a.w.haviland kulturna antropologija1

53
www.sajt.com.hr A. William Haviland „Kulturna antropologija“ 1.poglavlje: Priroda antropologije Antropologija je proučavanje ljudskog roda svugdje i u svakom vremenu. Ljudi su oduvijek imali potrebu za proučavanjem drugih te su tako nastale znanosti kao što su sociologija, psihologija, biologija i antropologija. Sve te znanosti doprinose boljem razumijevanju čovjeka. Antropolozi se često služe saznanjima iz drugih disciplina ne bili dobili što opsežniji pregled ljudskog bića. Antropologija je kao znanstvena disciplina nastala relativno kasno, u 19. stoljeću, ali antropološka istraživanja počela su još u drevna vremena. Dva su primjera opisa drugih naroda: Herodotov iz 5 st. pr. Kr. i Ibn Khaldunov iz 14. st Antropolozi istražuju različitosti, ali i sličnosti između ljudi. Proučavajući druge kulture stječe se bolja slika o vlastitoj kulturi. Antropologija se dijeli na fizičku i kulturnu antropologiju, a ona se pak dijeli na arheologiju, lingvističku antropologiju i etnologiju. Fizička antropologija bavi se ljudima kao biološkim organizmima. Njezina dva područja istraživanja su: evolucija ljudi kroz povijest i danas postojeće razlike među ljudima. Kulturna antropologija bavi se proučavanjem naroda preko njihove kulture. Antropolozi koji se time bave često su nesvjesni standarda po kojima proučavana društva funkcioniraju, te ih često promatraju iz svoje kulturne perspektive (kulturalna ograničenost). Da se to ne bi dešavalo kulturalni antropolozi su se orijentirali na proučavanje drevnih i novijih ne-zapadnjačkih kultura. Arheologija se bavi proučavanjem materijalnih predmeta, uglavnom prošlih kulturu i na temelju toga tumače kako su ono živjeli tada. Lingvisti proučavaju jezike,a etnolozi su koncentrirani na današnje kulture. Ono proučavaju određeni aspekt kulture (npr.

Upload: ngsalihovic

Post on 29-Nov-2014

432 views

Category:

Documents


19 download

TRANSCRIPT

Page 1: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

A. William Haviland „Kulturna antropologija“

1.poglavlje: Priroda antropologije

Antropologija je proučavanje ljudskog roda svugdje i u svakom vremenu.

Ljudi su oduvijek imali potrebu za proučavanjem drugih te su tako nastale znanosti kao što su sociologija, psihologija, biologija i antropologija. Sve te znanosti doprinose boljem razumijevanju čovjeka. Antropolozi se često služe saznanjima iz drugih disciplina ne bili dobili što opsežniji pregled ljudskog bića. Antropologija je kao znanstvena disciplina nastala relativno kasno, u 19. stoljeću, ali antropološka istraživanja počela su još u drevna vremena. Dva su primjera opisa drugih naroda: Herodotov iz 5 st. pr. Kr. i Ibn Khaldunov iz 14. stAntropolozi istražuju različitosti, ali i sličnosti između ljudi. Proučavajući druge kulture stječe se bolja slika o vlastitoj kulturi.Antropologija se dijeli na fizičku i kulturnu antropologiju, a ona se pak dijeli na arheologiju, lingvističku antropologiju i etnologiju. Fizička antropologija bavi se ljudima kao biološkim organizmima. Njezina dva područja istraživanja su: evolucija ljudi kroz povijest i danas postojeće razlike među ljudima. Kulturna antropologija bavi se proučavanjem naroda preko njihove kulture. Antropolozi koji se time bave često su nesvjesni standarda po kojima proučavana društva funkcioniraju, te ih često promatraju iz svoje kulturne perspektive (kulturalna ograničenost). Da se to ne bi dešavalo kulturalni antropolozi su se orijentirali na proučavanje drevnih i novijih ne-zapadnjačkih kultura.Arheologija se bavi proučavanjem materijalnih predmeta, uglavnom prošlih kulturu i na temelju toga tumače kako su ono živjeli tada. Lingvisti proučavaju jezike,a etnolozi su koncentrirani na današnje kulture. Ono proučavaju određeni aspekt kulture (npr. religiju ili ekonomiju) i kompariraju ga s tim istim aspektom u nekoj drugoj kulturi. Antropologe zanima objektivno i sustavno proučavanje ljudskog roda. Prilikom toga antropolozi se koriste sa znanjem i metodama i iz drugih znanosti, a dobivene podatke koriste za kompariranje više različitih društava. Antropologija je i humanistička i prirodna znanost.

Page 2: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

2. poglavlje: Priroda kulture

Kulturu je definirao 1871 Edward Taylor:Kultura je složena cjelina koja uključuje znanje, uvjerenja, umjetnost, zakon, ćudoređe običaj i svaku drugu sposobnost i navike koje stječe čovjek kao član društvene zajednice.

3 su atributa kulture: - ona je zajednička - ona se uči - integrirana je

Društvo je grupa ljudi koji imaju zajedničku domovinu, međusobno su ovisni i dijele zajedničku kulturu.Društvena struktura-odnosi grupa unutar nekog društva koji ga drže zajednoKultura i društvo su čvrsto povezani, jer ne može postojati ni jedna kultura bez društva i obrnuto (no to se ne odnosi i na životinje, već samo na ljudsko društvo). Unutar kulture nije sve uniformirano. Postoje različite varijacije unutar kulture. Npr. razlike između uloga žene i muškarca u svakom ljudskom društvu. Antropolozi koriste izraz rod za potankosti i značenja koje kultura pripisuje biološkim razlikama između žene i muškarca (spol u kulturološkom smislu). Osim varijacija vezanih uz spol, postoje varijacije vezane uz dob. Dakle od djece e očekuje da se ponašaju kao odrasli i obrnuto. U društvima također postoje varijacije podgrupa odnosno postoje supkulture (specifičan niz pravila i obrazaca ponašanja kojih se pridržava uža skupina u društvu). Društva u kojima je osobito izražena kulturna raznolikost nazivaju se pluralističkim društvima. Ona su multikulturalna i nastala su pojavom države. Karakterizira ih veći broj grupa koje vladaju prema različitim skupovima pravila. Prijenos kulture s jednog na drugi naraštaj naziva se enkulturacija. Osoba uči društveno prihvatljiv način zadovoljavanja bioloških potreba. Čovjek se također koristi simbolima (jezik) i time se razlikuje od životinja. Kultura je sastavljena od dijelova, pa svi aspekti neke kulture funkcioniraju kao jedinstvena cjelina. Integrirana je.

Funkcija kulture je zadovoljavati osnovne biološke potrebe svojih pripadnika, osigurati im kontinuitet i održavati red među njima te među onima koji dolaze izvana. -kultura se mijenja tijekom vremena i prilagođava se novim okolnostimaAntropolozi proučavaju narode kroz njihovu kulturu često nesvjesni njihovog standarda i vrijednosti, te njihovu kulturu uspoređuju sa svojom što dovodi do toga da neke narode smatraju nekulturnima zbog brojnih razlika. Takav pristup naziva se etnocentrizam (uvjerenje da je nečija kultura superiorna svim ostalim). Stvaranje takvih etnocentričkih zaključaka antropolozi izbjegavaju prihvaćanjem kulturnog relativizma (suzdržavanje od suda o običajima drugih naroda kako bi ih se razumjelo u okviru njihove kulture). Takav pristup omogućuje izgradnju neiskrivljene slike o drugim narodima te se stječe bolji uvid u običaje vlastite zajednice.

Page 3: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

3. poglavlje: Počeci ljudske kulture

Pregled poglavljaLjudi spadaju u skupinu primata. Čovjek se je razvio iz malenog majmuna koji je živio prije 15 do 8 milijuna godina. Unatrag 4.4 mil. godina naš predak se je potpuno prilagodio kretanju na otvorenoj savani na stražnjim nogama na izrazito ljudski način. Ljudska kultura se je počela razvijati kada su prvi hominidi počeli izrađivati kameno oruđe za komadanje mesa- tu je došlo do većeg i bržeg razvoja lubanje i mozga zbog proteina u prehrani koja je bogata mesom. Veći mozak je označavao veći i brži napredak u kulturi. Do prije 200 000 godina mozak je dosegao svoju veličinu ali su se kulture dalje nastavile mijenjale.

Čovjek i ostali primatČovjek spada u rod primata u koju se skupinu još ubrajaju lemuri, majmuni i čovjekoliki majmuni. Preci čovjeka su živjeli u vlažnim tropskim šumama koje su se rasprostranjivale duže Sj. i J. Amerike, Azije i Afrike. Evolucijski razvoj je pridonio tome da se s tla majmun premjesti u krošnju drveta gdje je bio puno sigurniji od svojih neprijatelja.

Evolucijska prilagodbaMajmuni koji su počeli živjeti u krošnjama razvili su tokom milijuna godina uz pomoć prirodne selekcije različite mehanizme za život u krošnji. Imali su niski rast što im je omogućavalo da od neprijatelja pobjegnu na slabije grane što je neprijatelju onemogućavalo ulov majmuna zato što je bio veći i teži od njih. Osjetljive dlačice na prstima zamijenili su čvrsti nokti koji su pri padu sprječavali udarac o tlo zato što se je majmun mogao primiti za grane ili koru drveta. Također se razvija veća fleksibilnost između skakanja sa stabla na stablo.

Zubalo primataPrimati su se u krošnji hranili različitim vrstama mekoga voća, cvijeća, izdancima i lišćem. Tokom tisuća godina zubalo majmuna se je promijenilo da može gristi i jesti tvrđu hranu i tvrđe voće.

Osjetilni organiVid im se puno više poboljšava prvenstveno zbog toga da bolje koordiniraju skokova sa stabla na stablo, procijene visinu, smjer i udaljenost i odnose među predmetima koji vise u zraku poput grozdova ili grane. Oči im se pomiču u ravninu i omogućuju veći i bolji pregled vidnog polja ali se i povećava i volumen mozga. Razvijaju se nokti.

Mozak primataMajmunu koji je počeo živjeti na stablu je razvio veći mozak nego kod onih koji su ostali na tlu. Razvoj većeg mozga omogućio mu je gore navedene sposobnosti i veću koordinaciju ali i izgradnju mišića. Također veći mozak omogućio mu je veću moždanu aktivnost ili mišljenje koja je imala ključnu sposobnost za razvoj čovjeka.

Page 4: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

Kostur primataKosti se mijenjaju s obzirom da je prešao na drvo. Kralježnica se mijenja i smješta se ispod centra lubanje što omogućuje uspravnije držanje i koordiniranje. Stvara se čvrsta ključna kost koja služi kao potporanj, smještaju se ruke sa strane a ne ispred kao što su nekada stajale. Čovjekoliki majmuni imaju bolju koordinaciju ruku. Stvaraju se bolji i duži te osjetljiviji prsti te palac koji je omogućio lakše baratanje i hvatanje hrane.

Čovjekovi preciRazlika između čovjeka i čimpanze je samo u 2% gena. Zbog klimatskih promjena koje su se događale majmuni su sa drveta morali preći ponovo na tlo što im je omogućili dvonožni sustav hodanja, lakši dolazak do hrane i brži hod bez umaranja. Također uspravnim hodom dobili su više sunčeve svijetlost/topline.

Prvi hominidiHominidi su pod-porodica primata koja uključuje čovjeka i vrste bliske čovjeku. Prvi od hominida bio je Astralopithecus koji je živio prije milijun do 4.2. mil. god. duž područja Afrike. Bio je manji od današnjeg čovjeka ali izuzetno snažan i mišićav. Zubi su mu sličniji današnjem čovjeku, te je žvakao hranu kao današnji čovjek. Bili su polu-dvonošci što je omogućili lakše seljenje te prijenos mladunaca. Počinju koristiti u prehrani meso-strvine ali jako rijetko.

Homo HabilisOn koristi veće količine mesa u prehrani što omogućuje veći postotak aminokiselina u tijelu i veći razvoj mozga i tijela. On puno više strvinari od svojih predaka. Muški članovi odlaze u lov. Također je poznata hijerarhija u skupini ali važnu ulogu također imaju žene.Stvaraju jako primitivna oruđa.

Homo ErectusBio je gotovo današnje građe, mozak mu je bio blizak mozgu modernog čovjeka. Služio se vatrom što mu je omogućili lakše kontroliranje okoliša. Izrađuje sofisticirano oruđe, ručnu sjekiru i specijalizirano oruđe za lov, rezanje mesa, struganje kože i obranu. Tehnike lova koju je izmislio Homo Erectu je pridonijelo znatan napredak sposobnosti organizacije.

Homo sapiensPrije 200 000 god hominidu su imali kapacitet današnjeg čovjeka. Dvije varijacije h.sapiensa uključivale su i neandertalca. Bio je kulturno adaptiran, imao je moderni mozak, služio se vatrom, živio je u malim grupama i komunicirao govorom. Skrbio je o starijim i nemoćnima te je imao snažno i mišićavo tijelo. Branio se je od hladnoće toplom odjećom i obućom u primitivnom oblikuHomo sapiens je imao sl. karakteristike kakve ima današnji čovjek. Bavi se umjetnošću, apstraktno razmišlja, počinje vjerovati. Ima izraženije socijalne i kulturne veze. Širi se na nenastanjene dijelove planete.

Page 5: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

4. Poglavlje: Jezik i komunikacija

Jezik je sustav zvukova i i gesta koje imaju značenje nekoj skupini govornika. Jezik omogućuje svakoj skupini njihovu podjelu iskustava , interesa i uvjerenja.Lingvistika je suvremeno znanstveno proučavanje jezika.Fonetika se bavi proizvodnjom, prijenosom i prijemom zvukova govora ili fonema.Fonologija proučava glasovne oblike jezika kako bi izdvojila pravila koja određuju način na koji se kombiniraju glasovi.Morfologija se bavi najmanjim jedinicama smislenih kombinacija glasova u jeziku – morfemima.Sintaksa se odnosi na načela prema kojima su građene faze i rečenice.Cjelokupna formalna struktura jezika koja se sastoji od svih zapažanja o njegovim morfemima i sintaksi čini gramatiku.

Čovječji jezik usađen je u sustav gesta i izvanjezičnih zvukova koji smo naslijedili od naših predaka primata a služi kao „ključni“govor stvarajući odgovarajući okvir za interpretaciju lingvističke forme. Gestovna komponenta toga sustava sastoji se od tjelesnih pokreta koji služe za prijenos poruka.

Enolingvistika se bavi jezikom u odnosu prema društvu, ostatku kulture i ljudskom ponašanju. Neki lingvisti, slijedeći Benjamina Leea Whorfa smatraju da jezik uobličava način ljudskog razmišljanja i ponašanja. Drugi su smatrali da jezik odražava stvarnost. Iako lingvisti smatraju jezik fleksibilnim i adaptabilnim, ustanovili su da jednom kad je uspostavljena terminologija, jezik sam sebe obnavlja i odražava mnogo toga o govornikovim uvjerenjima i društvenim odnosima. Nazivi za srodstvo npr. pomažu otkriti kako je strukturirana obitelj, koji se odnosi smatraju bliskima ili dalekim i koji stavovi postoje prema odnosima. Slično tomu, jezik spolova otkriva kako se u nekom društvu muškarci i žene odnose jedni prema drugima.

Narječje (dijalekt) je jezik skupine ljudi unutar neke veće skupine, od kojih svi mogu govoriti više ili manje isti jezik. Sociolingviste zanima odražavaju li razlike među narječjima kulturne razlike. Jedna od teorija o nastanku jezika je ta da su rani hominidi, razvivši potencijale kakve imaju i čovjekoliki majmuni, oslobođenih ruku zahvaljujući dvonožnom hodu, počeli su koristiti geste kao alat za komuniciranje i provođenje svojih zamisli unutar društvenog okruženja. S pomicanjem Homo erectusa izvan tropskih područja, potreba planiranja budućih potreba , kako bi se preživjela godišnja doba s niskim temperaturama, zahtijevala je gramatiku i sintaksu radi priopćavanja informacija o nekim događajima odmaknutim u vremenu i prostoru. U trenutku kada se je pojavio arhaični Homo sapiens, naglasak na istančanim pokretima usta i grla vjerojatno je potakao razvoj govornog jezika.Neko vrijeme su jezikoslovci tražili istinski primitivan jezik kojim govori neka današnja skupina kako bi im on otkrio jezik u početnom obliku. Takva je potraga napuštena. Svi jezici koji su do sada proučavani, uključujući i one pretpostavljeno primitivnih kultura, složeni su, visoko su razvijeni i u stanju su izraziti veliki raspon iskustava.

Page 6: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

5. poglavlje: Odrastanje čovjeka

-ENKULTURACIJA: proces kojim se kultura prenosi s jednog naraštaja na drugi, a počinje ubrzo nakon rođenja.-svaka osoba počinje s određenim genetski naslijeđenim širokim potencijalima i ograničenjima-koncept modalne ličnosti: svako ljudsko društvo ima određeni raspon karakterističnih ličnosti, ali su neke tipičnije od drugih.-normalnom ličnošću smatra se ona koja je približno slična modalnoj ličnosti određene kulture (no ne moraju biti iste u različitim kulturama)John Locke; "Ogled u ljudski razum" 1960.: iznio svoju tabula rasa teoriju; dijete je rođeno poput prazne ploče po kojoj se životna iskustva ispisuju. sve se osobe rađaju s biološki identičnim potencijalom za razvoj ličnosti a kad odrastu njihove su ličnosti isključivo proizvod njihovih iskustva nakon rođenja koja se razlikuju od kulture do kulture. Teorija nije prihvaćena jer se svaka osoba rađa s jedinstvenim naslijeđenim sklonostima koje sudjeluju u određivanju ličnosti odrasle osobe. -Prvi izvršitelji enkulturacije u svim društvima su članovi kućanstva-prvo majka a ubrzo i ostali članovi kućanstva. kasnije i osobe izvan kućanstva .-prostorna orijentacija:sposobnost dolaska od jednog predmeta ili mjesta do drugog -osijecaj vlastitog kontuiniteta: povezivanje prošle radnje sa sadašnjim i budućim (vremenska orijentacija). -normativna orijentacija: vrijednosti, ideali i standardi koji su po svom podrijetlu posve kulturni,po njima prosuđujemo svoje ili tuđe djelovanje. LIČNOST: način razmišljanja, osjećanja i ponašanja karakterističan za neku osobu. Iskustva ranog djetinjstva snažno utječu na ličnost odrasle osobe.MARGARET MEAD (1901.-1978.): 1925. odlazi na otočje Samoa da bi provjerila teoriju kako biološke promjene u adolescenciji ne mogu proteći bez mnogih socijalnih i psiholoških stresova. U svojoj knjizi "Sazrijevanje na Samoji", zaključila je da adolescencija ne mora biti vrijeme stresa i nemira nego je takvom čine kulturni uvjeti. Knjiga objavljena 1928., obilježava početak razvoja proučavanja kulture i ličnosti. Nedostatci: nije sigurno da je 9 mjeseci koje je ona provela na terenu bilo dovoljno, uzorak je činilo svega 50 samoanskih adolescenata, a polovica ih još nije prošla pubertet , izostavila djevojčice koje se nisu uklapale u njezin ideal te je nedosljedna s podacima na drugim mjestima u Polineziji. -knjiga je putokaz jer je pokazala psiholozima vrijednost modificiranja testova inteligencije kako bi odgovarali proučavanom stanovništvu. Položila je temelj za popularizaciju antropologi i osnažila smisao postojanja primijenjene antropologije.- Biološke razlike u ponašanju muškaraca i žena ne mogu biti posve isključene, ali je jasno da svaka kultura ima drukčija očekivanja za muško i žensko ponašanje

-dva obrasca u odgoju djece: mogu biti zasebno ili u kombinaciji -VJEŽBANJE OVISNOSTI: odgojni postupci kojima se potiče poslušnost u obavljanju dodijeljenih zadataka i ovisnost o obitelji umjesto oslanjanje na samog sebe.

Page 7: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

-VJEŽBANJE SAMOSTALNOSTI: odgojni postupci kojima se potiče djetetova samostalnost, oslanjanje na vlastite snage i osobno postignuće.-ličnosti koje su prikladne za jednu kulturu ne moraju biti i takve i za druge kulture (npr. egocentrična , agresivna ličnost ne odgovara kulturi u kojoj su suradnja i dijeljenje ključni za uspjeh). MODALNA LIČNOST: ličnost tipična za neko društvo prema centralnoj tendenciji definirane frekvencijske distribucije. - psihološki testovi najbolji su za prikupljanje podataka o modalnoj ličnosti (Rorschachov test ili test mrlja, te tematski test apercepcije- slike koje ispitivana osoba treba opisati. Povremeno se koriste i druge vrste testova.)- osim testova koriste se opažanja učestalosti određenih ponašanja, skupljanje i analiza životopisa i snova te analiza usmene književnosti - poteškoće: složenu mjernu tehniku teško je primijeniti na terenu, neophodan odgovarajući uzorak ispitanika, jezične razlike, testovi moraju biti posebno sastavljeni za svako kulturno okruženjeRuth Fulton Benedict (1887.-1947.)-razvila ideju da je kultura projekcija ličnosti onih koje je stvaraju-Patterns of Culture(Obrasci kulture 1934.): usporedila kulture 3 naroda: Kwakiutla iz zapadne Kanade, Zuna s jugozapada Sjedinjenih Država i Dobuana iz Melanezije. -antropolozi su odbacili njen pristup kao impresionistički i nereplikabilan, jer se neki običaji karakteristični za jedan narod javljaju i u drugim narodima. Kod Zuna postoji običaj gutanja mačeva i hodanja po vrućem ugljenu što je i običaj kod Kwakiutla. -knjiga je usmjerila pažnju na problem međuodnosa kulture i ličnosti i popularizirala postojanje kulturnih varijacija-Margaret Mead, Ruth Benedict, Weston LaBarre i Geoffre Gorer proučavali su nacionalni karakter na relativno malom uzorku kazivača.-tijekom Dr.svj.rata razvijene su tehnike za proučavanje analizom novina,knjiga, fotografija i intervjua s emigrantima. Poučavanjem siječanja iz djetinjstva te ispitivanjem ponavljanih tema i vrijednosti grafičkog materijala, istraživači su pokušali oslikati nacionalni karakter-Geoffrey Gorer pokušao objasniti kontrast između nježnosti obiteljskog života u Japanu i brutalnosti i sadizma Japanaca u ratu. zaključio je nisu svi japanski vojnici bili brutalni, a brutalnost je bila prisutna i kod Sjevernoamerikanaca. Njegova studija bila je najvažnija zato jer je pokazala koje su opasnosti generaliziranja na temelju nedovoljnih dokaza i korištenja pojednostavljene individualne psihologije za objašnjavanje društvenih fenomena-kritičari teorije nacionalnog karaktera tvrde da se temelji neznanstvenim i preopćenitim podacima-Francis Hsu:-alternativni pristup nacionalnom karakteru- ne podliježu sve ličnosti kulturnim idealima. Treba proučavati jezgrene vrijednosti (vrijednosti koje neka kultura najviše promiče) kulture neke zemlje i s njom povezane osobine ličnosti. Primjer: Kinezi više od svega cijene rodbinske veze i suradnju. Važnije je podrediti vlastitu volju na račun volje obitelji nego osloniti se na vlastite snage. Amerikanci najviše cijene demokraciju, konstantno potiču natjecanje i pobjeđivanje te izdvajaju pojedinca iz grupe

Page 8: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

6.poglavlje: Oblici egzistencije

PRILAGODBA (adaptacija) je proces uzajamnog djelovanja promjena koje organizam/živo biće izazove u svojoj okolini i promjena koje okolina izazove u organizmu.-čovjek se prilagođava posredstvom kulture jer razvija načina djelovanja u skladu s raspoloživim resursima a unutar ograničenja koji mu postavlja okoliš u kojem živi. Postignute prilagodbe mogu biti stabilne tijekom dugih razdoblja-skupljanje hrane najstariji je oblik ljudske prilagodbe. Također su i poljodjelstvo i stočarstvo. -vrtlarstvo je omogućilo nastanak stalnih naselja -prilagodba je također proces interakcije između promjena koje biće čini u svojoj okolini i promjena koje okolina izaziva u organizmu. -neki antropolozi su od ekologa preuzeli koncept ekosustava. Ekosustav sačinjava fizički okoliš i organizmi koji u njemu žive. Sustav je ograničen aktivnostima organizama i također fizikalnim procesima.-da bi se organizmi uklapali u ekosustav moraju posjedovati potencijal, njemu se prilagoditi ili postati dio njega. -kad je jednom postignuta zadovoljavajuća prilagodba, prevelika promjena može izazvati njezin slom. Stoga nakon epizoda velikih promjena mogu slijediti duga razdoblja relativne stabilnosti.KONVERGENTNA EVOLUCIJA: u kulturnoj evoluciji to je razvoj sličnih oblika prilagodbe na slične ekološke uvijete onih naroda čije su kulture predaka bile potpuno različite.PARALELNA EVOLUCIJA: u kulturnoj evoluciji to je razvoj sličnih oblika prilagodbe na slične ekološke uvijete onih naroda čije su kulture predaka bile slične.

-kulturno područje je područje u kojem brojna društva slijede sličan način života-područje Velikih ravnica: zemljopisna regija sa više društava sličnog načina života. Narodi su međusobno dijelili pronalaske i otkrića.-ponekad zemljopisne regije nisu klimatski i topografski jedinstvene pa se nova otkrića ne prošire uvijek s jedne grupe na drugu. JULIAN H. STEWARD 1902.-1972.)-razvio je pristup koji je nazvao kulturna ekologija razumijevajući pod tim interakciju određenih kultura i njihovih sredina-tri temeljna postupka kulturne ekologije: 1. treba analizirati međusobne odnose tehnologije i sredine neke kulture. 2. treba analizirati uzorke ponašanja povezane s tehnologijom neke kulture. 3. treba odrediti odnos između tih uzoraka ponašanja i ostatka kulturnog sustava

Tip kulture: promatranje kulture s obzirom na odnos njezine tehnologije i okoline koju tehnologija iskorištava.-osim okoline i tehnologije faktori koji određuju način egzistencije nekog društva su i društvena i politička organizacija koje utječu na primjenu tehnologije u rješavanju problema opstanka.

Page 9: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

KULTURNA JEZGRA: obilježja kulture bitna za način na koji neko društvo priskrbljuje za život ETNOZNANSVENICI: antropolozi koji pokušavaju spoznati načela u temeljima narodnih ideologija i način na koji ona pomažu u preživljavanju jednog narodaSKUPLJAČKI NAČIN ŽIVOTA:- Prehrana skupljača je dobro uravnotežena i obilna. Njihov je život ispunjen ljudskom toplinom i profinjenim iskustvima. -svi suvremeni skupljači u određenoj mjeri surađuju sa susjedima koji često žive potpuno drugačijim načinom života. Tako je naprimjer bušmanski narod Ju/'hoansi surađivao s Banturatarima, koji su uzgajali stoku i ovce. -skupljači hrane ne obrađuju zemlju i ne uzgajaju stoku. Mjesto svog obitavanja moraju uskladiti s prirodno dostupnim izvorima hrane zbog čega se mnogo sele. Kreču se unutar fiksiranog teritorija ili u određenom rasponu oko kuće.

-kapacitet nosivosti: broj ljudi koje raspoloživi izvori mogu opskrbiti uz određene tehnike proizvodnje hrane-gustoća društvenih odnosa: broj i intenzitet interakcija među pripadnicima logora ili druge stambene zajednice -osim sezonskih i lokalnih prilagodbi sakupljači se moraju dugoročno prilagođavati izvorima

-postoje i ratoborna skupljačka plemena ali je njihovo ponašanje najčešće reakcija na pritisak ekspanzionističkih država. Ako nisu izloženi tom pritisku oni su izuzetno miroljubivi i suradnju naglašavaju više nego suparništvo

-lovi i klanje divljači te obrađivanje tvrdih i čvrstih materijala uglavnom je muški posao, dok se ženski posao sastoji od prikupljanja i obrade različite biljne hrane te ostalih svakidašnjih kućnih poslova. - u skupljačkim društvima priroda ženskih poslova je takva da ih žena može obavljati uz istodobnu brigu o djeci ili u društvu ostalih žena što ublažava monotoniju rada-razdioba hrane se obavlja među odraslima -logor ima značenje središta dnevne aktivnosti i mjesta gdje se podjela hrane obavlja -kretanje skupljačkih grupi ovisi o dostupnosti vode-načini lova i oprema također utječu na veličinu populacije i njezino kretanje. Neki Mbuti love mrežama što zahtijeva suradnju o 7 do 30 obitelji pa su njihova logorišta relativno velika. Logori Mbuta koji love lukom i strelicama broje od 3 do 6 obitelji.

-ravnopravnost svih članova važna je karakteristika skupljačkih društava-materijalna dobra skupljača moraju biti ograničena na najnužnije potrepštine (pribor za lov, za skupljanje bilje, ribolov, gradnju i izradu oruđa, opremu za kuhanje, trapove i mreže)-oni nemaju prilike gomilati bogatstvo i višak roba što pridonosi ograničavanju statusnih razlika-dob i spol su jedini izvori značajnih statusnih razlika

Page 10: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

-proizvodnja hrane zahtjeva ukupno više rada nego skupljanje hrane. Mnoge populacije prihvatile su obrađivanje zemlje kao potrebu u situacijama kada bi se populacija povećala.-razvijaju se stalna naselja u kojima su obitelji ratara živjele zajedno. -sto dovodi do značajnih promjena u društvenoj strukturi. Nakon ravnopravnosti društvo postaje temeljitije strukturirano -pojava vrtlara koji su odgajali nekoliko vrsta uspijeva u malim vrtovima

Stočar: član zajednice koja uzgoj stoke smatra idealnim načinom prehranjivanja i misli da je kretanje čitavog ili samo jednog dijela društva normalan i prirodan način života-stočarstvo je efikasan način života na mjestima koja su previše sušna, previše hladna, previše strma ili previše stjenovita za poljoprivreduSEZONSKA KRETANJA: model točno određenih periodičnih putovanja u drugo klimatsko područje -pojačanim razvojem poljoprivrede neke ratarske zajednice prerasle su u gradove u kojima su pojedinci, raniji ratari, postali slobodni za usavršavanje u drugim djelatnostima (drvodjelci, kovači, kipari, košarači, klesari,...)-urbanizacija je donijela novi društveni poredak: stratifikacijom društva razvija se izrazita nejednakost i ljudi postaju rangirani prema spolu, vrsti posla kojom se bave ili prema obiteljima iz kojih potječu. -urbanizacija je dovela do ubrzanja ljudske kulturne evolucije: izmišljeno je pismo, trgovina se pojačala i proširila, izmišljen je kotač i jedro, razvila se metalurgija i drugi zanatiPREDINDUSTRIJSKI GRADOVI: vrsta urbanih naselja karakteristična za neindustrijeske civilizacije. -predindustrijski gradovi nisu nimalo rijetki u današnjem svijetu osobitu u tzv. nerazvijenim zemljama

Page 11: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

7. poglavlje: Ekonomski sustavi

Ekonomski sustav definira se kao način proizvodnje, raspodjele i potrošnje roba.Proučavati ekonomiju neindustrijskih društava moguće je samo u okviru ukupne kulture određenog društva ; svako društvo rješava problem egzistencije namjenskim raspoređivanjem sirovina, zemlje, rada i tehnologije te raspodjelom roba prema vlastitim potrebama.

Rad koji obavljaju ljudi glavno je proizvodno sredstvo, a podjela rada određuje se uvijek prema spolu i dobi.

PODJELA RADA PREMA SPOLUZa bolje objašnjenje ove podjele, umjesto traženja bioloških imperativa, bolje je ispitati vrste poslova koje muškarci i žene obavljaju u kontekstu specifičnih društava te ustanoviti u kakvom je odnosu takva podjela prema drugim kulturnim i povijesnim čimbenicima ; najčešće obilježje i društava bez pisma i pismenih društava jest suradnja većeg broja ljudi u zajedničkom radu. Tako su ustanovljene 3 konfiguracije :1. Fleksibilnost i upotpunjavanje spolova (integritet) – skupina Ju/’hoansi, lovci-sakupljači ; poljodjelstvo ; u takvim društvima 35% aktivnosti obavljaju oba spola izjednačenim sudjelovanjem – poslove prikladnije za određeni spol može obavljati i drugi spol a da pritom ne bude ismijan – djeca ovdje odrastaju podjednako te nauče cijeniti suradnju više od suparništva2. Kruta podjela po spolovima – stočarska, intenzivno poljodjelska i industrijska društva – određuju sve poslove kao muške i ženske i neprihvatljivo je da jedan spol odrađuje posao drugog spola – djecu odgajaju žene s uputama pokornosti te u jednom trenutku dječaci moraju doživjeti preokret uloge i postati poput odraslih muškaraca : kruti, agresivni i skloni natjecanju – dakle, moraju dokazati svoju muškost i superiornost, a to obično znači autoritet nad ženama3. Udruživanje elemenata prvih dviju – muškarci i žene obavljaju svoje poslove odvojeno ali je njihov uzajamni odnos uravnoteženo nadopunjavanje a ne nejednakost – ova konfiguracija dvojnog spola primijećena je među nekim crnačkim narodima Amerike koji se bave poljodjelstvom te među nekoliko zapadnoafričkih kraljevina uključujući dahomejsko kraljevstvo.

PODJELA RADA PREMA DOBISvako društvo ima neku svoju tipičnu podjelu rada prema dobi.- Ju/’hoansi : djeca ne rade do kasne tinejdžerske dobi ili dok ne posjeduju snagu i izdržljivost odraslih – umirovljenje nastupa sa 60 godina starosti, međutim nisu beskorisni, već skupljenim znanjem i iskustvom predlažu rješenja za teškoće s kojima se mladi suočavaju- Lovačko-sakupljačka društva – žene značajno pridonose opskrbi čak i u kasnijoj dobi; Među Hadzima u Tanzaniji njihov je doprinos presudan kada su kćeri trudne ili doje a u isto vrijeme imaju i starije dijete ipak nedovoljno odraslo da samo sakuplja hranu- Neindustrijska društva – stariji ljudi i djeca više pridonose gospodarstvu svojim radom nego što je uobičajeno u suvremenoj Sj. Americi – Maje u j. Meksiku i Gvatemali : mala

Page 12: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

djeca paze mlađu braću i sestre i pomažu u kućanstvu ; djevojčice već u 11-oj godini melju kukuruz, rade tortilje, nose drva, vodu i sl., a dječaci s 12 godina nose tortilje muškarcima koji rade na polju i vraćaju se s teretom kukuruza.- Industrijska društva – Napulj : djeca imaju značajnu ulogu u ekonomiji – mlade djevojke preuzimaju odgovornost kućanskih poslova kako bi njihove majke i starije sestre zarađivale za kućanstvo – zatim prelaze susjedima ili rođacima kako bi ih oni naučili nekim vještinama koje bi im koristile kada sa 14 godina počnu raditi u maloj tvornici ili radionici (zarada obično ide majkama)

SURADNJAUdruženi rad postoji svugdje – među pismenima, nepismenima, industrijskim ili neindustrijskim društvima.- antropolog Jomo Kenyatta, ugledni državnik i kasnije “otac” nezavisne Kenije govori kako mnogi stranci u prolazu ne bi shvatili da pjesma i ples stanovnika označava njihov obavljen dnevni posao- u nekim dijelovima istočne Afrike grupni rad počinje pokazivanjem vrča piva koji simbolizira veću vrijednost samog grupnog rada od tog popijenog piva – međutim, oni svi ipak na kraju imaju radne zabave- Ju/’hoansi – ženski rad je društven : 3 puta tjedno žene idu skupljati bilje van logora ; idu u grupama i na taj način se druže, glasno razgovaraju pa tako i životinje tjeraju od sebe- Kućanstvo – istodobno jedinica proizvodnje i potrošnje

OBRTNIČKA SPECIJALIZACIJA- neindustrijska društva – podjela rada usklađena prema dobi i spolu - svaki pripadnik vlada znanjem i vještinama za sve oblike rada- industrijska društva – veći raspon različitih specijaliziranih zadataka i nijedan pojedinac ne može naučiti sve zadatke – veliki problem u ovim društvima leži upravo u činjenici da ljudi ovdje rade za strance a ne za svoju vlastitu potrošnju što pridonosi otuđenju

Specijalizacije se najprije događaju u zajednicama koje proizvode hranu kao što je primjer na Trobrijandskom otočju : čovjek treba kamen za izradu oštrice sjekire odlazi na otok gdje se lomi potrebna vrsta kamena…

KONTROLA ZEMLJE Sva društva imaju odredbe koje određuju na koji će se način rasporediti iskoristiva zemlja.- lovci-sakupljači određuju tko može loviti divljač i skupljati plodove i na kojem području- pastiri moraju imati sustav koji određuje prava korištenja pojilišta i zemlje za ispašu te prava prelaska krda preko nekog teritorija- poljoprivrednici u poljodjelstvu ili zemljoradnji moraju imati načine određivanja prava na zemlju- u industrijskim društvima Zapada vlada sustav privatnog vlasništva nad zemljom- u neindustrijskim društvima zemlju kontroliraju skupine rođaka, dakle obiteljske loze a ne pojedinci kao npr. Ju/’hoansi gdje svaka skupina srodnika od 10 – 30 osoba živi na jednom teritoriju kojeg smatraju svojim a ta su zemljišta određena izvorima vode

Page 13: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

TEHNOLOGIJATermin tehnologija označava oruđe i materijalna sredstva uz znanja kako ih izrađivati i koristiti. - lovci-sakupljači izrađuju i koriste raznolike alate ; neke izrađuju za vlastite potrebe ali po njihovim pravilima plemenitosti ne mogu odbiti dati ih ili posuditi, no i tada imaju koristi jer mogu tražiti dio prihoda ostvarenog njihovim alatom : npr. ako Ju/’hoansi svoju strelicu daju drugom lovcu, imaju pravo na dio svake ulovljene životinje- u sjedilačkim zajednicama nešto je drugačije zbog veće kompliciranosti izrade pa se tako osoba koja je uložila u nabavku složenijeg dijela oprema smatra jedinim vlasnikom i samo ta osoba odlučuje tko to može koristiti i kako

MEHANIZMI IZJEDNAČAVANJAOvi mehanizmi podrazumijevaju društvenu obvezu koja primorava obitelj da dijeli dobra kako nitko ne bi gomilao više nego netko drugi upravo zbog činjenice da veće bogatstvo nosi veću obvezu davanja.Ovi mehanizmi postoje u zajednicama u kojima se vlasništvu ne dopušta da ugrožava ravnopravni poredak u društvu kao što je to slučaj u gradovima Maja Indijanaca u brdskim krajevima Gvatemale i Meksika : oni imaju tzv. kargo sustave koji su civilno-religijska hijerarhija koja na bazi povrata kombinira većinu građanskih i obrednih službi.

RASPODJELA I RAZMJENA

RECIPROCITETOvaj termin označava razmjenu dobara i usluga približno jednake vrijednosti između dvije strane. 3 vrste reciprociteta :

1. GENERALIZIRANI RECIPROCITET – oblik razmjene u kojem se ne vodi računa o vrijednosti dara niti se određuje trenutak kada će darivanje biti uzvraćeno ; npr. kod Aboridžina : lovac ubije životinju, meso dijeli među obiteljima lovaca i drugim rođacima tako da svaki stanovnik dobiva svoj dio ; najslabije dijelove dobiva lovac ali on će bolje proći u lovini drugog lovca ; davanje i primanje je obavezno2. URAVNOTEŽENI RECIPROCITET – način razmjene u kojem davanje i primanje imaju specifična obilježja glede vrijednosti robe i trenutka njezinog preuzimanja ; npr. u društvu Sj. Amerike : nabava karata za bejzbol ili piće ide na račun onoga na koga je došao red u druženju prijatelja ili suradnika3. NEGATIVNI RECIPROCITET – oblik razmjene u kojem davatelj pokušava izvući više ; krajnji oblik je prisvajanje nečega silom a manje ekstremni oblici uključuju prijevaru, obmanu ili cjenkanje ; npr. SAD – prodaja polovnih automobila – trgovac tvrdi da je automobil koristila starica samo za odlaske u crkvu – naravno, lagao je i s automobilom nastaju problemi čim napusti prodajno mjesto

TRAMPA I TRGOVINA

Page 14: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

TRAMPA je oblik negativnog reciprociteta a simbolizira je zamjena jedne grupe koja mijenja predmete u kojima oskudijeva za robu poželjnu drugoj grupi.

NIJEMA TRGOVINA oblik je trampe bez komunikacije i ne mora uključivati kontakt licem u lice.

KULA PRSTENNaziva se i samo Kula a podrazumijeva međuotočni sustav trgovanja Trobrijandskog otočja gdje se ceremonijalno razmjenjuju predmeti prestiža : sa svojih koralnih atola muškarci se u određeno vrijeme otiskuju na put kanuima te sa svojim Kula partnerima s drugih otoka, često vrlo udaljenih, razmjenjuju dragocjenosti od školjaka ; često izbivaju tjednima i mjesecima te su izloženi raznim mogućim nesrećama ; nitko ne zadržava te predmete dulje od 10 godina jer bi to dovelo u pitanje “put” kojim te dragocjenosti moraju kolati od jednog partnera do drugog.Kula nije samo ekonomska razmjena, ona je također zbir obreda, političkih odnosa, putovanja, magije i socijalne integracije.

PRERASPODJELATo je oblik razmjene u kojem roba pritječe na neko središnje mjesto, gdje se razvrstava, broji i ponovno raspodjeljuje. Preraspodjela se obavljala preko aktivnosti vlade – vladajući sloj živio je u velikoj raskoši ali se roba preraspređivala narodu kad je to bilo potrebno. U SAD-u to su porezi – ljudi plaćaju poreze vladi od čega dio otpada za potporu same vlade a ostatak se preraspodjeljuje u obliku gotovine, kao plaćanje socijalne skrbi ili kao pripomoć poslovanju, i sl.

TRŽIŠNA RAZMJENAOvaj pojam označava kupnju i prodaju robe i usluga po cijenama koje određuje ponuda i potražnja.Pojmovi koji se vezuju uz tržišnu razmjenu jesu :a) NOVAC – bilo što čime se plaća roba ili rad, a služi i kao mjera njihove vrijednosti ; može imati posebnu ili više namjena ; temeljna obilježja novca su trajnost, nosivost, djeljivost, prepoznatljivost i zamjenjivostb) NEFORMALNA EKONOMIJA – proizvodnja roba za prodaju koja iz različitih razloga ne podliježe popisivanju, propisima ili nekom drugom obliku javnog nadzora ili revizije ; ona može obuhvaćati sve : poljoprivredne proizvode, proizvodnju i prodaju piva ili drugih alkoholnih pića, popravke i gradnju, i sl.

EKONOMIJA, KULTURA I SVIJET BIZNISAAntropološki pristup ekonomiji poprima novo značenje u današnjem svijetu – bez njega razvojne sheme za tzv. nerazvijene zemlje mogu propasti, a međunarodna trgovina postaje hendikepirana zbog međukulturnih nesporazuma.

Page 15: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

8. poglavlje: Spolne veze i brak

BRAK je veza između jedne ili više osoba u ulozi muža i jedne ili više osoba u ulozi žene kojima društvo priznaje trajno pravo na međusobni spolni pristup.

KONTROLA SEKSUALNIH VEZAMeđu primatima žena je jedinstvena u svojoj sposobnosti da se upusti u seksualne odnose kad god to zaželi ili kad je to prema njezinoj kulturi prikladno, bez obzira je li ili nije plodna. Takva aktivnost može ojačati veze između muškaraca i žena a može djelovati i razorno, pa svako društvo ima pravila po kojima se treba vladati :- SAD i Kanada – očekuje se da osoba osnuje obitelj brakom te tako i uspostavi pravo na seksualnu aktivnost- Indijski narod Nayar – 3 običaja : prva mjesečnica djevojčice – privremena zajednica s mladićem koja traje nekoliko dana a može ili ne mora podrazumijevati spolni odnos ; drugi običaj je trajna seksualna veza djevojke s prihvaćenim muškarcem : formalna veza koja zahtijeva da je muškarac dariva 3 puta godišnje sve dok veza ne pukne a zauzvrat mladić može s njom imati seksualne odnose – djevojka međutim može imati više takvih dogovora s mladićima ; treći običaj je kada žena ostaje trudna neki od muškaraca mora priznati očinstvo na način da daruje ženu i osobu koja je pomagala pri porodu – on nema daljnjih obaveza za dijete već tu ulogu preuzima brat majke s kojim ona živi

TABU INCESTATermin označava zabranu spolnih odnosa između određenih osoba, obično roditelja i djece i braće i sestara, kao minimum ; uvjerljivog objašnjenja tog tabua još nema.

ENDOGAMIJA I EGZOGAMIJAENDOGAMIJA je brak unutar određene grupe ili kategorije pojedinaca ; ako je grupa ograničena na neposrednu obitelj, može se reći da gotovo sva društva zabranjuju endogamiju ; u nekim društvima kraljevske obitelji prihvaćale su među potomcima istih roditelja endogamiju radije nego egzogamiju kako bi sačuvale čistoću kraljevske loze.EGZOGAMIJA je brak s osobama izvan grupe.

RAZLIKA IZMEĐU BRAKA I SPOLNIH VEZABrak se ne bi trebao miješati s općenjem – spolni odnosi su dio braka, no, često se događaju i izvan njega. Razlika je u tome što brak podržavaju društvene, pravne i ekonomske snage. MONOGAMIJA ili vezanje uz jednog bračnog partnera najčešći je oblik braka, prvenstveno iz ekonomskih razloga ; muškarac mora imati određeni imetak ako bi se upustio u POLIGINIJU ili brak s više žena istodobno. Postoji još jedan pojam, a to je POLIANDRIJA ili brak žene sa više muškaraca, međutim, to zbog manjka muškaraca u mnogim društvima nije uobičajeno.LEVIRAT je oblik braka u kojem se udovica udaje za brata svog umrlog supruga a SORORAT je oblik braka u kojem se udovac ženi sestrom svoje umrle žene.

Page 16: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

SERIJSKA MONOGAMIJA je oblik braka u kojem se muškarac ili žena vjenčavaju ili žive s nizom partnera uzastopno; to postaje uobičajeno među srednjom klasom Sjeverno-amerikanaca, jer se pojedinci razvode i sklapaju nove brakove.

IZBOR BRAČNOG DRUGAZapadni ideal jednakosti prema kojem bi svatko trebao imati slobodu izabrati s kim će sklopiti brak ipak nije univerzalno prihvaćen.- u SAD-u braku prijeti opasnost da bude utemeljen na ideji o romantičnoj ljubavi koja ističe mladenačku ljepotu i upravo zbog toga može se dogoditi da se brakovi zasnuju na trivijalnim i prolaznim karakteristikama što može dovesti do razvoda- u nezapadnim društvima veliko značenje u sklapanju braka jesu ekonomske pretpostavke ; obitelj dogovara brak i on tada služi da bi povezao dvije obitelji u saveznike

BRAKOVI PRVIH ROĐAKAUpravo su u nekim društvima najpoželjniji brakovi između muškarca i kćeri očeva brata – to su PATRILATERALNI BRAKOVI PARALELNIH ROĐAKA ili MATRILATERALNI BRAK UNAKRSNIH ROĐAKA, tj. brak između djevojke i sina očeve sestre ili mladića i kćeri majčina brata.

BRAČNE RAZMJENEU mnogim društvima brak postaje formalan nekom vrstom ekonomske razmjene; ponekad to znači recipročnu razmjenu darova između nevjestine i mladoženjine rodbine – češće je plaćanje mlade njenim rođacima od mladoženjinih rođaka u novcu ili drugim dragocjenostima – karakteristično za društva u kojima žene rade i rađaju djecu za suprugovu obitelj.Postoji još jedna alternativa a to je da obitelji razmijene kćerke.Miraz se javlja kao isplata ženina nasljedstva u trenutku sklapanja braka, njoj ili suprugu a svrha je da se osigura uzdržavanje žene u društvima gdje rade muškarci.

BRAKOVI OSOBA ISTOG SPOLAIstospolne brakove označavaju dogovori. Primjer je brak između dvije žene u afričkim društvima i on predstavlja društveno opravdani način rješavanja onih problema za koje brak između osoba različitog spola nije nudio zadovoljavajuće rješenje

RAZVODRazvod je moguć u svim društvima a ono što se razlikuje od društva do društva jesu razlozi razvoda i njegova učestalost.- u SAD-u to su isprazne i prolazne karakteristike na kojima se on u početku temeljio te teškoće da se uspostave bliske, intimne veze suradnje u društvu u kojem su ljudi navedeni da traže individualno zadovoljenje- među Gusiima u Keniji razlozi su sterilitet ili impotencija- među Chenchuima u Hyderabadu i nekim Indijancima sj. Kanade mogućnost razvoda odgađa se nakon rođenja djece

Page 17: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

- među Yahganima u J. Americi razvod je bio čest a smatrao se opravdanim ako je muškarac bio grub ili nije dobro skrbio za ženu

9.poglavlje: Obitelj i kućanstvo

Obitelj-skupina sastavljena od žene, njezine djece i barem jednog muškarca vezanog brakom ili krvnim srodstvom; prednost je prisutnost odraslih oba spola kao modeli prema kojima mogu učiti različite uloge u društvu

Kućanstva-stambene jedinice u kojima se organiziraju i ostvaruju uvjeti za gospodarsku proizvodnju, nasljeđivanje, podizanje djece i sklonište; u većini društava grade se oko obitelji.

-obitelj može imati različite oblike kao odgovor na određene društvene, povijesne i ekološke okolnosti-funkcije obitelji: skrb i odgoj djeteta kao primarna briga svakog roditelja, ekonomska suradnja; raspodjela poslova u obitelji-konjugalna obitelj: brakom vezana obitelj koja nastaju na temelju sklapanja braka-uža obitelj: - najmanja bračna jedinica sastavljena od majke, oca i njihove djece

- prilagođena seljenju - njezini članovi ovisni o vrlo malom broju ljudi

- proširena obitelj: skup užih obitelji, međusobno vezanih krvnim srodstvom i svi žive i rade zajedno kao članovi jednog kućanstva ; javljaju se u mnogim neindustrijskim društvima; -ta bračna ili proširena obitelj temelji se na pet modela nastanjivanja: patrilokalno - žena odlazi živjeti sa svojim mužem u kućanstvo u kojem je on odrastao, matrilokalno - muškarac živi sa svojom ženom u kući njezinih roditelja ),ambilokalno - par se može pridružiti ili mladinoj ili mladoženjinoj obitelji(patrilokalnoj ili matrilokalnoj), ovisno gdje su bolji uvjeti, neolokalno - par zasniva kućanstvo na nezavisnoj lokaciji) i avunkulokalnom- par odlazi živjeti s bratom muževljeve majke).-sukobi u obitelji su neizostavni, a različiti oblici obitelji uključuju različite vrste napetosti:-poligamne obitelji: mogućnost sukoba između više supružnika osobe s kojom su u braku, što se najčešće rješava brakom sa ženama koje su sestre (sororalna poliginija)

-proširene obitelji: pitanje autoriteta tj. odlučivanja, zadovoljavanje zahtjevima obitelji-neolokalne uže obitelji: nejasno shvaćene odgovornosti između muža i žene i model odgoja djece (pojedinci su izolirani od izravne pomoći rodbine)-alternativne nezavisne uže obitelji: jedan roditelj, najčešće majka-velik pritisak kako da prehrani sebe i svoju djecu (siromaštvo..)

Page 18: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

10. poglavlje: Srodstvo i podrijetlo

Descedentne skupine : - svaka javna priznata društvena jedinica u kojoj je uvjet pripadnosti linearno podrijetlo od određenog stvarnog ili mitskog pretka- pripadnici descedentne skupine prate svoju povezanost sa zajedničkim pretkom preko lanca veze roditelj-dijete- pripadnost se može temeljiti prema tome gdje netko živi (patrilokalno, matrilokalno,...) i prema izboru Unilinearno podrijetlo (unilateralno podrijetlo) : - podrijetlo pri kojem se pripadnost grupi određuje isključivo prema majčinoj ili očevoj liniji srodstva- u patrilinearnom (vrsta podrijetla pri kojem se pripadnost grupi određuje isključivo po muškoj liniji) društvu muškarci su mnogo značajniji, a u matrilinearnom (pripadnost grupi se određuje po ženskoj liniji) značajnije su ženePatrilinearno podrijetlo (agnacijsko/male descent):- raširenije- podrijetlo se prati po muškoj liniji- odgovornost za učenje djece pripada ocu ili starijem bratu- žena pripada istoj descedentnoj skupini kao i njezin otac i njegova braća, ali njezina djeca ne mogu pratiti svoje podrijetlo preko njih- tradicionalna KinaMatrilinearno podrijetlo:- podrijetlo ne donosi autorska prava, što bi značilo da, iako su patrilinearna društva patrijahalna, matrilinearna društva nisu matrijahalna- isključiva prava u descedentnoj skupini ne drže žene, već braća- matrilinearni sustavi obično se nalaze u farmerskim društvima- ženin brat, a ne otac/muž raspodjeljuje dobra, organizira posao, rješava razmirice, određuje pravila i provodi rituale- muž ima zakonsko pravo ne u kući svoje žene, već u kući svoje sestre- Hopi Indijanci Dvostruko podrijetlo:- Sustav praćenja podrijetla po majčinoj liniji iz jednih, a po očevoj liniji iz nekih drugih razloga- Veoma rijetko- Yakoni (ist. Nigerija) – imetak se dijeli na vlasništvo prema matrilinearnoj i patrilinearnoj liniji, očeva obiteljska loza ima trajne proizvodne izvore (zemlja), a majčina posjeduje potrošivu svojinu (stoka)Ambilinearno podrijetlo (ne-ulinearno, kognatsko):- podrijetlo pri kojem se osoba može pridružiti i majčinoj i očevoj porodičnoj skupini- u Tihom oceanu i jugoistočnoj Aziji- svaki pojedinac ima opciju pripadanja bilo majčinoj ili očevoj descedentnoj skupini- društvo je podijeljeno u iste vrste nevezanih i odvojenih rodbinskih skupina

Page 19: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

- Židovi u New Yorku

Oblici i funkcije porodičnih skupina:Loza:

- Korporativna porodična skupina u kojoj članovi prate podrijetlo po svojim rodoslovnim vezama sa zajedničkim pretkom- Pripadnost skupini priznaje se tek ako se povezanost sa zajedničkim pretkom može pratiti i dokazati- Loza kao što je General Motors ili IBM predstavlja korporacijsku skupinu- Zajedničko obilježje loza jest njihova egzogamnost (pripadnici jedne loze moraju nalaziti partnere u drugim lozama)

Klan (sib):- Nekorporativna porodična skupina u kojoj članovi tvrde da potječu od zajedničkog pretka a da zapravo nisu sigurni u svoje rodoslovne veze s tim pretkom- Fisija – cijepanje porodične skupine u dvije ili više novih porodičnih skupina- Članovi klana nisu udruženi već su raštrkani, te zato obično nemaju zajedničku imovinu- Jedinstveno djeluju u ceremonijalne svrhe- Često ovise o simbolima – životinja, biljaka, prirodnih sila i predmeta (totema) – kako bi se pripadnicima omogućila solidarnost i gotov način identifikacije (totemizam)

Bratstva i porodice:- Bratstva – skupine s unilinearnim podrijetlom sastavljene od dva ili više klanova koji tvrde da im je podrijetlo zajedničko; postoje li samo dvije takve skupine, svaka odnjih predstavlja ''polovicu''- ''Polovice'' – svaka skupina koja nastaje podjelom društva na dvije polovine na temelju podrijetla- egzogamna- Mohawk Indijanci i druga irokeška plemena

Bilateralno podrijetlo i svojta:- Svojta – skupina krvnih srodnika povezanih s jednom živućom osobom; uključuje srodnije po majčinoj i očevoj liniji- Bilateralno podrijetlo – karakteristično za zapadnjačka društva, svaka osoba je jednako povezana sa svim krvnim srodnicima s obje strane- Svojta rijetko može funkcionirati kao skupina

Terminologija srodstva i srodničke skupine: Eskimski sustav Havajski sustav Irokeški sustav Sustav Vrana Omaha sustav Sudanski ili opisni sustav

Page 20: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

11. poglavlje: Grupiranje prema spolu, dobi, zajedničkim interesima i klasi

Stupnjevanje prema dobi – formiranje grupa na temelju godina starosti

Udruge zajedničkog interesa – stvaraju se radi bavljenja specifičnim problemima

Društveno uslojavanje (socijalna stratifikacija) – podjela društva na dvije ili više klasa ljudi koji ne sudjeluju jednako u podjeli osnovnih sredstava, u utjecaju ili prestižu

Grupiranje prema spolu:- Podjela rada prema spolovima- Mohawk, Oneida, Onondaga, Cayuga, Seneca Indijalnci – Pet naroda Irokeza – društvo je bilo podijeljeno na dva dijela: jedan dio činile su žene koje su živjele sjedilačkim načinom života, a drugi muškarci koji su bili nomadi- Žene u Sj. Americi i ostalim zemljama Zapada još uvijek su prilično daleko od postizanja gospodarske jednakosti sa muškarcima

Grupiranje prema dobi:- Uz grupiranje prema spolu, naziva se jedinim univerzalnim faktorom za određivanje položaja neke osobe u društvu- U Sj. Americi osobe se svrstavaju najprije u ''tinejdžere'', potom ''sredovječne'' i ''stare'', a razlog tomu su samo njihove godine- U nezapadnim društvima starija populacija ima duboko značenje utoliko što predstavlja razdoblje najvećeg poštovanja (stari ljudi rijetko su gurnuti u stranu ili napušteni)

Institucije dobnih grupacija:- Dobni razred – organizirana kategorija ljudi koja se temelji na dobi; tijekom života svaka osoba prolazi kroz niz takvih kategorija- Istočnoafrički Tiriki- Dobni krugovi – skupine osoba istodobno uvedenih u dobne razrede koje se zajedno pomiču kroz niz kategorija

Udruge zajedničkog interesa – udruge koje se ne temelje na dobi, spolu, braku ili pripadnosti nekom području, nego nastaju činom pridruživanja

Socijalna stratifikacija: - Stratificirano društvo – podjela društva na dvije ili više kategorija ljudi koji ne sudjeluju u jednakoj mjeri u osnovnim životnim sredstvima, utjecaju i prestižu- Ravnopravna društva – društveni sustavi koji imaju onoliko cijenjenih položaja koliko ima onih koji ih mogu popuniti

Page 21: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

Klasa i kasta:- Društvena klasa – kategorija pojedinaca koji prema sustavu procjenjivanja uživaju jednak ili gotovo jednak ugled- Kasta – poseban oblik društvene klase u kojemu se pripadnost određuje rođenjem i ostaje nepromijenjena čitavog života- Verbalna evaluacija – način na koji ljudi u stratificiranom društvu procjenjuju članove društva- Simbolički pokazatelji – aktivnosti i svojina u stratificiranom društvu koji upućuju na društvenu klasu

Mobilnost:- Mogućnost promjene nečijeg društvenog položaja- Zatvorena klasna društva – stratificirana društva oštro ograničene društvene mobilnosti- Otvorena klasna društva – stratificirana društva koja omogućuju veću društvenu mobilnost

Page 22: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

12. poglavlje: Politička organizacija i održavanje reda

POLITIČKA ORGANIZACIJA I KONTROLA → sredstvo kojim se služi društvo kako bi održalo društveni poredak i smanjilo druš. nepravilnosti- pomoću pol.org. društva održavaju pol. poredak ,vode javne poslove i stišavaju društvene nerede - nijedna grupa ne može živjeti zajedno, a da ne uvjerava i prisiljava svoje pripadnike na pridržavanje prihvaćenih pravila ponašanja

Četiri su tipa političkih sustava, prema stupnju složenosti oni obuhvaćaju necentralizirane družine i plemena te centralizirana poglavarstva i države.

1.DRUŽINA- mala skupina rodbinski vezanih kućanstava koja zauzimaju određeno područje i sastaju se povremeno za određene prigode- nezavisni u odnosu na širu zajednicu- karakteristična za lovačko-sakupljačka i neka nomadska društva (Ju/¨¨hoansi Bušmani)- udruženje je pol. nezavisnih, ali srodnih obitelji ili kućanstava koji zauzimaju zajednički teritorij- demokratska politička organizacija- neformalna kontrola se provodi pomoću javnog mišljenja - ogovaranje i ismijavanje, pregovori i posredovanje- vođe su stariji muškarci ili ponekad žene čiji osobni autoritet djeluje dok ostali članovi vjeruju da ih dobro vode i donose ispravne odluke

2.PLEME - sastoji se od odvojenih družina ili drugih druš. zajednica koje zajedno povezuju porodične skupine, dobni razredi ili zajednički interesi- gospodarstvo se temelji na obradi zemlje ili uzgoju stoke- populacija veća nego u družini,obiteljske jedinice relativno autonomne i ravnopravne- politička organizacija je prijelazna, vođe nemaju formalnih načina održavanja vlasti- skupina starijih ili glavari, bave se problemima članova i predstavljaju grupu u odnosima s drugim klanovima- mogući oblik autoriteta u plemenima Melanezije – Veliki Čovjek(Big Man) – gomila bogatstvo i pol. moć dok ga se zbog toga naposljetku ne počne smatrati vođom- pleme Kapauku/Nova Gvineja – tonowi ili bogati poglavica koji daje zajmove, tako stječe pol. moć- predstavlja svoju grupu u kontaktima s drugima,ali se pol. struktura često mijenja, gubitkom bogatstva gubi se i položaj

Page 23: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

SUSTAV SEGMENTIRANIH LOZA - oblik pol.org. u kojoj je neka velika grupa podijeljena na klanove, a oni su dalje podijeljeni na loze- neformalna pol. organizacija nema poglavara iako se stariji pripadnici plemena mogu služiti osobnim autoritetom - pleme Nueri- Sudan- savez tj. cijela struktura loza aktivan samo za vrijeme sukoba - takav sustav pol. organizacije se naziva komplementarna ili uravnotežena opozicija

SUSTAV DOBNIH RAZREDA- presijecaju ga grupiranja prema teritoriju i srodstvu- upravljanje je u rukama muškaraca iz grupe koji su uvedeni u dobni razred u isto vrijeme i zajedno prelaze iz jednog dobnog razreda u drugi sve dok ne dosegnu dob u kojoj se počnu smatrati starješinama - PR.: Tiriki, Istočna Afrika

ORGANIZACIJA UDRUŽIVANJA- udruge zajedničkog interesakoje djeluju kao pol. integrirani sustavi unutar plemena postoje u mnogim dijelovima svijeta – Afrika,Melanezija,Indija- Čejeni su imali 7 vojnih društava ili klubova; dječak se priključuje jednom ili drugom klubu kad postigne status ratnika- te organizacije upravljaju poslovima plemena

3.POGLAVARSTVO- regionalna pol. zajednica u kojoj su dvije ili više lokalnih grupa organizirane pod jednim poglavarom koji je na čelu rangirane hijerarhije- status je određen položajem pojedinca u porodičnoj skupini i bliskošću odnosa s poglavicom- moć je koncentrirana u jednom poglavaru koji svojim autoritetom ujedinjuje cijelu zajednicu- poglavar može nagomilati veliko osobno bogatstvo,koje povećava temelj njegove moći, a može se prenijeti na njegove nasljednike- PR.: Kpelle/Liberija – uz vrhovnog poglavara nekoliko manjih,jedan za svaku pokrajinu i jedan za svaku četvrt svih gradova,osim najmanjih

4.DRŽAVA- centralizirani politički sustav s pravom primjene sile- velika birokracija ima zadatak podržavati autoritet centralne moći- samo u društvima s mnogobrojnim različitim grupama- obično je to stratificirano društvo u kojem su gospodarske uloge nejednako podijeljene- smatra se stabilnom i trajnom,zapravo je nestabilna i promjenjiva- raspoređuje ovlasti kako bi održala red unutar i izvan granica- zapadni oblici upravljanja svakako su državne uprave

Page 24: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

- PR.: - Swaziland – prvenstveno su poljodjelci,ali se uzgoj stoke cijeni više od poljodjelstva, ritual,bogatstvo i moć su vezani uz stoku; - sustav vlasti je visoko razvijena dualna monarhija,hereditarna aristokracija i razrađeni rodbinski obredi, kralj i njegova majka su središnje figure vlasti, kralja savjetuju stariji prinčevi tinsile,osim njih vode ga dva savjetnika ili tindvuna jedan građanski,jedan vojni; narod obznanjuje svoja mišljenja pomoću dva vijeća, liqoqo ili tajno vijeće kojeg čine prinčevi i libanda vijeće države sastavljeno od poglavica i glavara otvoreno svim odraslim muškarcima- uprava se širi od najmanjih lokalnih jedinica prema gore do centralne administracije- NACIJA – zajednica ljudi koja sebe vidi kao jedan narod sa zajedničkom kulturom

Bez obzira na konfiguraciju političke organizacije žene su rijetko na važnim rukovodećim položajima,naravno da postoje izuzeci:*IROKEZI – politička jednakost muškaraca i žena, žene imenuju muškarce na položaj i smjenjuju ih * pleme IGBO – žene na položajima u administrativnoj hijerarhiji paralelnoj i uravnoteženoj s hijerarhijom muškaraca (I.Ghandi, B.Bhutto, G.Meier, M.Thatcher ...)

DRUŠTVENA KONTROLA- kontrola nad grupama provođenjem sile

INTERNALIZIRANA / KULTURNA KONTROLA- kontrola na temelju uvjerenja i vrijednosti duboko usađenih u svijesti pojedinca (osobni sram,božanska kazna..)

EKSTERNALIZIRANE KONTROLE - isprepleću se kulturna i društvena kontrola koja uključuje otvorenu prisilu

SANKCIJE - eksternalizirane druš. kontrole smišljene za poticanje ponašanja u skladu s norma- pozitivne (nagrađivanje,priznanje okoline) i negativne (prijetnja zatvorom)- formalne (stvarni zakoni) i neformalne (uključuju norme,ali nisu zapisane) - zakon – formalna negativna sankcija

ZAKON- određuje odnose među članovima društva i diktira prikladno ponašanje - raspodjeljuje ovlasti za primjenu sile u provođenju sankcija – vlada i sustav sudstva u centr. društvima, u necentraliziranim druš. ta ovlast se daje izravno pogođenoj strani- popravlja društvene odnose i pomaže vlastito efikasno djelovanje uzimajući u obzir mogućnost promjene

E.ADAMSON HOEBEL- pionir u antropološkom proučavanju zakona

Page 25: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

- „društvena norma je zakonska ako se njezino kršenje i nepoštivanje redovito događaju, kao prijetnja ili činjenica, primjenom fizičke sile od strane jedne osobe ili grupe koja ima društveno priznatu povlasticu da se tako ponaša“ – isticanjem legitimnog korištenja fizičkog pritiska umanjio je značenje tradicionalne povezanosti zakona s centraliziranim sudstvom, iako su sudac i porota temeljna odredba zapadnog pravoslovlja oni nisu univerzalna odredba ljudskog zakona)

Primjer neformalne društvene kontrole: - Inuiti,Kanada – svi prekršaji polaze od svađe među pojedincima , stoga ih trebaju rješavati sami oni koji su se posvađali, to se rješava pjesmom pri čemu jedan drugog napadaju uvredama pokaže li se da se sloga ne može postići jedan ili drugi se mogu pridružiti nekoj drugoj družini tj. alternativa mirnom rješenju je napuštanje skupine Zapadna društva jasno razlikuju prekršaje protiv države→prekršaj protiv pojedinca – krivično djelo. Necentralizirana društva se prema svim prekršajima odnose kao da su usmjereni protiv pojedinca, da bi priroda zakona bila shvatljiva potrebno je analizirati individualne slučajeve sporova u odnosu prema njihovoj kulturnoj pozadini.Spor se rješava na dva načina:- PREGOVORIMA →strane u sporu same postižu sporazum uz ili bez pomoći treće strane (POSREDOVANJE – rješavanje svađe pregovorom uz pomoć nepristrane treće strane)- PRESUDOM → posredovanje nepristrane treće osobe koja donosi konačnu odluku

Osim reguliranja unutarnjih pitanja politički sustavi pokušavaju regulirati i vanjska pitanja ili odnose između politički autonomnih jedinica – prijetnja ili otvorena primjena sile.Postoje društva s nekom vrstom naturalističkog svjetonazora i ona ne običavaju ratovati, taj stav odavno ne postoji u suvremenim industrijskim društvima.Najveći problem pol. organizacije je stjecanje i održavanje ljudske lojalnosti i podrške.Oslanjanje na prisilu na duže vrijeme obično umanjuje efikasnost sustava. Temeljni instrument pol. djelovanja je legitimitet. Moć temeljena ne legitimnosti proistječe iz uvjerenja da pripadnika društva da je poslušnost „ispravna“ pa stoga proizlazi iz pozitivnih očekivanja onih koji se moći pokoravaju.

Prisutnost religije je utkana u živote ljudi u industrijskim i neindustrijskim zemljama tako da je njezina prisutnost u političkoj sferi neizbježna, vlade diljem svijeta koriste religiju kako bi legitimizirale političku moć.

Page 26: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

13.poglavlje: Religija i nadnaravno

Tewa Indijanci - dvije grupe: Ljetni Narod i Zimski Narod - cjelokupno postojanje podijeljeno u 6 kategorija, 3 ljudske i 3 nadnaravne- svaka ljudska kategorija,a raspoređene su hijerarhijski, ima svoj par u nadnaravnoj- religija im je logična i društveno funkcionalna te je pravi model Tewa društva

- U 19.st. iz europske intelektualne tradicije je ponikla zamisao da će znanost na koncu uništiti religiju, ali bilježi se porast islamskog fundamentalizma kao i širenje ostalih religija pogotovo protenstatizma u SAD-u (postoji oko 1600 religija i vjeroispovijesti, a oko 800 ih je utemeljeno nakon 1965.g.)

RELIGIJA- dio svih kultura- sastoji se od vjerovanja i obrazaca ponašanja kojima ljudi pokušavaju kontrolirati svega postojećeg svijeta koji je inače izvan njihove kontrole- u lovačkim i sakupljačkim zajednicama je temelj svakodnevnog života- kako se društva usložnjavaju uglavnom je ograničena na određene prigode,a manje na svakodnevicu- obilježava ju vjerovanje u nadnaravna bića i sile- preko molitve, žrtve i dr. vjerskih obreda ljudi se obraćaju nadnaravnom svijetu za pomoć- nadnaravna bića svrstavamo u 3 kategorije: velika božanstva (bogove i božice), duhove i druge vrste duhovnih bića- BOGOVI → čovjeku najveća,ali i najudaljenija bića, smatra se da kontroliraju svijet ili barem jedan njegov dio priznavanje bogova/božica povezano s muško-ženskim odnosima tj.društva koja podređuju žene muškarcima štuju muškog boga- gospodarsvo se temelji na čuvanju stoke i intezivno ratarstvo; božice su prevladavale u druš. gdje žene čine glavni doprinos u gosp. tj. u zemljoradnji seoskih gospodarstava- muško – autoritarno poimanje boga prevladava i danasPOLITEIZAM→ vjerovanje u više bogova/božicaMONOTEIZAM→ vjerovanje u jednog bogaPANTEON → skup bogova i božica nekog naroda

-Vjerovanje u duhovna bića postoje osobito u zajednicama s unilinearnim sustavima podrijetla i usmjerena su na pretke, drevni duhovi se ponašaju poput ljudi-ljudska bića su sastavljena iz dva dijela,od tijela neke vrste vitalnog duha-ta vjerovanja stvaraju jak osjećaj trajanja koji povezuje prošlost,sadašnjost i budućnost ANIMIZAM- vjerovanje u duhovna bića koja udahnjuju dušu prirodi - bliža čovjeku nego bogovi, blisko vezana uz ljudske aktivnosti- tipičan za narode koji sebe vide kao dio prirode, a ne smatraju se superiornijim od nje

Page 27: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

ANIMATIZAM- snaga ili moć koja vodi prema nekom ishodu, a može se pojaviti u svakoj stvari- npr. mana→ za Melanezijce (ratnikov uspjeh se ne pripisuje njegovoj snazi već mani sadržanoj u amuletu obješenom oko njegova vrata), krajnje je apstraktna , to je snaga koja je uvijek izvan dohvata osjetila- orenda- Irokezi; wakonda- Sijuksi; manitu- Algonkini- animizam i animatizam nisu međusobno isključivi,često postoje u istoj kulturi (Melanizejci)

-vjerovanja u nadnaravna bića održavaju se preko onoga što se tumači kao manifestacija moći-ta vjerovanja se nastavljaju jer nadnaravna bića imaju svojstva bliska ljudima (Indijanci Penobskoti vjerovali u kvazi-ljudska bića Gluskabe)-mitovi tumače i racionaliziraju religijska vjerovanja i običaje

U svim društvima postoje pojedinci kojima je posao voditi i nadopunjavati vjerske običaje i ponašanja.SVEĆENIK/CA →redovni vjerski službenik (društveno prihvaćeni, imaju rang i funkciju koja im je pripala u okviru službe u crkvi)

ŠAMANI →povremeni vjerski službenik,ima jedinstvenu moć stečenu vlastitom inicijativom - takve osobe posjeduju izuzetne sposobnosti djelovanje na nadn. bića i sile - šamanizam svojim često dramatičnim obredima potiče oslobađanje napetosti pripadnik društva, - šaman je u žarištu pozornosti pa može pomoći održavanju druš. kontrole - koristi koji im donosi šamanizam su prestiž, ponekad bogatstvo te mogućnost umjetničkog izražavanja - postoje i danas - vjerski iscjelitelji

Vjerski rituali su religija na djelu. Preko obrednih činova pojačavaju se društvene veze, prilike za obrede su kritični životni događaji.OBREDI PRIJELAZA→ po prirodi često vjerski, njima se obilježavaju važni trenuci u životu pojedinca (rođenje,vjenčanje,smrt)- Arnold Van Gennep je takve obrede podijelio u tri stupnja:

- odvajanje (separacija) →obred izdvajanja osobe iz društva- prijelaz (tranzicija) →faza izoliranosti osobe nakon izdvajanja iz društva,a prije

njezinog ponovnog uključivanja u društvo- uključivanje (inkorporacija) →ponovno uključivanje osobe u druš. u novom statusu

PR.: Aboridžini – kada dođe trenutak za inicijaciju dječake se odvodi iz sela,žene plaču i obredom izražavaju otpor; grupe dječaka se skupljaju na mjestu podalje naselja,stariji pjevaju i plešu,oni koji će biti inicirani prave se mrtvi,vrhunac rituala je obrezivanje ili izbijanje zuba; u prijelaznom razdoblju novaku se mogu pokazati tajne ceremonije,ali najznačajnije je

Page 28: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

njegovo potpuno odvajanje od društva; po povratku u druš. novaku se upućuje svečanost dobrodošlice kao da se vratio iz mrtvih- novi status u društvu,prava i dužnosti jasno određena OBREDI POJAČAVANJA→ vjerski obredi poticani nekom stvarnom ili potencijalnom krizom grupe -smisao im je umanjiti strah od krize, ujediniti ljude i potaknuti zajedničko djelovanje -pogrebne svečanosti omogućavaju društvenu prilagodbu nakon gubitka umrle osobe -godišnje svečanosti kojima se prizivaju povoljni uvjeti za ključne aktivnosti poput sadnje i žetve

Obredni kanibalizam pojavljuje se u raznim oblicima,u kršćanstvu on je simboličan,a ne stvarniPR.: Melanezijci – dio pogrebnog obreda jedenje je mesa umrle osobe, obred se provodi s izuzetnim gađenjem,popraćen je povraćanjem,ali je to čin najvišeg poštovanja,ljubavi i odanosti MAGIJA → obredni običaji seljaka i nezapadnih naroda često su izraz vjerovanja da uz pomoć određenih propisanih „formula“ mogu postići da nadnaravne sile djeluju na određene načineSir James Frazer razlikuje dva principa magije:- imitativna magija – temeljena na načelu da slično stvara slično(PR.: Burma – odbijeni ljubavnik unajmi vrača,daje sliku djevojke,vrač baca sliku u vodu uz čaranje i djevojka bi trebala poludjeti) - kognitivna magija – temelji se na načelu da bića koja su jednom ostvarila kontakt mogu utjecati jedna na druge nakon razdvajanja (PR.: Basutosi – brižno skrivali izvađene zube da ne bi pali u ruke nekih mitski bića koja bi im magijom mogla nauditi)

VRAČANJE→ objašnjenje temeljeno na uvjerenju da određene osobe posjeduju urođene psihičke moći koje mogu nanijeti zlo, uključujući smrt i bolest; u to su uključena vjerovanja i običaji dobronamjerne magijePR.: - narod Ibibo/Afrika – vještice su muškarci ili žene koji u sebi imaju neku posebnu materiju primljenu od neke već potvrđene vještice, tu materiju čine crvene, bijele i crne igle,niti i dr., a dobije se gutanjem,od nje dolazi posebna moć koja čini zlo; da bi prepoznali vješticu traže svakoga tko se ponaša neuobičajeno, zapravo bilo koji banalni razlog poput preljuba ili nepozdravljanja ljudi može biti razlog da se nekoga proglasi vješticom- razlika između „crnih vještica“- djela su im dijabolička i destruktivna i „bijelih vještica“- čaranja relativno dobronamjernaNavaho Indijanci razlikuju nekoliko tipova vračanja:- čaranje (witchery) – djelovanje vještica koje se nalaze noću radi ljudožderstva i ubijanja ljudi iz daljine- bacanje uroka (sorcery) – razlikuje se od čaranja u metodama,bacaju se čini pomoću žrtvine kose, nokata..

Page 29: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

- čarobnjaštvo (wizardry) – ne razlikuje se po metodi već po učincima, čarobnjaci ubijaju ubacivanjem uklete supstancije poput zuba s leša, u tijelo žrtve

- čak i zlonamjerno čaranje može imati pozitivnu funkciju u području društvene kontrole, može poslužiti kao odušak za osjećaje neprijateljstva i frustracije, a da norme šire grupe ne budu remećene

PRORICANJE →magijski postupak određivanja nekog događaja kao što je bolest, ili pretkazivanje budućnosti

Religija ima nekoliko važnih društvenih funkcija:- sankcionira veliki raspon ponašanja određujući pojmove dobra i zla- postavlja kriterije za prihvatljivo ponašanje i pomaže očuvati postojeći društveni poredak- uklanja teret odlučivanja s pojedinca i prebacuje odgovornost na bogove- igra veliku ulogu u održavanju društvene solidarnosti- pomaže u obrazovanju- obredne svečanosti pojačavaju usvajanje plemenske mudrosti, čime se osigurava nastavak kultura u kojima ne postoji pismenost

REVITALIZACIJSKI POKRETI→ društveni pokreti ,često vjerske prirode, kojima je cilj cjelovita promjena društva- uzrokovala ih je dominacija stranih sila u nezapadnim društvima- Anthony Wallace ih je protumačio kao pokušaje mijenjanja društva,ponekad i uspješne- bez obzira u koje se društvu javljaju,imaju zajednički slijed, a sve religije su poniknule iz takvih pokreta- „kargo-kultovi“- domoroci zaposleni na istovaru i distribuciji robe zapadne proizvodnje,ali bez praktičnog znanja kako doći do te robe,olakšanje od dnevnih frustracija i kulturnog propadanja nalaze u religijiPrimjeri revit.pokreta: - mormonstvo- opstali do danas. - Grana Davidova,- kult Nebeskih vrata ( takvi pokreti su često izvan stvarnost pa su od početka osuđeni na propast, sljedbenici Nebeskih vrata počinili samouništenje samoubojstvom na temelju uvjerenja da će njihovi duhovi biti sjedinjeni s višim tijelima u svemirskom brodu koji ih očekuje iza repa Hale-Boppove komete kako bi ih odveo „kući)

Page 30: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

14.poglavlje: Umjetnost

Umjetnost-stvaralačko korištenje čovjekove imaginacije kako bi se protumačilo i shvatio život te u njemu našlo zadovoljstvo a proizlazi iz čovjekove sposobnosti da upotrebom simbola da oblik i značenje fizičkom svijetu.

- antropologe umjetnost zanima kao odraz kulturnih vrijednosti i interesa nekog naroda- usmena predaja uključuje nepisane priče, vjerovanja i običaje neke kulture- verbalna umjetnost uključuje pripovijesti, drame, pjesništvo, inkantacije, poslovice, zagonetke i igre riječima.- pripovijesti(najčešći predmet proučavanja) , dijele se na: mitove, legende i narodne priče- Mitovi: svete pripovijesti koje objašnjavaju kako je svijet postao takvim kakav jest- Legende: priče ispričane kao da su istinite(junačka djela, kretanja naroda..i sl.)- Priče: izmišljene, svjetovne i nepovijesne pripovijesti koje istodobno zabavljaju i poučavaju- proučavanje glazbe u specifičnim kulturnim sredinama razvilo se u specijalizirano područje etnomuzikologije(proučavanje glazbe nekog društva u njegovom kulturnom okruženju)- glazba koju stvara čovjek promatra se u okviru ljestvice a sustavi te ljestvice i njene modifikacije čine tonalitet glazbe koji određuje mogućnosti i postavlja granice melodije i harmonije; glazba koju stvara čovjek razlikuje se od glazbe prirode (pjev ptica, rika lavova..)- ritam je faktor organizacije glazbe- funkcija glazbe u društvu najočitija je u pjesmi koja može izraziti grupne interese te istaknuti distinktivni identitet društvene ili etničke grupe- pomoću glazbe mogu se promicati i određene političke, gospodarske i socijalne teme- slikarstvo je kroz vrijeme u slikarijama, gravurama, crtežima po pećinskim zidovima, slikanjem na kori stabla, životinjskoj koži i sl. dio svake povijesno poznate ljudske kulture- slikarstvo može biti vjerno preslikavanje i apstraktno izražavanje- umjetnost u kamenu južne Afrike predstavlja tri moguća pristupa proučavanju umjetnosti:

-estetski i narativni; oba se usredotočuju kako i što je prikazano-interpretativni; otkriva smisao umjetnosti drugog naroda, zahtjeva poznavanje bogate etnografske pozadine; otkriva da je umjetnost mnogo složenija nego što bi se inače moglo očekivati

- bilo koji oblik umjetnosti, u mjeri u kojoj je karakterističan za određeno društvo, može pridonijeti kohezivnosti ili solidarnosti toga društva

Page 31: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

15. poglavlje: Kulturna promjena

- promjena u načinu života može nastati namjerno, kao odgovor na neki problem, ali većina promjena je slučajna- kontakt s drugim narodima može unijeti strane ideje dovodeći do promjena u postojećim vrijednostima- mehanizmi promjene kulture su: inovacija, difuzija, kulturni gubitak i akulturacija- modernizacija je etnocentristički izraz koji se odnosi na globalni proces promjene tradicionalnih, neindustrijskih društava u industrijske i „napredne“. Modernizaciju ponekad smatramo i dobrom pojavom, ali uglavnom ona dovodi do uništenja njegovanih običaja i vrijednosti kojih se ljudi ne žele odreći- različite kulturne institucije kao što su brak, srodstvo, politička i ekonomska organizacija, religija oblikuju integrirani kulturni sustav. Te institucije djeluju u smislu održavanja stabilnosti kulture. - Ponekad se promjena u kulturi može dogoditi mirno i postupno i da bitno ne promijeni temeljnu logiku kulture, ali također može se dogoditi i dramatično brzo te izazvati radikalne promjene u kratkom vremenu. Primjer: povijest SAD-a: naseljavanja ljudi engleskog govornog područje u današnju Novu Englesku.

MEHANIZMI PROMJENE KULTUREInovacija- Inovacija je svaki postupak, oruđe ili načelo koji postignu široku prihvaćenost unutar skupine. Smatra se početkom svake promjene. Unutarnja dinamika neke kulture može potaknuti određene inovacije. Da bi inovacija bila prihvaćena mora biti što usklađenija s potrebama, vrijednostima i ciljevima društva, ali najveća prepreka u prihvaćanju može biti moć navike. (Primjer računalne tipkovnice: neprekidno primjenjujemo QWERTY tipkovnicu iako je DVORAK model puno efikasniji)

Podjela:1.Primarna- uključuje slučajno otkriće novog načela koje nema značenje ukoliko nitko ne zamjeni njegovu primjenjivost- primjer: slučajno otkriće da pečenjem glina postaje trajno čvrsta, otkriće penicilina2.Sekundarna- nešto novo nastalo namjernom primjenom poznatih načela

Difuzija- difuzija je posuđivanje kulturnih elemenata jednog društva od pripadnika drugog, tj. širenje običaja ili postupaka jedne u drugu kulturu. Pri posuđivanju imamo veliku mogućnost izbora koji su najčešće kompatibilni s postojećom kulturom. (Primjer: Maya indijanci prihvatit će dio zapadnjačkog načina života ako se on ne sukobljava sa tradicionalnim, npr. upotreba metalnih motika, lopata i mačeta umjesto kamenog oruđa). Moguće je također, vlastitu kulturu uskladiti

Page 32: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

sa posuđenim (Primjer: Stvari koje su Euroamerikanci „posudili“ od američkih naroda, poput namirnica, glazbe, književnosti, drevne medicine itd. toliko su dobro integrirane u suvremenu sjevernoameričku kulturu da je malo ljudi svjesno njihovih izvora). Često etnocentrizam određene kulture koja posuđuje može djelovati kao barijera prihvaćanju.

Kulturni gubitak- Nove inovacije često dovode do gubitka neke starije. Takva vrsta zamjene nije specifična samo za zapadne civilizacije. Ponekad kulturni gubitak može biti i bez zamjene (Primjer: nepostojanje čamaca među stanovnicima Kanarskog otočja. Gubitak je uzrokovan time što na otocima nema kamena pogodnog za izradu uglađenih sjekira pa je to ograničilo tesarstvo )

PRISILNA PROMJENA- ljudi ne odlučuju uvijek slobodno o svom izboru, često ih neka druga skupina na to prisili, obično kao dio osvajanja ili kolonijalizma

Akulturacija- Akulturacija su velike promjene na koje su pripadnici kultura prisiljeni zbog intenzivnog izravnog dodira među društvima. Ona uvijek uključuje element prisile, bilo izravno u osvajanju ili neizravno u obliku prijetnje da će sila biti primijenjena. Tijekom akulturacije može doći do:

1. dvije kulture izgube svoje odvojene identitet te se stope i tvore jednu kulturu2. jedna kultura izgubi autonomnost, ali zadrži identitet kao supkultura u obliku kaste,

klase, etničke skupine itd. (tipično za osvajanja i porobljavanja)- Ekstinkcija (gašenje, izumiranje) označava pojavu kada umre toliko nositelja jedne kulture da oni koji prežive postanu izbjeglice među pripadnicima druge kulture (Primjer: 1980-ih je ubijeno, često planiranim pokoljem, 1500 Yanomamija, zalihe riba bile su otrovane živom te su se pojavile malarija, spolne bolesti i tuberkuloza)

Genocid- Genocid- istrebljenje jednog naroda od strane drugog često u ime „napretka“, bilo namjernim činom ili kao slučajni ishod aktivnosti koje poduzima jedan narod vodeći malo računa o njihovu utjecaju na druge (Primjer: prethodno spomenuti narod Yanomamija, istrebljenje aboridžina Tasmanije, holokaust; primjer „slučajnog“ ishoda: zbog kombinacije interesa narod Ju/`hoansi iz Namibije prisilili su na zatočenost u rezervatu, gdje su bolest i apatija doveli do toga da je stopa smrtnosti nadišla stopu prirasta stanovništva)

Upravljana promjena- najekstremniji slučajevi akulturacije događaju se kao posljedica vojnog osvajanja i istiskivanja tradicionalne pol. vlasti od strane osvajača koji ništa ne znaju o kulturi tog naroda ili ne mare za nju - razvoj primijenjene antropologije bio je popratni proizvod kolonijalnog odnosa s autohtonim narodima. U 20.st. područje primijenjene antropologije se proširilo. Najistaknutiji je bio Franz Boas. Danas su primijenjeni antropolozi traženi u međunarodnom razvoju. No, postavlja se etičko pitanje; dokle bi primijenjeni antropolozi trebali ići kada savjetuju kako

Page 33: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

postići da ljudi prihvate promjene koje se za njih predlažu, posebice one bez mogućnosti otpora. REAKCIJE NA PRISILNU PROMJENE- Narodi su različito reagirali na prisilne promjene: neki su se povlačili u šumu, premještali u pustinju u nadi da će biti pušteni na miru- sinkretizam je stapanje urođeničkih i stranih obilježja u akulturaciji i nastanak novog sustava (Primjer: Trobrijanđanima bio je nametnut kriket umjesto njihovih erotski plesova, ali oni su uspješno to dvoje sklopili i dobili neku vrstu ceremonije na kojoj se igra kriket, naravno ne po pravilima, i kasnije se izvađaju erotski plesovi)

Revitalizacijski pokreti- uobičajena reakcija na prisilnu promjenu. Može se smatrati pokušajem nekih članova društva da brzim prihvaćanjem modela višestrukih inovacija izgrade kulturu koja bi ih više zadovoljavala. - Revitalizacijski pokreti česti su u povijesti SAD-a. Pokretali bi se kad god su temeljni populacijski segmenti ustvrdili da njihov životni uvjeti nisu u skladu sa vrijednostima „američkog sna“ npr. mormoni, hippie pokret... Ponekad pokret pokušava ponovno uspostaviti upropašteni, ali ne i zaboravljeni način života

Revolucija i pobuna- ako je cilj pokreta upravljan iznutra prvenstveno prema ideološkom sustavu i pratećoj društvenoj strukturi nekog kulturnog sustava naziva se revolucijom- revolucija je relativno nova pojava koja se događa tek u proteklih 5 000 godina- uvjeti kao razlozi izbijanja revolucije i pobune:

1. gubitak utjecaja postojeće vlasti, financijske poteškoće, otpuštanje popularnih ministara

2. prijetnja novijem gospodarskom razvoju3. neodlučnost vlade izražena kao nedostatak dosljedne politike4. gubitak podrške intelektualne klase5. vođa ili skupina vođa sa karizmom koji može pokrenuti dio populacije protiv

postojećeg uređenja- mnoge revolucije novijeg vremena predstavljaju borbe protiv vlasti koju im nameće netko izvana, npr. alžirska borba za neovisnost o Francuskoj i američka revolucija

Modernizacija- modernizacija je proces kulturne i društvenogospodarske promjene, pri čemu društva u razvoju prihvaćaju neke karakteristike zapadnih društava- postati „moderan“ znači postati „poput nas“ (a „mi“ smo SAD i dr. industrijska društva)- sastoji se od 4 podprocesa:

1. tehnološki razvoj – tradicionalne tehnike i znanja ustupaju mjesto primjeni znanstvenih posuđenih sa Zapada

2. poljoprivredni razvoj – početak obrađivanja zemlje za ostvarenje dobiti, a ne vlastiti opstanak

3. industralizacija – isticanje fosilnih goriva za pokretanje strojeva

Page 34: A.W.haviland Kulturna Antropologija1

www.sajt.com.hr

4. urbanizacija – kretanje populacije iz ruralne sredine u gradove- rezultat modernizacije: pojava pol. stranaka, birokracije, proširuje se mogućnost obrazovanja, vjera postaje manje važna, povećanje mobilnosti društva...- strukturalna diferencija- podjela tradicionalnih uloga koje obuhvaćaju dvije ili više funkcija (npr. političku, gospodarsku, vjersku) u dvije ili više uloga od kojih svaka ima jednu specijaliziranu funkciju- integrativni mehanizmi- kulturni mehanizmi koji se suprotstavljaju silama diferencijacije nekog društva- tradicija- stari kulturni običaji koji se mogu suprotstavljati silama diferencije i integracije- tehnološka eksplozija kao oblik modernizacije omogućila je transport ljudi i ideja s jednog mjesta na drugi zapanjujućom brzinom- obično teret modernizacije najteže osjete žene jer često uključuje reforme koje zanemaruju ženska tradicionalna prava na zemlju, također drastično se sužava mogućnost zaposlenja

16. poglavlje: Antropologija i budućnost

- antropolozi, pošto ne mogu predvidjeti budućnost, pokušavaju što bolje spoznati postojeću situaciju kako bi pridonijeli donošenju mudrih odluka za budućnost- kultura, koliko god se čovječanstvo mijenjalo, ostaje glavno sredstvo kojim se pokušava riješiti problem egzistencije- po nekim predviđanjima, zbog velikog razvoja komunikacije, transporta i svjetske trgovine, ljudski će biti toliko povezani da će stvoriti jedinstvenu kulturu. Ta homogenizirana superkultura trebala bih osigurati manje sukobe među narodima- antropolozi negiraju tu činjenicu jer dolazi do sveg većeg porasta izražavanje osobnosti kod etničkih skupina - vjerovatnija je činjenica da će u društvu opstati kulturni pluralizam, a pritom trebamo odbaciti licemjerje i predrasude- slika današnjeg svijeta sliči na apartheid- jedan od ciljeva u svijetu je pronaći rješenje kako proizvesti dovoljno količine hrane da ona bude ukorak sa rastućom populacijom- onečišćenje- jedan od glavnih problema današnjice