenomen, onda su geografski fenomeni vlakovi koji ih koriste) 7 34850984;. 'onije, materijali, znanje i vjetine koje omoguuju npr. sadnju i etvu tako+er sudio kulture, kao i znanje i vjetine koje se izraavaju npr. u pisanju ili strukturi drutvenih uvjerenja. 'i su elementi zaistaduboko povezani, a otud potjee auerovo neslaganje s promatranjem izoliranih faktora. 1a primjer uzmimo prve

poznate primjere pisanja u /ezopotamiji0 glinene ploice oito su bile dokaz poreza ili davanja kod etve. !oljoprivrednaiskustva stare /ezopotamije te rast stalnih poljoprivrednih naselja moraju se gledati u svjetlu tehnologija pisanja, tekontrole i pohrane znanja, koji su omoguili izdvajanje prehrambenih vikova za opskrbu prvih urbanih naselja. 'ime seeli rei da se na pitanje vjetine i znanja mora gledati kao na dio cjelokupnog sustava koji oblikuje odre+eni krajolik.7 okvir 5.3; va definicija povezuje materijalno i simbolino. !rema tome, znanja i vjetine jedne generacije mogu biti utjelovljeneu vrsti usjeva koje ta generacija uzgaja i predaje sljedeoj * to su artefakti kultura. lino tome, krajolici su istovremenoproizvodi kultura kao i reprodukcija tih kultura kroz vrijeme. auerov rad predlae da artefakti mogu biti agensi promjenekao i ljudi koji ih koriste * alati nisu samo ljudski proizvodi ve i pomau oblikovati ono to ljudi rade. ada je jasno zato

je auer nepovjerljiv prema pristupima koji su izdvajali (nezavisne) faktore i varijable te zato se okrenuo ideji krajolika

i kulturnih regija kako bi spomenute pristupe izbjegao.kvir 5.3&ulture, njihov materijal i reprodukcija&oristan saetak ovog stajalita dao je antropolog


3/77

REGIJSKE OSOBNOSTI, KULTURNA PODRUJA I KRAJOLIK 1a auera, kulturna regija i njoj pripadajui krajolik inili su temelj analize, tvorei (jedinstven koncept geografije) idefinirani su kao (podruje koje je sastavljeno od jasno izraenih spojeva oblika, kako fizikih tako i kulturnih)734850953;. 'o je razina na kojoj se interakcija svih dijelova moe promatrati kao cjelina, ali se ona definira na temeljuusporedbe s ostalim podrujima na kojima se moe nai drukiji krajolik. Cedinica promatranja mora se zbog togadefinirati kao podruje na kojem dominira funkcionalno povezan nain ivota.7 3485098@; vaj smisao integriranogpodruja poklapa se sa radom Bidal de la "lache%a i Annaleskolom iz $rancuske, koja je pokuala identificirati

regijsku osobnost ili genre de vie, izraenu u krajoliku. auer je sa odobravanjem pisao o njihovim regionalnimmonografijama koje su podupirale (kulturni krajolik kao kulminirajui izraz organskog podruja) 734850953;. 'u tako+erpostoji naglasak na traenju razliitih kultura po svijetu i istraivanju njihovih individualnih oblika kao sintetikih cjelina.Aegija je, prema tome, definirana ne prema fizikim karakteristikama kao to je to bilo tipino u predratnoj "ritanskojgeografiji, ve prema nainu ivota koji je organiziran kroz te osobine. &ulturna regija se skoro neizbjeno ne bi jasnopoklapala sa fizikom, poto je veina kultura smjetena na granicama razliitih fizikih ekosistema pa se utoliko koristiobama sistemima. 7 auer, 3485098@; auer se stoga pribliio nekim starim geografskim pristupima iz vremena BonDumbolta. -a poetku svog eseja iz 34@3, (sobnost /eksika), auer izjavljuje0

'vo je izlet u najstariju tradi(iju geografije. )oji god suvremeni problemi zahtijevali pa*nju strunjaka irezultirali pre(iznijim sistemima istra*ivanja i formalnijim sistemima usporedbe, ostaje oblik geografske

znati*elje koji ti sistemi nikad ne sadr*e. To je umije+e vienja kako se zemlja i *ivot razlikuju od jednog dijelasvijeta do drugog. !auer, "#$-"%&

!ojam osobnosti je ovdje promatran kao poseban socijalni sistem koji obuhvaa cjelokupnu dinamiku zemlje i ivota.U tom smislu auer ne sugerira potpuno osobno umijee, te se time razlikuje od pogleda talijanskog filozofa "ernadetta2roce%a koji smatra da (geograf koji opisuje krajolik ima isti zadatak kao i slikar koji slika taj krajolik). Umjesto da traipojedina gledita na krajolik, auer se zalagao da se na+e tipini ili generiki krajolik koji je vezan uz odre+enu kulturu.

-o, ono to ini odre+enu osobnost regije nije samo skup dijelova ve nain na koji su oni povezani. Geografi bi seprema tome trebali baviti pojedinostima prije nego bi se vratili na sintetsku razinu regije. auerov prikaz /eksika prijeosvajanja sugerira dva tipina kulturna krajolika centralnoEjuna kulturna regija nasuprot sjevernoj. /odel gustih sela, ili

pueblosa, sa visoko intenzivnim koritenjem zemlje u centralnoj regiji opskrbljivao je velike gradove 7koji su esto bilivei od europskih; preko sistema trgovine i izdvajanja vikova. uprotno tome, u vrijeme panjolskog napada na sjeverusu ve postojali naputeni i uniteni gradovi, gdje su prodrli barbari i osnovali vrlo razliit kulturni sistem koji nije bio ustanju organizirati nepoljoprivredna urbana sredita. va tipizacija /eksika u vrijeme osvajanja sugerira elemente koje treba traiti u kulturnom sistemu. bino postojiposeban poredak me+u ljudima i zemljom, posebni odnosi u svakodnevici kao i posebnost u sredinjim pretpostavkamao tome to je vrijedno ili dolino, a prema tome i u tenjama, ako ne i samim ostvarivanjima tih tenji. Bisokorazvijena

meksika kultura bila je obiljeena intenzivnom proizvodnjom kukuruza, koja je uzdravala urbane stanovnike i one sanepoljoprivrednim nainom ivota, a koja je zauzvrat zahtijevala prihvaanje


4/77

proces prilago+avanja kulture na novu zemlju i oblikovanje krajolika preko razliitih kulturnih sklonosti. /oda jenajizraeniji kontrast prisutan u modelu individualne naseljenosti sa rasprenim farmama u krajoliku plantaa duhana ipamuka na jugu i sramotno hijerarhijski odnos povezan sa ropstvom. -o, moramo shvatiti da postoje dva naina oveinterpretacije. jedne strane, oni ele razviti ideje kulturnih regija i krajolika dok s druge prikazuju irenje i promjenukultura. -avedeni naini e se u nastavku pojedinano razmatrati.

KULTURNA PODRUJA KAO SUPER-ORGANSKA METAFORA

d kasnih 34:=%ih razvila se svojevrsna kontroverzija povezana s pristupom "erkele#ske kole u prouavanjukulturnih podruja. auer je bio optuen da je tretirao kulturu kao (super%organski) imbenik. 'o jest, kulturi sepristupalo ne samo holistiki, ve kao jedinstvenom entitetu, a regija se prelako uopavala bez prikazivanja unutarnjihrazlika. ?a bi ilustrirali ove probleme, mogli bi postaviti pitanje je li opravdano promatrati kulturu potlaenih grupa, biloda su to porobljeni crnci u


5/77

kao fosile u krajoliku. !rethodno postojanje ogra+enih sistema polja na jugozapadu U& ukazuje da socijalna strukturana tom podruju nikad nije u potpunosti odgovarala feudalnom tropoljnom modelu u /idlandsu. /odel rasta, promjena inepotrebnih oblika sugeriraju puno o evoluciji krajolika i lokalne kulture. 'o ponovno podrazumijeva oblikovanje krajolikai oblikovanje ljudi koji tu ive, dobivajui tako mnogo kulturnih uspomena * neke su jo u upotrebi, ostale su ostatakprolih praksi i znanja. Hznad svega naglaava vezu ljudi i zemlje. /nogo argumenata je izneseno u vezi nainagledanja na palimpsest * kao seriju slojeva ili kao vremenski proces. 'o ipak ostaje korisna polazina toka u shvaanjukrajolika, ali opet je sklonija izdvajanju regionalnih tipova, a ne analizi individualnih imbenika. sim procjene mjesta

kroz vrijeme, mora biti naglaena i druga strana interpretacije krajolika * prostorna difuzija promjene.

KULTURNA DIFUZIJA Geografi su esto fascinirani difuzijom. Dagerstrand i ostali prouavali su irenje inovacija unutar statine populacije tesu se bavili irenjem konkretnih inovacija putem njihovih prihvaanja od strane pojedinaca. "erkele#ska kola je viebila zainteresirana za prostorno kretanje i adaptaciju kultura i specifinih artefakata te se usredotoila na ope promjenevie nego na pojedince. 'o je dalo niz dragocjenih spoznaja, posebno onih vezanih uz europsku kolonizaciju jeverne iCune


6/77

PLANTA!E, LJUDI I PROIZVODI!lantani krajolik predstavlja stapanje tehnologija i kultura u mreu koja rezultira stvaranjem nejednake

iskoritenosti zemlje, usmjerenou ka izvozu te iskoritavanjem i porobljavanjem radne snage. vakav tip krajolika nijenastao odjednom.!oetni europski eksperimenti u tropskoj agrikulturi su bili kratki i neuspjeni. 1aetnici formiranja plantaa su !ortugalci* osnivali su ih na otocima u


7/77

krajolici srednjovjekovnih kineskih carskih palaa objedinjuju kozmoloka vjerovanja i geopolitike ciljeve vladara.Metvrti odlomak usmjeren je na prouavanje namjerno stvorenih simbolinih krajolika * posebno obraajui pozornostna preoblikovanje prostora u svrhu irenja ideja nacionalizma.

O&'() )*+Brlo je lako promatrati domove kao NprirodneN. ni su neto s ime su stanovnici toliko srasli da ih uzimaju

zdravo za gotovo. /e+utim, samo zbog toga to je neto dio svakodnevnog krajolika, ne znai da ono gubi svoje

znaenje. "a naprotiv, moemo ga smatrati posljedicom cijelog skupa rutinskih aktivnosti koje daju znaenjesvakodnevnom ivotu. Aadi ilustracije navedenog osvrnuti emo se na oblike iz razliitih vremena i prostora.

Z/0( /2 ( 34(5'0 /5''ijekom vremena moemo pratiti promjenu aktivnosti vezanih uz NdomoveN.


8/77

spavanja i umiranja. Gornji dio kue odnosi se na aktivnosti vezane uz svjetlo, vatru i zabavljanje gostiju. 'ako jeformirana podjela na prirodno i civilizirano tj. uljudno. Gost kojeg posjednu uz tamni zid kue e se ak pobuniti radimanjka potivanja prema njemu.

Oenski poslovi odvijaju se u mranom dijelu kue, a muki poslovi uglavnom izvan. /oemo rei da je kua sasvojim suprotnostima ene i mukarca, svjetla i tame, nieg i vieg, prirodnog i civiliziranog, tako+er odraz irekozmologije. /ukarci odlaze iz kue prije zore, tako da je vanjski prostor muki, a unutarnji enski. 'ako+er, mukaprijateljstva se opisuju kao LvanjskaP. !rema tome, kua se smatra odvojenom od ostatka vanjskog svijeta0

0 odnosu prema mu/kom svijetu javnog *ivota i rada na farmi,ku+a, svijet *ene, svet je i zabranjen svakom mu/kar(u koji nije dio nje. 7"ordieu 344=05:6;

"ourdieu zapaa da je kua podijeljena u skladu s vanjskim principima. -a taj nain se prostorno ure+enjekrajolika moe promatrati u skladu s naom kozmologijom i onom drugih kultura. -e postoji prirodni raspored aktivnostiu krajoliku ve su one uvijek vezane uz odre+enu kulturu. !ostoje dva nivoa geografije % kako kulture koriste geografijuda bi dale znaenje odre+enom prostoru, te geografski raspored tih kultura.

K*+ ( 678" 09'3) '/053) )*+>ngleska ladanjska kua je upotrebljavana kao simbol sutine engleskog nacionalnog identiteta. -eki su ak

toliko pretjerali opisujui je kao doprinos >ngleske globalnoj civilizaciji. Upotrebljavana je kao talisman za konzervativnuviziju ruralnih vrijednosti0 krajolik vlastelina i reciprone veze me+u klasama koji je suprotnost dravnom posjedu,kontrast izme+u osobne povezanosti ljudi i mjesta i impersonalnog birokratskog dravnog posjeda. ngleske, onda njegova prostorna organizacija dosta toga govori o vrijednostima koje su formirale toLsrceP, i politikim konotacijama krajolika. 'o nisu neutralni izrazi uro+enih vrijednosti engleske ladanjske kue susocijalni krajolik koji nam mnogo toga govori o socijalnim vezama i vjerovanjima drutva.

U367:0 7(7/!ostoji mnogo literature o povijesti vrtova i njihovoj vezi s prevladavajuim drutvenim shvaanjima. vdje je

navedeno nekoliko prijedloga i primjera.d srednjeg vijeka vrtovi su dizajnirani kao mjesto kontemplacije i Lzemaljskog uitkaP, ali nain na koji se to

izraavalo mijenjao se kroz vrijeme. Brtovi s kraja 3:. stoljea imaju pravilnu geometrijsku strukturu. U vrtovima velikihdimenzija tlocrti su sadravali radijalne avenije kao simbole moi koja se iri iz kue smjetene u sredini. U skromnijimvrtovima ta geometrija je izraena kroz vrlo formalan tlocrt s gredicama cvijea u geometrijskim, esto pravocrtnimoblicima, koje su me+usobno strogo odijeljene stazama. Oivica je tako+er strogo oblikovana, manjih dimenzija da biodvajala razne gredice cvijea, ili velikih oblika koji su kao i drvee, tako+er figuralno obrezano, imali dekorativnu

funkciju.Fto to govori o tadanjem shvaanju prirodeI

Geometrijska pravilnost i red u vrtovima izraavali su potpuni kontrast od ideje divlje prirode. 'o je esto izraavano iogra+ivanjem posjeda od ostatka svijeta, tako da zidovi i ograde imaju znaajnu ulogu0

1isoko strukturirani umjetni uzor(i imali su najbolji vizualni uinak kad su bili odvojeni od manje ureenogkrajolika oko njih. 2odernom promatrau ovi vrtovi se ine kao mjesta gdje je priroda ureena,

pripitomljena, ak i muena 3 4neprirodna5. 6a li su ih njihovi suvremeni(i takoer tako do*ivljavali, to jemanje poznato, meutim njihovi vi/e obrazovani vlasni(i bi to mo*da objasnili teorijom neoplatonizma,kao izraz savr/enih oblika koji proizlaze iz nesavr/enih oblika prirode. 7Qilliamson 3446093;

-eoplatonisti smatraju da ljudi imaju dunost otkriti boanski red unutar prirode, tako da se geometrijskiraspored ne suprotstavlja prirodi, ve tei usavriti je tj. izvui ono savreno iz nje.

8


9/77

P7)6( ( 29*+038( razvojem teorija i razmiljanja mijenjali su se i oblici vrtova. !oetkom 3. stoljea zanemaren je koncept raskonihgrandioznih vrtova jer je teite stavljeno na RdivljinuR i povezanost sa zemljom. ?ominantna postaje vizualnakomponenta kroz ideju vidika 7izgled objekta u daljini;. 'akvi vidici stvarani su u otvorenim alejama kroz ume da bi seotvorio pogled na zvonike i tornjeve crkava i zgrada u daljini. Uloga vidika dolazi do izraaja ako sagledamo primjer/osele# Qooda gdje se kroz 2ockridge Dall protee uma sa 86 krianja i 9=8 razliitih vidika. 1naajna karakteristika

je pojava ha%ha 7potopljeni jarak na rubu vrta ili travnjaka;. Usjeen u brdo, vrt se nalazi na uzvisini i odvojen je od

vanjskog svijeta niskim zidom ili nasipom kojim se preko jarka dolazi do vanjskog zemljita. 1id je sprjeavao ulazakivotinja u vrt. uprotno od vrtova 3:. stoljea ogra+enih zidom, ha%ha je neprimjetan tako da nita ne remeti pogledvlastele iz vrta prema vanjskom zemljitu.

Banost ove izrazito opskurne karakteristike vrtova tog doba je njena vizualna nadmo i dominacija. Brt jezatien od nekontroliranog vanjskog svijeta. 'o je bila ekspanzivna vlasnika vizija koja je dovela do konflikta vizualne isocijalne nadmoi. Aazvoj vizualne dominacije moe se povezati s nastankom Rprirodnih ambijenataR za ladanjskekue%Rpark landR. !arkovi se ire pa raste vanost prirodnih ambijenata, a uklanjaju se vanjski RobrambeniR zidovi.vakav krajolik oblikovan je eljom za kontroliranjem fizikog i vizualnog pristupa. /noga su sela, kue i farme maknutikako bi posjednici i vlastela postali dominantni u krajoliku. Hako su uklonjeni zidovi oko vrtova i posjeda, ladanjske kue

su i dalje bile dio krajolika koji je karakterizirala ekskluzija.

U9';0 /7*:86, 2+ ( )3)'*kskluzija i konflikti bili su karakteristika krajolika ugla+enog drutva0 K?vorac se nalazio u sreditu izoliranogmora tratine skriven od pogleda drvoredom. snovan je kao simbol ekskluzivnosti pa su socijalni kontakti koje jestvarao park oko dvorca mogli samo naglasiti razlike u odnosu na ruralno drutvo.L


10/77

izrazita hijerarhija, ukljuujui predstavljanje razliitih ljudi domainu ovisno o njihovom statusu. ?o 3. stoljea ovakveformalnosti bile su sve manje izraene od ljudi se oekivalo da cirkuliraju izme+u razliitih aktivnosti * kartanje, ples ikonverzacija. !ark je tako postao krajolik koji je omoguavao postupne promjene stajalita i cirkulacije ljudi u usporedbis ranijim razdobljem. ?rutvena vizija kohezivnog ugla+enog drutva bila je dio vizije koja je htjela ekskluzivnovlasnitvo.

G'(8()" (305 2+( )75'()*

?rugaiji primjer krajolika koji je oblikovan sa svrhom da bi odrazio kozmoloke vizije, i koji je povezan stadanjom geopolitikom situacijom, moe se pronai u drevnoj Sjetnoj palai 2hengde u &ini. Hzgradili su je /anchucarevi od 3:=9. do 3:45. koji su naslijedili vladare dinastije /ing. ama lokacija 2hengde palae je sjeverno odteritorijalne jezgre dinastije /ing i sjeverno od "eijinga, kako bi pokazala novu bazu moi carstva Tuing, koje sekoncentrirala na /anduriju i Cehol i ekspanziju carstva na obje strane &ineskog zida. am krajolik oblikovan je jasnimvjerovanjem u geomantiju * u arobne moi zemlje i feng shui. 1ato su NmukeN planine koje okruuju jezerauravnoteene stvaranjem NenskihN elemenata pejzaa * vrtova i jezera. va jezera stvorila su osam bazena i devetotoka, po uzoru na budistiku poslovicu koja kae da se svijet sastoji od devet planina i osam mora. Hdeja o svemiru kojise sastoji od koncentrinih planinskih nizova koji vode do centralne planine, planine umeru nastanjene narodom Hndra,

odraava se u podizanju centralnog, umjetnog vrha na kojem je hram. $oret 73446; smatra da je palaa primjer kako jene * &ineska dinastija pokuala stei kontrolu nad razliitim dijelovima 2arstva. &ljuni simboli iz drugih centaradoneseni su u novu palau iz "eijinga, Shase i Qutai planine ljetni glavni grad moe se smatrati sloenim krajolikomkoji reproducira zemljovid carstva /anchu gdje red unutar vrta odraava red nametnut nad osvojenim teritorijima.

N4(0'(


11/77

Hndonezije. /e+utim, kranstvo je manjinska religija u usporedbi s islamom. !okazujui njihovu ravnopravnost novivladari pokazali su da islam nema povlastica u odnosu na dravnu politiku.

U centru trga /edan /erdaka nalazi se toranj * spomenik /onas, podignut kako bi nadvisio kolonijalne zgrade.U spomenik je ugra+eno @ diorama koje su povezane u priu jednostavnom prostornom logikom * hodajui ipromatrajui jednu za drugom povezuju se u priu koja vodi do stvaranja moderne Hndonezije. 'vore smisleni niz,izabran posebno i u odre+enom nizu, kako bi se zavretak uinio Npredodre+enimN 7to se zove teolo/ka pria;. toga je

razliitim snagama koje su oblikovale Hndoneziju dano razliito znaenje pomou uloga koje igraju u prii. -a poetku, tuje slika prisiljene radne snage i ivota na plantaama koja pokazuje ulogu indoneanskog naroda u kolonijalnomsustavu * poljoprivrednih proizvo+aa za potrebe 1apada. lijedea slika tako+er govori o nizozemskom svjetskomporetku, ali na slici je protestantska crkva koja govori o vlastitoj ulozi u ujedinjenju nacije * kao da je taj uinak tako+erpredodre+en, i koji pokazuje potrebu za odbacivanjem kolonijalnog naslije+a, ali i koji legitimizira teritorijalne pretenzijedrave. 2ijela jedna ploa posveena je zgradi U- * a u -e Vorku, ne ljudima ve zgradi * simbolizirajui trenutakkada je me+unarodna zajednica priznala Hndonezijske tenje za nezavisnou. 'ako+er, nedaleko od trga je spomenikpripojenju 1apadnog Hrijana 7danas Hrian Ca#a;, posljednjeg teritorija preuzetog od -izozemaca. pomenik pojedinca kojise uzdie i lomi lance simbolizira slamanje posljednjeg kolonijalnog jarma.

/e+utim, ne treba se initi da je prepravljanje tema u svrhu potpore odre+enoj ideji potpuno uspjeno. ?ioramesu na Cavanskome, jeziku glavnog otoka, i na engleskom, jeziku turista, svi ostali narodi Hndonezije ne razumiju ih.-akon ukarnovog pada, preoit falusni simbol na trgu postao je poznat kao Nukarnova posljednja erekcijaN. 1a tovrijeme spomenik slobodi 1apadnog Hrijana dobio je novi smisao zbog borbi naroda Hrian Ca#e i Hstonog 'imora zavlastitu neovisnost baziranu na vlastitom identitetu.

N4(0'(


12/77

pristojno drutvo iskljuuje siromane. H to ukazuje na to kako uplitanje Kizmiljenih povijesnih priaL oblikuje ideje opovezanosti ljudi s njihovom zemljom i povijeu.

1akljuak'rebalo bi biti oito da krajolik ne moemo sagledati kao jednostavno materijalno obiljeje. /oemo ga shvatiti

kao otvorenu knjigu koja nam govori prie o ljudima * o njihovim vjerovanjima i identitetu. 'o nije nepromjenjivo ilineopisivo neki dijelovi se mogu doivjeti kao dijelovi svakodnevnog ivota, ali neki drugi se pak mogu politiki

osporavati. 1naenje krajolika mogue je mijenjati * bila to politika upotreba kozmologija u &ini ili osporavanje povijestiu 1imbabeu. !rouavanje krajolika nije samo stvar pronalaska tipinog kulturnog podruja, kao to je primjer uprolom poglavlju, nego i razumijevanja da krajolik za razliite ljude ima i razliito znaenje i kako se ta znaenjamijenjaju i sukobljavaju.

ituacija je komplicirana kada je krajolik predstavljen na neki drugi nain. 'ako je u sluaju ladanjskih kuanjihov okoli imao odre+eno znaenje za posjetitelje u vrijeme kada su bile izgra+ene. ?ananji gledatelji mogu ih vidjetipredstavljene preko slika, ilustracija u knjigama ili na televiziji. vaki od ovih naina moe staviti drugaiji naglasak naokoli * recimo, zbog njegovog koritenja u odre+ene svrhe u programu. 'ako smo svoje vlastite dananje vrijednosti

stavili povrh onih u krajoliku koji je ve zasien razliitim znaenjima. ituacija tada moe postati vrlo kompleksna. 1adavanje zorne predodbe, o seoskim kuama moemo govoriti kao da su u 3. st. gra+ene u skladu s idejom ure+enogokolia. U to vrijeme to se smatralo NNpoboljanjemNN krajolika.


13/77

Casno je, dodue, da knjievnost ne samo da opisuje te regije i mjesta ve je u mnogim sluajevima pomogla u njihovustvaranju. !oglavlje se nastavlja prouavajui sluajeve u kojima knjievnost moe stvarati geografiju. /e+utim,poznavanje veine mjesta ljudi stjeu preko medija razliite vrste, tako da za mnoge ljude opis dolazi prije KstvarnostiL.-pr. mnogi ljudi o KQesseWuL znaju preko njegovog autora Dard#a, a ne preko osobnog iskustva. Siteratura, zajedno sasvim ostalim vrstama medija, ima vanu ulogu u oblikovanju geografskog miljenja kod ljudi. 'o pokazuje da razliitinaini pisanja prikazuju razliite vrste i odnose prostora i prostorne pokretljivosti, te kako prostorne veze unutarliterature mogu biti okruene razliitim miljenjima.

&njievnost nije nagr+ena svojom subjektivnou ve ta subjektivnost govori o drutvenom znaenju mjesta i prostora.!rema tome smatramo da razliiti naini pisanja o prostoru i razliite forme pria iz razliitih vremena i prostora mogudosta rei o prirodi gradskog ivota. -adovezano na to, pretpostavlja se da nam razliiti anrovi govore o promjenama uperiodima % kako uspon modernizma i naroito postmodernizma, u knjievnosti odgovara razliitim iskustvima o svijetu iorganizaciji znanja o njima. -apokon, ovi razliiti primjeri otvaraju veze izme+u geografije i knjievnosti predlauikompleksnije odnose obzirom na knjievnost kao izvor ili pak subjektivnu geografiju. Geografija i literatura su zajednonaini pisanja o mjestima i prostorima. boje su procesi oznaavanja, a to znai procesi koji daju znaenje mjestima iprostorima unutar drutvenih sredina.

PISANJE O MJESTIMA&ada bi netko elio potraiti prikaze koji bi itatelju dali osjeaj za neki prostor ili mjesto, da li bi to potraio u geografskojliteraturi ili novelamaI Geografi godinama studiraju to im, ini se, oduzima sposobnost pisanja proznih djela kojaimaginativno zaokupljaju itatelja. 'a injenica ini geografiju suom i siromanijom disciplinom od knjievnosti.Dumanistika geografija nastoji vratiti ljudsko iskustvo o prostoru kao centralno podruje bavljenja u geografiji. 'o moeukljuivati ljude koji govore o svojim iskustvima o prostoru, o njihovim ivotima i o tome kako oni vide svijet. ?rutvenigeografi su tako+er brzo shvatili da pripovijedanja u literaturi omoguuju sline uvide u iskustva o mjestima.'akva evokacijska pripovijedanja dozvoljavaju geografima da ugledaju tzv. Kgenius lociL, jedinstven KduhL nekog mjesta.'akvo centralno iskustvo geografije nije lokacija, niti najpomnije izra+en popis detalja% to ne pribliava bit znaenja

mjesta. 'akva zabrinutost u vezi znaenja pejzaa pronala je odjeku u rijeima "urnsa 7trenutno koritene za promocijuFkotske turistike zajednice;0 prolazei kroz pusto on se pitao kako ovjekove misli mogu tako kartirati pejzaestavljajui ih u apstrakcije. U knjievnosti, humanistiki geografi su pronali pripovijedanja koja su se odnosila naiskustvo mjesta, gdje je Kfiktivna istina% istina ispred injenicaL. ?akle, fiktivna stvarnost moe sadravati vie istine nagosvakidanja fizika stvarnost. Hnteres se prvotno usredotoio na regionalne pisce koji su najizraenije prenijeli u svojimdjelima osjeaj mjesta. !rema tome, u djelima ?. D. Sarenca pronali smo pomno izra+en prikaz ivota u ugljenompolju -ottinghama i iskustvo radnikih klasa izraeno kroz pejzae klasnog drutva u gradovima i pejzae slobode useoskim krajevima.Dard#ev opis stanovnika QesseWa, njihovih dijalekata i obiaja, daje skladan regionalan identitet. U njegovim djelimabilo je dosta opisa turobnih pejzaa koji su podsjeali na zavretak ruralnog ivota.

U knjizi K'ess of the ?X UrbervillesL pejza prikazuje prevlast novca nad zemljom, simbolizirajui to preko moi


14/77

geografije turizma, kasnije nacionalnih parkova pa ak i agrikulturalne prakse. Ftovie, to nije izolirani sluaj. "eatrice!otter tako+er je popularizirala Sake ?istrict kao mjesto svog ro+enja.:isano znaenje o iskustvu nekog mjesta i literarno iskustvo znaenja mjesta su oboje dio aktivnog pro(esa stvaranja irazaranja kulture. 'ni ne poinju niti zavr/avaju s autorom. 'ni ne le*e u tekstu niti su dio pro(esa produk(ije idistribu(ije rada. 'ni ne poinju niti zavr/avaju kao shema koju stvara itateljstvo. 'ni su funk(ija svih navedenih stvarii jo/ vi/e od toga. 'ni su svi momenti u kumulativnoj historijskoj spirali znaenja.

PROSTOR U TEKSTU?arb# je pokuao pribliiti Dard#ev QesseW socijalnim i fizikim regijama prostora na nain da povee regiju u literaturi sregijom u geografiji. 'akav nain preklapanja regija moe biti zanimljiv ali je ipak vrlo ogranien. Fto je jo zanimljivije

jest vidjeti kako su odre+ena mjesta i prostorne razlike ukomponirane u literarnom tekstu. 'u dolazi do izraajaautobiografija i karakter autora0

6om je kao utvrda vojske koja slavi sebe na temelju svoje mobilnosti. 0daljavaju+i se od polazi/ta, stopaladefiniraju geografiju, dok oi promatraju i sistematiziraju. )ako je poetak istra*ivanja kljuan za formiranje mape i svihtoaka na njoj, tako je povezivanje toaka roenja s prostorom jo/ va*nija.alan !illitoe"##;-


15/77

sudova o tome gdje e se to dogoditi. Gargantuino neprimjereno ponaanje otkriva te norme tako to ih kri. UAabelaisovom djelu prostori su mjesta gdje su drutvene norme obrnute0 gdje je Kbudala 7lu+ak;L proglaena kaoKgospodar neredaL gdje nia kultura vlada viom gdje je normalni drutveni svijet preokrenut naglavake. U noveli semoe uoiti potreba za takvim KludimL prostorima, gdje je nered dozvoljen, a prije zabranjeno ponaanje se tolerira.Siterarni tekstovi stoga mogu pokazati kako je prostor ure+en i kako odnosi u prostoru mogu definirati drutvene radnje.'akvi odnosi nisu izraeni samo na razini regije ili mjesta, nego i u odnosima doma, naputanja i povratka, zabranjenog iprihvaenog ponaanja doputenog i transgresivnog ponaanja. 1naenje prostora u literaturi moe biti mnogo vee

nego samo puko mjesto povezivanja.

ISPISIVANJE GRADAGradovi su dugo bili scene mnogih novela. ?akako, mogue je stei kvalitetniji doivljaj grada i gradskog ivota odiskljuivog koritenja literature kao baze podataka. -o, gradovi nisu samo ambijent za likove ili priu, nego opisivanjeurbanog pejzaa, tako+er, izraava uvjerenja o drutvu i ivotu. Be smo vidjeli kako pisanje o ruralnim prostorima moepokrenuti ire ideje o procesu njegovog propadanja i socijalne promjene. 'ako+er ono moe pisati o ruralnom prostorukao o pastoralnoj idili u kojoj postoji virtuozni socijalni red. !isanje moe, tako+er izraziti moralnu geografiju socijalnogure+enja i ponaanja. Glavno pitanje nije koliko tono gradsku scenu i ivot treba prikazati, ve je pitanje to gradska

scena treba oznaavati 7to ona predstavlja;.U KCadnicimaL, Bictor Dugo stavlja centralnu epizodu prie oko !ariza. Uliice Kgrada koji se ne moe spoznatiL stvarajugeografiju imaginarne tame , misterioznu geografiju Lnepoznatog gradaL. !ria esto daje pogled iz ptije perspektive,ali taj pogled ne daje uvijek perfektnu sliku grada0 gradovi i dalje ostaju tamni, puni labirinta. !ria daje literarni ifigurativni podzemni svijet * suprotnost slubenom i dravnom.Dugo je namjerno suprotstavljao geografiju siromatva iz 3@=%ih sa urbanim inenjerskim planiranjem koje je provodio"aron Daussman gradei bulevare po kojima je !aris danas poznat. 'i bulevari otvorili su labirinte policiji. Dugo jekontrastirao ovu otvorenu, dravno kontroliranu geografiju sa ranijim izopaenim i nepoznatim gradom. -ovela se moeitati na nain da se koristi krajolik grada kako bi se popunilo geografsko znanje u korist drave. na e onda moi

kontrolirati siromane svojom moi te slomiti mogue pobune siromanih. /ada se ovo ini ekstremnim, tijekom [email protected], neke od prvih stari koje su se unitavale bile su uline lampe * svjetiljke koje su omoguavale policiji da vidi tosu radili siromani. U !arizu, ulina rasvjeta bila je policijska odgovornost.

SVJETLOST, MO I PLANIRANJE::rikazivanje svjetlosti i tame jedne urbane s(ene koja se s vanjskog gledi/ta ini opasna sna*na je tema koja nammnogo govore o kulturi planiranja. Tako Alan !illitoe, koji je proitao 7=adnike4 kao dijete, govori o 9ottinghamu. > to

je ba/ prigodno ? ako pogledamo povijesni pregled prostornog planiranja 9ottinghama. 0 poslijeratnom perioduproi/+ivalo se kaotino gusto urbano podruje ? gdje su *ivjeli siroma/ni 3 i gradile su se nove stambene etvrtiopisane kao svijetle, prostrane i prozrane.

U detektivskim priama moemo vidjeti razliite razrade tema o znanju i kontroli koje predlau manjesamopouzdanja u pokuaju da se kontrolira urbani ivot. U KCadnicimaL osnovna nit radnje jest kako grad uinitiprimjerenim za snage reda i za provo+enje pravde. Grad je ipak puno vie od pozadine za priu0

prostor detektivske ma/te uvijek je spojen sa tekstom detektivske ma/te...prostori 7spolova4 uvijek suproduktivni kada se radi o zloinu koji sadr*e, oni prisiljavaju detektiva da stane u ko/ta( sa objektom koji ona@onpredstavljaju kako bi ga razumio te tako rije/io zloin...

za detektiva nema kamena u uli(i, nema (igle u zidu koji nisu odreeni simbol tj. poruka od nekoga kao i da seradi o obinom telegramu ili o razgledni(i...

G.).hesterton "#$, (itirano u !mithu "##%- $


16/77

maglu uliica i sporednih putova. 'akav je magloviti Sondon, kojeg interpretira herlock Dolmes, grad pun razliitihskrivenih znaenja koje on istrauje. krivena znaenja ostaju, iako Dolmes odlazi u njih kao majstor preruavanjakojeg itatelj teko slijedi. Grad je prepun protesta razliitih znaenja koje moe uglazbiti 7razrijeiti; samo Dolmes, bezkojega je itatelj bespomoan. Dolmes zapravo uvodi svojevrstan red u gradski kaos. vijetla "aker treeta su svijetlanade u tome gradu. Dolmes je primjer tzv. epistemolo/kog optimizmakoji predstavlja mogunost da se grad razumijeputem moi razuma 7epistemologija * znanost o izvoru, prirodi i granicama znanja;.

U priama Aa#monda 2handlera, glavni lik detektiv !hilip /arloe 7ekraniziran u filmu s Dumpre#em

"ogartom; nas vodi u drugi grad i drugo razdoblje. vdje se govori o Sos


17/77

gradovima sve vie ljudi ne ivi (u duhu zajednice), i to sve vie postaje svijet stranaca. Grad postaje serija susreta ikontakata sa ljudima o kojima malo znamo i oni malo znaju o nama * takav je prijelaz na urbano dru/tvo Gesells(haft&.va ta nastala (gradska strka), prema immelu, vodi prema uzbu+enju ali i osamljenosti u takvoj gomili.

U literaturi, sredinom 34. stoljea u !arizu, javlja se lik zvan flaneur 7ovjek koji nita ne radi, danguba;. 'o jeosoba koja ima slobodnog vremena baviti se turbulentnim ivotom grada. vaj lik se javlja povezano sa (urbanimnovinarstvom), pojavljuje se u feljtonima o !arizu 34. stoljea kao lik koji je nositelj akcije ali i komentator doga+aja. 'ajflaneur postaje jedan od tipinih likova 7folk%t#pe;modernog grada. $laneur je obino muki lik, opinjen novim

proizvodima u duanima, probija se kroz guvu na ulicama, uiva gledajui automobile na cesti... 'akav muki likpotpuna je suprotnost 1olinim enskim likovima. vdje je i vidljiva promjena urbanog prostora * 1ola stavlja radnju uzatvoren prostor, robnu kuu 7pogodno za njegove enske likove;, dok je flaneur mnogo slobodniji lik koji se kreegradom, kroz ulice, trgovake centre...

!ostoji vrlo irok raspon pisanja o flaneuru. !rimjerice, flaneura kao lik koriten je u "audelairevoj poeziji o!arizu. n odraava umjetniki nain ivota !ariza. Sik je svojevrsni anti%heroj koji istrauje Kasfalt !arizaL te prikazujegradski ivot koji se odvija izdvojeno i udno u odnosu na uobiajenu kategorizaciju normalnog ivota. Sik flaneurapredstavlja paradoks na nekoliko naina0 uiva u ljenarenju, ali istovremeno promatra uurbani ivot grada, distancirase od urbane kupnje i prodaje, a istovremeno je fasciniran novim proizvodima i duanima. n nastanjuje javni prostor

gdje dominiraju mukarci, a s druge strane on promatra tisue ena iz srednje klase koje rade u trgovinama, koje suljubavnice i etaice u tom umjetnikom svijetu. $laneur gleda korake modernog uurbanog grada koji koraaju punobre od njegovog lijenog koraka usto elei uvesti neautentinu modu na nain da Kizvede jastoga u etnju kako bi sekretao sporijeL. n utjelovljuje vrijeme koje postaje novac, ali pokazuje svoje bogatstvo, ne na nain da uri niti da gubivrijeme jer cirkulacija novca i roba sve vie ubrzava. n ostaje spor kako bi pokazao isti kontrast. 1apravo, on niti netreba kupovati dobra jer konzumirajui nove stvari vizualno stvara osobno zadovoljstvo i pokazuje bogatstvo. Hz svegaovoga nazire se to to ustvari znai ivjeti moderno. $enomen Kgrada stranacaL dovodi do otu+enja, no na neki nainpredstavlja neto spektakularno. d trgovina do robnih kua moemo uvidjeti transformaciju urbanog prostora. ?ok segrad pali pomou plinskih svjetala, arkade prekrivene staklima otvaraju svoje prozore, a raznovrsna roba iroke

potronje preplavljuje trnice, grad postaje spektakl roba i doga+aja. 'o nije samo arhitektonska ili ekonomska promjeneve promjena u iskustvu grada.Siteratura predstavlja praktino sudjelovanje u tim promjenama iskustva grada. $laneur ima snane

autobiografske veze s iskustvom pisaca kao to su $laubert i "audelaire. Co vie to dolazi do izraaja kroz stil pisanjao gradu. !uno je to vie od tretiranja literature kao djela koja samo opisuju i portretiraju grad. sim shvaanja literaturekao baze podataka, mora se prouiti nain na koji ti pisci konstruiraju grad na razliite naine. "rosseau pie0

1e+ina geografa promatra novelu kao mrtvi objekt, kao neaktivni gotovi izvor podataka za dru/tvene znanosti,koji donosi transparentne informa(ije. 9ovele se smatraju geografskim tekstom koji mo*e biti kori/ten za relevantne

prostorne elemente u svrhu da se pro(jeni kako dobar novelist mo*e biti geograf.

Umjesto svega toga, mogli bi gledati paljivo na to kako je grad konstruiran u tim novelama. /oemo poeti sadetektivskom fikcijom Bictora Dugoa da bi vidjeli kako modernizacija nije samo opisivana nego postaje dio nainaopisivanja grada. "audelaireov rad nije samo Kobraun gradaL, nego tekst sam po sebi predstavlja nain ivota flaneriagdje grad postaje mjesto susreta. -jegovi usamljeni lutajui pokreti izme+u gomile ljudi nikada ne mogu zahvatiti cijeligrad jer gradsko iskustvo to ne dozvoljava. !jesnik $laubert je o tome napisao 0 Lnain momenata i bjegunacaL7Aobinson 3405=3;Cedan od vanih naina kako se literarne forme bave vremenom i prostorom tada se moe shvatiti na nain da gradskiprostor postaje fragmentiran, a vrijeme poveava svoju brzinu i ritam u urbanom ivotu. 'o se dogodilo u 5=. stoljeu.

?ok je u 34. stoljeu dominantna forma novele ona koja opisuje grad, u 5=. stoljeu razvijaju se nove forme kao to jeslobodna forma prisjeanja u !roustovom 0 < la recherche du temps perduL, gdje se pripovijedanje kree kroz nizdigresija, koje proizlaze iz trenutnih iskustava, te uspomena koje proizlaze iz toga, davajui prikaz vremena. U istom

17


18/77

periodu pojavljuje se pravac Ksvjesnosti noveleL kojeg predstavljaju pisci poput Camesa Co#cea ili Birginie Qoolf. nipredlau izbjegavanje narativnog stila jer takav stil zahtjeva sveobuhvatno poznavanje neega. 'akve forme ukidajurazdoblje narativnog realizma te se okreu nainima na koje iskustvo modernog ivota moe biti predstavljeno. 'akvakriza predstavljanja grada javlja se ba u vrijeme kada telefon, telegraf i elektrina struje transformiraju komunikacijuizme+u urbanih prostora. tephen &erns 7349.; raspravlja o tehnolokim promjenama koje uvjetuju ubrzanje ivota tetime nestaje mogunost statinog promatranja grada s jedne toke gledita. 'o se doga+a ne samo u literaturi, ve i uumjetnosti s propadanjem perspektivizma u korist 2ubisma. ve ovo govori da ubrzanje modernog ivota stvara

probleme ljudima u shvaanju svijeta i u stvaranju smislenih procjena. 'akva egzistencijalna kriza potaknula je Sukacsa0nedvojbeno ako netko pogleda i u osobni i u so(ijalni *ivot kao u besmislene stvari i vidi stvarnost

objelodanjenu u neizbje*nom i nevrijednom krahu najboljih ljudskih aspira(ija, tada je vrijeme i njegov prikaz morajupredvidjeti drugu funk(iju. Ako je *ivot besmislen onda vrijeme mora imati neizbje*nu i neuni/tivu ma/ineriju kojaizravnava i uni/tava sve osobne planove i *elje, svu osobnost....(itiranu u 8obinsonu "#BB-"#B&

ve to vodi do stila koji odrubljuje utjecaj vremena prema artreu, ostavljajui malo prostora za razumno pripovijedanjeo promjenama kao i za promjene narativnih stilova. Beza izme+u opisivanja i predstavljanja svijeta te forme

procjenjivanja ima vanu ulogu ne samo u novelama nego i u geografskim radovima koji trae prikladan nain da tekstkoriste u svom istraivanju. /oemo se pitati je li prikladno da geografske procjene grada budu jo uvijek vezane zamodele narativnog realizma.

/oda oni mogu nauiti iz novela kakva je K/anhattan transferL od ?os !asosa. "rosseau istie da je forma novelevezana za iskustvo ivota 5=. stoljea u -e Vorku sa isprekidanim korakom koji predlae iskustvo KfragmentiranoggradaL. -ema tradicionalnog opisivanja i vremenskog lociranja doga+aja ve se radi o stavljanju jednih kraj drugihscena siromatva i bogatstva kako bi se stvorio otar kontrast izme+u dijelova gradskog ivota te dokazalanepostojanost veza izme+u njih. ?akle, svijet je to nejednakih mogunosti. !luralnost grada je pokazana na onim

mjestima u noveli gdje se dotiu ti razliiti dijelovi. Mitanje teksta postaje kao etanje po nogostupu grada, a ne gledanjenekog drugog kako to ini. -a ovaj nain rad ide ispod samog teksta o gradu te postaje spoj urbanog iskustva i tekstasamog. 'ada prestaje utjecaj osobne procjene autora ve se ulazi u mnogostrukost gradskih iskustava.

ZAKLJUAK:'ekst sam po sebi ne odraava vanjski svijet. "esmisleno je traiti koliko on ispravno ili nekako drukije odraava svijet.'akva vrsta naivnog pristupa promauje najkorisnije i najinteresantnije elemente pejzaa u knjievnosti. &njievnikrajolici najbolje se shvaaju kao kombinacija knjievnosti i pejzaa, ne sa knjievnou kao neim to iskrivljuje vanjskisvijet. Ujedno, knjievnost daje mnogo vie nego to samo prenosi emocionalnu nadopunu objektivnom znanju ugeografiji. &njievnost nudi naine gledanja na svijet koji pokazuju skalu pejzaa ukusa, pejzaa iskustava i pejzaa

znanja. Aei da je to subjektivno, bilo bi pogreno. 'o je produkt drutva% naroito u cirkuliranju ideja to je socijalniproces stvaralatva. 'o je drutveni medij. Hdeologije i vjerovanja ljudi i epoha stvaraju i stvarani su tim tekstovima. nistvaraju ono to autori osjeaju i kako to izraavaju. -astoji se obratiti publici i prema tome se mora poklapati s njihovimoekivanjima. &njievnost je dio sloene mree miljenja. 'ekstovi rade na principu stvaranja mrea veza izme+u ideja sciljem formiranja naina gledanja na svijet. Aealizam reflektira niz urbanih iskustava% ostali knjievni stilovi mogureflektirati razliita iskustva. !ostavlja se pitanje da li se geografski prikazi puno razlikuju od knjievnosti. boje nastojepojasniti odre+ene naine razumijevanja krajolika, oboje se nastoje poklapati sa oekivanjima svoje publike, obojeupotrebljavaju stilove kako bi omoguili uvjerljivu viziju. -e smijemo na knjievnost i geografiju gledati kao na dvijerazliite vrste znanja 7jedno izmiljeno, a drugo injenino;, nego kao na jedinstveno polje tekstualnih anrova, s

naglaskom na ivotnosti literarnih tekstova i na imaginativnosti geografskih tekstova.JA I DRUGI" ISPISIVANJE DOMOVINE, OBILJE!AVANJE TERITORIJA I ISPISIVANJE PROSTORA

18


19/77

RELACIJSKI MODELI IDENTITETA

KNJI!EVNOST IMPERIJA

SPOLNO OBILJE!ENI KRAJOLICI

ORIJENTALIZAM

va knjiga zapoela je nagovjetajem kako je razliitost kultura u svijetu dala jedan od glavnih poticaja kulturnoj

geografiji. -o prouavanje geografije kultura bilo je duboko povezano i s procesom stvaranja imperija. vo poglavlje epokuati otkriti kako je popularno irenje imperijalistikih ideja oblikovalo razumijevanje kultura i koje naslje+e je timeostavljeno kulturnoj geografiji. 2ilj ovoga nije istraivanje ideja koje su poticale imperijalizam, nego traenje dodirnihtoaka izme+u imperijalnih i geografskih zamisli i projekata. 'ermin geografija uzima se u doslovnom znaenju 7u svometimolokom korijenu * Kispisivanje zemljeL;, a to je upisivanje znaenja na planet. vo poglavlje ne istrauje samo kakosu bili oblikovani pogledi koloniziranih, nego i kako su ove ideje reciprono oblikovale zapadnjake identitete. &ljunaideja je da su identiteti kolonizatora i koloniziranih bili relacijski * to znai da je jedan ovisio o drugom. Hdeje o tomu to

je znailo biti zapadnjak oblikovale su ideje to je znailo biti nezapadnjak. vo poglavlje baca historijski pogled naidentitete i pritom sugerira da moda postoji duboko ukorijenjeno naslje+e u smislu kako zapadnjaci shvaaju svijet, iakosu imperijalna posezanja formalno prestala.

vo poglavlje kree od poetaka stvaranja imperija * od invazije i osvajanja urope prema rijentu i


20/77

ovjek imenuje ili bude imenovan, da bude subjekt ili objekt u ovom procesu. toga Aichon biljei da K Hstok ili 1apadnisu samo rijei, nego odgovarajua imena koja su stvarala identitete koji su kasnije postali teritorijiL. ve teritorijestvorili su samo zapadni istraivai, koji su ih konstruirali kroz promatranje rijenta, dok KrijentL postoji samo u takvompromatranju. vo poglavlje objanjava kako ovakav odnos moe formirati podre+ene skupine kao KobjekteL i poricati impravo na oblikovanje vlastitog identiteta te ih upotrebljavati kao Knegativni polL % bezvrijedne ili nepoeljne elemente,iskljuivanjem kojih bi dominantna grupa mogla oblikovati svijest o sebi. -o, tako+er bi trebalo naglasiti da u projiciranjusvojih strahova, skupine ujedno imaju i tendenciju projiciranja zabranjenih elja na autsajdere, pa ne bi trebalo uditi ako

se strahovi i elje ponekad pomijeaju u ovom procesu. vo se moe primijetiti kada grupe oblikuju identiteteiskljuujui ono ega se boje * inei to predmetom udnje, zato to je zabranjeno i neshvatljivo. U stvarnosti ljudi nisudefinirani prema jednoj osobini, pa e kroz poglavlje biti momenata borbe i promjena koje ine ljudi pokuavajuipronai svoj poloaj u svemu ovome * povezujui esto protuslovne karakteristike i poloaje koji bi ih oznaili dijelovimai jedne i druge skupine.

R'4(53)( (/08(88(>dentitet je mogu+e definirati jednako onim /to 7nismo4 kao i onim /to 7jesmo4. 'vdje esto ulazi geografija budu+ida su grupa(ije 7mi4 i 7oni4 esto teritorijalno za(rtane. 0potrebljavamo prostornu stenografiju da prikupimo

karakteristike drugih grupa 3 definiranih prostorom *ivota koji, s druge strane, takoer definira skupinu.:rimjenjuju+i ideje teritorijalnosti i povezanosti s mjestom uropljanima. Goli, seksualno otvorenii nepismeni, oni ine suprotnost vrednotama zapadne civilizacije. /ichel de 2erteau 734.; sugerirao je sljedeiobrazac prouavajui prie ranih istraivaa0

To su naini na koje se pria moe ispriati, kroz odreeni o!ik, s"enarij i!i #ezu !iko#a tako da je mo$u%e pono#iti oraza"u drukijim konkretnim situa"ijama sa drukijim sadrajem&

20


21/77

1apadnjaci 7doljaci; za njega sujedrenja(i koji +e u zapadnu Duropu vratiti ru/itelje raja. :red njim je indijanska EAmerikaE, gola *ena u mre*i zaspavanje, neimenovana prisutnost razliitosti, uzbuuju+e tijelo u okru*enju egzotine flore i faune .L

vo je alegorijski prikaz u kojemu veza izme+u dva lika izraava znakove suprotnosti razliitih skupina. >uropa jeidentificirana pomou znanosti i racionalnosti 7sekstant;, ima vlastito ime 7


22/77

dijelovi urope oduvijek je bila kompleksna i zabrinjavajua tema. -ije bilo mogue tvrditi da su zemlje"liskog i ?alekog Hstoka prazni prostori. toljeima su bili ispunjavani slikama i strahovima o rijentu. Umjesto da budeNispranjenN, Hstok je dodijeljen prolosti * kao povijesna injenica, a ne ravnopravni sudionik sadanjosti. Beza jeopstojala u me+usobno nasuprotnim shvaanjima KvremenitostiL za Hstok i 1apad % 1apad je definirao sebe progresivnim

u smislu mijenjanja svijeta i stvaranja povijesti, dok je Hstok definiran kao statian i bezvremenski. vaj obrazac mogueje zapaziti od mislioca kao to su Degel i /arW, sve do politiara poput ?israelia. >uropa oblikuje budunost, dok Hstokmoe samo doivljavati ponavljanja. pomenuti ?israeli 7britanski premijer iz 34. stoljea; u svojem romanu N'ancred ili-ovi kriarski ratN, izlae ideju krune povijesti u !erziji tako+er, u popularnom romanu NDajii "abaN neki lik govori dasvaki ah jednostavno ponitava sve ono to je uinio prethodni. Cednako tako, ah se opire napretku i medicinskimnovitetima kao to je cjepivo. 1apad je stoga odre+en time to iri suvremenost na Hstok, tj. sebe definira kao initeljapovijesti kroz svoju sposobnost da djeluje na podre+eni istok. toga u dijelu N&imN Aud#arda &iplinga smjetenom uindijskom gradu Aaju, lik sa 1apada povezan je s akcijom, dok su istoni identiteti simbolizirani kroz tiinu i povlaenje izsvijeta.

N1amiljena geografijaN straha, odbijanja i elja dodaje vie dimenzija na ovu kartu Hstoka. Hdeja rijenta uglavnom jebila izgra+ena kroz karakteristike koje bi 1apad rado izbacio iz vlastitog imida. -aizgled beskonana fascinacija1apada NharemomN Hstoka, pokazuje kako ova institucija postaje kljunom za itav niz odbijanja i elja. 1apadnjaci suesto izraavali odvratnost prema poligamiji, intrigantnoj tajnovitosti harema, ideji eunuha i dekadenciji koju je haremizraavao 7bar su tako vjerovali;. 1apadni pisci i umjetnici stalno su se vraali toj temi. Fto se tie seksualnosti, esto seodabire gola ili polugola ena 7rje+e djeak; da bi se prikazalo ono to je zabranjeno u >uropi, ali i ono to Hstok njimaini neprihvatljivim0

Earem je mjesto koje ne dozvoljava prisutnost bilo kojeg stranog elementa. Hapadnjaki prikazi harema tada suispunjenje *elje da se otkrije ono skriveno. 0koliko je neki prikaz orijentaliziran, oito je potekao sa HapadaE.

like, koje su bile gotovo fotografske po svojoj realnosti, temelje se zapravo na romanima pod izlikom izvjetavanja

o rijentu oni su razotkrili fascinaciju i fantazije muke seksualne dominacije.eksualno nabijena veza s Hstokom otila je dalje od ovoga. ?jelo aWa Aohmera N'he /#ster# of ?r. $u /anchuN C.

?onald naziva jednom od najsumanutijih rasistikih pria kolonijalne ere. !ria bila uzor mnogim romanima, a nastao jei itav anr filmova 34=%ih kao to je Ila(k 8ain7u kojem japanski kriminalci djeluju u svrhu destabiliziranja


23/77

blizu mojih, bila je najzavodljivije nje*no stvorenje koje sam ikad ugledao. 0 ovome elektriziranom trenutkusuosje+ao sam sa svakim mu/kar(em koji je mijenjao ast, zemlju, sve 3 za poljuba( *ene... >stok i Hapad ne moguse mije/ati. )ao poznavatelj svjetskih pitanja, kao lijenik, priznao sam si da ne mogu nijekati tu istinu... 9a samu

pomisao na djevojku koja je bila tako neodoljivo lijepa u okrutnoj mo+i ropstva, uhvatio sam se kako /kripim zubima3 zatvaram svoje oi u uzaludnom poku/aju brisanja slika koje sam dozvao

ito postoji geografija udnje 1apada za feminiziranim Hstokom * ali kao objekta, ne kao subjekta udnji. Cednakotako postoje i vrste granice i definicije. !ripovjeda zna da postoji linija koju ne smije prijei, granica koja se provlaikroz vei dio knjige. $u /anchu je uspore+en s virusom koji iri zarazu i nadire prema 1apadu, a kojeg treba izolirati iunititi. Sijeniki jezik bavi se istoom * u gornjem sluaju rasna istoa odrava se opiranjem seksualnosti Hstoka.sobine Hstoka i 1apada vidno su suprotstavljene u opisu glavnih likova0

E:ovjetara( je /aptao kroz li/+eK veliki val egzotinog parfema uletio je kroz otvoren prozor prema vratimazaklonjenim zastorom. Iio je to dah s >stoka 3 ispru*io je *utu ruku prema Hapadu. To je bio simbol istanane,

nedodirljive snage u 6r. Lu 2an(huu, kao /to je 9aMland !mith 3 mr/av i *ustar, preplanuo od sun(a Iurme 3 biosimbol iste britanske uinkovitosti koja je tra*ila borbu s podmuklim neprijateljem.E

Brijednost pripisana britanskom ovjeku direktno je povezana sa stvaranjem nasuprotnog lika u orijentalnomdrugom. vo razmatranje mogli bismo preseliti u nedavnu prolost, da promotrimo prisutnost ?rugog zaljevskog rata umedijima * gdje se addam opisuje kao Sudi pas 7/ad ?og;, etiketiran kao lud i iracionalan. 2ijeli opis NpreciznihnapadaN zapada, njihovih laserom vo+enih NpametnihN bombi, slae se s jezikom $u /anchua, tj. u pitanju je sukob sa1apadom kao hiperracionalnim likom.

'amni kontinent

Ntimanje za


24/77

ta svjetlost odbijala od imperijalistike ideologije koja je zahtijevala prekid Kdivljih obiajaL u ime civilizacije. !ovremenoje densko mjesto pokvareno europskim ropstvom, ali openitijibritanski stav smatra


25/77

redom i napretkom do one mjere do koje su druge rase i druge kulture obiljeene odsustvom istih vrlina. Cednako takovidimo da ovo stvara prostor za rasne tjeskobe, gdje se propadanje rasa moe promatrati kao stvarna mogunost iprijetnja.

'vrdnje o rasnoj nadmoi nad podjarmljenim i koloniziranim ljudima tako+er su pridonijele ublaavanju strahova kodkue. U vrijeme klasnih radikalizama i antagonizama unutar zemlje, a i s pojavom unitaristikih kretanja iinternacionalizma u >uropi, pisci kao &ipling mogli bi se pozvati na Nitateljstvo pozicionirano kao rasno homogeno,muko drutvo objedinjeno klasnom privrenouN. &ipling, Daggard i ostali uistinu su na imperij gledali kao na lijek

protiv otu+ivanja, vezano uz domau i, jo vanije, gradsku radniku klasu. ?rugi su koristili kontekst britanskog imperijakako bi ujedinili Ndravne nacijeN % >ngleze, Fkote, Belane, i najproblematinije, Hrce u pionire jedinstvenog identitetabritanskog imperija. /nogi pokreti traili su rasnu obnovu fokusirajui se na tetne uinke urbanog okruenja kao naprobleme koji se ne tiu samo drutva ve i preivljavanja nacije.

tvaranje mukoga

?omoljubi kao to je "aden * !oell bili su zabrinuti da civilizacija vodi ka dekadenciji, NomekavanjuN mukarca %povezano s urbanim ivotom i moralnim iskuenjima. toga je skrenuo pozornost na model mukosti koji bi imao ono

to je potrebno za vladanje i obranu imperija u okruju sve jaeg rivaliteta me+u carstvima.

E!(outing for boMsE izrazilo je vrijednosti srednje klase u zakoni(ima javnih /kola i protestantske radne etike.9jihova ideologija bila je konzervativna i obrambena, nastoje+i u patriotizmu i imperijalizmu prona+i lijek zadru/tvo koje se oito dezintegrira. 9jihova orijenta(ija bila je agresivno mu/ka, a zada+a joj je bila za/tititidjeake od sladunjavih navika urbanog *ivota. 2a(6onald,"##;.&

!reporueno daljnje itanje "aden * !oella ukljuuje i djelo NOivot raseN gdje uspore+uje rast pojedinaca i kultura.vo nije bila iskljuivo engleska preokupacija postojale su slinosti i u njemakoj kulturi ivota 7Seibeskultur; ili kulturi

tijela, u teoriji svjeeg zraka,


26/77

ko zapadne 7bijele; ene vrtjela su se protuslovna znaenja spola i rase. -jezina rasa upotrijebljena je da bi senaglasila superiornost nad uro+enikim stanovnitvom, dok je njezinom spolu, kao to je uobiajeno, dodijeljenapodre+ena uloga. 'ermini upotrebljavani kako bi kolonizirani ljudi zvuali podre+enije, bili su izrazito spolno obiljeeni iobino koriteni da opravdaju i odravaju podre+eni status ena. vo je postalo podruje koje je privuklo mnogozanimljivih radova o promjenjivim situacijama za razliite ene u razliitim mjestima * neki su im tako pridavali veeslobode, drugi radovi su ih vie identificirali sa koloniziranim ljudima, a ponekad oboje istovremeno. -pr. djelo $ann#!arker N!utovanja hodoasnikaN 736=.; prua neto vie od izoliranih slikovitih prizora ivota u Cunoj uropi.


27/77

dominantnoj kulturi kao univerzalnoj formi miljenja. 1apadnjaci imenuju ljude i mjesta, vrste i procese u skladu svlastitim poimanjem vremena i povijesti, i to idejama koje stavljaju druge kulture u podre+enu ulogu. Geografsko znanjesakupljeno kroz imperijalizam odmjereno je planetarnom svijeu. 1a cijeli svijet postojala je klasifikacija, hijerarhijskisustav, razne potpodjele, ali prema zapadnjakoj koncepciji0

0nutar ovog tipa znanja Duropljani imenuju uzorke i vade ih iz njihovog okoli/aK tijekom pro(esa njihovogimenovanja i smje/tanja u klasifika(ijski sistem, oni su pretvoreni iz kaosa u red, i to europski red... 'vdje se znanje

pojavljuje kao jednostavno neutralno nastojanje na individualnoj razini, no ustvari je u velikoj mjeri dio imperijalizmaKna ovaj nain, znanstveno znanje mo*e se predstaviti slobodno od ljage koja okru*uje komer(ijalnu i politikuekspanziju.

Bano je da razmislimo kako su pozicionirani geografi kada istrauju. -ije vie prikladno drati se neke laneneutralnosti umjesto toga moramo razmisliti u kakvim smo odnosima s ljudima koje prouavamo, zato postavljamo tapitanja, a ne druga, zato mi prouavamo njih, a ne oni nasI Gledajui na popularne predodbe o carstvu, trebalo biimati na umu kako ideje racionalnog istraivanja koje unose urednu koncepciju u svijet imaju dugu, i ne uvijek ugodnuprolost.

Objektivna nan!"t i #a"a

2nogi poku/aji razvoja objektivne znanosti o rasnim razlikama danas nam se ine bizarnima i bile bi kominekada njihove posljedi(e ne bi bile tako zabrinjavaju+e. 9a primjer, postojala je znanost falopletizmografija koja sebavila razlikama veliine penisa izmeu rasa. 0 svjetlu ranih, seksualnih opisa koloniziranih ljudi, u svjetlu strahovabijelog ovjeka za seksualnu sigurnost njihovih *ena, sve objektivne mjere govore nam mnogo vi/e o

preokupa(ijama bijelog znanstvenika od bilo koga drugoga. 'ito je da su zbiljska shva+anja bila dubokoukorijenjena u strahovima i interesima ovjeka sa zapada koji se bavi znano/+u. !lini sluajevi objektivnog znanja

prore/etanog impli(itnim ideologijama o rasnim hijerarhijama mogu se zapaziti kroz debate o veliini mozga.

'snovna obaveza znanstvenika prema ideji hijerarhije rasa mo*e se uvijek iznova uoavati kako ih vodi da pitajusamo ona pitanja koja podr*avaju tu ideju, u svrhu prikupljanja objektivnih podataka koji ih podr*avaju. Hapravoje rasprava bila o tome jesu li razlike predstavljane tako da bi rase bile viene kao drugaije vrste. 'vome su biliposve+eni itavi znanstveni tekstovi, i u Duropi i u !A6?u. Amerikana( Gould ka*e da oito nije sluajno da jeupravo na(ija koja jo/ uvijek prakti(ira ropstvo i istjeruje svoje aborid*inske sunarodnjake iz svojih domova

postavila temelj teoriji da su (rn(i i >ndijan(i odvojene vrste, podreene bijel(ima.

aetak

vo poglavlje razmatra naine na koje je imaginativna geografija davala znaenja ljudima i mjestima stvaranjem

me+usobno povezanih identiteta. vaj proces je vezao historijsku geografiju za procese u carstvu * tamo su podjeleizme+u racionalnog, napredujueg 1apada i RostalihR esto opravdavale zapadnjaku i bijelu nadmo. !oglavlje jepokualo istraiti kako je ovo funkcioniralo kroz proces razlikovanja od drugih 7othering; pri emu su se strahovi i strastidominantnog zapada projicirali na kolonizirane ljude. vaj problem e se ponovo razmatrati u 3=. poglavlju koje se baviidejama nacionalnih kultura u postkolonijalnom svijetu te naslije+em imperijalnih ideja. !rimjeri uzeti ovdje pokazujuistanane varijacije u ideologijama u razliitim podrujima planeta i kako su se one odravale i poticale putemumjetnosti, popularne literature, i drutvenih kretanja. Bano je istaknuti da se ovaj proces ne tie samo toga kako suRoniR definirani negativnim obiljejima, ve i toga kako su ta obiljeja vezana uz RnaeR zapadno samodefiniranje. -e bise trebao dekolonizirati samo 'rei svijet i i zamijeniti ove ideje 1apad mora isto tako razmisliti to postkolonijalna era

znai za njega samoga. -apokon, poglavlje se dotaklo toga kako kulturna geografija ne moe stajati po strani ovihprocesa. 1nanstveno prouavanje rasa i kultura bilo je dio imperijalnih procesa, i cijelo vrijeme je protestiralo svojojobjektivnosti. toga bi trebali paljivo razmisliti na koji to nain prouavamo ove probleme * to je tema 33. poglavlja.

27


28/77

=.

MNOGOSTRUKO POSREDOVANA OKOLINA" FILM, TV I GLAZBA

FILM I RITAM GRADSKOG !IVOTA

KREIRANJE PROSTORA KROZ MEDIJE

PEJZA! SLU>AOCA " MUZIKI PROSTORI

MJESTA I TOKOVI

!rethodna dva poglavlja razmatrala su naine kako je pejza opisan u literaturi. Siteratura je samo jedan kreativanmedij kroz koji su kulturne ideje producirane i reproducirane. vo poglavlje prouava to geografi mogu nauiti krozdruge medije * vizualne i auditivne.&ao i u literaturi, prvo to su geografi napravili bilo je to da su je uzeli kao izvor koji daje sliku krajolika, a s druge stranemoe se smatrati da te slike kreiraju geografiju u mnogo irem smislu kao to je aktivno oblikovanje interakcije umjestima i me+u mjestima sukladno odgovarajuim kulturnim normama.

Ftovie, ti mediji ulaze u svakodnevni ivot i, ako uzmemo u obzir njihovu mo, moe se rei ak i da stvarajupejza u koji je potroa uvuen, postajui dijelom potroakog svijeta ivota. 'i mediji nisu odvojeni od svakodnevnogivota nisu ovisni o ljudskom iskustvu oni sadre sve vie termina iz svakodnevnog ivota.

/ediji su istraeni prema temama koje su razvijene do sada * stvaranje pejzaa, stvaranje modela ponaanjana temelju upotrebe prostora te odnosa izme+u mobilnosti, modernog ivota i grada. /ediji tako+er istiu pitanja o veziiskustva i medija u modernom svijetu.

F('2 ( 97/3)( 5


29/77

kroz film u tim ranim danima kinematografije. $ilm je otvorio nove prostore za promatranje, stvorio nemogue vizurekoje su bile u suprotnosti s prethodnim nainima promatranja grada. $ilm nije pratio konvencionalnost panorame * gdjese grad prua preko cijelog ekrana i promatra iz uzviene ili zrane perspektive. Hsto tako, grad nije predstavljen kao to

je to bio obiaj u 34.st. * u diorami * gdje se na statinoj scenskoj postavi odvija akcija. Umjesto toga, film donosiiskustvo pokretne diorame i putovanja mehaniziranim prijevoznim sredstvima gdje svijet prolazi pored prozora. !isci togperioda, poput Georga immela, primijetili su kako su se gradovi otvorili sve veem bombardiranju naizglednepovezanim prizorima. $ilm je omoguio biljeenje tog osjeaja, povezujui prostore filma koji se pojavljuju na ekranu

na razliite naine s priom 7scenarijem;, mijenjajui veze, odnose i prostore u prii. 'ako su filmai poput ergei>isensteina i ?. Q. Griffitha okirali publiku NodrezanimN kadrom snimali su jedan doga+aj, prekinuli ga, pa prikazalisljedei doga+aj na nekom drugom mjestu u isto vrijeme ili mnogo kasnije * nije postojala linearna veza u prikazanomvremenu i prostoru. ?oga+aji na dva razliita mjesta mogu biti isprepleteni u montai * stvarajui fiziki nemogueperspektive, ali naglaavajui simultanost, kompleksnost i razdvojenost iskustava urbanih doga+aja. $ilmovi, kao noviliterarni modeli u @. poglavlju, pomogli su razbiti cjelovitost doivljavanja mjesta, spajajui razliita mjesta kako birazotkrili nove modele modernog ivota. $ilm moemo shvatiti kao upozorenje na unitavanje prethodnih nainaivljenja u vremenu i prostoru. U isto vrijeme, kubistika umjetnost dovela je u pitanje tradicionalnu ideju perspektive.ba ta vizualna medija upozoravaju na promijenjeno iskustvo urbanog ivota. Grad u filmu nije se mogao predoiti ili

pojmiti iz jedne cjelovite perspektive koja ure+uje odnose izme+u prostora. Umjesto toga, prostori prikazani u filmume+usobno se povezuju na kompleksniji nain.

Auttmanov film o "erlinu moe se promatrati u tom kontekstu. "erlin se istaknuo kao njemaka metropola,centar elektrifikacije i brzih socijalnih promjena. karakteriziran je kao grad asfalta kako bi se naglasila dominacijamotornih vozila i komercijalnih podrunica. ?akle, grad tokova 7automobila i struje;, grad svjetla 7domainstva i ukomercijalnu svrhu;, prolaznih i nestabilnih formi 7politikih i kulturnih;. /e+u ostalim Auttmanov film0

nudi beskonane ilustra(ije ubrzanja naina *ivota i deindividualiza(ije uzrokovane mehaniza(ijom, nastanak

rastu+eg potro/akog dru/tva i njegovog kulta razonode, i na kraju, osje+aj brzine ? na radnome mjestu, ukomunika(iji i prometnim mre*ama 7-atter 34490536;

$ilm prikazuje kretanja ljudi, energije i materijala kroz grad, i to ispreplitanjem i povezivanjem kadrova tako da i prijeprikazivanja ovjeka, grad je ve odglumljen kao fiziko postrojenje, vieslojna struktura koja se sastoji odkanalizacijskog sustava i pogona koji generiraju parnu snagu, toplinu i struju. Sjudi su tako+er prikazani kroz pokrete icirkulacije. $ilm pravi presjek kroz razliite klase kako putuju % pjeke, biciklom, vlakom i autom. -aglasak na tokovima,na kriinim mjestima u gradu, daju mu prostornu dimenziju, ali razbijaju iskustvo mjesta. 1adaa filma nije daprezentira jedno mjesto i jedno znaenje, nego da pokae bezbroj razliitih veza koja daju nebrojena znaenja svakommjestu u njegovim vezama s drugima. Ierlinnudi mnotvo znaenja, mrea i skupina asocijacija izme+u prostora i

tokova, a ne jedno Nsavreno mjestoN. vojedobno je iegfried &racauer kritizirao ovakvu dehumanizaciju gradareduciranjem njegovih stanovnika te nepovezanim akcijama u razlomljenom prostoru.

dnos ideje ovjeanstva prema potencijalno otu+enom svijetu modernog grada izdvaja se kao bitna tema u$ritz Sangovom filmu 2etropolis 73458.;. tuda se mogu izvui tri glavne ideje korisne u ovoj diskusiji. !rva je vizijafuturistikog grada, druga je otu+ivanje i fragmentacija ljudskih ivota koji su gotovo doslovno pokopani pod tom vizijomi na kraju, difuzija i ire veze u filmu. Sang je zacrtao svoju viziju metropole budunosti nakon posjeta /anhattanu, gdjesu ga se jako dojmili neboderi. -jegov 2etropolisje mjesto visokih tornjeva, stotine katova u visinu povezanih zranimmostovima kuda se kreu vozila te me+u kojima lete privatne letjelice. U glavnim kadrovima zgrade se uzdiu od

prizemlja gdje se odvija gomila aktivnosti do nebeskih visina. 'u postoji ista vizija napretka, a isto tako i istageografija. -jemaki redatelj Sang vidio je budunost, a ona je bila amerika. Bie od toga, to je bila vizija trijumfalnogkapitalistikog grada sa stalno rastuim bogatstvom koje se gomila u visinu. 'o je isto tako vizija tehnoloke

29


30/77

transformacije modernog ivota koja oblikuje nove naine ivljenja. U tom smislu predstavlja proienu verzijuAuttmanovog filma. Sangov 2etropolisprikazuje trijumf tehnike inovacije koja potpuno mijenja ivot % ne samo putemubrzavanja, povezivanja predgra+a i novim nainima rada, ve i putem transformiranja i stvaranja novih urbanihprostora i naina ivljenja * na ne tako ugodan nain.

U pozadini te prie o pobjedi kapitala nalaze se radnici, potrebni da bi se odrao moderan industrijski grad. Upokopanom svijetu ispod grada, Sang prikazuje beutnu dehumanizaciju radnika. vdje se ivot ivi prema

mehanikom vremenu sirene i zviduka. Aadnici naputaju svoje domove i guraju se u red kao automati na putu dosvog radnog mjesta. Glavni lik prikazan je u dueunitavajuoj borbi dok upravlja strojem, hrvajui se s ruicama, dokne ostane potpuno iscrpljen. Aad je totalno podre+en strojevima, ljudi slue stroju, a ne strojevi ljudima, dok u njihovimpodzemnim radnim mjestima ljudi slue gradu, a ne grad ljudima. troj s kojim se lik u filmu mora hrvati oblikovan je kaosat * on zapravo nastoji kontrolirati tempo ivota reguliran strojevima i strojnim, a ne ljudskim vremenom.

&oji su iri odjeci ovog filmaI U istom periodu je arhitekt Se 2orbusier planirao urbane projekte kao to je8adiant itM7Nblistavi gradN; koji je polazio od tvrdnje o neefikasnosti i iracionalnosti gradskih prostora koji su se razvilikroz povijest i predlagao je njihovu zamjenu gradovima od blokova tornjeva. 1adatak projekta bio je da se domainstva

preoblikuju u uinkovite mehanizme za ivot, gdje je funkcionalnost najvanija. "a kako se industrija rjeavalanepotrebnih dijelova ili poslova, funkcionalizam je elio stvoriti uinkovitost u kuanstvima reducirajui formu u koristfunkcije. U praksi je to rezultiralo idejom o blokovima tornjeva, masovnim stambenim jedinicama * kao masovnaproizvodnja * stvorenima da zadovolje rastue moderno drutvo. 1a razliku od nekontroliranog i prouavanjunedostupnog prostora industrijskoga grada, ti moderni gradovi bili bi ure+eni, planirani, racionalni i funkcionalni. amtermin blistavi gradsugerira s jedne strane svjetlo, u kontrastu s mranim i zadimljenim gradovima 34.st., i ideju uzorka iplaniranja. ite su veze Sangovih vizija s idejama poslijeratnog planiranja i rekonstrukcije. /oderan grad planiran jetako da bi se izbjegle greke uoene u gradovima 34.st. /oe se rei da su planovi grada i film dio istog diskursa ourbanom ivotu. /oda oni dolaze s razliitih pozicija * Sang je bio dosta skeptian prema urbanim trendovima, ali i

jedan i drugi pokreu sline ideje i koncepte. toga, ako promatramo filmove koji promoviraju novi urbani razvoj, u njimanalazimo odjeke ideja da se grad uini racionalnim i funkcionalno uinkovitim.

druge strane, Sangov film je kritika ove vizije ure+ene budunosti. 1ajedno s djelima kao to su rellovaE"#B


31/77

iako ovaj put ograniena na nerealne an+ele koji koriste filmsku mogunost prikazivanja nemoguih perspektiva kako biprodrli u prostor obinih ljudi. Sebdei iznad grada oni sluaju otu+enost i osamljenost ljudi u gradu, a uju ne samogovor, nego i misli. "esteinska pokretljivost an+ela predstavlja kontrast izoliranim prostorima stanova i kua,ukorijenjenom ponavljajuem ivotu obinih ljudi koji uzrokuje kako prostornu odijeljenost tako i emocionalnunepovezanost.


32/77

G'


33/77

-a ovoj je razini geografija donekle prejednostavna. $olk glazba uglavnom je rezultat nastojanja odre+enih ljudida obnove autentinu folk glazbu. 'ako su u >ngleskoj, na poetku dvadesetog stoljea, postojali pokuaji zaobnavljanje folk glazbe 7i plesa; prije nego oni nestanu. &olekcionari, kolovani ljudi iz urbanih sredina, krenuli su upohod ouvanja folka. -ali su pregrt fragmenata iz kojih su pokuali rekonstruirati originalni predloak, odnosnoosnovnu viziju. ni su se, naime, usudili pretpostaviti da takav predloak zaista i postoji. /nogi im danas zamjeraju toto su uzeli stalno promjenjivi raspon glazbenih praksi i na osnovu njih NizumiliN neto to odgovara njihovim uvjerenjimao folk glazbi. Glazba se u tom sluaju moe povezati s osjeajem pripadnosti i koristiti u promicanju ideje o specifinim

regionalnim identitetima. tvoreni model niza pjesama, koje su dotad bile izgubljene ili ouvane samo u fragmentima,analogan je socijalnim ideologijama o >ngleskoj kao o zemlji koju je iskvarila urbanizacija. 'akvi pokreti mogu u nekimsluajevima postati usko povezani s pokretima pronalaenja nacionalne glazbe, pa kao primjer moemo navestinastojanja Baughna Qilliamsa da stvori impresiju engleskog krajolika koritenjem tonova iz folk glazbe. U literaturi paknalazimo pjesmu 'ssian, koja se smatrala epskom pjesmom kotskih &elta, a zapravo je rekonstruirana iz ouvanihostataka, prilikom ega se briljivo pazilo da je rije o folk stvaralatvu 7a ta pretpostavka stvorena je na osnovuinjenice da su klasine kulture imale cikluse epskih pjesama;. ?anas je upitno da je takva epika ikad postojala, alinacionalni osjeaji nalau miljenje da su sve velike kulture stvarale epske pjesme.

vakvo tretiranje glazbe kao elementa ugra+enog u lokalna obiljeja, jako se razlikuje od klasine glazbe gdjesu tragovi lokalnog postupno uklonjeni. &lasina glazba nastojala je sebe predstaviti kao univerzalni, neutralni standard,a folk i etno glazba smatrane su njenim devijacijama. ?ok su se na odre+enim mjestima u odre+eno vrijeme odvijaleznaajne promjene u razvoju glazbe, smatralo se da bi njena kvaliteta trebala to premaiti. &ao i model klasineznanosti, glazba se vrednovala prema svojoj mogunosti reprodukcije. U znanosti je to znailo irenje prostora sakontroliranim uvjetima i tehnikama * laboratorija * slino tome, u klasinoj glazbi rije je o irenju koncertnih dvorana iodre+enih praksi sluanja glazbe.

K75'(4( 3'*:'4

Geografija glazbe moe se pratiti i kroz prostore sluanja i izvedbe % neto to se moe nazvati zvunimkrajolicima. 'ako u slikama iz 3:. stoljea nalazimo glazbu vezanu uz prostore kontemplacije, socijalnih etiketa iplemstva * primjer je slika van 'ilboroug -assauove vile koju je 386. naslikao Ban choor, gdje glazba formira dioscene vrta okruenog zidom. &ao to je ve spomenuto u 9. poglavlju, ovo bi trebalo dodatno naglasiti odvojenostprivatnog prostora otmjenih ljudi od obinog svijeta koji ih okruuje. -o ne treba se zadravati samo na povijesnimprimjerima prostora sluanja i izvedbe. 1a koncerte k. d. lang smatra se da formiraju osobit prostor, gdje se ene mogususretati bez pretpostavljenih heteroseksualnih normi prostor koji kri konvencionalne granice i rui uobiajenupredodbu heteroseksualnosti countr# glazbe. /oemo i proiriti ovaj aspekt i rei da je znaenje glazbe zasluateljstvo ovisno o kontekstu. 'ako sluaoci, u prostoru gdje lezbijke ine veinu, mogu prihvatiti i takvu vrstu glazbe.

Cednako tako moe se i oduprijeti krenjima normi. 'ako je 349=%ih bilo prisutno otro negodovanje u pogleduupada urbane, snimljene glazbe u seoska podruja. ni koji su se zalagali za ruralnu >nglesku, smatrali su izletnike kojidonose sa sobom takvu vrstu glazbe, najmanje poeljnima. -ajjednostavniji primjer je jedna od pria za djecu ngleskoj se to odrazilo u Npolicing ravesN 7prev. Nkontroli bukeN IY; * preteno mladog urbanogmiljea koji se okuplja u ruralnim podrujima. &rivini zakonik iz 344@. davao je iroku ovlast policiji da zaustavljaautomobile, kako bi se stvorila ekskluzivna podruja i osobito kako bi se iskljuilo sviranje glazbe sa Nponavljajuim

33


34/77

ritmomN. 1ato, kad mislimo na geografiju glazbe, moramo razmiljati o njome stvorenim prostorima. 'ek tada moemopoeti traiti prijelazne prostore koji su stvoreni kroz zajednike reakcije na glazbu. !rostori plesa i sluanja mogustvoriti afektivne, emocionalne zajednice * prostori stvoreni u ruralnoj >ngleskoj sluanje glazbe nastale kroz kunomuziciranje, ga# scenu, europop, disco, pa sve do disco scene -e Vorka ili bhangra beat nastao na osnovi azijskekulture koji je preveo rap i disco na stilove june


35/77

O8*;05, 20(*'4(5 ( @79208(7038!ostoji i manje dobroudan stav o geografiji stvorenoj preko televizije. Cedna od poetnih toaka je sama ideja o

protoku informacija. Sako je istaknuti dramatine doga+aje u njemu, ali koja je veliina tog protokaI


36/77

drutvene teme o kojima ljudi avrljaju, traaju ili raspravljaju. U tom smislu serije i emisije formiraju drutvene doga+ajekoji se prije mogu uklopiti u ostale drutvene prilike nego to bi ih mogli zamijeniti.

-a drugoj razini 'B%programi mogu tako+er stvoriti zajednice ljudi koji se me+usobno ne poznaju. -ekikolektivni identiteti temelje se na pripadnosti istoj publici ili su zajedniki primatelji poruke. !risjetimo se radio%prijenosaAooseveltovih razgovora pokraj ognjita s amerikim izbornim tijelom * pokuavajui povezati ljude u nacionalnisporazum oko politike N-e ?ealN. $ormalna pojava amerikog predsjednika koji govori naciji preko televizije, tako+erznai da su oni koji ga gledaju dio amerike javnosti ista svrha potie i britansku kraljicu na govor u povodu "oia. 'aj

proces nije ogranien samo na ovakve ritualne prigode, nego moe imati i formu vijesti ili sportskih doga+aja. Gledateljiznaju da milijuni drugih, kao to su oni, gledaju taj program, oni su ujedinjeni kao primatelji, kao zajednica koja svjedoitom doga+aju. -eki bi se mogli upustiti u raspravu kako tu nije rije o vrstoj zajednici i da takva zajednica moe u

jednakoj mjeri iskljuivati kao i ukljuivati pojedince. vaj argument e biti detaljnije razra+en u 3=. poglavlju % onzapravo nudi drugaiju geografiju zajednica i pripadnosti, nego to to nude modeli Nlicem u liceN koji se vrlo estoprihvaaju bez pogovora.

K2*0()4(5 *82 7*0'Cedan od novijih prostora stvorenih djelovanjem medija je Hnternet * ili openitije komunikacija putem raunala.

-jegovom pojavom ponovno su se povukla pitanja koja su ranije bila usmjerena na 'B. 'e neograniene protokeinformacija moemo shvatiti kao jo jedan korak u deteritorijalizaciji drutvenog ivota. U sluaju Hnterneta istie se ikako tu nije rije o istim odnosima moi kao to je to kod televizije. >mitiranje na 'B%u je odre+eno kao proces Njedanprema mnogimaN, s malim brojem proizvo+aa 7onih koji odailju poruku; i velikim brojem primatelja. Hnternet, naprotiv,nudi mogunost interakcija Nmnogi prema mnogimaN. 'o je prostor u kojem ljudi diljem svijeta komuniciraju bezposrednika.

-eki su najavljivali ovu pojavu kao kraj geografije * nestajanje udaljenosti, to ini mjesto nevanim. Globalnitokovi informacija sada znae da se karte za letove "ritish urope u


37/77

S?8)'ema kojoj smo se konstantno vraali u ovom poglavlju bila je dijalektika medija koji promiu pripadanje

grupama iEili otu+ivanje i fragmentaciju. svrnuli smo se na film E2etropolisE odgovarajui na socijalna previranja uvelikim gradovima i industrijskoj proizvodnji. Glazba je stvorila prostore afekta gdje se okupljaju gomile ljudi kako bisluali glazbu ili plesali, i gdje mogu stvarati vlastite norme. -eki su ak smatrali kako glazbom stvoreni prostori slue zaprikrivanje otu+enja drutva pomou zabave. Hsto tako moemo razmiljati o Qalkmanuili kao o jednom od osobnihprostora ili kao o koraku prema daljnjoj atomizaciji grada, daljnjem lomljenju u tisue, uzajamno iskljuivih, osobnih

svjetova. 'e su tenzije primjetne u raspravama o televiziji i raunalima te su donijele i probleme vezane uz mjesta iprotok informacija. d Auttmanovog filma EIerlinE, preko 2--%a, do mrenih medija, mijenja se odnos onoga to2astells 7344.; naziva Nprostorom protoka informacija nasuprot mjestimaN. 'o nas, na drugoj razini, povezuje sproblemima o tome kako mobilnost ima ulogu geografskog motiva u raznolikosti glazbe i filma. Hdeja glazbe kao neegstatinog 7folk; ili kao neeg neodre+enog mjestom 7klasika; moe se povezati s kasnijim temama o stvaranjunacionalne kulture. Aazlika izme+u mjesta i prostora, odnosi ljudi prema teritoriju i osjeaj pripadnosti tema su raspraveu sljedeem poglavlju. vo je poglavlje pokazalo kako mediji ine puno vie od jednostavnog prikazivanja svijeta oninude razliite naine shvaanja svijeta i razumijevanja prostora. Ftovie, stvaraju posrednike okoline i odnose ija jekarakteristina geografija vrlo znaajna u dananjem svijetu.

.MJESTO ILI PROSTOR

OSJE#AJ MJESTA I PRIPADNOSTI

BEZMJESNOST, OTUENJE I GLOBALIZACIJA

HUMANISTIKA GEOGRAFIJA

PLANIRANJE, INSTRUMENTALNA RACIONALNOST I MJESTO

Geografi esto koriste rijei poput (prostor) i (mjesto).


38/77

Cedna verzija geografije koja je zauzela istaknuto mjesto 348=%ih godina smatrala je da je bit discipline prostornost.va verzija radila je na prostornim modelima, kvantitativnim studijama i sl., traei tako pravilnosti i obrasce uprostornom fenomenu koji bi mogli otkriti ope procese za distribuciju aktivnosti u prostoru i ak dovesti do otkriaprostornih NzakonaN. prena geografska verzija, koju je utemeljio 2arl auer 7!oglavlje 3; i vjerojatno tradicionalnijaverzija, objanjavala je geografiju kao studiju o Njedinstvu mjestaN ili Ndiferencijaciju podrujaN * tj. ono to ini mjestaposebnima. ?va pristupa bila su suprotstavljena kao nomotetski* koji je predvi+ao openite obrasce u prostoru * iidiografski* koji je opisivao specifinosti mjesta. &rajem 348=%ih ljudi su govorili o Nkvantitativnoj revolucijiN koja je dovela

nomotetsku verziju u dominantan poloaj. vo je definiralo geografiju kao studiju distribucije u prostoru a ne kao studijuodre+enih mjesta. U kasnim 34:=%im dva trenda potpomogla su povratak ove rasprave0 jedan unutar discipline, a drugiizvan nje. !rvi, unutar discipline vee znaenje se poelo davati drutvenoj geografiji te je to dovelo do ponovnogvrednovanja to bi prouavanje mjesta moglo znaiti. !rije se ono vraalo na regionalne monografije prouavajui kakofiziki, ekonomski, drutveni i kulturni faktori 7uobiajeno ovim redoslijedom; utjeu me+usobno u odre+enoj regiji. adase drutvena geografija usredotoila na preciznija pitanja o tome kako su ljudi veu uz mjesta 7!oglavlje 9;. ?rugi trendbio je kritika od strane humanizma i nekih oblika marksizma o nainu razmiljanja koji je dominirao unutar nomotetskegeografije. /arksisti poput Derberta /arcusea 7348@;, /aWa Dorkheimera i 'heodora


39/77

izme+u ljudi i kontinuitet tijekom vremena. !rostor postaje mjesto 7dom; koje ima prolost i budunost te okuplja ljudeoko sebe.

va iva veza povezuje zajedno ljude i mjesta. na omoguuje ljudima da definiraju sami sebe i da izmjenjujuiskustva s drugima te da se udruuju u zajednice. Cedna od pokretakih sila za prouavanje takvih veza bio je irokorasprostranjen osjeaj da su one u nekom smislu pod prijetnjom. H ako su veze s mjestima naruene onda se isto todoga+a i sa zajednicama i ljudskim identitetima.

0 mnogobrojnim knjigama arhitekti i povjesniari govore nam o tome kako gradovi sve vi/e rastu i postaju bezlini, dazdanja od stakla i elika unutar njega ukazuju na sve dizajnerske kvalitete karta/kih kutija zamotanih u ukrasni papir.'vi poslovni blokovi oito se svakodnevno brinu za vojske ljudi organiziranih poput klonova, proiza/lih iz suburbanogkrajolika u kojem *ivi potomstvo jednolinog stanovni/tva iz predgraa koje te*i udovoljavanju svojih materijalnihtenden(ija za nabavom posljednjih modela video?rekordera, za odlaskom na putovanje u panjolsku ili barem uneopisivoj jednolinosti milijuntnog hamburgera. 8elph, "#B"&


40/77

od oblika stalnog kretanja to do tada nije bilo mogue s koijama. !rostor je mogao postati jedinstven, homogeniziranu jedinicama vremena 7chivelbusch 34::;./e+utim eljeznica je zahtijevala mnogo veu tonost u mjerenju vremena. -a stanici "ristol 'emple /eads bilo jepotrebno postaviti sat s tri kazaljke od kojih e dvije pokazivati na minute, jedna za Sondon, a druga, s osam minutazakanjenja, za "ristol. ?o tog perioda podne je oznaavalo vrijeme kada je sunce bilo u zenitu, to je u "ristolu osamminuta kasnije nego u Sondonu. Sako je zamisliti tekoe u preraunavanju ovih lokalnih vremena prouzrokovaniheljeznicom a potekoe su bile prisutne u velikom broju zemalja. 'ako se u ovom periodu poinju nametati

jedinstvene vremenske zone a lokalna vremena gube na znaenju. 'elegraf je donio gotovo trenutno primanjeinformacija, radio je ovakav oblik primanja omoguio tisuama ljudi.

Gomilanje svih ovih trendova omoguilo je talijanskim futuristima, poput /artinettija 34=., da proglase manifestposveen funkcionalnim zgradama s motivom novog doba brzine i svjetlosti 7'hrift 3446;. !eriod je oznaio krajukraenih stilova, s cvjetnim i baroknim uzorcima, te uzvisio arhitekte poput Se 2orbusiera, istiui kako se kua moradoivjeti kao Nsprava za ivljenjeN. redinom ovog razdoblja zapoeo je !rvi svjetski rat gdje su tehnike sposobnosti nesamo stvarale oruje ve je do izraaja dola i sposobnost organizacije kojom se opskrbljuje vojska u masovnimrazmjerima. ?oba strojeva dobilo je svoj prvi rat strojeva 7Aelph 343; u kojem su ljudi postali brojke u nehumanomubijanju, gdje su ranjenici postali dio sramotnog zavretka u ratu. U istom periodu dolo je do uzdizanja tejlorizma,

studije vremena i kretanja koje su slomile radnike poslove na siune diskretne zadatke, doputajui da se poslovipodijele u skupine umrtvljenog ponavljanja, a nakon toga je uslijedio fordistiki nain proizvodnje koji objavljuje dobamasovne potronje 7!oglavlje ;.&ao odgovor ovome autori su poeli gledati na tehniki napredak kao previsoku cijenu koju moramo platiti. &rajolici uzkoje su ljudi povezani rtvovani su do kraja, do nedostatka prostora, bezdunih novih prostora koji su uinkovitiji ufunkcijama ali sa smanjenom kvalitetom doivljaja.

Aelph istie kako e (daljnji pokuaji razvoja i s time povezane racionalne tehnike dizajna i planiranja rezultirati unajboljem sluaju rastuim poboljanjem. ?oista, s ustaljenim nametanjem odgovornosti strunjacima, povezanih sasvim vrstama dalekih i nepredvidljivih posljedica koje proizlaze iz novih tehnologija, uinit e vjerojatno vie tete nego

koristi) 7343;. 1nanstvenost i beskrajna potraga za tehnolokim poboljanjem ne bave se pitanjima etike i vrijednosti.ni su se i opisali kao neutralni. vo pomanjkanje povezanosti od strane tehnikih strunjaka moe se smatratiobespravljenim i opasnim. Q. G. Doskins 7!oglavlje 3; u svojoj najpoznatijoj knjizi, 8azvoj engleskog krajolika73466;,

jedva da moe prokomentirati ita (stvoreno) u 5=. stoljeu. svre se jedino kako bi ponizio

kulturna geografija (ispravljeni prijevod) 2006

Documents