j.r.r. tolkien - hurinova djeca

Download J.R.R. Tolkien - Hurinova Djeca

Post on 07-Mar-2015

1.111 views

Category:

Documents

22 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

J. R. R.Tolkien Hrinova djeca Naslov izvornika Narn i Chn Hrin: The Tale of the Children of Hrin Originally published in English by HarperColIins Publishers Ltd under the title:The Children of Hrin Copyright The J.R.R.Tolkien Copyright Trust and C.R.Tolkien 2007 is a registered trademark of The J.R.R.Tolkien Estate Limited Preveo s engleskog Vladimir Cvetkovi Sever Ilustracije Alan Lee Urednik Neven Antievi

Predgovor Uvod: Meduzemlje u Drevnim danima Biljeka o izgovoru

7 11 21

Narn i Chn Hrin:. Pripovijest o Hrinovoj djeci...............................23 I. Trinovo djetinjstvo II. Bitka suza nebrojenih III. Rijei Hrina i Morgotha IV. Trinov odlazak V. Trin u Doriathu VI. Trin medu odmetnicima VII. O patuljku Mmu VIII. Zemlja Luka i ljema IX. Belegova smrt X. Trin u Nargothrondu 25 39 45 49 59 73 89 103 111 117

XI. Pad Nargothronda XII. Trinov povratak u Dor-lmin XIII. Trinov dolazak u Brethil XIV. Putovanje Morwen i Ninor u Nargothrond XV. Ninor u Brethilu XVI. Glaurungov nailazak XVII. Glaurungova smrt XVIII Trinova smrt

125 133 141 145 157 163 173 183

Rodoslovlja

193

Dodatak 1. Evolucija velikih pripovijesti 2. Sastav teksta

195 197 207

Pojmovnik pripovijesti o Hrinovoj djeci.........................................215

Biljeka o zemljovidu

235

Nepobitno postoji vrlo velik broj itatelja Gospodara prstenova kojima su legende o Drevnim danima (u razliitim oblicima prethodno objavljene u Silmarillionu, Nedovrenim pripovijestima i Povijesti Meuzemlja) u cijelosti nepoznate, osim ako prema uvenju ne dre da su stilom i izriajem udne i nepristupane. Iz tog razloga ve dugo smatram kako ima valjanih razloga za predstavljanje dugoga oblika legende mojega oca o Hrinovoj djeci kao samostalnog djela u vlastitim koricama, uz to je mogue manje urednikih opaski, te prije svega u neprekidnom pripovjednom obliku bez izostavljanja ili upadica, kad bi se to moglo uiniti bez izobliavanja ili izmiljanja, usprkos nedovrenome stanju u kojemu su neki njezini dijelovi za njim ostali. Vjerovao sam kako bi pripovijest o sudbini Trina i Ninor, djece Hrina i Morwen, predstavljena na takav nain, mogla pogledu otkriti prizore i prie smjetene u dosad nepoznato Meuzemlje, ivopisne i neposredne, no zamiljene kao naslijee iz daleke davnine: potopljene zemlje zapadno od Modroga gorja kojima je Drvobrada etao u mladosti, te ivot Trina Turambara, u Dor-lminu, Doriathu, Nargothrondu i umi Brethil. Ova se knjiga stoga ponajprije obraa onim itateljima koji se moda sjeaju da je Shelobina koa bila tako strahovito tvrda da je "nije mogla probiti nikakva ljudska snaga, ak ni da je vilenjak ili patuljak iskovao elik, a njime baratala ruka Berenova ili Trinova", ili da je Elrond spomenuo Trina Frodu u Rivendellu kao "mona prijatelja vilenjaka iz davnine", ali vie od toga o njemu ne znaju.

8

J. R. R. Tolkien: Hrinova djeca

*

*

*

Moj otac je kao mladi, u godinama Prvoga svjetskog rata i davno prije nego to je postojala i slutnja pripovijesti koje e oblikovati radnju Hobita ili Gospodara prstenova, poeo pisati zbirku pria koju je nazvao Knjiga izgubljenih pripovijesti. To je bilo njegovo prvo djelo stvaralake knjievnosti, pritom i znatno, jer sadri etrnaest potpunih pripovijesti, usprkos tome to je ostalo nedovreno. U Knjizi izgubljenih pripovijesti prvi put se u pripovjednom obliku pojavljuju Bogovi, odnosno Valari, te vilenjaci i ljudi kao djeca Ilvatara (Tvorca); veliki Neprijatelj Melkor-Morgoth, te Balrozi i orci, kao i zemlje u kojima se Pripovijesti zbivaju: Valinor, "zemlja Bogova" s onu stranu zapadnoga oceana, i "Velike zemlje" (poslije nazvane "Meuzemlje", izmeu istonih i zapadnih mora). Meu Izgubljenim pripovijestima tri se istiu duinom i iscrpnou, a sve tri se, uz vilenjake, bave i ljudima: to su Pripovijest o Tinviel (koja se u kratkom obliku javlja u Gospodaru prstenova, kao pria o Berenu i Lthien koju Aragorn pripovijeda hobitima na Vjetrovrhu; moj otac napisao ju je 1917. godine), Turambar i Foalk (Trin Turambar i Zmaj, svakako postojea 1919., ako ne i prije), te Pad Gondolina (1916.-1917. godine). U esto navoenom ulomku iz dugog pisma s prikazom svojega djela, nastalog 1951., tri godine prije objavljivanja Prstenove druine, moj otac navodi svoju prvotnu nakanu: "neko sam davno (ta me preuzetnost odavno prola) kanio stvoriti cjelinu vie-manje povezanih legendi, u rasponu od krupnih i kozmogonijskih, do razine romantine bajke - gdje bi vee bile utemeljene na manjima u doticaju sa zemljom, a manje obdarene divotom svojih golemih zaslona... Neke od tih velikih pripovijesti ocrtao bih u cijelosti, a mnoge ostavio tek u obrisima, smjetene u iru cjelinu." Iz ovog se prisjeanja vidi kako se u njegovu poimanju buduega Silmarilliona odavno nalazila zamisao da pojedine "Pripovijesti" valja ispripovijedati u mnogo iscrpnijem obliku; dapae, u istome pismu iz 1951. godine on izrijekom spominje tri navedene prie kao najdue u Knjizi izgubljenih pripovijesti. Pritom naziva pripovijest o Berenu i Lthien "glavnom priom Silmarilliona", te za nju kae: "ta je pria (drim, lijepa i mona) junaka bajka-romanca, razumljiva sama po

Predgovor

9

sebi uz tek vrlo openito poznavanje pozadine. Ali ujedno je i kljuna karika u niski, liena punog znaenja kad nije na svojemu mjestu u njoj." "Postoje i druge prie gotovo jednako iscrpne razrade," dodaje on, "a i jednako neovisne, pa ipak vezane uz opu povijest": to su Hrinova djeca i Pad Gondolina. Tako se iz vlastitih rijei mojega oca ini neupitnim da je on te tri "Velike pripovijesti" iz Drevnih dana (o Berenu i Lthien, o Hrinovoj djeci i o padu Gondolina) smatrao dostatno zaokruenim djelima koja ne trae poznavanje ireg legendarija poznatoga pod imenom Silmarillion, pod uvjetom da im uspije dati konaan i dovren pripovjedni oblik u eljenim razmjerima. S druge strane, kao to je moj otac istom prilikom primijetio, pripovijest o Hrinovoj djeci nezaobilazan je dio povijesti vilenjaka i ljudi u Drevnim danima, te se u njoj neizbjeno esto spominju zbivanja i okolnosti iz te ire prie. Bilo bi posve suprotno zamisli ove knjige opteretiti itatelja obiljem biljeaka s podacima o likovima i zbivanjima, koji su ionako rijetko kad doista bitni za praenje radnje. Dodue, takva bi pomo tu i tamo mogla dobro doi, pa stoga u Uvodu dajem vrlo kratak prikaz Belerianda i njegovih itelja pri kraju Drevnih dana, kada su roeni Trin i Ninor; k tome sam, uz zemljovid Belerianda i sjevernih zemalja, u knjigu uvrstio i pojmovnik svih imena i naziva to se zatjeu u tekstu, popraen vrlo turim opisima, te pojednostavljena rodoslovlja. Na kraju knjige nalazi se Dodatak u dva dijela: prvi je posveen nastojanjima mojega oca da trima pripovijestima dade konaan oblik, a drugi sastavu teksta u ovoj knjizi, u mnogim pogledima razliitog od onoga u Nedovrenim pripovijestima. Dugujem veliku zahvalnost svojemu sinu Adamu Tolkienu na presudnoj pomoi koju mi je pruio pri rasporeivanju i predstavljanju grae u Uvodu i Dodatku, te pri olakavanju prelaska knjige u (za mene) obeshrabrujui svijet elektronikog prijenosa podataka.

Trinov lik imao je duboku vanost za mojega oca, koji je izravnim, neposrednim dijalozima ostvario dirljiv prikaz njegova djeatva, kljuan za cjelinu djela: njegove strogosti i neveselosti, njegova pojma pravinosti i samilosti; Hrina takoer, hitrog, vedrog i poletnog, te majke mu Morwen, suzdrane, odvane i uznosite; te kunog ivota u hladnoj zemlji Dor-lmin u onim godinama, ve punima straha, nakon to je Morgoth probio Opsadu Angbanda, prije Trinova roenja. Ali sve je to bilo u Drevnim danima, u Prvom dobu svijeta, nepojmljivo davnom. Udaljenost vremena u koje ova pria see dojmljivo doarava jedan odjeljak Gospodara prstenova. Na velikome vijeu u Rivendellu Elrond je govorio o Posljednjemu savezu vilenjaka i ljudi, i o porazu Saurona na kraju Drugog doba, tad ve vie od tri tisue godina dalekima:Tu je Elrond poutio i uzdahnuo. "Ja se dobro sjeam njihovih divotnih stjegova", ree. "Podsjetili su me na slavu Drevnih dana i na postrojbe Belerianda, toliko se velikih knezova i vojskovoa nalo na okupu. Pa ipak, nije ih bilo onoliko, niti su bili toliko lijepi, kao onda kad je Thangorodrim skren i kad su vilenjaci mislili da je zlu zauvijek doao kraj, iako nije bilo tako." "Vi se toga sjeate?" priupita ga Frodo, toliko zapanjen da je naglas izgovorio to misli. "Ali ja sam mislio," promuca kad se Elrond okrene njemu, "ja sam mislio da je davno, davno bio pad Gil-galadov."

12

J. R. R. Tolkien: Hrinova djeca "Pa i jest", ozbiljno potvrdi Elrond. "Ali moje pamenje see ak do Drevnih dana. Erendil mi je bio otac, a on se rodio u Gondolinu prije njegove propasti; a majka mi je bila Elwing, ki Diorova, sina Lthien od Doriatha. Ja sam proivio tri doba na zapadu i bio svjedok mnogih poraza i mnogih jalovih pobjeda."

Otprilike est i pol tisua godina prije nego to je Elrondovo vijee zasjedalo u Rivendellu, Trin se rodio u Dor-lminu, "u zimu te godine", kako biljee Ljetopisi Belerianda, "uz znamenja alosti". Ali tragedija njegova ivota nipoto se ne razabire iskljuivo iz prikaza linosti, jer bio je osuen na ivot u zamci prokletstva goleme i zagonetne moi, kletve koju je Morgoth bacio na Hrina, Morwen i njihovu djecu, zato to mu se Hrin usprkosio i usprotivio njegovoj volji. A Morgoth, prozvan Crni neprijatelj, podrijetlom je bio, kako je kazao Hrinu kada su ga zarobljenog izveli pred njega: "Melkor, prvi i najmoniji meu Valarima, onaj koji bijae prije svijeta." Postavi sad trajno utjelovljen, likom gorostasan i veleban, no uasan Kralj na sjeverozapadu Meuzemlja, tjelesno je stolovao u golemoj utvrdi Angbandu, eljeznome paklu: crni ispuh to se dimio s vrhova Thangorodrima, gorja koje je naslagao povrh Angbanda, izdaleka se vidio kao mrlja na sjevernom nebu. U Ljetopisima Belerianda kazuje se da su se "Morgothove dveri nalazile samo stotinu pedeset liga od mosta pri Menegrot