junakinje iz naše narodne književnosti

4
Junakinje iz naše narodne književnosti Našom narodnom književnošću dominiraju junački podvizi, hrabrost i patriotizam srpskih vitezova. U vremenima nastanka narodnih pesama patrijarhalne vrednosti su bile strogo poštovane. Uprkos tome pojedini ženski likovi svojim osobinama i postupcima zauzimaju značajno mesto u našom narodnoj književnosti. U baladi ,,Hasanaginica“ i narodnoj pesmi pokosovskog ciklusa ,,Dioba Jakšića“ narodni pevači su nam prikazali dva upečatljiva ženska lika. Hasanaginica i Anđelija su suočene sa teškim situacijama u kojima se od njih očekuje da se slepo povinuju volji svojih muževa. Muževi su njihovi gospodari i njihove odluke se moraju poštovati. Ipak, njihove sudbine su potpuno drugačije. Hasanaginica se povinuje volji muža, a kasnije i brata, i od tuge umire, dok Anđelija pronalazi način da ne ispuni muževljevu suludu naredbu i tako izbegne tragičan kraj. . Hasanaga boluje od ljutih rana, obilaze ga mati i sestrica ,,a ljubovca od stida ne mogla". Uvređeni Hasanaga poručuje ženi da ga ne čeka ni u dvoru, ni u rodu njegovome. Hasanaginica se bez pogovora povinuje njegovoj želji iako to znači da mora da napusti i svoju

Upload: marinamaca

Post on 27-Sep-2015

220 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

Hasanaginica i Deoba Jakšića

TRANSCRIPT

Junakinje iz nae narodne knjievnosti

Naom narodnom knjievnou dominiraju junaki podvizi, hrabrost i patriotizam srpskih vitezova. U vremenima nastanka narodnih pesama patrijarhalne vrednosti su bile strogo potovane. Uprkos tome pojedini enski likovi svojim osobinama i postupcima zauzimaju znaajno mesto u naom narodnoj knjievnosti. U baladi ,,Hasanaginica i narodnoj pesmi pokosovskog ciklusa ,,Dioba Jakia narodni pevai su nam prikazali dva upeatljiva enska lika. Hasanaginica i Anelija su suoene sa tekim situacijama u kojima se od njih oekuje da se slepo povinuju volji svojih mueva. Muevi su njihovi gospodari i njihove odluke se moraju potovati. Ipak, njihove sudbine su potpuno drugaije. Hasanaginica se povinuje volji mua, a kasnije i brata, i od tuge umire, dok Anelija pronalazi nain da ne ispuni muevljevu suludu naredbu i tako izbegne tragian kraj. . Hasanaga boluje od ljutih rana, obilaze ga mati i sestrica ,,a ljubovca od stida ne mogla". Uvreeni Hasanaga poruuje eni da ga ne eka ni u dvoru, ni u rodu njegovome. Hasanaginica se bez pogovora povinuje njegovoj elji iako to znai da mora da napusti i svoju decu. Oajna, Hasanaginica se jo nije ni osvestila od oka, a ve stie njen brat, odvodi je svome domu i ubrzo udaje za imotskog kadiju. Kada su svatovi prolazili pored Hasanaginog dvora, pred Hasanaginicu izlaze sinovi i mole je da svrati u kuu. Ona zaustavlja svatove i daruje svoju decu, a Hasanaga ih poziva da se vrate u dvor i izgovara kobne rei:,,kad se nee smilovati na vas majka vaa srca kamenoga.") Ove rei su snano pogodile Hasanaginicu i ona je umrla od tuge. Hasanaginica snosi traginu krivicu iako nije uradila nita loe. Ona ne obilazi ranjenog mua zato to ga ne voli, ve zato to se to kosi sa njenim patrijarhalnim ponaanjem i nametnutim drutvenim normama. To znai da je ona samo potovala ono to se od nje zahtevalo ceo ivot, a to znai da je njen ceo svet trebao biti kua i porodica. Hasanaga zbog svoje sujete i povreenosti donosi ishitrenu odluku kojom povreuje i Hasanaginicu i svoju decu. Ona se prvo povinuje muevljevoj zapovesti, a zatim i bratovljevoj iako joj to razdire srce. Ona jednostavno nema pravo glasa. Hasanaga zbog svog poljuljanog ponosa ne eli da prizna da je napravio greku i ne ispravlja nepravdu. Umesto toga, on zadaje poslednji udarac. Govori deci da im je majka srca kamenoga i da ih je napustila. To je izazvalo preveliki bol i Hasanaginica umire od tuge. Anelija je ivela u vremenu u kome je glava kue bio mukarac, a ena je sluala sve mueve zapovesti i nije mu se suprostavljala. U to doba dever je bio vaan porodini lan i snaja je po pravilu bila paljiva prema njemu, a njihov odnos je trebalo da krase ljubav, vernost i uzajamno potovanje. Kada su se Anelijin mu Dmitar i njegov brat posvaali oko nasledstva, Anelija se nala u vrlo tekoj situaciji. Mu joj je odlazei u lov, zaslepljen gnevom i mrnjom naredio da otruje njegovog brata ili da napusti dvor do njegovog povratka. Nasuprot svog sebinog i uskogrudog mua ona je bila dobra i plemenita ena. Volela je i potovala svog devera i niti je mogla niti je elela da mu naudi. S druge strane nije elela ni da napusti dvor i svog mua, jer je bila religiozna i patrijahalno vaspitana ena. Odluila da uini sve kako bi zavaenu brau pomirila. Njena pamet i snalaljivost su joj pomogli da pronae reenje koje e prekinuti porodini sukob. Znala je da je i njen mu i njen dever potuju i vole, pa je odluila da od njih zatrai da joj poklone ono oko ega se oni svaaju. Umesto da otruje svog devera ona mu poklanja zlatnu molitvenu au, najdragoceniju stvar koju ima i kleei ga moli ga da on njoj pokloni konja i sokola, a on joj molbu ispunjava. Molitvena aa od suvog zlata je simbol ljubavi, sloge i porodinog blagostanja, podstrek na pratanje i toleranciju i nije udo to je ba nju mudra Anelija za poklon izabrala. Svojom mudrou uspela je da pomiri mua i devera, a svojom dobrotom i plemenitou im je pokazala svu veliinu ljudskog srca i svu lepotu nesebinosti i uzajamnog potovanja. Ove dve junakinje odlikuju ista plemenita oseanje, ali ini se da je Hasanaginica verovala da nema izbora i da se ne sme suprotstaviti mukarcima u svojoj porodici. Nasuprot njoj, Anelija se odluila na delanje i to je spasilo nju i njenu porodicu od propasti.