svjetovi kur'ana - enes karic
TRANSCRIPT
![Page 1: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/1.jpg)
Preporod 37SEPTEMBAR
SVJETOVI KUR’ANAEsej u povodu 1400 godina objavljivanja Kur’anaPiše: Enes Karić T r a j a nj a
P a m ć e nj a
T u m a č e nj a
Š t o v a nj a
Ž i v lj e nj a
D o g a đ a nj a
S u č e lj a v a nj a
![Page 2: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/2.jpg)
38 PreporodSEPTEMBAR
T r a j a nj a Dok u Sarajevu pi-
šem ove retke u pr-voj desetini ramazana ������ ��� �� � �� ��dina avgusta 2010. po Gregorijanskom ka-����� ��� � ������� ���svoje prve studentske posjete Kairu 1980. godine, u ranu jesen.
S našim jednomje-������ �� ������ ��Kairu podudario se, �������� ������� ��������� ! ����� ���skoga rata, egipat-ska televizija je prikazivala kako "� �#������ � � ��ga mjesta na iran-skoj strani.
Jedan sredo-������ � �$��� � ���
Al-Azhara, zvali smo ga %���&�#'���� �������� �����������(��iru i Aleksandriji), na naša zapitkiva-���� '���� �� ��� ������ � ���� '����� ����*�– mirno je odmahivao glavom. Kao da je na televiziji gledao izvještaje o nemi-novnim monsunskim kišama i poplava-���� ��� � ��� � ������� �� ���"�����šanskim, a ne surove ratne scene kao nemilu i mrsku posljedicu ljudskoga plana i zla.
�+������� �������������� �������� ����������!& �������/�3��"���������������������"��������/45����/5���6���������nu, pa stanu, nalik su kišnim olujama, ��� � ����� � ����� ��� ��� ������ ����� ����%��������� ��� ����"� ��� �� �� �� ���������������������� �������'�!���7����tata as-Sa’diya:
�;<����������=�����������=$��������"�= '
� >�?�������� ��������� @�� ����@���@�'�����;
����������������� ������������������ Mnoštvo imade uzroka�����������������
Ustaz Ahmed nam je danima pokazivao zna-menite kairske ���� �� � " �B���ne, ovo je oko pi-ramida podignu-��� &�� � ����� $� ������ 6��&���� !!�� ������ &�� � ����� $�� ����� >������� !!!��ovo tada, a ono ta-da, gdje stojite sa-��� ��� ��� &� ����� ��������� C������ �/4/�E� ��5����� �� ���� ������� &�� � ����� F�����������5��E��HIL����������za vrijeme Mamelu-�����HIL���I�5�����������opet, nakon njih, za do-���+���������������&���&���F"�����I�5��"���ne, itd.
� +���� � �$��� � ��� #��Azharskog univerziteta ����&��� ���� ��� � " �B�������"������"� �$� ���tora Muhammada Alija, ��������� 7���������������������(� ���5/3�����dodao da su onda nakon Francuza na egipatsko
������O��P ���Q��������������" �B�����&���'������������������ �����������
� R�� �� ��� ������T� �� ���� ��� �� �skim kvartovima koji su u kamenim zi-������ ����� ������ ��B������� ������udaljenih davnih vremena i zgaslih epo-'�������������������������������������������� �Q� ����� ���������) Kur’ana, po �&�����O�������� ��Q������������je qira’atsko���������O���&�������
Sedamdesete i osamdesete godine XX �������������������B������������ ��������� ��� �� ������� �������� ��"����$���ske kasete agresivno stupale na scenu, &����������������$������������������ &������&���� ��������� ����" ���$�����'��������
� %� (� �� ��� ��"� ������� �� �����"� ������� ����� ������� � �������� �� � ���� ������B� ����'� � ������ "����V������ ���������� �������������$��� �&�������������� �"������� ��$��ne proizvodnje i mar-ke, postavljeni u ma-��� ���� ��� ���� ��� ����������"��� �� ��� �������Q��� �Q��Q��� '�������������� �&���'�� ������ ������� ��&"����� !���������������������������������� � ��W�vozilima.
� 7 � � � � � � # � �Muqattam, kraj Bunara poslanika Ju-��$���Bi’ri Yusuf), i naravno, kraj drev-nih Piramida, ������������������� sa ������$���� �� ��� ��������Q����� ��� �� ���Q�� ������ #���� �EP����� #���� ��[������� [��\�� ���]��O�@���� �����al-Husarija i drugih.
Sve drugo što je tih dana u Kairu mo-"��� ��� " ���$���������� ��"����$�����ska, radijska ili televizijska "konkuren-Q��;� �� ���Q ����� "����� (� ?����� ��lo je u velikom zaostatku, i nekako sla-�������������� ��������������� ������������&��� ����������'������������������ �(� ?��������
Predivne pjesme Ummi Kulsum, Fa- ������#� �O���7'����������C�= �&��#���� ������� �$&��i drugih slavnih arap-��'� ������Q�� � ���������� ��"�� �������������se i slušale su se.
Ali, Kur’an je - (� ?��V�
� 7��"���� ������� ������ ��� ������� �������������������� ���� ���������������������O�rinama Kaira, sa mno-go širim konsenzusom recepcije, u okrilju svih kvartova, i siro-��O�'����"��'�������&��������������trendove u muzici, medijske promocije, interesne ukuse.
Štaviše, �������Kur’ana se na njih ni-je ni osvrtalo.
�#�����������������������������"���to u izvanredno lijepim i stilski odnjego-������������������������ sa stotina i stotina kairskih munara.
������(� ?���������������������������� ����� �����& ��������� ������� �jed namijenjeno kao pripadništvo svih ����� � ����� ��� ����� ���� &������������������������
�(�������(� ?���������"�V�(� ?�����������������������������������������������������������'��������O��Q����������� �� �� &�� � �O���� &�� ������ ������ &������������������&���� ������
Jednostavno, Kur’an je ostavljen vje- ���������'���������������������������������������������������������������jem dostojanstvenom mjestu, e da ga
����� ����"��� ������ �������� � �Q�� ����������������������������
Usred Kaira i njegovih drevnih kvar-������ �� ��� ������� � '����'�� �� ����� ��� ���'�� ��������� ����� �&����� ��������'��� �������� � ��'����� �������������� ����� ��� �� � �������� ����!���>���������������������Q������������������� ��� ��" �B���� ������'�'�ljadu sto i pedeset godina, i samjeriti ih ������������ �&������� ��������� �tovima az-Zamaliqa, sa otmjenim vila-������"�������� ����b!b��&�� ������������bb���������V��E���������� ��� ��������(� �����������"����(� ?������������se to kako njegov milozvuk nadilazi ra-zlike u vremenu, mjestu, porijeklu.
�(������������������������������������&����������������� �����"������&��������������"��(� ?�����&��������� �������Q�� � ��������� &��������� �����
zijom da tako nevidlji-���������������������aluzijama o prolazno-sti svijeta, spoje i po-����� �� �������� ����������� ��������� ����"'� $� ������ #�������dra Velikog, dinasti-je Ptolemeja, Emevi-���� #�������� C�������F�������� ]���������Osmanlija...
Glasovi Kur’ana diljem Kaira i nje-"��'� � ��" �B�� ������ ��� ��� ��"��platna vremena od osvita civilizacije i Piramida, do vremena izgradnje Asuan-����� �����
� 7��� �� ��� ������� ��"����� ����� ��(� ���� ���������"�������&���������� ��'� �������� ezana kao najefikasni-jeg rezimea Kur’ana,��������&��O'��$��ra, silazili i spuštali se sa minaretskih O� �$����� � � ������ ��� ���O��� � &�������� �� ���� �������� ��"����$��������� �������$��������� ���&�Q���(� ?�����
� %��� ���� ���� ��� ����� �������� ��������������(� ?����dolje� �������&������"�������� ������� ����'�&��������gore� &���� ���"�� ������ naglasiti tišinu
nego li svoje glasove. U Kairu sam tada,
zatrajno, zapamtio ti-he ezane, jednu njiho-vu vrstu.
� 7�'���� ��� ��� ���centualizacije poduda-rale i savršeno ukla-����� �� ���&����� $� �me slavnoga recitatora (� ?����#������[����da. Kao da su se svi ti ������ � �������� ����
����(� ?������ ���� ����������7���� �sve onda u miru zaplovilo prema Sredo-zemlju.
�!������"������"����(� ?������������"����������&�����&��������&������&�"����'������������� ���������"�� ������������&���'���� �������"����$������������$�������������'���� ������� �����ezana), i ugodno se širio kao opomena u � ���������� ����'�����������������Q����(� �������������������������na ������������� a ipak nevidljiva kohe-zija zgaslih vijekova), jednako tako su te nebeske simfonije Kur’ana imale svo-��� ��� ��� �&������ ��� O����� ��� �� ������� � &���������"���� �������������predivnih kaligrafija, ispisanih dlije-������������� ���'����� �������������������� " �B������T� �����������'����������� ������������ ����mauzolejima, nišanima iz Osmanlijskog perioda...
Kako god je ������� ������������Kur’ana jedno veliko t r a j a nj e Bo-
Njegovo učenje
Ova Svjetska bibliografija štampanih prijevoda Kur’ana (autora Ismeta Binarka i Halita Erena) izišla je u Istanbulu, u izdanju Istraživačkog centra za islamsku povijest, umjetnost i kulturu (IRCICA), pod uredništvom prof. dr Ekmeleddina Ihsanoglua, sada Generalnog sekretara Organizacije islamske konferencije (OIC). Bibliografija nudi impozantan pregled stotina i stotina štampanih prijevoda Kur'ana na veliki broj "svjetskih" i "lokalnih" jezika. Prevođenje Kur'ana je samo po sebi svojevrsno tumačenje Kur'ana, i kao takvo jedan osobeni svijet Kur'ana.
Veliki broj prijevoda Kur'ana još uvijek se nalazi u rukopisima. IRCICA je nedavno objavila ovu zanimljivu bibliografiju koja detektira do sada poznate i otkrivene prijevode Kur'ana u rukopisima. Estetska strana ovih prijevoda je vidljiva i po tome što su rukopisni prijevodi Kur'ana pisani zadivljujućim kaligrafskim formama.
![Page 3: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/3.jpg)
Preporod 39BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.
14 STOLJEĆA KUR'ANA
žanske Poruke i Govora u stiliziranome zvuku ljudskih glasova (i unutar njih u ponavljanjima, kadencama, sekvenca-ma, pauzama, pa opet i iznova sve to, i sve tako...), tako je i Kur’anska kali-grafija, sa svojim mnogim stilovima, bi-la jedno posve jasno duhovno kontinui-ranje onih epoha Kaira i Egipta koje sa-da šute, ili, pak, progovaraju kroz naše razgovore s njima.
Dok smo tih septembarskih dana 1980. godine gledali stotine izvanrednih primjera Kur’anske kaligrafije, sve one razli�ite slovne i harfovne uzorke fati-mijske, ejjubijske, mamelu�ke, osman-lijske... umjetni�ke izražajnosti, kao ne-kakve još uvijek žive i plemenite bilj-ke koja je floralno davala duhovni to-nalitet trajanju Kaira, onaj dobri Ustaz Ahmed je, neo�ekivano, dva ili tri puta priredio mali kviz, e da baš on vidi: ko �e to najbrže od nas, i meBu nama, od-gonetnuti zamršene i zaku�aste kali-grafske uklese Kur’anskih ulomaka u kamenu, ko �e to najbrže sti�i do mno-gih zna�enja skrivenih u otmjenim vi-jugama i kukama arapskih harfova na ulazima u drevna zdanja Fatimija i Mameluka, �iji su se kameni prago-vi bili ve� davno izlizali od mnoštva ljudskih nogu.
Kullu man ‘alayha fan ("Sve što je na Zemlji – prolazno je!"),1
Am li l-insani ma tamanna ("Zar da �ovjek imadne sve što poželi?!"),2
Man yuhyi l-’izama wa hiya ramim ("Ko �e kosti ove, kad budu istruhle - oživiti?!"),3
Fa l-yanzuri l-insanu mimma huliq ("Neka �ovjek pogleda od �ega stvoren je!"),4
– �itali smo ove i druge Kur’anske se-kvence, koliko otkrivene toliko i skrive-ne u uklesanim slovima, na zidnoj kali-grafiji ili na specijalnim platnima, ura-mljenim u zlatne i pozla�ene okvire.
�itali smo ih nekad sa više a nekad sa manje uspjeha, a Ustaz Ahmed bi nam poslije srda�no �estitao.
Baš kao i u milonabožne zvuke i gla-sove Kur’ana, cijelo Kairo je bilo uronje-no i u Kur’ansku kaligrafiju.
Naravno, Kairo traje na razli�ite na-�ine, traje od kamenih Piramida nao-vamo, traje u stotinama svojih crkava, traje u svojim mostovima nad rukavci-ma Nila, u svojim parkovima.
Muslimanske epohe i vremenska platna islamskog Kaira najintenzivni-je traju preko glasova Kur’ana i pre-ko kaligrafije njegovih harfova, pisme-na i slova, kao i njihovih niski u �ita-vim ulomcima i pasažima, na zidovi-ma u kamenu, u metalima, u alabaste-ru, posvuda.
Ali, doba mašine i industrije �ini svo-je i brže nego li pretpostavljamo. Na�i-ni trajanja Kur’ana, zvukovnog i kali-grafskog, doživljavaju svoje brze moder-ne preinake.
Za tih mjesec dana u kasno ljeto i u ranu jesen 1980. godine, na razli�itim lokalitetima Kaira (i ponegdje u Alek-sandriji) vidjeli smo Kur’anske ulom-ke zapisane na hiljadama "drvenih" plo-ha od iverice, bižuterijskim privjesci-ma, komadi�ima išaranog stakla, ura-mljenim krpicama boje slonove kosti, plasti�nim kutijicama obješenim u vo-zilima, raznolikim metalnim plo�icama, ponekada zlatnim ili srebrenim lan�i�i-ma oko vrata lijepih i nasmijanih djevo-
1 Ar-Rahman (LV), 26.2 An-Nagm (LII), 24.3 Ya Sin (XXXVI), 78.4 At-Tariq (LXXXVI), 5.
jaka i žena. Sve što sam tada �uo i vidio u Kai-
ru, �uo sam i vidio, iako na razli�ite na-�ine, i unekoliko u druk�ijim varijaci-jama, u Rabatu i Fezu 1989., u Tunisu 1997., u Rijadu 1999., u Komu i Isfaha-nu 2005., u Damasku 2007. godine, i u
mnogim drugim gradovima islamskog Istoka.
Najuo�ljivija razlika bila je ta da su sada magnetofonske kasete polahko od-lazile u historiju, bile su zamjenjivane novim DVD i CD tehnikama.
Ali se svugdje u tim gradovima vi-dio i �uo Kur’an koji traje svojim gla-som, svojom rije�ju, svojim slovom, tra-je za ljudsko uho i oko, i za ljudski um i duh. Traje preko �ovjeka, uporno i bez jenjavanja.
Kao da se u tim velikim gradovi-ma, iznad njihovih panorama, u�enja i recitiranja Kur’ana natje�u sa šut-njom svijeta iznad i unaokolo �ovjeka, a Kur’anske rije�i uobli�ene u recitatorski glas ili u kaligrafske crte, vijuge i kuke stoje pred �ovjekom kao opomena, kao granica, kao putokaz.
Dok hodimo tradionalnim gradovi-ma Istoka koje su obilježili muslimani, jasno se vidi onaj prolazni dio islama (halifati, sultanati, emirati, monumen-talnosti kraljeva razli�itih vremena, ri-valske škole tuma�enja Teksta, sektaš-ka nadmetanja...), i lahko je taj pro-lazni dio razlikovati od one Kur’anske supstance islama koja je vje�na.
A to je mogu�e spoznati zahvaljuju-�i �injenici da su nenadmašni glasovi u povijesnom islamu upravo glasovi Vje�-noga Kur’ana.
I kad god odlazimo u Kairo, i u druge velike gradove islamskog Istoka, vidje-�emo velika mnoštva ljudi koji u svome duhu, umu, imaginaciji, uhu, oku... no-se sve pravce, sve dubine i širine inten-zivnog t r a j a nj a Kur’ana.
U mnogomilionskom Kairu to je ne-kako najvidljivije.
Dok šetate dugim ulicama vidje�ete siromašne vratare, bawwabe, omotane u bijele ili sive ogrta�e, sa bijelim pa-mu�nim šalovima, sjede pred zgradama koje �uvaju, ili su u njihovom stubištu,
na kakvoj klupi, ili na obi�noj zemlji, pi-ju �aj i slušaju Kur’an sa malog tran-zistora. Susreš�ete i one rijetke meBu vratarima, koji su pisme-ni, oni su na malu peštahtu od kakva plemenita drveta stavili rasklopljen Mushaf iz koga u�e, tiho i smjerno.
A kad prelaze na novu stranicu, jezikom ovlaže ka-žiprst desne ruke, malko podignu glavu (osmotre da ne bi neko nepozvan ušao kroz vrata koja �uvaju), onom desnom rukom naBu novi list Mushafa koji treba prou�iti, i nastavljaju, mir-no i nekako odsutno, kao da su se baš tada našli na Onom Svijetu, opet iznova.
Eto, ti milioni siromaš-nih kairskih trgovaca, za-natlija, hamala, zemljorad-nika, bera�a pamuka... ti milioni koji su kroz poko-ljenja svojih predaka pre-živjeli faraone, Aleksandra Makedonskog, dinastiju Ptolemeja, po-tom rane muslimanske halifate (Emevi-je i Abbasije), pa Fatimije, slavnoga Sa-lahuddina i njegove Ejjubije, Mamelu-ke, Osmanlije, Napoleona i Francuze, Lorda Kromwela i Britance... u njima Kur’an osvaruje svoje t r a j a nj e na na�in nade, utjehe, obodrenja, na na�in stalne prisutnosti u klanjanjima i u ob-redima, potom i na na�in prisnog dru-ga koji doBe ljudima u posjetu kad im se raBa dijete, ali i kad se umire i odlazi na Onaj Svijet.
Ne sje�am se sada koliko je bilo peta-ka koje smo proveli u Kairu u tom mje-secu naše studentske posjete Egiptu, ali su mi slike iz kairskih džamija sa džu-me-namaza još jasne.
Petkom, ve� od deset sati izjutra, oni siromašni kairski trgovci, zanatlije, ha-mali, zemljoradnici, vratari, piljari... dolaze obrijani i lijepo sreBeni i namiri-sani, u velikom broju, u džamije, na pri-mjer u onu Sayyiduna Husayn, sjeda-
ju na koljena ili se naslanjaju na stu-bove kojih ima bezbroj, po�inju šapta-ti Kur’anske odlomke, onoliko koliko ih znaju napamet, ili oni koji su pismeni uzimaju primjerke Mushafa sa najbliže police, pa onaj svoj rasklope, i u�e cije-li sat, nastaje zujanje kao da su oko vas rojevi p�ela.
Tako to milozvu�no ide sve dok se ne osjeti pucketanje i naštimavanje mikro-fona, tamo skroz naprijed, iz pro�elja velike džamije, a onda se zapo�ne ra-
Djelo Fazlur Rahmana "Glavne teme Kur’ana" jedno je od najboljih propedeutičkih djela o temeljnoj knjizi islama. Fazlur Rahman kao dugogodišnji profesor na Univerzitetu u Čikagu dao je nemjerljiv doprinos razvoju kur’anskih studija na Zapadu.
Mnoga orijentalistička djela su prevedena na arapski. Takav je slučaj i sa djelom Theodora Noldekea "Historija Kur’ana". Ovo Noldekeovo djelo je mnogo kritikovano u islamskom svijetu, jer se u njemu Kur’anu prilazi kroz metodologiju tzv. "historijskog kriticizma".
Ovaj enciklopedijski rječnik Kur’ana na francuskom samo je jedan od mnogih primjera enciklopedijske obrade kur’anske leksike u savremenom dobu. U djelima kao što je ovo Malika Chabela o Kur’anu se daju veoma sažete i efikasno napisane informacije. Savremeni čitatelji, koji žive u svijetu biznisa i informacijskih tehnologija, imaju sve manje vremena za velike komentare Kur’ana.
še
na ih ne ti-n-
ne-lj-to-az ta ko d-i-u --
a
na
![Page 4: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/4.jpg)
40 PreporodSEPTEMBAR
zlijegati samo jedan glas Kur’ana, glas ���"�� ������ �Q���� �� ��"�� ��� �������������"���������������������������'� ����� ����� �� ��� ������ ���� ������� �����������'����� � �����������������
����&��� &����� ����� ���svuda unaokolo nastupa-�������������O����������"�� ��������&����������kama, koje je znao vrhun-ski praviti, i vladati nji-���� ���� ��O� ����O��� �����Kur’ana.
� %���� ��� � ���&�� &� ���kvence u sekvencu, maj-storski je pratio putanju odjeka svoga glasa, dok su se sa Kur’anom sašaptava-�� &���� ������� [�==���na Husayn.
P a m ć e nj a � #��� ������� �Q� �����
(� ?���������������"��������� �� ������� (� ?����������������������"���'����������������(� ?�����
�(� ?�������������������������������"�� &��������"� �������� ��� ���� ��� 4�L��"����� ��� !���� ����� &������� ����Q��� ��������������'�� �'�&�����������������onaj mekkanski.
Zašto se ���������� Kur’an glasno, &�O������O�������������� ����������*�
� ���� ���� �� � ��������� ���� ������ ��� ���Q ������ ������ �� ���������(� ?������ ������ospoljeni glas*�
���O���������6����������&�����������stranosti i nijemosti, sa stranica i sahi-fa, ili iz vijuga ljudskog mozga, iz prsa i &�����"��� Q�����������ispoljila, u rav-�����&������"������&��������� ���������O���� �Q��Q�*
� ��� ����� ��� �� ���� ��� ���� ������ ���6���� &����� �� �� �� �� �� ��� �� �� �� ��� ����������������"������&�����"�&��������
�������� Q����� ���� ��������� ������ ��� 6���� (� ?�������� ������ ��O���� ��'���ma i spuštena na ljudska usta, na jezike i nepca, u ���&������"������*�
Ovim dolazimo do jed-��"� ������������"� &�����nog svijeta Kur’ana, do njegovih mnogolikih pam-�������hifz).
� ]���� '�$&��� ��O��� �Q�� � ������ &����� (� ?���napamet.
� (� ?��� ��� ��B�� ������� ���� ���"���� �������������� �������� � ���"�ran od miliona ljudi hif-zom� �Q�������� ������������ ������ �� ����� ���ravi.
� (��� �������� ��O��� ������������� �Q� ��(� ?����"������� O���������� �� ��
���������������������������������u sim-��������� ����������� �� ����������samoga praakta objavljivanja Kur’ana.
Kako god je Muhammed alejhis-se-���� ���� �Q� ��� ������� (� ?����� ������������ '� ������ O��� ��� '� ��� ���stavljao Svevišnji Bog preko meleka R�� ���� ����� � ��� ����� �� �Q���� ��(� ?���� ������������ �� daljnjem objav-ljivanju Kur’ana, i njegovu razglašava-nju svijetom.
�+���������'�$&� �'�$&���������&��mljinih vremenskih podioka kontinui-raju usmeni Kur’an u njegovom razgla-O������� �&����� ��'������ �������
����"��" �$���������� ������������ ��nama svijeta u prošlosti, kao i danas.
� %��� (� ?��� �������� ����� ��� ����������������������������������� �������� ������������ ��'������ �$������"� ��������� >������� ���� ��� ��� � �������"����"�O���������'�������������������� � ��� ������������� ���������� ��������� ��&�������+������
!��"������������ ����� �������� ����#tovi Kur’ana, to su najduhovniji akti revnovanja i štovanja Kur’ana, jer pred-stavljaju umnogome neposredovanu re-Q��Q��� (� ?����� �� ������ ��� ������� �������'���� ���� ���O����� (� ?������ 6������������������� ����������������������uzdizanja�� ��������P������6�����
����������������(� ?���������� ��Q�onalnim kulturama islama sagledava-��������O�������������������������alnosti.
�]�"����������hafiz��&����(� ?������pamet), a da se i ������������������������$ ���������� (� ?���� ����������� ��� ����������������� (� ?���� &� ��'����"� ��������������������'������ �����&Q�jama.
� [��"�� ��� ��������� (� ?���� ���������������������������� ����������������������� ����������� P����� 6���� �� ����mu.
�� ����(� ?�������������������������P����� P��� � ��������������� ���������������� � ���������� �� ������kip ili kumir.
Cijeli Kur’an je i ve-���� ������ �$ ��Q������Q��Q��� ����������nja Boga posredstvom dvije temeljne vrste P�������"� +���������nja:
� #�� P�"� [���� ������������[���������������7����� �����6����� �kalamullah� �� >�@ ���� ���� �� !�������(� ?�����������!� �'�����������
�P��P�"�[����������������[���������� ������� [����� ��������� �ayatullah) na Vanjskim i Unutarnjim horizontima svih svjetova.
������������������(� ?������������������� �����P������ �������������'������� ����7����� ����P�����6����
� P����� 6���� (� ?���� ��� ������ ������"�������������� ������ & �&� � ��� ���onaj starozavjetni zahtjev da se ne gra-��%���������������������������&�����������- koji je ultimativno ispostavljen pred ]����� �]�������� ����'��������� ��� [�najskoj Gori.
Stoga, kad se pamti Kur’an, pamti ���P�����6���������6�����������������O��������������� � ������"������������V��� ��6���� �����'������ ����������������� ��� ����� $��"�� &���� $��"�� ������� $��"���� ����� +���� ��� 6����� ������� �������������'�����&��������������������&�� �" ��������� ��� ��� &�������� ������� ����� ����� ��� ���������� � ����"��mora.
�>������� ������ �&��"��&�O���������������������(� ?��������P��������6�����������&��������������(� ?�����
�!��������������O�������&�O������namaz ili salat� �;��������������;�������������od dva aspekta:
�%������&"��� �����O��������(� ?�������������� �� ���Q �����&��������"�Kur’ana, i
Kretnji tijelom, npr. stajanje, pregi-������� ����������� ��� ������ ���� �������i sl.
� � ������� ����� ���� ������ ili ����salata� ������� ��� ��� ������"� ������� ��nog) i od vremenskog ili stvorenog di-jela.
���������������&"��� ������������P������6�����
Vremensko i prolazno jeste ono što se sastoji u kretnjama našeg tijela, ru-������"���"������� ����������������������s nama u klanjanju.
Mnoge su lokalne ili pak regionalne �������� ��� ����� �� ������� �Q� �����(� ?��������������������� �����" �$���Kur’ana, kao c) islamske kulture pam-������(� ?����E� ���� ��� � ������ �������univerzuma islama pokazuju tako do-������������� ��������"�&�'������P�����"��]������]�������������������� ��������������������������Q��������������liku, kipu, kumiru, idolu.
�%������(� ?����� �Q� �����(� ?�����šaptanja Kur’ana nadilaze materijalne " �������������������������� �����
A s druge, Bog koji nije voljan da Ga se predstavlja u kakvu liku niti u ka-�������Q���� ����������������[�����" �������� � ��� ���������� ���� E� ��� ������������������[�����6��������� ��E������[����P��� ������ ��������������[���������� ������V�
�P�"����� ������������[����� ��������ma, kao što im time, istovremeno, otva- ����'������������� ��� �������������B����������T���'����������������������tuitivne, imaginarne...
Cijelim Kur’anom odiše duhovna si-metrija� ����� ���������� ������������� ��� �����P�"����� �������� ��vati, misliti, kontem-plirati, intuirati... na ����� ��� ��� ����������vjera, mišljenje, kon-templacija, intuicija... � ���� &��B�� ��� �����������������'� �"����[�����'�����"T
� ��� P�������� � ���scendencije, i
����P�������������Q�����P�"�������� �����&����[��"������ ��
���� �al-Batin), ali Bog je, ipak, Svojom ���O���� �����O����[���������� � &�������� ����&�[����� ���� ����� �az-Zahir), On je u skrušenom ljudskom srcu koje Ga zaziva.
Ukratko: Huwa l-awwalu wa l-ahiru wa l-batinu wa z-zahiru� �+�� ��� � ��� ���������������������7�������I - odje-kuje glas Kur’ana o Bogu.
Apstraktni glasovi Kur’ana, u svome ���&������� �&" ���������� ��������� ���������������� ������������ �����O�����������������Q�������Q������� ��������� ��������������T��&��P���������> ���Q�����Q�����&��P���������!���nencijom.
� %������� �Q� ������ (� ?���� ����������������� ������
Sonorni glasovi recitiranja nadila-ze materijalnost svijeta, ali se toj ma-�� �������� � ������ �� ���� ������������ &�����"�� ����� � �O���� ���� �����(� ?����� ���� �Q���� � (� ?���� ������lja svoj dah.
Ako se samo posvetimo jednoj od te ����� [��� ������ ���� ����� > ���Q������Q���������!�����Q������������ �sutne na vanjskim i nutarnjim horizon-tima svjetova kao njihova osnova i pot-����������������&�������'���������� ��� � ������� ���� ������� ������ ���mirenje "dva mora".
Upravo je islam na stranicama Kur’ana opisan kao duhovno pomire-����P�����> ���Q�����Q����P�����!���nencije.
���������'�$&� �'�$&������������� �Q� ���� (� ?��� ��� ����� ��� ��������
Al-Hadid (LVII), 3.
Sve je više tematskih komentara Kur’ana danas. Ovo djelo od Muhammeda El-Gazalija je veoma cijenjeno i doživjelo je brojna izdanja na mnogim jezicima. Kur’an po temama je projekat koji je započeo rektor al-Azhara Mahmud Šeltut. Ovakav pristup Kur’anu pokazao se veoma plodotvornim.
Estetika Kur’ana plijeni pažnju savremenih istraživača Kur’ana. Ovo djelo Navida Kermanija na arapskom (koje je izvorno napisano na njemačkom jeziku – Gott ist schön, das ästetische Erleben des Koran) pokazuje glavne teme estetičkih pristupa Kur’anu kao zvuku, kao osobenom stilu, kadenci, rimi, itd. Naravno, posebno je opisana "obredna" ravan Kur’ana.
![Page 5: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/5.jpg)
Preporod 41SEPTEMBAR
vrijeme posvete a) svome glasu koji iz-"��� ��(� ?���������O��������������&��do daha dok njihovo slušateljstvo raz-mišlja o izgovorenom.
�>������ �������� !��������� � ����Transcendentno.
�!�����������������������R�'�[���������"� P�"�� ���$���� � �'������ �����On u svakome trenu iznova stvara svi-����[������[�����O���
T u m a č e nj a� %� ������ �������� �Q� ������
Kur’an je i nakon 1400 godina jedna-����������
U jednom predanju Muhammed alej-'����������������;���������&Q�������"���� �O��(� ?������ ����;�
Sa stranica pisanih primjeraka (� ?�������&��������'��� ���&���������������&������(� ?������6�����
� [������ ��� � ����&���� ���"����� ���bereketa�� ���� ��� ���� �� ��� ���" �$�skih primjeraka Kur’ana.
�#����������������������������(� ?����dolaze da ����������� �'��� �� ���� �������� ����������� �'�� �� ��� šta to Kur’an �����& kako ��(�& šta on od nas ��(�&���������� ���������(�& nakon što ��� ��� ���"���� (� ?������ ���� &"��� ��ili zapiše.
� >��������� (� ?���� ����� ���"���ke recepcije Kur’ana ljudskim duhom i umom,� ��O� ���� O��� � ������� �Q� �����Kur’ana predstavlja recipiranje Kur’ana ljudskim uhom, dok pisanje Kur’ana �� ���" �$��� ������ �Q��Q��� (� ?���������
�(� ?��� ������"������� � ���O���� � "��������������V�
Dakle, u ovom našem ljudskom svi-jetu Kur’an ��� ����� ����� vrijedi, on �� &����� ���"���� ��� ����� �� ���� ���������njegova su pitanja neprolazna jer pita-������������������� ���&���O�"�� ����&��"� ������� R�������� ��� ��� ���� ����di, i samim tim ispunjavamo uvjet da ������� ����������(� ?���� ����� & �����i otvoreno.
Muslimansko vjeruju o Kur’anu gla-si:
�(� ?�������P�"��(� ?������P�������vor.
�(������� �����������������������O�������������&���T���������(� ?�����O���pita, to nas njime Bog pita. Kad Kur’an ����������&������ �P�"������(���(� ?���&����������&������ �P�"�&�����
�P�"���� ��������� �������7��"��� ���&�'�����prema nama, ljudima, neprolazni. Kad god ��� ������� ����� � �stupamo Kur’anu, ili o njemu razmišljamo, ���������&���������ravimo na planu, ili na ��������� ����������Kur’ana.
Da još jednom podsjetimo: Mnogolika ������� �Q� �����(� ?����� �� ���Q ��na u zvuku ili milozvuku ljudskih gla-sova, na razini slušanja pripadaju naj-��������"������ ���� ������ O���O��� ���recitiranja, taj njihov glas i zvuk, prak-����� � ������� ��������� ��� ���� ������������'���>���B� �� ����" �$���� ��� ����Q���(� ?����'��� ��Q�� ���'$��otvorene su za sve ljude oslovljene lje-�����������������B�����
� [�� ����������� (� ?���� ���� ������������������������>���������(� ?��������������������"�������� �����������������'�����Q�������'�� �"�����
� ������ ��������� �� � ��Q�������
� ��O���� ����������� ��������� �� ����&� �� ����"���� ��������� �� [� �������� F"������� 7�Q������� ����������� (� ��� ]� ?�O����� ��������� �� (������ [���=������ ��������� �� !������������� ������� �� ��������� ������ �� ������ ��������� ���"�� "������ ���� ������ �������Q���������������������������� ��(� ?���� � ��'���� � ����� ������� ���� ���
������� ��������������������������������a Kur’ana koje je razotkrio musliman-ski genij, tokom ovih 1400 godina pre-���������'��������(� ?�����
�7�&� ��������� ��������� ������������������������������(� ?�����
� !����� ������� � (� ?���� ���������$��� ����(� ?������������(� ?��������'����� ��B�������� ���������� �&����������� ���� 7�� � ��� �� �&��� ��(������komentari� (� ?���� ����� ���� ��"�������raznovrsnim teorijama lijepog i pravil-��"�����O���� �Q��Q��� ������"��&"���� �� (� ?����'� ������� � ����� �'��dištima glasova, nazalizacijama, gemi-��Q������ &���������� (� ?����'� ��smena, itd.
)��������� �������� Kur’ana sa-�� �������� � �������(� ?���� ��� ��������� ������ " ������kim teorijama. Ti ko-mentari daju stroge upute kako je, i za-O��� ���� �� �� ��� �����poznavati Kur’anske ������ �������������� � ������� ���unutar raznolikih gra-�����'��������������
stava, pravila, itd. Etimološki komentari� (� ?���� �����
����� �������&��B��������� �������(� ?����'� �����
*������������������� Kur’ana razjaš-�������� & ������� ����������� � ; ���� ���;� � �����&Q��� ����� �������� ���"������� (� ?����� ����� ���� �� ������mnoštvom stilova Kur’anskog izraza. Arapski jezik Kur’ana je neodvojivo po-vezan sa pogledom na svijet� ���� �����mo i zaimavamo sa stranica Kur’ana. [������� ������� � (� ?���� ��� ����� ������ ����O� (� ?����'� ����� ���hove kolokacijske zakonitosti, itd.
*������������������ Kur’ana u prvi
����� ����'� �� �������� ���������� ���������� &� �� �� �� �� ��� �� (� ?����� +�� �����'� '��� ���'� ���������� ������ ��� &���@'�]�'$�&���O���������ku na Zemlju, i poprimio ������� (��"�� ����]��'�$���(� ?��� ��� �O�&������ �&��mijevan, on je visoko polise-mno štivo, polisemija izvi- �� &� (� ?����� �� ����� &����"��'� ������������ >��polisemnost Kur’ana daro-
����� ���� &��B�� �������ga, islamsku povijest sa pet priznatih islamskih � ���'��������'� O���la. Svaka je od njih, prak-����� ����� ������ ���������;������;�� ����� �����(� ?������ �O�&�������� �polisemije.
*����������� �������� (� ?���� ����� ��� ��������kim cjelinama Kur’ana, i u ��������������&�� ������������Q��� " ������'�� ��������'� � ��������'� ���mentara.
Obredni komentari� (� ?���� �������� ���Q$Q ������ �� ����� ���� ������� ��������������� �������� ��� �� ��Q��(� ?����� R���� ������ � ������� ��"��vore na pitanja kako to Kur’an obredno ��(�� �� ��� ���������� ������� � ���"����� �O�����%�(� ?���������� ������T�;� �������������������V;4��������������� ������������ �(� ?���������������������������"�������������������������������
Pravni komentari Kur’ana su, �� ����� �� ����� ����'� ���������'�'�� $��� � � �� � ������ � � �� ��� ������O������� � ������� O� ���� ������&����� � ���� �� ��'���� � ����������&����� ��� � ���"�� ����� ;� �������'��� ����;�O� ����������������������ili plemenskih kodeksa, s druge strane.
%� ����� +�������� ��� ��� qanun je &������ � ������� ���� ������ �� �����dodatak prakticiranju šerijatskog prava.
� #��� �������� � �������� � ���'� �������� �� ������ �� ����� O��� ����+�#ju moralnu svijest kod ljudi, ili što pod-����� ��� ���� ���� ���������� ��������Kur’ana za koje se cijeni da su izvor za �� �������&��"�����������������
� 7�� ����� ������� ��� &����� ������spomenuti fiqh� �� ����� �������� ��nje), napose usulu l-fiqh kao metodo-logiju šerijatsko-pravnih ekspozici-��� (� ?����� 7�� �������� ������� � ���
Al-Baqarah (II), 183.
Narodna bogoštovlja su sa svoje
Djelo Michaela Sellsa "Pristupi Kur’anu" bavi se poglavito mekkanskim periodom Kur’ana. Autor Sells je u ovoj knjizi posebno objasnio "magiju Kur’anskog zvuka".
Veliki je broj muslimana koji pišu djela o historiji Kur’ana. Ovo Al-Azamijevo djelo pokazuje kako se Kur’an, od usmene riječi, našao u knjizi, pisanoj riječi. Djelo pokazuje kako su muslimani bdjeli nad autentičnošću Kur’ana, svoje svete knjige. Al-Azamijevo djelo je i polemičkog karaktera, ono opovrgava neka od mišljenja radikalnog orijentalizma.
Irfan Ahmad Khanovo djelo "Razmišljanja o Kur’anu" predstavlja savremeni komentar Kur’ana na engleskom jeziku. Djelo ima u vidu zapadno orijentiranu publiku, na njegovim stranicama se nude umjerene racionalističke predstave o Kur’anu.
![Page 6: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/6.jpg)
42 Preporod BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.
14 STOLJEĆA KUR'ANA
nih komentara Kur’ana dolazi se do za-klju�ka da su svih onih "deset zapovije-di" (al-wasaya al-’ašr) zajedni�ka bašti-na Biblije i Kur’ana.
Zaseban svijet Kur’ana predstavljaju njegovi do-gmatski komentari, speci-fi�no usredoto�eni na tu-ma�enja (pravilnog razu-mijevanja) na�ela islam-skoga vjerovanja. Ukrat-ko, komentari Kur’ana ove vrste podu�avaju nas ka-ko je pravilno razumije-vati Kur’an sa stanovišta islamskog vjerovanja. Na primjer, kad se u Kur’anu kaže Huwa l-awwalu (Bog je prvi), to zna�i da je On Prvi, ali bez po�etka!
Filozofski komenta-ri Kur’ana nastaju u do-ba susreta sa gr�kom tra-dicijom, i unekoliko sa in-dijskim, kineskim i perzij-skim nasljeBima. Vidljive su mnoge plodotvorne sin-teze, Kur’anski diskurs je
svojom porukom proširen u nova duhov-na prostranstva i iskustva, i tamo kon-tekstualiziran.
Svi se komentari Kur’ana dijele unu-tar mnogih tematskih, metodoloških, vremen-skih ili drugih deter-minanti. Postoje tra-dicionalni, racional-ni, ezoteri�ki, egzote-ri�ki, sufijski, poetski, narativni ili pripovjed-ni, �udoredni ili pro-povjedni... komentari Kur’ana.
Svjetovi komentira-nja Kur’ana se šire, na na�in galak-sija koje se roje u beskrajnom svemi-ru. Novo vrijeme donosi nove komenta-re Kur’ana, svako vrijeme otkrije svoje razgovore sa Kur’anom. Danas postoje tzv. nau�ni komentari Kur’ana koji sebi stavljaju u zada�u svojevrsnu ocjenu ili evaluaciju nau�nih teorija savremenog
scijentizma, ali ima i na-u�nih komentara Kur’ana koji iz Kur’ana izvode cje-lovite nau�ne teorije.
Š t o v a nj a Kur’an, njegove rije-
�i, sentence, kratke fra-ze, njegove blagodatne stranice – sve to je od pr-vog dana zemaljske poja-ve Kur’ana, od prvog dana kako je ta knjiga iz Vje�-nosti po�ela stizati i "sila-ziti" �ovjeku, i u �ovjekovo vrijeme, postalo sastavni dio islamskih obreda.
Prakti�ki, cijeli Kur’an ima obrednu ravan, u�iti/recitirati Kur’an je bogo-štovno djelo (‘ibadat) naj-višeg reda.
Samo sa u�enjem/recitiranjem su-ra i ulomaka Kur’ana obligatni namaz ili salat ("islamska molitva") vrijedi u svom punom kapacitetu.
Isto vrijedi i za strukturu dobrovolj-nih namaza (nawafil) ili ekstra-klanja-nja koja nisu stroga dužnost, ali jesu li-jepo djelo.
Sam Kur’an ima i veoma naglašeno zna�enje obreda.
Kur’anske rije�i wa qur’ana l-fadžr i
same doslovno zna�e "u�enje/recitiranje Kur’ana zorom",7 odnosno protuma�e-ne su u smislu obavljanja ranojutarnjeg namaza. Ovo je važno mjesto u samom Kur’anu, na kojem se Kur’an, odnosno u�enje/recitiranje Kur’ana, poistovje�u-je sa obavljanjem namaza (salat).
Kur’an je, dakle, sam temelj i sama zgrada pet dnevnih islamskih nama-za, uvjet bez koga se ne može održava-ti struktura bogatoga spektra islamskih obreda.
Ne samo u namazi-ma, ve�, uvjetno ka-zano, i u cjelokupnoj "molitvenoj struktu-ri" islama, u svim re-gijama islama na na-�in bogoštovlja, Kur’an ima središnju i sržnu ulogu.
Štovanjem Boga po-sredstvom intenzivnog korištenja Kur’ana kao permanentno govorene rije�i, muslimani vrše jednu apstraktnu, umnogome nevidlji-vu sakralizaciju prostora.
K tome, mnogo toga drugog u tradi-cionalnoj muslimanskoj kulturi življe-nja preuzeto je sa stranica Kur’ana. Na primjer, pozdrav as-salamu alaykum
("Mir vama!")8, osim samog �ina pozdrav-ljanja ima i popratnu svrhu razglašavanja kur’anskih rije�i, što je �in koji je islamsko bogoštovlje detektiralo bogougodnim.
Sa stranica Kur’ana su mnoge rije�i i fraze ušle u rje�nike svakod-nevlja tradicionalnih
muslimanskih naroda. El-Hamdu li-llah (Hvala Bogu!),9 In ša’-Allah ("Ako Bog da!"),10 Ma ša’–Allah! ("Divno je!" "Tako Bog želi!"),11 i mnoge druge, jesu veoma frekventni ulomci Kur’ana koji se �uju na ulicama, koriste se u mediji-ma, u književnosti, itd.
Narodna bogoštovlja su sa svoje stra-ne ili intenzivirala propisane upotrebe Kur’anske rije�i i u svrhe izvan strogih obreda, ili su, �ak, ta popularna bogo-štovlja multiplicirala upotrebu Kur’ana i njegove rije�i sasvim izvan onog opse-ga koji je "zvani�no propisan".
Uzimaju�i uobzir i propisana obred-na i popularna posezanja za Kur’anom, možemo kazati da se Kur’anska rije� koristi u svrhu izlije�enja, blagoslova, uspjeha, obodrenja, osnaženja, davanja nade, okrijepljenja, utješenja, itd.
U tradicionalnim islamskim sredina-ma Kur’an je najvažniji svjedok mnogih svakodnevnih postupaka ili iznimnih ceremonija(la): raBanja djeteta, nadije-vanja imena, vjen�anja, �iš�enja, kupa-nja, obla�enja, uljepšavanja, objedova-nja, itd.
U zaklju�ku ovog odjeljka treba re�i da je obredna ravan Kur’ana ono što je najintenzivnije, najraširenije i najtraj-nije do �ega su ljudi muslimanskog �o-vje�anstva, oni najširi slojevi naroda, stizali i uspijevali recipirati na strani-cama te knjige.
7 Al-Isra (XVII), 78.8 Al-A’raf (VII), 46.9 Al-Fatiha (I), 1.10 Al-Kahf (XVIII), 69.11 Al-Kahf (XVIII), 69. Vidi u jednom drugom kontek-stu i Al-A’la (LXXXVII), 7.
Ž i v lj e nj a Iznova naglašavamo da je tokom ovih
�etrnaest stolje�a recipiranja Kur’ana ljudski genij na stranicama Kur’ana ra-skrivao mnogolike svjetove Kur’ana.
Ali, komentari Kur’ana su najbolji do-kumenti o na�inima duhovnog življenja, kao i duhovnih raspoloženja vremena, i društvenih i kulturnih opredjeljenja u kojima su se našli muslimani.
Pa ipak, uz obred-nu ravan islama koja je velikim dijelom pre-uzeta u skladu sa upu-tama Kur’ana, inten-zivna pobožnost ne sa-mo u ravni obreda, ve� i u ravni mišljenja i vi-še duhovne prakse, je-ste veliki pe�at inte-lektualnih postignu�a mnogih komentatora Kur’ana, slavnih osni-va�a pravnih škola,
znamenitih sufija, duhovnjaka, putnika. Kao da je primarna zada�a Kur’ana
ta da kod �ovjeka razbudi o Bogu makar i najmanju slutnju, namisao, strepnju, nadu, vjeru, štovanje.
Komentari Kur’ana su, naravno, bi-li i ostali veoma važni, ali su se trendo-vi komentiranja Kur’ana mijenjali, ne-ki su i izumrli. MeButim, pobožnost ko-ju su muslimani uma i viših izraza du-ha tražili (i pronalazili) na stranicama Kur’ana nadživjela je svaku školu tuma-�enja Kur’ana, nadrasla je svako sektaš-ko opredjeljenje, nadmašila je i svaku re-gionalno omeBenu i obilježenu kulturali-zaciju islama.
Pobožna ili obredna ravan koja pritje-�e iz Kur’ana prožela je mnogolike svje-tove Kur’ana koje je raskrio �ovjek i pro-našao ih kao svoj duhovni zavi�aj. Kao što je prožela i sama djela koja su sa�ini-li i dali znameniti muslimanski umnici.
Vidjeli smo iz prethodnih odjeljaka da je slušanje/recitiranja Kur’ana prije sve-ga pobožni �in, premda je za samo reci-tiranje potrebna temeljita specijalizaci-ja od mnogo godina marljiva rada. Tako-Ber, pisanje Kur’ana i kaligrafska tema-tiziranja ljepote njegovih rije�i i maxima su, prije svega, smjerni pobožni �in, ia-ko je on, naravno, popra�en iznimno važ-nim i temeljitim školovanjem u toj obla-sti. Na primjer, hafiz Hasan ef. Hadžija-hi�, umro u Sarajevu 1850. godine, bio je znamenit i kao vrstan kaligraf. Svo-me kaligrafskom zanatu pristupao je po-božno, toliko intenzivno i snažno da je tokom dvadeset i više godina u posebnu vre�u ostavljao piljevinu preostalu od za-šiljivanja kalema i olovaka kojima je is-pisivao nove primjerke Kur’ana, i svojim sinovima oporu�io da mu na toj piljevini zagriju vodu kojom �e ga obredno okupa-ti (ogasuliti) kad preseli na Onaj svijet!
Ovo je primjer jedne duboko prefinje-ne i življene vjere, kao i primjer produ-hovljene intelektualne pobožnosti.
I u muslimanskoj tradiciji komentira-nja Kur’ana, ne samo klasi�nih epoha, ve� i dan-danas, postoji snažno uvjerenje da komentator Kur’ana u svome životu treba, pobožno i smjerno, proživjeti svo-je komentatorske teorije, i egzistencijal-no ih iskušati ne samo u intenzivnim ob-redima vjere, npr. postovima i klanjanji-ma, ve� i u istinitom besjeBenju, pošte-nom stavu, �ednom i �estitom življenju.
Komentiranje Kur’ana nije samo pu-ka akademska stvar, domišljena u virtu-alnoj intelektualnosti uma, unutar teo-rijske akrobatike koja bi kao takva nuž-
U jednom kritičkom pogledu na mu-
slimanski Ummet danas, može se vidjeti
da se ogromna većina današnjih musli-
mana nalazi na pola puta između svo-
je stare slavne tradicije, koja ih svojom
veličinom postiđuje iz dubina prošlosti,
i modernog i sekularnog svijeta koji te
iste muslimane razbješnjuje!
I u muslimanskoj tradiciji komentira-
nja Kur’ana, ne samo klasičnih epoha,
već i dan-danas, postoji snažno uvjere-
nje da komentator Kur’ana u svome ži-
votu treba, pobožno i smjerno, proži-
vjeti svoje komentatorske teorije, i eg-
zistencijalno ih iskušati ne samo u in-
tenzivnim obredima vjere, npr. postovi-
ma i klanjanjima, već i u istinitom besje-
đenju, poštenom stavu, čednom i česti-
tom življenju.
Sve je više djela o Kur’anu, islamu, Božijem Poslaniku Muhammedu (s.a.v.s.) itd. na zapadnim jezicima. Ovo djelo "Arapski svijet i Evropa" pokazuje veoma bogatu intelektualnu razmjenu između arapskog svijeta i Evrope. Mnoge studije o Kur’anu na njemačkom, francuskom, engleskom, ruskom... i mnogim drugim evropskim jezicima danas su postale dio islamske tradicije. Danas je engleski jezik vodeći jezik islamskih studija. Nisu bez osnova procjene da će o islamu uskoro biti mnogo više djela objavljenih na engleskom nego li na tradicionalnim islamskim jezicima.
Mjesto Kur’ana u savremenim intelektualnim debatama je iznimno važno. Ovo djelo Suhe Taji-Farouki donosi veoma bogatu panoramu intelektualnih evaluacija savremenog doba u odnosu na Kur’an. Djelo, također, donosi i pregled savremenih teorija o Kur’anu.
![Page 7: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/7.jpg)
Preporod 43SEPTEMBAR
����� �����������������������"����������"&����Q�����"���O�������������������rijskih pogleda samoga komentatora.
� 7�� ����� &� ������ &������'� ���mentatora Kur’ana doznajemo kako su ���������������������������� �� ������������������� ��(������ svoja komen-���� ���� �� ������������ !��� R�� � ���>��� � ��� ��/H���"������ ��� Q���� ������ ����� �� ��������� ��� ����� � �������za svoj komentar Kur’ana, putovao je u ������� �� ����� �������� ���&������ ����de-naratore, provodio duge dane u pre-danim klanjanjima, dovama i molitva, e da mu dragi Bog tako prosvijetli um pa �������� ��� ����� ���������������������������� ��� ��� ����Q��� �ma’na) Kur’ana.
��������� ����� ��� �#������������&����� ��� �� �������� ��� ��� ������ ����poznatija djela, npr. Ihya ‘ulumi d-din �;+�������������� ��'������;���������&�dugotrajne postove.
� !� ������ ��� �� ��&� �� ���"���� ������������������������Q��� �����F��������� ��R���O��������������������&���je kao sufija i zahid��� ����������������njenih velikih munara, kao i u Jerusale-������������#��#\������&��������������������"���������&�������������������stovima, namazima, u glavnim aulama ������ O�����'���������#����&������&� ������ �������������"��� ���� ��� ���� ������ ����'� �����������" �$�� Q�'������� ��������
� !� ������ ��������� � (� ?���� #��� ������� �%�� � �&�����'O� � ��� �����������Q��������������������O���������������� �����������"�����������(�?�����Mekki, pisao ga je više od tri godine, te ���&��"�������������������� ������������������� ��������(�?����� �&����;P�������������;��R�� ����'���
�[���#&�����'O� ���������� ���������" �$�����"��������� ��#��(�OO�$��������� &������ �� ��Q�� ������������� ����� ����(�?��12 Bio je uvjeren da je nje-"���������� �(� ?����������������������� ���� �� ����� ����������� ����������"�� ������ �� &����� ��������� ��������������������&���O�V
��������'������'��������������� � ����������O���P����"�����������]��'������������'��������� ��� ��� ;�� ��;���������;�� ��;��;���;�����(� ?�����(����huluquhu l-qur’anu).
D o g a đ a nj a � !&�� ��'���'� ����������� ���������
da se mnogoliki svjetovi Kur’ana u ovih ��� �������������������������������"��B����������������������������O������������� ���������������������������normama.
�(� ?������ &��������'����� ��������kao i u materijalnim kulturama musli-������"� ������������� � ���������'�dijasporalnih zajednica. U svakoj dionici ��'�'���������� ����"����������������� &�����Q�� �al-ummah�� ��� ���� ������� �����"�����������'�������'��������������O������������������������� ����"���dalo svoga prakticiranja naputaka i nor-mi koje, kao inspiracije, prispijevaju sa stranica Kur’ana.
� +�� � �'� ����������� (� ?���� �����manski komentatorski genij je nastojao �������� �"������������6����(� ?����������������������������������
�!���?���\\���� ���5HI�������������� �(� ?����&�P� ������� ������������šljenja o �����������'����'�����3��'����#
12 Abu l-Qasim Mahmud ibn ‘Umar az-Zamahšari, Al-Kaššaf, IV, izd. Daru l-ihya wa t-turati l-’arabiyyi, Bej-rut, 2001., s. 831.
ma Kur’ana��������� �������������>����T����P��"��������al-wa’d���H��� ��������al-wa’id����������������al-amr��������� �����an-nahy���I��7�" �����as-sawab���4��(��&����al-’iqab�����5�����������&�������al-
qasas).13 � +�'� ������ �������� ��� ����O������
����� ��� ��� ���� ����� ��� �� ��Q����(� ?���� ���� � �� ����������� ��'�����������O���O�������� �������������
S druge strane, jednu savremeniju ka-tegorizaciju planova ili sektora Kur’ana �� ���������� ��������������� ���C�&�� �6�'���� ��� �� �/33���� �� �� ��� ��� Q����� (� ?��� �� ��� �B���� ��� �������'����������T����P�"� �God���H��������������������Q� �Man as Individual��� ��� ����������� �O���� �4��� ���*�����5), 4. Pri- ���� �Nature��� I�� ����������� � +�������Prophethood and Revelation��� 4�� +����P����� ������ �6��'������5��� 5�� ������� �&��� �Satan and Evil), 8. Pojava musli-������� &�����Q�� �6�������� �7� 8'��Muslim Community).14
Drugi su komentatori, ljudi duha i uma, sa svoje strane, dali mnoge druge ����$��Q��� (� ?����� 7��� ��� ��7� ���&� [����"�� ��� �� �/3I��� ���� �� ���(� ?��� ��� � ��������� �������T� ��� #��� �����O��� H�� (������O��� ��� F����� ���Eshatološki.�I
�#������ ������������ ��� ������������������������ ��� ������ &�����&��������� � ���� ��"�B����� (� ?���� � ���"��'�kazivanja, unutar s e d a m velikih pla-nova prirode i ljudskog društva.
Zato što Kur’an o njima intenzivno go-�� �� ��������"�B�����(� ?����� '�����na kao govor same sudbine sa njegovih ���������7������� ������(� ?����4 se ����T
�� ����� �������� �������������������koji se ponavljaju
����������������������������������������������������;���?�����������������
�������&�������������������������*�� !��� ������ ���� ��� � � ���������� ���
���� � ������������ ������ ���� �������
13 Isma’il Haqqi al-Burusawi, Ruhu l-bayan, IV, Ista-nbul, 1421/2000., s. 486.
Fazlur Rahman, Major Themes of the Qur’an, Minneapolis, 1994.
���������� ������������������� ����������Al-Higr (XV), 87.
se "ovih sedam znakova" odnose na slav-���F��C��'���Al-Fatiha), suru kojom se ;���� �;�� ������ ������� (� ?���� 7�� ���se suru gleda kao na jed-nu široku kapiju koja vo-di u druge sure Kur’ana. Al-Fatiha ima sedam zna-menitih stavaka ili reda-ka, odatle je u komentari-ma Kur’ana nazvana sin-��"����;������&�������ayata koji se ponavljaju" �as-sab’u l-masani).
� 7� ������ ����� �������povod navršetka 1400 go-���� ��� �������� ��������vanja Kur’ana ne dopu-šta nam da ovdje široko konsultiramo komentare Kur’ana i njihova mišlje-nja o "sedam znakova ko-ji se ponavljaju".
�#�� ������ ����������� ������"������� �������������� ���� &�������� ��� ������� $��������� ;������znakova koji se ponavlja-��;����&��������;������� ������"�B���;����� ��� ������� &���������������� ��� ���������������� ������"������"����� �O�����
� [����� ��"�B������� ��O� �O�� �������������������� �� ��"�B��� � ��� &�����������������"�B���� �������������� ��"������ga i "discipliniraju".
Kur’an se tako sa svojih stranica ogla-šava i kao permanentna Opomena na ljudski nehaj spram "sedam kazivanja", ;������&������;�� ;�����������������;���;������� ��;���������������������"��B������������O�&������������ ����>����T
������� ����az-zilzal, ar-ragfah), odro-��� ���������� ��� �&���te vrste.
���� � �al-ihraq) koje prouzrokuju sušni vjetro-�� �&�'� � ���� �al-i’sar), stradanja u vatrenim sti-hijama.
�������� �at-tufan), po-vodnji, cunamiji, nemirna mora i nemirne i uzavre-le rijeke.
��������� �al-imtar), ki-še, nevrijeme, led.
� ����� �ar-ra’d, as-sayhah��� ���� ��� �ar-riyah), oluje, tornada, or-kani.
�� �&��� ������� �ad-durr, al-amrad), navale ��������� &��� �� ��������Q��� �������O����� �������virusa.
6����� �al-hurub, al-qital), genocidi, progoni ��'�(�����B���������� ������
�(���� ��� ���� � �������� �� �O������������ �������������� ��������������ka-(���������� ����&� �����&� �������&������$$$&� ��������� ���� ��� �� ������������� ��� ���� ��� � � ���������� ��������su razmišljali stari Grci, stari Semiti, i � ������ �����������
�%"��������������� �����(� ?���������kazivanja o "sedam kazni" koje perma-���������"�B���� ��������������[� ������� ��b������������������������ ��� �����������"� ����������� �����"� � ����tih kazni.
� R������ �� ����� �������� ����� �����ta, kad za nekoliko minuta vidimo velike �������� ��������� �$�����'������ �O���razmjere, veoma je lahko pratiti, i veo-�����O����������������&������������� �ste Kur’anskih svjetova.
Nisu rijetka djela na slavenskim jezicima koja na nevelikom broju stranica govore o Kur’anu na informativan način. Marko Kerševan i Nina Svetlič priredili su ovaj priručnik na slovenačkom koji može biti od koristi za osnovnu informaciju studentima i intelektualnoj javnosti.
Univerzalna kur’anska civilizacijska vizija je tema kojom se u ovoj knjizi bavi Abdu l-Hamid Ahmad Abu Sulayman. Djelo daje važne odgovore na pitanja globalizacije, univerzalizma i izgleda da muslimanski narodi u takvim kontekstima ponude projekte vlastitog preporoda.
Tumačenje Kur’ana se već u prvom stoljeću islama (VII stoljeće po Isa a.s.) razgranalo u mnoge pravce, koji su kasnije, tokom VIII i IX stoljeća prerasli u škole tumačenja. Ovo djelo je priredio Andrew Rippin, predstavlja zbornik studija koje se bave tipovima klasičnih pravaca u tumačenju Kur’ana.
![Page 8: Svjetovi Kur'Ana - Enes Karic](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050703/55341d284a79594d6f8b4952/html5/thumbnails/8.jpg)
44 PreporodSEPTEMBAR
S u č e lj a v a nj a Danas svjetovi Kur’ana, o kojima smo
"��� ����������������������������O�������������������'��������������O���Q��� �%� �������� ��������"�����������
slimanski Ummet danas, ���������������������" ����������������O��'����slimana nalazi na pola pu-���&��B��������stare slavne �������& koja ih svojom ve-����������B���� &�������prošlosti, i modernog i se-kularnog svijeta koji te iste ��������� �&���O�����V�
�(���O���'���� �&�����������������O������������������ �&���O������ � ������������uspon Zapada.
� 7��� ��� ����� ������no govoriti da ih uspon Za-pada, njegova dominantna ����� ��� �� � ��� ���"���������������������������� ����� � � ����� � �" ���� ���nove, inoviranju institucija, ��������
�7��������� �����������sti islama nije desilo da je
jedna muslimanima susjedna ili konku-rentna civilizacija predstavljala tako veli-�� ������&�&��������O�������������������Q�vilizacijom Zapada danas.
�������� ���" ������� �&���'��� ��&�Q��������������������������� �&�Q������su se na Zapadu pokazali uspješnim, mu-��������� ���������������� �������
�>����� �$���� ����� �&�������� ����������'����������� ����������� �mnogim drugim.
Prema tome, na jednoj strani se uzvi-���������������"������������b�!!!����������������������&����������������������� B�������"������� ����������� �����'���� ����'�� � ����E�� ������� � &��������� ��"���������O�������������� ��������
� ��"�B���� �� ����������perzijska, indijska, kineska �" ����� ��Q���
S druge pak strane, ne-����� ����O��� � ���������raskrivene svjetove Kur’ana današnje muslimanske elite ���Q ������������������ku ili ideologijsku pragmu, kratkog daha i karikatural-��"�&"�������&���������O��nu svoga istinskog društve-nog konteksta.
Kur’an pretvoren u po-������ �� ����� �� �� �����program, u "petoljetku", u � �����������"������������zemlje, u set rigidnih nared-�� �&�� ������������� ���������� �������������������� ���������Q��� ��������"�� �$���"�O�������� �lamentarnog dokumenta, takav Kur’an nije onaj ko-
jeg su raskrile one muslimanske epohe ���������������O����������������Q��&�Q��ski i kulturni pojas koji je poletom i otvo- ���O������������������ ��� �������#&�����#$ ����F� ����
Kad god muslimani danas raspravlja-�����(� ?����������� �Q����������� �������&�(� ?�����������'�&����"���� � ���������������������&�����&������������������ �����asri se’adet, na arapskom al-’asru ad-dahabiyyu���7��������O������������������'��������������&��������������tricu u mišljenju.
�#��� ������������� &������������������������������ �����������������O���
������������������������������������ko su ondašnji muslimani došli do takvog �&� ��"������
�%�������� "������������������"������&��������"����"��� �������� ��� �������������"������������������������� ������odgovoru na ������������������&����������������������$
�( � ������������������'�����������'����� &� ���� ������� ������������ '��� � �������������'����������7�����������������O������������������������������������ ����'����O�����C�&���!��$�'�����(� ���(���������������" �B����prije devet, osam ili šest stotina godina. !������������ ���&������&���������'����kupole dominiraju panoramama tih gra-dova, turisti iz cijeloga svijeta im se dive, ����������� ���������������������"�������������� �������� ����������&�������������
�%&�� � ����� ���" ����"�����������razovanja ide, ruku pod ruku, finansira-������������������$�[��������7&��==������ &�������P�"������7������ �� �������� ��� $����������������� � ����������aproksimativnim vrijednostima, mogu ��� ��������������$���� �������� &�tetima na današnjem Zapadu.
�#���"������� ��� ���������O������slimanski univerziteti su, uz veoma mali � ���&�&�����������QO���� ��������������B����������������� ���B��� �$��� ����#��� ��������������������"�����������������O��������������� ������������ &�������;&����������������;���������� ������više nigdje ne postoji, osim u knjigama ko-je su u njemu nekada napisane, ili posto-�����������&�O���������� ���� ������$� ������������������������� ���� �������������O��������������& ���V�
�7����� ���������������&��������������������������O�����Q��&�������������������no)partijski sistem i njegove kadrovike, ��"���������� &������ ��������� �� �$��sore.
�[��������"��� ����� ��� ����������� ��&������� �� ������������O����� ���&�� ��&������ ��Q�����Q������"���'����������������������������������&���������������svrstavaju kao muslimanske ili islamske.
U takvim akademskim sredinama, �� ���� ���O������������Q��������� �����;&������������������;��
�>���B� ������Q����������������"�� ������� � Q�������� �O������� � ������ �����O����������������O����������������������>����������� &���������� ����Q�� �'����verziteta.
� !����������������������������"�������"�� ���������� ���"�����������"�tradicionalni muslimanski autoriteti pri-&����������'����� ���� ��������� ��� ����razvijanju koncepta univerziteta, ljudskih prava, razvoja nauka, itd.), umjesto, da-�������� ���������������������������pozitivan izazov za kreativno i inkluzivno �O��������� �����B������ �����"��� ���������"�� �������������'����� &������������&����������������Q���������"�što ima drugi samo zato što se vlastitim ����������������� ����������
�7������������������ �����' �� �"���sovi današnjih muslimanskih intelektu-���Q���������������������� ���� "��'����'������'�������'�������"���'����nalizacija Kur’ana i islama. Dva imena i ����"�����������������&������� �$���� ��[�==�����������7�� ����� �������&�! ������� �$��� ��#�����������#'������#���[���=�������� �������&�[���������# �����
�+�������� �$��� ����������������"���studije u kojima su posve jasno izrekli te-�������� ������� ��������������� ������
Ali, jedno je kritika Zapada kad se po-znaje Zapad, a sasvim drugo ideologij-
����� ���������������"��&������"�����&�ostatka.
�R���������� ��������������LL�"����������������������(� ?�������������������O��&�������"��������������� ��Q����������������(� ?����������������������Kur’an otet i otrgnut od njih, da je nasil-�������������� ��� ������������������� �������������������������������������O���diskursima.
%��� ���� ��� ����� ��� ���� ��B�������&���B���� ����������� �� ���� �������(� ?��� &��������'�"����� �"���������T�F����&�����"��������� ��V
�(���������������������������������pesimizma.
�#����������� �����������������������ne slike tradicionalnog islama diljem da-našnjeg svijeta, islama koji traje u svojim ��� ���������������������� �� �����������������������������������������danjima, diskursima.
� >����� ����� ��� ������ � �����&�� ��(� ?�������"�����������������Q����������������
Na njemačkom jeziku ima na desetine kratkih uvoda u Kur’an. Jedan od najnovijih napisao je Murad Hofmann.
Leopold Weiss ili Muhammad Asad napisao je The Message of the Qur’an kao svoj prijevod i komentar Kur’ana na engleskom. Djelo je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljeća bilo iznimno hvaljeno i prevođeno na mnoge jezike. Muhammad Asad je o Kur’anu progovorio na zapadno razumljiv način. Die Botschaft des Koran je njemački prijevod njegova djela Poruka Kur’ana.
Kur’an je objavljen na arapskom jeziku, Kur’an je najvažniji čuvar arapskog jezika. K tome, Kur’an umnogome utemeljuje duhovnost Arapa. Ovo djelo se bavi "arapskim umom" u Kur’anu, bavi se onim što je ova sveta knjiga zauvječno sačuvala od arapske tradicije i genijalnosti.
Sa stranica Kur’ana potekao je islam, kao vjera u Boga, kao duhovnost, kultura, civilizacija, svjetogleđe. Kur’an i islam potrebno je sagledavati u dinamici, i u kontekstu vremena i mjesta. Ovo djelo Hansa Künga je jedan iznimno vrijedan pregled muslimanskih pristupa Kur’anu i islamu, ali i zapadnih proučavanja Kur’ana.