kako islamska ulema gleda na ucenje kur'ana na kaburu_sejhul-islam ibnu tejmijje rhm

8/6/2019 Kako Islamska Ulema Gleda Na Ucenje Kur'Ana Na Kaburu_sejhul-Islam Ibnu Tejmijje Rhm.

1/5

KAKO ISLAMSKA ULEMA GLEDA NA UENJE KUR'ANA NA KABURU?

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm.

Ve smo spomenuli to da je Poslanik s.a.w.s., zabranio da se od grobova pravemesdidi, ili da se namaz obavlja kod njih, ili da se od njih prave nekakvi praznici,kao i to da je Poslanik s.a.w.s., molio od Allaha d.., da ne dozvoli da mu se od

groba napravi kip kojem e se ibadet initi!

Isto tako smo obradili i temu (zabranjenosti), uzimanja odreenog mjesta zainjenje ibadeta na njemu, i tome slino. Spomenuta je i posebna zabranaobavljanja namaza uz grobove, ili prema njima, a tk. smo naveli i naredbunazivanja selama umrlima, ili uenja dove za njih.

Obradili smo i to da je razlika kada ovjek ui dovu kod groba, za sebe, ili odespecijalno na odreeni grob radi dove, ili se dova (na kaburu), pojavi kao propratnidio neega.

Govor o ovoj temi emo upotpuniti obradom jo nekih ibadeta - a govor o svim

tim ibadetima je poput govora o dovi. Nema nikakve prednosti injenje zikra kodgroba, ili uenje Kur'ana kod groba, ili post kod groba, ili klanje kurbana kod groba nad nekim od drugih mjesta, niti je mustehabb initi ove ibadete kod groba.

Nije mi poznato da je iko od islamskih uenjaka i uleme rekao: "Zikr, post iliuenje Kur'ana kod groba je vrijednije nego li na drugim mjestima"!

to se tie onoga to se spominje od nekih ljudi tj. da se umrla osoba moeokoristiti sluanjem Kur'ana, za razliku od toga ako se Kur'an bude uio na nekomdrugom mjestu mimo kabura ako se pod navedenim misli na to da umrloj osobi nemoe stii sevab od uenja Kur'ana osim onda ako se ui na kaburu ovako to nije

zastupao niko od meritorne uleme!

Postoje dva miljenja po ovom pitanju:

1. Sevabi stjeeni od tjelesnih ibadeta poput klanjanja namaza, uenjaKur'ana, i ostalog dopiru do umrlog, isto kao to do njih dopiru i sevabi steeni odibadeta putem imetka, i to uz konsenzus islamske uleme (idma').

Ovo je stav imama Ebu Hanife, Ahmeda, i stav je jednog djela afijskih imalikijskih uenjaka. Ovo miljenje je tanije i ispravnije, zbog velikog brojadokaza koji govore o ovome, a koje smo spomenuli na drugom mjestu.1

2. Sevabi steeni od tjelesnih ibadeta nikako ne stiu do umrle osobe.

Ovo je miljenje odreenog broja afijskih i malikijskih uenjaka, i niko od njihne odreuje neko mjesto za pristizanje ili nepristizanje sevaba.

to se tie toga da li umrla osoba uje glas od uenja Kur'ana i ostalog istinaje da uje, ali umrla osoba nee, nakon svoje smrti, uivati u sevabima od dobrihdjela koja e initi nakon svoje smrti, poput sluanja Kur'ana i ostalog, ve euivati ili patnju osjeati na osnovu onoga to je dotina osoba radila dok je bila

iva, ili na osnovu onoga to e drugi raditi sa zaostavtinom umrlom osobe, ili na

osnovu postupanja drugih prema njemu. Islamska ulema se razilazi po pitanju togada li se umrla osoba kanjava zbog naricanja drugih za njime?


2/5

Umrla osoba uiva u hajratima koji joj se poklone, i uiva onda kada se uidova za nju, i onda kada su u pitanju imovinski-ibadeti ('ibadat malijje), i to uzkonsenzus islamske uleme (idma').

Odreen broj predstavnika hanbelijske pravne kole, i ostali, prenosi od imamaAhmeda stav, sa slijedeim eserom: "Umrla osoba osjea patnju zbog grijeha kojise ine u njihovoj blizini" na osnovu ega se moe zakljuiti da umrla osoba uivakada se (u njenoj blizini), ui Kur'an, ili ini zikr.

Ova predaja i da se ispostavi sahihom i ispravnom ne ukazuje na to da jemustehabb uiti Kur'an kod groba, jer da je takav postupak propisan - Poslanik

s.a.w.s., bi ga pojasnio svom ummetu. Takvo postupanje, i ako ima odreenekoristi, ima i tete, kao to je sluaj sa obavljanjem namaza kod kabura.

Uenjem dove za umrlu osobu, traenjem oprosta od Allaha d.., za nju,dijeljenjem sadake i imetka na njeno ime, kao i ostale vrste ibadeta umrla osobamoe imati velike koristi od toga, i takve stvari su propisane, i u njima nemanikakve tete!

Niko od islamskih uenjaka nije rekao da je mustehabb odrediti neki grob kakobi se kod njega uio Kur'an, jer je opte-poznata stvar islamske vjere da takvopostupanje, Poslanik s.a.w.s., nije propisao ovome ummetu!

Kada je uenje Kur'ana kod grobova u pitanju islamska ulema se razilazi okotoga da li je takvo postupanje mekruh ili ne, i ovo razilaenje je opte-poznato(mehur).

Po ovom pitanju postoje tri rivajeta od imama Ahmeda rhm.:

1. Nema nieg stranog u takvom postupanju. Ovo miljenje je odabrao Hallal,

njegov uenik, i veina njegovih kasnijih uenika. Kau: Ovo je zadnje to se biljeiod imama Ahmeda. Ovog je stava i odreen broj uenjaka hanefijskog mezheba.Stav temelje na onome to se prenosi od Ibnu Omera r.a., tj. da je on ostaviooporuku da se na njegovom kaburu, u toku ukopa, proui poetak sure el-Bekara,kao i njen kraj,2 kao to se, i od jednog broja muhadira biljei uenje sure el-Bekara.

2. Takav postupak je mekruh. Oni koji zagovaraju ovaj stav ulaze u druguproblematiku tj. da li e se onda uiti sura el-Fatiha, u denazi namazu, onda kadase denaza-namaz bude obavljala na groblju? Od imama Ahmeda rhm., se, po ovompitanju, biljee dva miljenja. Veina uenjaka hanbelijskog mezheba spominju da

je miljenje imama Ahmeda rhm., to da je uenje Kur'ana na grobu mekruh, i ovo jestav njegovih prvih uenika, poput Abdul-Vehhab el-Verraka, Ebu Bekra el-Mervezija, itd.. Ovo je mezheb veine predstavnika selefa, poput Ebu Hanife iMalika, Huejma b. Beira, i ostalih. Od imama afije se ne biljei nita po ovome

pitanju, jer je on na takvo postupanje gledao kao na novotariju. Imam Malik jerekao: "Nije mi poznato da je iko to inio". Nakon ovoga se da primjetiti da takvo

postupanje nije bila praksa ashaba i tabi'ina.3

3. Uenje Kur'ana, u toku ukopa mejjita, nije strano (la be'se biha), kako se tobiljei od Ibnu Omera r.a., i nekih muhadira. to se tie uenja Kur'ana na neijemkaburu kasnije, poput onih koji se vraaju na grob radi uenja Kur'ana takvo

postupanje je ono koje je pokueno (mekruh),

4

jer se takvo to ne biljei odnijednog predstavnika selefa. Ovo miljenje (tj. trei rivajet), je, po svemu sudei,jai od ostalih miljenja, jer ono predstavlja spoj izmeu svih miljenja i dokaza


3/5

Oni koji uenje Kur'ana na kaburu smatraju pokuenim (mekruhom), takvog sustava pa makar dotina osoba i ne imala za cilj direktno uenje Kur'ana na groblju,kao to je sluaj sa namazom, jer se od imama Ahmeda rhm., biljei zabrana uenjaKur'ana, u denazi onda kada se denaza-namaz obavlja na groblju. Poznato je dauenje Kur'ana u namazu, nije to i uenje Kur'ana kod kabura, i velika je razlikakada se neto radi u sklopu neega, i kada se to radi specijalno radi kabura, to je

pojanjeno ranije.

to se tie zadravanja kod grobova, kojeg ljudi ine kada su njihovi blinji upitanju,5 u tome se mogu nai i slijedee koristi:

1. Pomae boljem pamenju Kur'ana.

2. U tome je opskrba hafiza Kur'ana, i vodi ih boljem pamenju Kur'ana,prouavanju i veem druenju s njime.

Kada bi smo i pretpostavili to da osoba koja ui Kur'an nema sevaba za to svojeuenje, u takvom sluaju e uenje Kur'ana predstavljati ouvanje ove vjere, kao

to to biva i uenjem Kur'ana od strane kafira, ili voenjem dihada od stranegrijenika i pokvarenjaka (fadira), a Poslanik s.a.w.s., kae: "Allah pomae ovuvjeru i preko ovjeka-fadira (grijenika, pokvarenjaka...)!"6

Vie rijei o zadravanju (vukuf), i njegovim artovima, smo spomenuli nadrugom mjestu, i nemamo za cilj o tome govoriti ovdje. to se tie injenja zikrakod kaburova takav postupak nije mekruh, ali je odreivanje nekog posebnogmjesta za injenje zikra novotarija koja je pokuena (bid'a mekruha), i takvo

postupanje e se smatrati uzimanjem odreenog groba za praznovanje ('id). Isti jesluaj i onda kada osoba odredi poseban kabur radi posta kod njega.

Oni koji dozvoljavaju uenje Kur'ana na kaburu, ne ine to kada je u pitanjuuzimanje odreenog kabura za praznovanje tj. da se nekom grobu odredi posebnovrijeme, kada e se na njemu uiti Kur'an, ili da se ljudi okupe oko njega radiuenja Kur'ana; a i oni koji dozvoljavaju zikr i dovu kod kabura ne dozvoljavaju toako je u pitanju uzimanje nekog kabura za praznovanje ('id), kao to smo to i ranije

pojanjavali. to se tie klanja kurbana na grobovima ono je zabranjeno u svakojkombinaciji, i to potvruju svi uenjaci, na osnovu predaje od Enesa r.a., u kojoj

stoji da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: "Nema 'akra u islamu!" kako toprenose Ahmed i Ebu Davud, koji dodaje: "Klali bi na grobu kravu ili ovcu"!?7

U rivajetu kojeg biljei imam Mervezi rhm., stoji da je Poslanik s.a.w.s., rekao:

"Nema 'akra u Islamu"! Kada bi neki ovjek umro, zaklali bi devu na njegovomkaburu - to je Poslanik s.a.w.s., zabranio! Ebu Abdullah je mrzio jelo takvog mesa.

Uenjaci hanbelijskog mezheba (ashabuna), kau: U istom znaenju je ipostupanje odreenog broja ljudi naeg vakta koji djele hljeb po groblju kaomilostinju, i tome slino.8

Preuzeto iz djela:Iktida'ul-Siratil-Mustekim li Muhalefeti Ashabil-Dehim;

(str. 420-423.)

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm..


4/5


5/5

1

Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 24/309-313., Risala fi Ahvalil-Mejjit.

2 Predaju biljei Bejheki, u svom sunenu, (4/56.), sa lancem koji je da'if.

3 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., u djelu Medmu'ul-Fetava, 24/298., i djelu "el-Fetavael-Kubra", 3/25., kae slijedee: "to se tie uenja Kur'ana na kaburu takvo

postupanje je mekruh po imamu Ebu Hanifi, Maliku, i Ahmedu u jednom od dva rivajetaod njega. U drugom rivajetu imama Ahmeda se biljei da uenje Kur'ana na kaburu nijemekruh, i da je dozvoljavan na osnovu habera Ibnu Omera r.a., koji je ostavio uoporuku da mu se kod groba proui poetak el-Bekare, i njen kraj, dok se od nekihashaba biljei uenje cijele sure el-Bekara. Sve u svemu, uenje Kur'ana u toku ukopamejjita ima utemeljenja u eserima, a to se tie uenja Kur'ana na grobu mimo ukopa po tom pitanju se ne biljei nikakva predaja, a Allah najbolje zna!"

Imam emsuddin Abdurrahman b. Muhammed b. Ahmed b. Kudameh el-Makdisi, umro682.h.g., u svom djelu "el-erh el-Kebir", str. 2/417., kae slijedee:

"Uenje Kur'ana na kaburu nije mekruh - na osnovu ispravnijeg od dva miljenjaimama Ahmeda. Ovo je optepoznato miljenje od imama Ahmeda. Od njega se biljei

da je rekao: "Kada uete u mezarje prouite "Ajetul-Kursijju", i 3 put "Kul huvallah",a potom recite: "Gospodaru moj, vrijednost njihovu poklanjam ukopanima." Od njega sebiljei i: "Uenje Kur'ana na kaburu je novotarija." Ovo se prenosi od Huejma. EbuBekr rhm., kae: "Skupina ljudi prenosi ovaj stav od imama Ahmeda rhm., ali se on odtog miljenja kasnije povratio." Odreena skupina ljudi biljei to da je imam Ahmedrhm., branio jednom slijepcu da ui Kur'an kod groba, rekavi mu: "Uenje Kur'ana kodgroba je novotarija". Muhammed b. Kudame el-Devheri mu ree: O Ebu Abdullah, takae za Mubeira el-Halebija? Ree: Pouzdana osoba je - sika. Ree: Mubeir mi jepriao, da je njegov otac ostavio u oporuku da mu se proui poetak sure el-Bekara injen kraj, kada bude bio ukopan, rekavi: "uo sam Ibnu Omera kako isto ovo ostavljau oporuku". Ahmed b. Hanbel rhm., ree: Vrati se onda, i reci onom ovjeku neka ui."

U djelu "Zadul-Mustakne'a", 1/187., stoji: "Uenje Kura'na kod kabura nije mekruh,kao ni injenje bilo kojeg dobrog djela iji je sevab namjenjen umrlom ili ivommuslimanu; to e mu biti od koristi!"

U hanbelijskom djelu "el-Ikna'", 1/223., stoji: "Uenje Kur'ana na grobu (pri ukopumejjita), nije mekruh, ve djelo koje je mustehabb!"

4 ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: " ".

5 ...

6 Hadis biljei imam Buhari rhm., u svome Sahihu, br. 3062., kao i imam Muslim rhm., usvome Sahihu, br. 111..

7 Predaju biljei imam Ahmed rhm., u Musnedu, 3/197.; i Ebu Davud rhm., u Sunenu, br.3222., i hadis je sahih seneda.

8 Hafiz Ibnul-Kajjim rhm., u knjizi "el-Ruh", 1/10., kae: "Od jednog djela selefa sebiljei to da su u oporuku ostavljali da im se, prilikom ukopa, kod kabura ui Kur'an.Abdul-Hakk prenosi od Abdullaha b. Omera r.a., da je naredio da mu se kod grobaproui sura el-Bekara. Istog je stava bio i el-Mu'alla b. Abdurrahman. Imam Ahmed r.a.,je s prva vakta, negirao ovaj postupak, jer po tom pitanju nije imao nikakva esera kodsebe, od ega se kasnije povratio."

kako islamska ulema gleda na ucenje kur'ana na kaburu_sejhul-islam ibnu tejmijje rhm

Documents