kom sem komuniciranje kroz glzbu

1

KOMUNIKACIJA KROZ GLAZBU

1.Uvod Glazba je oduvijek bila prisutna u životu ljudi, počevši od samih početaka

civilizacije, pa sve do danas. Osim što služi u različite svrhe, primjerice kao sredstvo

zabave i opuštanja, ili kao svojevrsna terapija, glazba je izvrsno sredstvo

komunikacije, i «put» kojim određena poruka stiže od pošiljatelja, tj. glazbenog

stvaraoca, do slušatelja ili publike općenito. U ovom ću seminaru pokušati izložiti

moguće razine komunikacije kroz glazbu, koje su zaista raznovrsne, ali ujedno i

prilično učinkovite.

2.Glazba kroz povijest Glazbom se oduvijek komuniciralo i pokušavalo komunicirati na razne načine.

Počevši od prapovijesti, kad jezik kao sredstvo komuniciranja još nije bilo razvijen,

ljudi su komunicirali raznim zvukovima, često oponašajući zvukove iz prirode, a

pritom su na neki način, spajajući zvukove u cjelinu, stvarali i vid glazbe. U doba

kraljeva poput Luja XIV., glazba je također bila određeno sredstvo komunikacije, jer

je bila užitak samo za pojedince na dvorovima, i sredstvo određivanja staleškog

položaja, gdje je zapravo imala ulogu znaka- bogatstva i nedodirljivosti.

U viteškim borbama njome se nagoviještao početak i kraj borbe.

Kod različitih plemena u Africi, glazba ima ogroman utjecaj, počevši od raznoraznih

priredbi, religioznih obreda i žrtvovanja, do svadbenih i općenito ceremonijalnih

obreda.

Također, afrička plemena imaju većinom tonalne jezike, proizašle od primitivnijih

načina komuniciranja zvukovima i pjesmom.

Folklorna glazba je također način komunikacije u mnogim kulturama, pa i u hrvatskoj

kulturi, kao dio narodne predaje, ili dio atmosfere kod usmene predaje i «prijenosa»

narodnih priča i običaja pojedinog naroda slijedećim generacijama.

Danas je sve veći utjecaj glazbe na svim nivoima. Svakodnevno smo okruženi

glazbom, kroz masovne medije; televiziju, radio, Internet. Glazba je postala način i

stil života, kroz čije se pravce( rock, metal, pop, itd.) ljudi identificiraju, konformiraju

Seminarski rad, kolegij Komunikologija, akademska godina 2009./ 2010. Sara Jerman

www.novinarstvo.info

http://www.novinarstvo.info


2

i komuniciraju s drugima. Na kraju krajeva, dokaz kolika je važnost glazbe za ljudsku

civilizaciju dokazuje podatak da su u svemir, osim nacrta muškog i ženskog tijela i

Vitruvijevog čovjeka, poslane i skladbe Bacha, Mozarta, Beethovena, klasik Beatlesa

«Across The Universe», te glasanje kitova, plač djeteta i zvuk ljubljenja, dakako, u

cilju uspostavljanja bilo kakve komunikacije s eventualnim onozemaljskim životom.

2. Muzikoterapija ili liječenje glazbom Postoje mnogi načini poboljšanja kvalitete ljudskog života kroz i putem glazbe,

osim puke relaksacije i opuštanja,gdje se putem glazbe osobama, tj. pacijentima šalju

određene poruke, s ciljem ozdravljenja ili poboljšanja kvalitete života.

Takav se oblik terapije pojavio sredinom 20. stoljeća, iako su različiti oblici liječenja

glazbom zapisani još, primjerice, u egipatskim papirusima. U takvom načinu liječenja

glazba se koristi kako bi se pacijentima povećao osjećaj ugode, zatim pri smanjenju i

rješavanju negativnih osjećaja i manifestacija eventualnih bolesti, te kao pomoć u

rehabilitaciji i oporavku pacijenata.

Glazba je također bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivača i “narodnih liječnika” u

većini plemenskih i drugih domorodačkih kultura diljem svijeta.

Liječenje se može odvijati slušanjem snimljene ili «žive glazbe, ili može biti razvijeno

kao određena glazbena komunikacija između muzikoterapeuta i pacijenta.

Takvo se liječenje može primjenjivati na mnogim vrstama pacijenata, poput onih

oboljelih od psihičkih bolesti, kod pacijenata koji boluju od HIV-a/AIDS-a, osoba

zaostalih u razvoju, osoba koje pate od kroničnih bolova ili bolesti, ovisnika o raznim

opijatima, autistične ili disleksične djece, itd. Također, razvoj novih tehnologija

omogućio je većini ljudi oštećenog sluha pristup glazbi. Sada je dostupna tehnologija

koja gluhim osobama omogućuje da sviraju elektroničke klavijature, a razvijen je i

cijeli niz multimedijalnih tehnika, uz korištenje različitih boja i vibracija, koje

pomažu gluhim osobama da uživaju u glazbi. Postoje čak i zborovi u kojima se

pjesme izvode tako da su riječi izražene znakovima za gluhe.

Glazba također često nalazi primjenu u, primjerice, zubarskim ordinacijama, s ciljem

smanjenja straha kod djece, ali i odraslih.





3

Nadalje, terapija glazbom i komunikacijom kroz glazbu pokazuje velike rezultate u

liječenju Alzheimerove bolesti, tj. njezinih simptoma i nuspojava, te u poboljšanju

opće kvalitete života takvih pacijenata.

Glazbom se može djelovati i na poboljšanje ili vraćanje pamćenja, u cilju ponovnog

ostvarivanja komunikacije s okolinom, primjerice korištenjem pjesama poznatih iz

prošlosti, no takva terapija opet ovisi o samoj zainteresiranosti pacijenta za glazbu

općenito, te, dakako, zahtijeva individualne glazbene programe.

3.Utjecaj glazbe na rad ljudi Glazba ima veliku ulogu u poboljšanju radnih sposobnosti, komunikacije na poslu i

razvijanju timskog duha u radnom okruženju. Poznato je da glazba pozitivno djeluje

na ljude tijekom rada, pritom smanjujući nervozu, otklanjajući stres i općenito

povećavajući produktivnost. Mnoga istraživanja su pokazala da radnici bolje rade, da

su im ponašanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija povećane, a

greške u radu smanjene kada slušaju glazbu na poslu.

4.Glazba i reklamiranje Jedna od glavnih sastavnica i stavki reklamiranja i općenito potrošačkog marketinga

je upravo glazba. Zapravo, glazbom se najlakše može djelovati na kupce da ostvare

zadani cilj reklame- da kupe reklamirani proizvod. To je određen način persuazije, jer

se glazbom zapravo šalje poruka koju kupci analiziraju u skladu sa svojim stavovima,

ili ih ta poruka asocira na nešto što će im taj proizvod, ako ga kupe, u konačnici

pružiti. Dakako, određena glazba djeluje pozitivno na određen tip kupaca, te se prema

tome ciljano bira tip glazbe koji će biti korišten u određenoj reklami, prema ciljanoj

skupini potrošača, tj. prema njihovim afinitetima i očekivanjima.

Dobro je poznata činjenica da je glazba u većini slučajeva ključna za pamćenje

određene reklame i proizvoda. U praksi to zapravo djeluje tako da potrošač vidi

reklamu, čuje glazbu u reklami, te je zbog određenog faktora zapamti (afinitet,

neobičnost, dopadljivost same glazbe), te zapravo proizvod koji vidi pri kupovini

poveže s pozitivnim osjećajem koji je glazba izazvala, i u konačnici, zbog tog

pozitivnog osjećaja proizvod i kupi.





4

Često nismo ni svjesni činjenice koliko glazba zapravo može upravljati nama, i koliko

je važan medij. Tako, primjerice, glazba (vrsta glazbe, glasnoća, tempo) može utjecati

na brzinu kojom se kupci kreću velikim dućanima, jer što se kupci brže kreću manje

će proizvoda vidjeti, a samim time manja je i mogućnost kupovine.

Tip glazbe koja nam je puštena kada smo na “čekanju” telefonske linije ili automata,

može utjecati na vrijeme i voljnost našeg čekanja.

Naime, sviđa li nam se glazba, duže ćemo čekati da nam se operater javi. Tako se

može utjecati na ustrajnost potrošača kada čekaju na određene usluge i povećati

mogućnost, primjerice, telefonske kupovine.

5.Glazba i masovni mediji “Činjenica je, naime, da glazbene poruke emitirane u masovnim medijima kao što

su radio, televizija, gramofonska ploča, disketa i dr. djeluju na nekoliko razina, ne

samo na estetsku receptivnost nego i na osjećajnu, intelektualnu, fizičku i moralnu

sferu čovjeka kao cjeline.”

(Ivan Supičić,“Estetika europske glazbe”, Školska knjiga, Zagreb, 2006., str. 275.)

Glazba je postala način življenja i izražavanja, svojevrsna kultura sama za sebe,

koja odgaja svaku novu generaciju. Dostupnost glazbe zaista je neupitna, jer smo

svakodnevno okruženi njom, htjeli mi to ili ne. Njome se izražavaju stavovi, ukusi,

raspoloženje, svjetonazor, pa čak, ponekad, i karakter osobe (primjerice, ako osoba

sluša rock, metal, ili neku drugu vrstu alternativne glazbe, možemo zaključiti da je

osoba nekonvencionalna, opuštena, pomalo čak i avanturističkog duha, ili samo

raspoloženja.)

Glazba spaja ljude na mnoge načine, kroz svojevrsan konformizam, kroz koji se

zapravo formiraju grupice ljudi kojima je poveznica isti žanr glazbe, a pritom i

određen svjetonazor (npr. punk kultura). Kroz glazbu ljudi mogu komunicirati na

mnogo načina, no najuočljiviji je način upravo komunikacija autora pojedinog

glazbenog djela s publikom kojoj je djelo namijenjeno, putem teksta ili same

glazbene podloge, tj. melodije.





5

Što se tiče današnje masovne kulture koja je prezentirana uglavnom putem masovnih

medija, sa svih smo strana “bombardirani” pop kulturom, koja je svakim danom sve

razvijenija, a time i popularnija. Zapravo, pop glazba, koja čini okosnicu same pop

kulture, danas sve više diktira način života, način ponašanja, pa čak i trendove (moda,

frizure itd.), koje mlađe generacije često slijepo slijede.

No, tu nastaje problem, jer u velikom broju slučajeva pop kultura promiče negativno

ponašanje i ideale koji prečesto budu shvaćeni kao ispravni, a očituju se kroz,

primjerice, sve veći broj adolescenata koji boluju od poremećaja prehrane, psihičkih

poremećaja, niskog samopoštovanja itd., zbog ideala ljepote prezentiranih upravo

kroz pop glazbu i spotove koji promiču mršavost i “izgled zvijezda”.

Konzumacija alkohola i droga također je stavka koje je često prezentirana kroz pop

glazbu kao nešto prihvatljivo, te također može utjecati na ponašanje mladih ljudi i

njihove stavove prema opijatima.

Nadalje, ljudi su na neki način podvrgnuti “torturi” pop kulture kroz masovne medije,

koja promovira seksualnost kao nešto nezaobilazno, nužno i dobro za sve. Počevši od

samih izvođača pop i zabavne glazbe, koji se često natječu “tko će pokazati više

kože”, jer upravo takav način samopromocije donosi najveću zaradu, pa do izvođača

rap glazbe, gdje se u većini slučajeva žene tretira kao seksualne objekte, ljudima se

“šalje” i “prikazuje” kriva poruka i iskrivljena slika stvarnosti, a pošto je masovna

kultura danas i kultura življenja, to nažalost postaju obrasci ponašanja, najčešće kod

mlađe populacije, čiji su stavovi i identitet još prilično nerazvijeni i krhki.

Subliminalne poruke u glazbi

Postoji i posebna vrsta komunikacije kroz glazbu, gdje autor pokušava izravnu

komunikaciju kroz glazbeno djelo, kroz određene skrivene poruke koje su

“umetnute” u samo djelo i, najčešće, neprepoznatljive ljudskoj svijesti.

To su zapravo subliminalne poruke, koje su očite samo ljudskoj podsvijesti, te mogu

utjecati na ljudsko ponašanje i stavove.

Prema poznatim činjenicama, takve se poruke najčešće mogu pronaći u alternativnim

žanrovima glazbe, poput rock i metal glazbe, no ima i primjera u kojima se

subliminalne poruke nalaze u glazbenim brojevima dostupnijim širokim masama, tj.

publici. Postoji nekoliko metoda “umetanja” subliminalnih poruka u glazbu, poput





6

fonetske ili tehničke metode, koje su zapravo razvili sami glazbenici, u cilju što boljeg

“sakrivanja” takvih poruka, kako ne bi bile svjesno shvaćene i “probijene” od strane

publike.

Nadalje, nekoliko je primjera sudskih parnica protiv glazbenika koji su koristili

subliminalne poruke u svojoj glazbi, poput optužbi protiv izvođača Marilyn Mansona

za negativan utjecaj na mladež kroz glazbu, ili sudskog postupka protiv grupe Judas

Priest (izvođači heavy metal glazbe), koji su bili optuženi za utjecaj pjesmom nad

dvojicom maloljetnika koji su, nakon određenog vremena kojeg su proveli slušajući

njihovu pjesmu “ Better by you, better than me”, počinili samoubojstvo.

Nekoliko primjera subliminalnih poruka u glazbenim djelima:

1. “…Zli imaju moć…”(pjesma “Every Little” grupe Police)

2. “…Sam Vrag tvoj je Bog…” (pjesma God Of Thunder grupe Kiss)

3. “…Pristupi nam, pristupi nam…” (pjesma “Hell awaits” grupe Slayer)

4. “…Ja te volim-rekao je Vrag…” (pjesma “Tops” grupe Rolling Stones)

5. “…Time si bespomoćan protiv zlih, protiv sviranja unatrag…”

(pjesma“SheBop” izvođačice Cindy Lauper)

6. “…Hail Satan!...” (pjesma “When you call my name” izvođačice Madonne)

7. “…Ljudi ratuju pokraj mene…” (pjesma “Imagine” Johna Lennona)

8. “…Još sam živ…” (posthumno izdana pjesma “Pacs life”, rap izvođača 2Paca,

koji je poginuo 1996. godine)

9. “…Spavaj sa mnom, nisam premlada…” (pjesma “Baby One More Time”

izvođačice Britney Spears)

Zapravo, mnogo je primjera subliminalnih poruka koje su “pročitane”, no kao

najzanimljivi istaknuo se jedan kojim se zapravo ironiziraju i ismijavaju subliminalne

poruke, točnije njihovo djelovanje na čovjeka:

10. “…Čestitamo, otkrili se skrivenu poruku. Molim Vas, pošaljite odgovor

starom Pinku!” (pjesma “Empty Spaces” grupe Pink Floyd)

Radi li se tu o marketinškim trikovima za samopromociju kroz takve kontroverze, o

utjecaju na ljude čije je psihičko stanje već prvobitno narušeno, ili o svjesnim





7

pokušajima “kontrole uma”, pa čak i njegovog “zagađivanja”, ostavljeno je svakom

pojedincu na prosudbu.

6. Filmska glazba Filmska glazba je također vid komunikacije između stvaratelja filma, tj. skladatelja

glazbe za određeni film, i publike, kojoj se kroz glazbu nastoje predočiti neke

informacije koje nisu direktno upućene kroz film, ili samo atmosfera potrebna za

potpuni doživljaj teme i poante filma. U oba slučaja glazba je zapravo sredstvo

prijenosa određenih “poruka” i sadržaja gledateljima, na koje oni uzvraćaju

određenom reakcijom. Tu mogu navesti primjer iz osobnog iskustva pri gledanju

filmskog ostvarenja “Titanic”, u kojem me skladba “Nearer My God To

Thee” (izvođači su bili violinisti na palubi) uvijek iznova dovede do reakcije plača.

Upravo na tom primjeru možemo vidjeti očitu razinu komunikacije, gdje je ta skladba

tužnog sadržaja u funkciji izazivanja takve reakcije, s ciljem približavanja gledatelja

likovima i događanjima u filmu.

Naime, slušajući takvu glazbu, možemo osjetiti, barem približno, onu buru emocija

koja se događala kod ljudi (likova) na Titanicu u trenucima bolnog opraštanja s

voljenima koji se nisu uspjeli spasiti, ili pak onih koji su se pomirili sa sudbinom i

svjesno odlučili ponosno i dostojanstveno potonuti u smrt.

Filmska glazba donosi nam ugođaj, svojevrsnu “priču” kojom se opisuju likovi,

njihovi karakteri, odnos dobra i zla; njome se gledateljima daje na znanje kakav je

karakter slijedećeg događaja u filmu, što očekivati, itd.

Zato i svaki filmski žanr, na neki način, slijedi i određena vrsta glazbe.

Tako se u, primjerice, horor filmovima može pronaći alternativna, “žešća” glazba,

poput metal glazbe, u funkciji uvoda gledatelja u mističnu i strašnu atmosferu filma.

I u ovom slučaju glazba je sredstvo prijenosa informacija i određenih poruka od

autora filma do gledatelja.

Inače, glazba može doći i kao glavni “zaključak” u filmu, u samom raspletu, gdje bez

suvišnih objašnjenja i riječi daje kraj filmu. Primjer za to je film “Okrutne

namjere” (Sarah Michelle Gellar u glavnoj ulozi) i skladba na kraju filma, koja daje





8

“točku na i” samoj temi filma-“Bittersweet Symphony” grupe The Verve. Već i kroz

sam naziv pjesme, bez gledanja filma, možemo razlučiti o čemu se zapravo radi

(bittersweet- gorkoslatko= pošteni likovi na kraju doživljavaju sreću, dok “loši” likovi

doživljavaju “gorku sudbinu”).

Na slijedećem primjeru glazbenog djela, iz filma Alfreda Hitchcocka

“Vrtoglavica”(skladatelj Bernard Herrmann), možemo primijetiti kako se kroz glazbu

gledateljima donose informacije o filmskom liku:

“Činjenica da se skladatelj u scenama uglavnom koristi gudačima (bilo dubokim, bilo

visokim), da je zvučanje vrlo ozbiljno i daleko od sladunjavo-romantične

raspjevanosti koja je u to doba (kraj pedesetih) još bila uobičajena za prikaz filmskih

junakinja, činjenica da je tema malog opsega (opseg čiste kvinte) i neobičnih, gotovo

uglatih kontura, prikazuju Madeleine kao zanimljivu, tužnu, mračnu, a pomalo i

romantičnu osobu.” (Irena Paulus, “Brainstorming-Zapisi o filmskoj glazbi”,

Moderna vremena, Zagreb, 2002., str. 12.)

Dakle, važnost filmske glazbe i komunikacije koja se tim putem ostvaruje neupitna je

za potpun doživljaj i shvaćanje filma, kao i njegove krajnje pouke i poante.

7. Zaključak U današnjem svijetu glazba je jedan od najvažnijih, najzastupljenijih i, na kraju

krajeva, najpopularnijih načina komunikacije. Zaista je mnogo načina komuniciranja

putem glazbe, a takva je komunikacija u današnje vrijeme gotovo nezaobilazna.

Svakodnevno, slušajući glazbu, možemo prepoznati cijeli niz “poruka”, misli,

osjećaja i stavova koji su utkani u glazbena djela.

Osobno smatram da je posebnost glazbe upravo u tome što su te autorove “poruke”,

namijenjene publici, trajno zabilježene u skladbama, te nikad ne gube vrijednost, pa

tako i nakon, primjerice, 100 godina, opet iznova možemo osjetiti sav raspon osjećaja

i cijeli tok misli i asocijacija kroz glazbeno djelo koje je imao i autor u trenutku

stvaranja.

Zbog toga se i kaže da glazba spaja ljude, a upravo u tome i jest njezina ljepota.





9

Izvori:1. Helga de la Motte- Haber, «Psihologija glazbe», Naklada Slap,

Jastrebarsko, 1999.

2. Irena Paulus, «Brainstorming-Zapisi o filmskoj glazbi», Moderna vremena,

Zagreb, 2002.

3. Ivan Supičić, «Estetika europske glazbe», Školska knjiga, Zagreb, 2006.

(rad uredno prihvaćen)

NAPOMENA: Ovaj seminarski rad služi kao primjer pisanja vlastitog, doslovno

prepisivanje podliježe sankcijama.





kom sem komuniciranje kroz glzbu

Documents