imunologija - skripta - zvu

Upload: ineedlabello

Post on 03-Jun-2018

353 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    1/74

    VISOKA ZDRASTVENA KOLA

    Studij inenjera laboratorijsko mediinske dija!nostike

    IMUNOLOGIJA

    o"#a$ klini%ka$ laboratorijska

    &kolska !odina '(()*'((+

    Dr,s, Darka Kordi#$ -nanst.eni suradnik

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    2/74

    '

    Kazalo

    1. Razvoj imunoloke znanosti .......................................................... 3

    2. Pregled imunosti........................................................................... 4

    3. Imunoloko prepoznavanje je temelj specifine imunoloke reakcije... 4. !rganizacija imunolokog sustava.............................................. 11

    ". #ntigeni......................................................................................... 1$

    $. Protutijela...................................................................................... 21

    %. &omplement.................................................................................. 23

    . 'eni i antigeni tkivne podudarnosti............................................ 2

    (. )itokini i kemokini...................................................................... 31

    1*. +pecifina imunoloka reakcija................................................. 3$11. Imunoloka tolerancija............................................................... 4"

    12. !,lici imunosti na infekcije........................................................ 4

    13. Imunoloke preosjetljivosti -alergije.......................................... "1

    14. Imunodeficijencije....................................................................... "$

    1". /ransplantacijska imunologija.................................................. "(

    1$. /umorska imunologija............................................................... $2

    1%. #utoimunost................................................................................ $"

    1. Imunoloke la,oratorijske metode............................................. %3

    1(. 0iteratura.................................................................................... %4

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    3/74

    )

    1. Razvoj imunoloke znanosti////////////////////////////////////////////////////////////////////

    Imunolo!ija 0lat, immunitas1 ot"ornost$ ne"rijemlji.ost2 !r%, logos1 rije%$ !o.or$ u"renesenu -na%enju -nanost3 je -nanost o ot"ornosti or!ani-ma "rema djelo.anju

    strani4 t.ari 0anti!ena3, 5odru%je imunolo!ije obu4.a#a6 imunost na in7ekije$ stanjaimunolo&ke "reosjetlji.osti$ imunode7iijenije$ imunolo&ku reakiju na "resadke0trans"lantate3$ tumore i autoimune bolesti,8 "o%etku se imunolo!ija ra-.ijala u sklo"u mikrobiolo!ije, S"o-naja da jeimunolo&ka reakija na mikroor!ani-me samo jedan od imunolo&ki4 od!o.ora$ te dataj od!o.or u odre9enim u.jetima moe i-a-.ati !oto.o s.aka or!anskamakromolekula strana or!ani-mu$ "otaknula je ra-.oj imunolo!ije kao samostalne-nanosti,5rije otkri#a "ostojanja mikroor!ani-ama bilo je "o-nato da ljudi ne obolije.aju

    "ono.no od neki4 -ara-ni4 bolesti, Na "rimjer$ tijekom e"idemija ku!e osobe koje su"reboljele$ nje!o.ale su oboljele, Na osno.i tisu#ljetni4 iskust.eni4 s"o-naja$ da.no$

    u ra-li%itim -emljama s.ijeta 0Kini$ Indiji$ :liskom istoku3 umjetno su se -ara-ile-dra.e osobe radi nji4o.e -a&tite od tada aktualni4 -ara-a,En!leski lije%nik Edward Jenner 0;')3 o"a-io je da su ljudi -araeni!o.e9im bo!injama 0ije"ljenjem tki.om u-etim i- bolesni4 "romjena na kra.ljem.imenu ili i- koni4 "romjena mu-a%ia koje su se -ara-ile "ri munji bolesni4 kra.a3

    bili -a&ti#eni od naknadne in7ekije u-ro%nikom .eliki4 bo!inja %o.jeka, Sto!a se"ostu"ak imuni-aije ljudi "roti. .eliki4 bo!inja na-i.a .akinaijom 0lat, vacca 1kra.a3, 8 "o%ast E, ?enneru$ nakon jedno! stolje#a$ L, 5asteur s.e "ostu"ke akti.neimuni-aije na-i.a .akinaijom$ "ojmom &to se u tom -na%enju odrao do danas,8 dru!oj "olo.ii ;=, stolje#a otkri.eno je "ostojanje mikroor!ani-ama i doka-ano daoni u-rokuju -ara-ne bolesti$ %ime je "o%eo ra-.oj imunolo!ije kao -nanosti, Tako9er

    je ut.r9eno da tijek i is4od -ara-ne bolesti o.ise o s.ojst.ima "ato!eno!mikroor!ani-ma$ kao i o obrambenoj s"osobnosti na"adnuto! or!ani-ma,Ra-.oju imunolo!ije mno!o je "ridonio Louis Pasteur 0;>'' 1 ;>=@3 otkri#emje"i.a "roti. bjesno#e$ bedrenie i s.injsko! .rbana, Nje!o. suradnik Emile Roux0;>@) 1 ;=))3 u.odi tera"ijsku "rimjenu imuno! seruma, Njema%ki imunolo! Emilvon Berin! 0;>@+ 1 ;=;@' 1;=);3 us"jeli su dobiti s"ei7i%ne antitoksi%ne serume koji su &titili or!ani-am od

    "rirodne i umjetne in7ekije u-ro%niima tetanusa i di7terije$ a imali su i tera"ijskiu%inak,8 tom se ra-doblju imunolo&ki rje%nik obo!a#uje "ojmo.ima anti!enB i

    "rotutijeloB,Ruski biolo! i "atolo! Il$a Me%ni&ov 0;>+@ 1 ;=;C3 istrai.ao je ot"ornostor!ani-ma "rema u-ro%niima -ara-ni4 bolesti$ te nje!o.e imunolo&ke reakije,Za"a-i.&i da leukoiti "rodiru strane t.ari$ na-.ao i4 je 7a!oitima 0!r%, phagen1

    jesti$ derati3, S"o-najom o obrambenoj ulo-i 7a!oita "osta.io je temelje stani%noj ilielularnoj imunosti,Toj se teoriji su"rotsta.io njema%ki bakteriolo! i kemi%ar Paul Erli' 0;>@+ 1;=;@3 koji je "osta.io teoriju 4umoralne imunosti, On i dru!i -nanst.enii$ "ristalienje!o.e teorije$ smatrali su da su mno!o .anije to"lji.e obrambene t.ari0"rotutijela3$ &to se nakon "odraaja anti!ena "oja.ljuju u kr.i i dru!im tjelesnimteku#inama, etrdeseti4 !odina '(, stolje#a doka-ana je "o.e-anost i me9usobna

    o.isnost u djelo.anju obaju oblika imunolo&ki4 reakija,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    4/74

    +

    5o%etkom d.adeseto! stolje#a .ano je bilo otkri#e "reosjetlji.osti 0, R, Ri4et$ 5, ?,5ortier$ N, F, Art4us$ , 5, 5irGuet i dr,3$ &to je "oka-alo da imunolo&ka reakijamoe "okatkad biti &tetna -a doma#ina,:ritana 5eter FedaHar 0;=;@ 1 ;=>

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    5/74

    @

    Obrana od anti!ena -a"o%inje ne"osredno nakon ulaska anti!ena u or!ani-amnes"ei7i%nim me4ani-mima$ kojima se u slu%aju da anti!en nije "ot"uno uklonjen$nakon neko! .remena "ridruuje i s"ei7i%na obrana, Oba ti"a obrane djeluju -atimistodobno$ me9usobno se do"unjuju#i i is"re"li#u#i,

    especifina o,rana (otpornost)organizma

    Nes"ei7i%na obrana$ "riro9ena ot"ornost or!ani-ma je usmjerena "rema s.im.rstama anti!ena na "odudaran 0isto.jetan3 na%in, Djeluje "unim inten-itetom .e# u

    "r.om susretu s anti!enom, 8%inko.ita je i "rema -ara-nim i "rema ne-ara-nim%initeljima, Temelji se na anatomskim$ 7i-iolo&kim i stani%nim -a"rekama te na u"ali0tablia ;,3Ra-likuje se "r.a$ odnosno dru!a rta nes"ei7i%ne obrane$ ili .anjski i unutra&nji%initelji nes"ei7i%ne obrane,Prva 'rta 0.anjski %initelji3nes(e'i)i%ne o#rane5r.u rtu nes"ei7i%ne obrane ili .anjske %initelje %ine &o-a i sluzni'e 0di&no!$

    "roba.no!a$ mokra#no! i s"olno! susta.a$ o%ni4 s"ojnia3 tj, anatoms&e za(re&e,5ostoje i &emi$s&e antimi&ro#ne tvari 0n"r, lu%e.ine lije-da lojnia i -nojnia$kiselina elu%ano! soka$ "roba.ni en-imi u eluu i rije.u$ li-o-im i dr,3$ koje na timstrukturama onemo!u#uju i.ot mikroor!ani-ama$ te anta!onizam )iziolo*&e i(ato!ene )lore na koi i slu-niama 0n"r, "ato!enim mikroor!ani-mima neod!o.araju " i neke toksi%ne t.ari koje st.araju "ri"adnii 7i-iolo&ke 7lore3,

    Neo-lije9ena koa je me4ani%ka "re"reka -a !oto.o s.e "ato!ene mikroor!ani-mekoji u unutra&njost tijela mo!u dos"jeti jedino kro- rane i sitne o-ljede "o.r&ine koe,Rijetki mikroor!ani-mi$ n"r, u-ro%nii !nojni4 in7ekija 0sta7ilokoki$ stre"tokoki i dr,3mo!u "rodrijeti i u dublje sloje.e koe i-.odnim kanalima lojni4 i -nojni4 lije-da tekro- dla%ne 7olikule, Neke kemijske t.ari sadrane na "o.r&ini koe 0mlije%na kiselinai ra-li%ite masne kiseline u loju te li-o-im3 i ne"o.oljan " -noja djeluju &tetno nau-ro%nike in7ekije,Konjunkti.e tako9er -a&ti#uju od "rodora "ato!eni4 u-ro%nika u unutra&njost oka,?edan dio mikroor!ani-ama odstranjuje se i- oka me4ani%ki su-ama$ a dru!i diouni&ta.a li-o-im,

    Tablia ;, Nes(e'i)i%na 0(riro.ena3o#rana/////////////////////////////////////////////////////////////////////;, Prva 'rta nes(e'i)i%ne o#rane

    Anatomske zapreke i njihove luevine s antimikrobnim djelovanjem te antagonizam

    fizioloke i patogene florekoa

    sluznice

    ', /ru!a 'rta nes(e'i)i%ne o#rane 0unutra*n$i %initel$i nes(e'i)i%ne o#rane3Fizioloke zapreke

    tem"eraturasadraj kisika

    " tki.aantimikrobne t.ari 0betaMli-in$ li-o-im$ leukini$ kom"lement$ inter7eroni$Mreakti.na bjelan%e.ina3tanine zapreke

    "olimor7onuklearni leukoitimakro7a!i

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    6/74

    C

    stanie NK!palne zapreke

    /////////////////////////////////////////////////////////////Li-o-im je t.ar koja se$ osim na koi$ nala-i i na slu-nii "roba.no!a i di&no!asusta.a te u sekretu oka$ nosa i slino.nia$ a -a koju je lemin! ut.rdio bakteriidno

    djelo.anje na mno!e bakterije$ osobito na stre"tokoke i sta7ilokoke,Nosne dla%ie i -a.oji nosni4 4odnika -adra.aju mikroor!ani-me$ a jedan se diomikroor!ani-ama odstranjuje me4ani%ki ki4anjem$ nosnim sekretom ili i4 uni&ta.ali-o-im sadran u njemu, Ve#ina dola-i i- nosne &u"ljine u usnu &u"ljinu$ odakle seodstranjuju me4ani%ki "lju.a%kom ili !utanjem, Fikroor!ani-mi dos"jeli u !rkljani-bauju se ka&ljanjem, Fikroor!ani-mi "rodrli u dublje dijelo.e di&no! susta.a0tra4eje i bron4e3 "rilije"e se -a tanak sloj slu-i &to oblae "o.r&inu tre"etljika.i4e"itelni4 stania, Zatim se slu- tjerana tim e"itelom "okre#e "rema "rirodnimot.orima br-inom od ot"rilike ;( do '( mm u minuti, 8 -dra.i4 ljudi taj slu-a.i slojo%isti i do =( "risti!lo! materijala tijekom jedno! sata, Vrlo male %estie mo!uudisajem dos"jeti do -a.r&ni4 bron4iola i al.eola$ !dje bi.aju 7a!oitirane,

    Slu-nia di&no! susta.a$ osim .e# s"omenuto! li-o-ima$ sadri i "rotutijela ra-redaI!A koja onemo!u#uju "rodor mikroor!ani-ama kro- e"itelne stanie,8 usnoj &u"ljini stalno su "risutni )iziolo*&a mi&ro#na )lora i mikroor!ani-midos"jeli 4ranom$ .odom -a "i#e i udisanim -rakom, Slina s 4idroliti%kim en-imimaslabo!a je bakteriidno! djelo.anja$ a .ana je -a me4ani%ko odstranji.anjemikroor!ani-ama i- usne &u"ljine, ?edan dio mikroor!ani-ama se "ro!uta, 8 eluuna .e#inu mikroor!ani-ama mikrobiidno djeluje elu%ani sok sa s.ojim en-imima isolnom kiselinom, Fikroor!ani-mi u .e#im naku"inama$ kao i oni -a&ti#eni sa slu-i i

    bjelan%e.inama$ "rola-e eluda i ula-e u rije.o u kojem se nala-i obilna$ ra-no.rsnai .rlo akti.na 7i-iolo&ka 7lora koja s.ojom anta!onisti%kom i antibioti%kom akti.nouuni&ta.a dio "ris"jeli4 mikroor!ani-ama,

    Neke bakterije koje %ine tu 7loru i-lu%uju bakterijske antibiotike$ &to djelujubakteriidno na neke entero"ato!ene bakterije, Ba&terio)a!i rije.a imaju tako9er-a&titnu 7unkiju koju "oka-uju li-iranjem "ato!eni4 bakterija,Dio mikroor!ani-ama "ris"jeli4 u rije.o uklo"ljen je u slu- i "eristaltikom sei-bauje i- or!ani-ma 7eesom 0tako se dne.no i-bauje oko ;(P bakterija3,I- mokra#o.oda mokra#a me4ani%ki ot"la.ljuje mikroor!ani-me$ a one koji su se-adrali uni&t.a kisela reakija mokra#e, Sekret rodnie$ -a4.aljuju#i obilnoj iakti.noj 7i-iolo&koj mikro7lori$ djeluje mikrobiidno, Na "rimjer$ laktobaili rodnieodra.aju kiseli "$ &to onemo!u#uje "rodor !lji.iama te anaerobnim i !ramMne!ati.nim bakterijama,

    Nedjelot.ornost .anjski4 %initelja obrane u s"re%a.anju &oloniza'i$e0naselja.anja3 iin7ekije u-rokuje "rodiranje mikroor!ani-ama u ra-na dublja tki.a doma#ina$ !dje seodra.aju i ra-mnoa.aju, Or!ani-am to na ra-li%ite na%ine nastoji s"rije%iti,/ru!a 'rta 0unutra&nji %initelji3nes(e'i)i%ne o#raneDru!u rtu nes"ei7i%ne obrane %ine mno!i unutra&nji %initelji koji4 je -ada#aonemo!u#i.anje &irenja in7ekije, 8klju%uje 7i-iolo&ke 0tem"eratura$ sadraj kisika$

    " tki.a i "rotumikrobne t.ari u kr.i3$ stani%ne 0mikro7a!i$ makro7a!i i stanie NK3 iu"alne-a"reke,8 ljudskom se or!ani-mu mo!u odra.ati mikroor!ani-mi koji4 je tem"eraturnio"timum od )C Q do )> Q$ dakle or!ani-am je ot"oran na mikroor!ani-me koji4 jeo"timalna tem"eratura nia ili .i&a od na.edene, Smatra se da je ra-lo! tome to &to

    tem(eratura %ov$e%$e! ti$eladjeluje ne"o.oljno na en-imsku akti.nost i o"#enito nabiokemijske "roese mikroor!ani-ama,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    7/74

    "o.e#a.aju "ro"usnost kr.ni4 ila i dr,3, Sto!a$ i -bo! djelo.anja itokina$ na mjestoin7ekije dola-i mno&t.o 7a!oita,"tani'e NK0en!l, natural killer cells3$ "rirodno ubila%ke stanie$ .rsta su lim7ati%ni4stania koje mo!u samostalno$ be- "ret4odne sen-ibili-aije ubiti stanie -araeneunutarstani%nim mikroor!ani-mima i tumorske stanie,

    U(alaje .aan %initelj dru!e rte nes"ei7i%ne obrane, To je reakija i.o! tki.a nao-ljedu 7i-i%ko!a$ kemijsko! ili biolo&ko! "odrijetla, 8"ala naj"rije ra-ara$ ra-rijediili o!radi &tetnu t.ar i*ili .lastite uni&tene stanie$ a "otom slijedi ijeljenje, la.nimakrosko"ski .idlji.i sim"tomi u"ale su r.enilo 0lat, rubor3$ to"lina 0lat, calor3$ bol0lat, dolor3$ oteklina 0lat, tumor3 i smetnje u 7unkiji 0lat, functio laesa3, 8"ala se

    "rou%a.a u sklo"u "atolo!ije$ "a #e o njoj o.dje biti rije%i samo o"#enito,Tijekom u"alno! "roesa o&te#eno tki.o obilnije je o"skrbljeno kr.lju$ a "ro"usnostkr.ni4 ila u tom "odru%ju je "o.e#ana$ &to u-rokuje dija"ede-u leukoita2 monoita$lim7oita i ostali4 stania .ani4 -a s.lada.anje in7ekije i obna.ljanje 7i-iolo&ki47unkija tki.a, Ako u lokalnoj reakiji anti!en nije uklonjen*ra-oren on bi.aod"la.ljen*"rene&en u "odru%ni lim7ni %.or$ !dje se imunolo&ka reakija nasta.lja, 8

    slu%aju neu%inko.ite obrane u "odru%nom lim7nom %.oru anti!en "rodire u kr.nio"tok i ra-nosi se "o ijelom tijelu$ !dje !a naj%ee us"je&no s.ladaju stanieretikuloendotelno! susta.a,Djelot.ornost nes"ei7i%ne obrane je manja u .rlo mladim i .rlo starim or!ani-mima,

    Naslije9e te s"ol i bolesti tako9er utje%u na o"#u ra-inu nes"ei7i%ne reakti.nosti,Doka-ano je da nedo.oljna "re4rana$ "osebie nedostatak esenijalni4 aminokiselinate .itamina : i ne"o.oljno utje%e na ot"ornost or!ani-ma,

    %ojmovi

    nes"ei7i%na obrana 0ot"ornost3s"ei7i%na obrana 0ot"ornost3

    "r.a i dru!a rta nes"ei7i%ne obrane

    %rovjera znanja

    Kada -a"o%inje obrana od anti!enaKoje stanie i to"lji.e t.ari sudjeluju u nes"ei7i%noj obrani

    3. Imunoloko prepoznavanje je temelj specifine imunoloke reakcije

    5rodor anti!ena u or!ani-am "otaknuti #e stanie imunolo&ko! susta.a na ni-djelo.anja, Imunolo&ka obrana -a"o%inje odma4 i -bi.a se na m$estu ulas&aanti!ena, 8 njoj sudjeluju 7a!oiti i stanie "riro9eno ubila%ko! djelo.anja kojeuklanjaju anti!en nes"ei7i%nim me4ani-mima, 5onekad nes"ei7i%na imunolo&kaobrana "ot"uno ukloni anti!en .e# na mjestu nje!o.a ulaska$ %ime "restaje "otreba -adaljnim imunolo&kim djelo.anjem, Noukolikoanti!en nije uklonjen$ s mjesta ulaskaon bi.a "rene&en u oblinje (eri)erno lim)no t&ivo$ !dje se imunolo&ka obrananasta.lja, 8 nasta.ak obrane se uklju%uju lim7oiti T i : time &to "re"o-naju anti!ens.ojim ree"torima$ a -atim se akti.iraju -a djelo.anja "roti. nje!a 0s"ei7i%naimunolo&ka obrana3, Za ra-liku od stania nes"ei7i%no! djelo.anja lim7oiti T i :

    "robiru anti!en$ tj samo neki rea!iraju s odre9enim anti!enom, 8-rok tomu je na%in"o.e-i.anja anti!ena s molekulom s"ei7i%no! ree"tora, Naime$ anti!en se smje&ta u&u"ljinu ree"tora$ koja mu mora od!o.arati oblikom, Sto!a anti!en ne mo!u

    "re"o-nati s.i lim7oiti T i :$ .e# samo oni %iji ree"tor ima !ra9u kom"lementarnu

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    9/74

    =

    !ra9i anti!ena, Folekule stani%no! ree"tora "ritom "re"o-naju$ ukla"aju u &u"ljinu$manje karakteristi%ne dijelo.e anti!ena6 nje!o.ee(ito(e$ determinante,

    Slika ;,Ree"tori -a anti!en lim7oita T i :

    Re'e(tori za anti!en lim)o'ita 3 i Bsu .eoma 4etero!eni "roteini, Na lim7oitima T

    i : na9eno je ;(

    >

    do ;(

    ;(

    ree"tora ra-li%iti4 "o obliku &u"ljine$ &to omo!u#a.a"re"o-na.anje s.ako! oblika anti!ena, Kemijska !ra9a ree"tora -a anti!en lim7oitaT i : je ra-li%ita, 5odudarna -na%ajka obaju ti"o.a ree"tora je "rostorna &u"ljina0U9e"B3 u dijelu molekule koji .ee anti!en 0Slika ;,3, Ree"tor -a anti!en lim7oitaT o-na%a.amo kratiom TR 0"rema en!, 3 'ell ree"tor3, Ree"tor -a anti!enlim7oita : je molekula imuno!lobulina,Ree"tori -a anti!en lim7oita T i : nastaju tijekom sa-rije.anja lim7oita$ ali itijekom imunolo&ke reakije,

    Predoavanje i prepoznavanje antigena

    Lim7oit T$ s.ojim s"ei7i%nim ree"torom$ ne moe "re"o-nati "rirodni 0nati.ni3anti!en, Lim7oitu T je "otrebno da anti!en obrade$ te na osobit na%in "ri"reme -a"re"o-na.anje stanie koje na-i.amo (redo%nim stani'ama,Kada anti!en dos"ije u bli-inu "redo%ne stanie$ bi.a u4.a#en nje-inim stani%nimi-danima i "ri.u%en na membranu, 5rijanjanje anti!ena u- membranu i-a-.at #emembransko !ibanje, Fembranski i-dani "redo%ne stanie$ -atim$ "oste"enookruuju anti!en dok se nad njim ne -at.ore 0 in!esti$a3, 8nutar "redo%ne stanieanti!en bi.a ra-!ra9en do sitniji4 djeli#a, St.oreni ulomi anti!ena se -atim unutarstanie "o.e-uju s molekulama koje o-na%a.amo kratiom F 0"rema en!l, Majoristoom"atibilit 'om"leW .idi u &' eni i antigeni tkivne podudarnosti. 8lomakanti!ena je tako smje&ten u lijeb F molekule$ da nje!o.i dijeli#i 0e"ito"i3 str&e

    "rema .an, Folekula F s uklo"ljenim ulomkom anti!ena "utuje na membranu"redo%ne stanie !dje se u%.ruju, Time su brojni e"ito"i anti!ensko! ulomka$ koji.ire i- &u"ljine F molekule$ s"remni -a (redo%avan$e ree"toru lim7oita T,Ree"tor lim7oita T u s.oju &u"ljinu 0Ude"B3 moe "rimiti samo neke$ samo onekoji s.ojim oblikom od!o.araju obliku &u"ljine u koju se smje&taju,Odnos e"ito"a i ree"tora "odsje#a na onaj ruke i ruka.ie ili klju%a i klju%anie,0Isr"an "rika- do!a9anja koje "red4ode "redo%a.anja anti!ena2 ra-!radnja anti!enau "redo%noj stanii$ te u!radnja st.oreni4 7ra!menata u F molekule nala-i se udijelu *' Fizioloki tijek imunoloke reakcije)'Ve-a koja se st.ara i-me9u anti!ena iree"tora od!o.araju#e! oblika nije kemijska .e# 7i-ikalna, Nje-in temelj %ine slabe

    "ri.la%ne sile6 Van der Xaalso.e$ elektrostatske$ .odiko.e$ 4idro7obne, 5ojedinie"ito" anti!ena #e "re"o-nati samo manji broj lim7oita T, 5ri "re"o-na.anju

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    10/74

    ;(

    anti!ena lim7oit T i "redo%na stania se "o.e-uju mostom koji %ine nji4o.emembranske molekule6 31RManti!enMM01 0Slika ',3, Fe9utim$ -a "unu akti.aiju

    Slika ', 8lomak anti!ena 0r.eno3 je smje&ten u lijeb F molekule "redo%nestanie i &u"ljinu ree"tora lim7oita T

    Odnos e"ito"a i ree"tora "odsje#a na onaj ruke i ruka.ie ili klju%a i klju%anie,0Isr"an "rika- do!a9anja koje "red4ode "redo%a.anja anti!ena2 ra-!radnja anti!enau "redo%noj stanii$ te u!radnja st.oreni4 7ra!menata u F molekule nala-i se udijelu *' Fizioloki tijek imunoloke reakcije)'Ve-a koja se st.ara i-me9u anti!ena iree"tora od!o.araju#e! oblika nije kemijska .e# 7i-ikalna, Nje-in temelj %ine slabe

    "ri.la%ne sile6 Van der Xaalso.e$ elektrostatske$ .odiko.e$ 4idro7obne, 5ojedini

    e"ito" anti!ena #e "re"o-nati samo manji broj lim7oita T, 5ri "re"o-na.anjuanti!ena lim7oit T i "redo%na stania se "o.e-uju mostom koji %ine nji4o.emembranske molekule6 31RManti!enMM01 0Slika ',3, Fe9utim$ -a "unu akti.aijulim7oita T "otrebno je "o.e-i.anje jo& neki4 mebranski4 molekula, 0 .idi u *'

    Fizioloki tijek imunoloke reakcije)' 5o.e-anost "redo%ne stanie i lim7oita T je"ri.remena i nuna -a akti.aiju lim7oita T, 8 sljede#em stu"nju "redo%na stania-a"o%inje lu%iti 'ito&ine$ to"lji.e t.ari koje omo!u#a.aju "unu akti.aiju lim7oita T,Akti.irani lim7oit T se "o%inje dijeliti i daje &lon$ sku"inu lim7oita T koji noseisto.rsne ree"tore 0U9e"B identi%no! oblika3,Lim7oiti : "re"o-naju e"ito"e neobra9eno! 0nati.no!3 anti!ena, 5re"o-na.anje je$tako9er$ s"ei7i%no, E"ito"i anti!ena se "ritom ukla"aju u &u"ljinu

    imuno!lobulinsko! ree"tora od!o.araju#e! oblika, Fe9utim$ -a "ot"unu akti.aijulim7oita : nuna je "omo# lim7oita T akti.irano! istim anti!enom, Akti.iranilim7oiti :$ tako9er st.araju klono.e$ te se dodatno di7ereniraju do "la-ma stanie&to inten-i.no st.ara imuno!lobuline 0"rotutijela3 s"ei7i%na -a anti!en koji je

    "otaknuo nji4o.o st.aranje,Tijekom imunolo&ke reakije se dio akti.irani4 lim7oita T i : di7erenira u stanie s

    imunolo&kim "am#enjem 0memorijom3$ koje u "ono.ljenom susretu s istimanti!enom rea!iraju bre i time doma#inu "ruaju djelot.orniju -a&titu,Imunolo&ko "am#enje traje mjeseima$ !odinama$ a -a neke anti!ene i doi.otno,

    %ojmovi

    ree"tor -a anti!en lim7oita Tree"tor -a anti!en lim7oita :

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    11/74

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    12/74

    ;'

    II. Podrijetlo leukocita

    S.e stanie kr.i$ "a tako i stanie koje %ine imunosni susta.$ nastaju od -ajedni%ke"luri"otentne krvotvorne matine stanice 0en!l, hematopoietic stem+cells3 ko&tanesri, I- kr.ot.orne mati%ne stanie nastaju prastanice 0en!l, progenitors) koje se

    dijele na mijeloidne i lim7oidne,ijeloidna prastanica jest "raroditeljska stania -a s.e !ranuloite$ makro7a!e imastoite$ me!akarioite 0i- koji4 nastaju tromboiti3 i eritroite. S.e staniemijeloidne lo-e sa-rije.aju do -reli4 oblika u ko&tanoj sri, 'ranulociti su staniekratko! .ijeka$ ali se u u"ali nji4o. broj -natno "o.e#a.a$ kada "rela-e i- kr.i namjesto u"ale ili o-ljede, ,eutrofilni !ranuloiti naj.anije su stanie uro9eneimunosti$ a odlikuje i4 s"osobnost 7a!oito-e %estia i*ili mikroor!ani-ama,

    -ozinofilni !ranuloiti imaju ulo!u u obrani od "ara-ita, unkija bazofilnih!ranuloita jest sli%na onoj eo-ino7ilni4 !ranuloita$ a obje .rste stania imaju .elikuulo!u u nastanku aler!ijski4 reakija,akrofaginastaju u tki.ima di7erenijaijomod monoita "eri7erne kr.i$ a -bo! i-raeno! s.ojst.a 7a!oito-e djeluju "o"ut

    Y%ista%aY tki.ni4 "rostora, astociti se nala-e u tki.ima oko maleni4 kr.ni4 ila$ a.ani su jer nakon "obude osloba9aju akti.ne t.ari koje sudjeluju u u"alnom "roesu,Zajedni%ka limfoidna prastanicajest "raroditeljska stania s.i4 lim7oita$ a to sulimfociti /$ limfociti i "riro9enoMubila%ke ili &5stanice 0"rema en!l, naturalkiller. ,/3, Treba na"omenuti da samo lim7oiti T i lim7oiti : %ine stanie s"ei7i%neimunosti$ dok su NKMstanie sasta.ni dio rane tj, uro9ene imunosti, I- -ajedni%ke

    Slika +, Leukoiti nastaju sa-rije.anjem mati%ne stanie ko&tane sri

    lim7oidne "rastanie ra-.ijaju se "rastanie usmjerene "rema ra-.oju u jednu odlim7oitni4 lo-a 0"roMT$ "roM:$ "roMNK3 koje se "otom di7ereniraju u ra-li%itimor!anima6 u %o.jeka se lim7oiti : i NKMstanie ra-.ijaju do stadija -reli4 stania uko&tanoj sri$ dok se sa-rije.anje lim7oita T od.ija u s"eijali-iranom or!anu M

    timusu, Otuda lim7oitima i s"ei7i%ne o-nake6 o-naka Y:Y "otje%e od en!lesko!na-i.a -a ko&tanu sr 0bone marro03$ dok o-naka YTY o-na%a.a timus, 8 timusu se

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    13/74

    ;)

    lim7oiti T dodatno di7ereniraju u d.ije sku"ine M lim7oite T koji #e "oma!ati7unkiju dru!i4 lim7oita 0pomagaki limfociti3 i citotoksine limfocite T$ %ija je7unkija ra-aranje .lastiti4 -araeni4 stania,

    No.ost.oreni -reli lim7oiti odla-e u kr. i "eri7erna tki.a$ !dje reirkuliraju i %ekajuna susret s anti!enom, Nakon susreta s anti!enom dola-i do no.e$ sekundarne

    di7erenijaije lim7oita, I- lim7oita : slijedom dioba i sa-rije.anja nastaju plazma5stanice koje i-lu%ujuprotutijela6 dok se lim7oiti T ra-.ijaju u aktivirane"oma!a%keili itototoksi%ne lim7oite T,Za ra-liku od stania nes"ei7i%ne 0uro9ene3 imunosti$ jedino lim7oiti T i : na s.ojojmembrani i-raa.aju s"ei7i%ne ree"tore -a anti!en$ "o-nate kao TMstani%ni ree"tor0/)R$ "rema en!l' 1+cell receptor)i :Mstani%ni ree"tor 0)R$ "rema en!l' "+cellreceptor3, Kao &to je .e# re%eno$ tre#a sku"ina lim7oita M NKMstanie M ne i-raa.ajuanti!enMs"ei7i%ni ree"tor .e# sku" t-., in4ibiijski4 0KIR$ "rema en!l, killerinhibitor$ receptors3 i akti.aijski4 ree"tora 0KAR$ "rema en!l, killer activatingreceptors)kojima "re"o-naju .lastite molekule I, ra-reda F, Sliko.ito moemoo"isati da NKMstanie "atroliraju or!ani-mom$ "ri %emu trae "romjene u i-raaju

    .lastiti4 molekula F, Nei-raaj "ojedini4 molekula I, ra-reda F do.odi doakti.aije NKMstania i ra-aranja .lastiti4 stania, Te se "romjene obi%no .ide u.irusnim in7ekijama ili "oja.om tumora$ "a !o.orimo da su NKMstanie "r.a rtaobrane od .irusni4 0i dru!i4 unutarstani%ni4 "ato!ena3 kao i tumorske trans7ormaije,

    II. 0imfni organi

    Lim7ni or!ani jesu or!ani-irane strukture u kojima lim7oiti stu"aju u .e-u snelim7nim staniama u ilju sa-rije.anja lim7oita ili u ilju ra-.oja ada"ti.no!imunosno! od!o.ora, Za "r.u 7unkiju M st.aranje i sa-rije.anje lim7oita Mod!o.orni suprimarniili sredinji lim7ni or!ani$ dok se u%inko.it imunosni od!o.or

    "okre#e i od.ija u s"eijali-iranim sekundarnim iliperifernim lim7nim tki.ima ilior!anima,

    +redinji limfni organi u sisa.aa jesu timus i kotana sr7, /imus je smje&ten umedijastinumu i u nje!a ula-e "roMtimoiti 0"roMT stanie3 i- ko&tane sri Slika3,Tijekom -orenja u timusu$ timoiti "rola-e kro- tri 7a-e ra-.oja 0od kore timusa

    "rema sredi&tu ili meduli timusa M "reMT$ kortikalna i medularna 7a-a3$ da bi se nakraju ra-.ojno! "uta timoiti kona%no ra-dijelili na d.ije osno.ne sku"ine M

    "oma!a%ki 0D+3 lim7oiti T i itotoksi%ni 0D>3 lim7oiti T, Zreli$ ali jo& u.ijekdje.i%anski ili nai.ni lim7oiti T 0D+ ili D>3 na"u&taju timus$ odla-e u "eri7ernukr. te -asija.aju "eri7erne lim7na tki.a, &otana sr7 %o.jeka mjesto je nastanka i

    ra-.oja lim7oita :$ nakon %e!a no.onastali 0dje.i%anski$ nai.ni3 lim7oiti : odla-e u"eri7ernu kr. i "otom -asija.aju "eri7erne lim7na tki.a, Dakle$ i u slu%aju lim7oita : ilim7oita T no.onastale stanie jesu -rele$ ali budu#i da jo& nisu srele anti!en -a koje!su s"ei7i%ne$ !o.orimo da su te stanie 0anti!enski3 dje.i%anske ili nai.ne,

    Periferni limfni organi imaju "ot"uno dru!a%iju ulo!u ne!o li sredi&nji lim7ni or!ani,Oni su s"eijali-irani -a 4.atanje anti!ena i "okretanje s"ei7i%no! imunosno!od!o.ora, Naime$ mikroor!ani-mi mo!u u tijelo u#i na mno!o ra-li%iti4 na%ina imjesta$ no mikroor!ani-mi i nji4o.i anti!eni te lim7oiti kona%no #e se susresti u

    "eri7ernim lim7nim tki.ima M slezeni6 limfnim vorovima i limfnom tkivupridru7enom sluznicama 0#0/$ "rema en!l, mucous associated l$mohoid tissue3,Na tim #e mjestima do#i do "redo%a.anja anti!ena lim7oitma i ra-.oj 4umoralno! I

    stani%no! imunosno! od!o.ora, :itno je ista#i da su "eri7erna lim7na tki.a mjesta nakojem dola-i do sekundarne di7erenijaije lim7oita "otaknute anti!enom6 od nai.ni4

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    14/74

    ;+

    0ili dje.i%anski43 lim7oita nastaju akti.irane e7ektorske stanie$ a dio akti.irani4stania "rela-i u lim7oite s "am#enjem 0memorijske lim7oite3, Sa-rije.anje ui-.r&ne lim7oite uklju%uje6-na%i6 ;3 klonsku eks"an-iju nakon susreta s anti!enom2 '3di7erenijaiju u i-.r&nu staniu 0n"r, u "oma!a%ki ili itotoksi%ni lim7oit T32 i )3

    "romjenu ad4e-i.ni4 s.ojsta.a stania,

    Slika @, Sredi&nji i "eri7erni lim7ni or!ani

    0imfni vor ima 7unkiju sabirnie maleni4 lim7ni4 ila koje dreniraju i "riku"ljaju.anstani%nu teku#inu odre9eno! anatomsko! "odru%ja, Ta .anstani%na teku#ina kojanastaje 7iltraijom kr.i na-i.a se lim)om, [ile u kojima irkulira lim7a na-i.aju selim7nim ilama6 a7erentne 0ili dola-ne3 do.ode lim7u i- "eri7erni4 tki.a$ "ri %emulim7om nose i anti!ene$ odnosno anti!ene u%.rene na anti!enM"redo%nim staniama,

    Slika C, 5rika- !ra9e lim7no!%.ora6 lim7oiti : u lim7nim%.ori#ima 0uto3$ lim7oiti T u

    "odru%ju is"od kore 0s.jetlosme9e3$ makro7a!i u sredi&tu0naran%asto3

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    15/74

    ;@

    Lim7ni %.or je !ra9en od kore 0en!l, corte23 i sri 0en!l, medulla3, 8 kori nala-imomalene %.ori#e 0folikule3 koji su !ra9eni isklju%i.o od lim7oita :$ dok stanie oko%.ori#a 0t-., "arakortikalna re!ija3 %ine u!la.nom lim7oiti T 0t-., TM -ona lim7no!%.ora3, Dijelo.e %.ori#a u kojima dola-i do akti.aije i "roli7eraije lim7oita : na

    "odraj anti!ena na-i.amo germinalnim ili zametnim entrom, Taka. na%in

    or!ani-aije lim7oita T i : i akesorni4 stania u sekundarnim lim7nim tki.ima.ana je -a me9udjelo.anje lim7oita T i : nakon susreta s anti!enom,

    +lezena je or!an koji$ -a ra-liku od lim7no! %.ora$ 7iltrira kr.$ odnosno "riku"ljaanti!ene i-ra.no i- struje kr.i, Sastoji se od d.ije s"ei7i%ne strukture M crvene pulpe i,ijele pulpe. )rvenu pulpu %ine brojni sinusoidni "rostori is"unjeni makro7a!ima ieritroitma6 a slui -a 4.atanje i odla!anje o&te#eni4 eritroita, Nasu"rot$ ,ijela

    pulpa jest "ra.i imunosni or!an %ija !ra9a donekle "odsje#a na !ra9u lim7no! %.ora,:ijelu "ul"u %inisredinja arteriola oko koje se nala-e lim7oiti T 0periarteriolarniomota3$ dok se lim7oiti : nala-e na jednom od "olo.a "eriarteriolarno! omota%a,S.e na.edene strukture M sredi&nju arteriolu$ omota% od lim7oita T i naku"inu

    lim7oita : M okruuje marginalni sinuskoji i4 o!ra9uje od "reostali4 lim7oita bijele"ul"e 0t-., mar!inalne -one3, 5remda dijele strukturne sli%nosti$ lim7ni %.or i sle-enara-likuju se u na%inu "riku"ljanja anti!ena6 dok anti!eni u lim7ni %.or "ristiulim7om$ anti!eni u sle-enu dola-e i-ra.no i- kr.i,Lim7no tki.o "ridrueno slu-niama 0#0/3 ima .eliku ulo!u u o%u.anjujelo.itosti i s.euku"ne obrane slu-nia, 8 tu sku"inu ubrajamo lim7no tki.o

    "roba.no! trakta 0'#0/$ od en!l, gut associated l$mphoid tissue2 !ut \ rije.a3$res"iratorno! ili bron4alno! trakta 0#0/3 kao i !enitouterino! trakta, Lim7no tki.ores"iratorno! trakta sadri nekoliko .ani4 struktura$ kao &to su ton-ile 0YmanduleY3 iadenoidno tki.o drijela 0Ytre#a mandulaY3$ a ono "roba.no! r.uljak 0a""endiWa3 te5eero.e "lo%e u stijeni tanko! rije.a, S.e na.edene strukture "riku"ljaju anti!enes "o.r&ine slu-ni%ko! e"itela$ "ri %emu "rola- anti!ena kro- e"itel u "odru%ju5aero.i4 "lo%a dodatno omo!u#uju e"itelne5stanice 0te stanie imaju .i&estrukenabore ito"la-me$ "a se sto!a i na-i.aju stanie s mikronaborima ili en!l, microfoldcells$ #+cells3, Nakon &to "ro9u e"itel$ anti!eni susre#u or!ani-aiju lim7no! tki.analik onom u lim7nom %.oru i sle-eni6 "eri7erne naku"ine lim7oita T obrubljujunaku"inu lim7oita : 07olikul$ odnosno -ametni entar lim7oita :3,Dakle$ u sekundarnim lim7nim tki.ima i or!anima nala-imo specifinu organizacijulim7oita T i : koja omo!u#uje od!o.araju#i susret s anti!enom i me9udjelo.anjelim7oita T i : koje do.odi do ra-.oja ada"ti.no! imunosno! od!o.ora,

    III. 0imfociti cirkuliraju izme8u krvi i limfe

    Zreli lim7oiti : i T koji su sa-rijeli u ko&tanoj sri i timusu$ ali koji nisu susreliod!o.araju#i anti!en na-i.aju se naivnim 0djevianskim3 lim7oitima, 8"ra.o testanie ne"restano reirkuliraju i-me9u kr.i i lim7ne u "otra-i -a s.ojim anti!enom, 8slu%aju da nai.ne stanie nai9u na od!o.araju#i anti!en u sekundarnim lim7nimor!anima$ one se akti.iraju i di7ereniraju u izvr*ne0efektorskelim7oite %iji je iljsu-bijanje -ara-e$ a manji dio i u lim7oite s "am#enjem anti!ena (memorijskelimfocite3, I-.r&ni lim7oiti na"u&taju sekundrano lim7no tki.o e7erentnim 0odla-e#im3lim7nim ilama i odla-e na mjesto ulaska anti!ena u or!ani-am,

    %ojmoviStanie nes"ei7i%ne i s"ei7i%ne imunosti

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    16/74

    ;C

    Sa-rije.anje stania nes"ei7i%ne i s"ei7i%ne imunostiObita.anje stania nes"ei7i%ne i s"ei7i%ne imunosti

    %rovjera znanja

    Koje stanie nastaju sa-rije.anjemkr.ot.orne mati%ne stanie

    dje se -bi.a sa-rije.anje lim7oita$ monoita$ !ranuloitadje obita.aju lim7oiti$ monoiti$ !ranuloiti

    ". #ntigeni/////////////////////////////////////////////////////////////////////

    5rema de7iniiji$ anti!en je s.aka t.ar koja se .ee -a "rotutijelo 0ree"tor -a anti!enna membrani lim7oita : ili -a slobodnu molekulu "rotutijela3$ odnosno -a anti!enskiree"tor lim7oita T, Anti!eni se$ o"#enito$ mo!u de7inirati na temelju %etirijuimunolo&ki4 s.ojsta.a6 imuno!eni%nost$ anti!eni%nost$ alero!eni%nost itolero!eni%nost, Anti!eni%nost jest s"osobnost s"ei7i%no! "re"o-na.anja i .e-anja

    anti!ena i ree"tora -a anti!en, Imuno!eni%nostjest s"osobnost anti!ena da akti.iralim7oite i induira 4umoralni ili stani%ni imunosni od!o.or6

    lim7oiti : anti!en "la-maMstanie memorijske stanie "rotutijelalim7oiti T anti!en e7ektorski lim7oiti T memorijske stanie

    Dakle$ "otrebno je ra-liko.ati "ojam anti!ena od "ojma imuno!ena4budu#i da samoimuno!eni%ni anti!eni mo!u "obuditi imunosni od!o.or6 s.i imuno!eni jesu anti!eni$ali s.i anti!eni nisu imuno!eni, Karl Landsteiner M otkri.a% susta.a kr.ni4 !ru"a M

    "r.i je "oka-ao da se "rotutijela mo!u "roi-.esti na neo!rani%en broj molekula$

    uklju%uju#i sintetske kemijske t.ari koje se ne mo!u na#i u "rirodi, To je !o.orilo u"rilo! %injenie da je re"ertoar mo!u#i4 "rotutijela u jedinki neo!rani%en$ odnosno dae.oluija nije selekionirala odre9ene strukture "rotutijela .e# s"osobnost st.aranja&iroko! s"ektra"rotutijela koje s.ako -a sebe ima ra-li%itu strukturu .e-no! mjesta -aanti!en, Landsteiner je "osebno is"iti.ao mo!u#nost indukije imunosno! od!o.orana malene or!anske molekule$ t-., a(tene me9u kojima su bili nitro7enil i 7enilMarsonat, a"teni nisu imuno!eni$ ali mo!u "obuditi imunosni od!o.or u slu%aju da su.e-ani -a "roteinski nosa% 0!r%' haptein$ .e-ati$ "ri.e-ati3, [i.otinje imuni-irane skom"leksom nosa%a i 4a"tena "roi-.ode tri ra-li%ite .rste "rotutijela6 s"ei7i%na -a4a"ten$ s"ei7i%na -a nosa% i s"ei7i%na -a kom"leks nosa%a i 4a"tena, Vanosti-u%a.anja 4a"tena nije bila samo u de7iniranju s"ei7i%nosti imunosno! od!o.ora$

    .e# oni imaju i mediinski -na%aj, Na "rimjer$ "eniilin i neki dru!i lijeko.i mo!u seu or!ani-mu .e-ati -a "roteine i "ona&ati se "o"ut 4a"tena u-rokuju#i aler!ijskereakije, Dru!o$ mno!e biolo&ki akti.ne t.ari 0lijeko.i i 4ormoni3 mo!u djelo.ati

    "o"ut 4a"tena$ odnosno mo!u se .e-ati -a od!o.araju#e nosa%e i "ostati imuno!eni,Na taj su na%in "roi-.edena "rotutijela s kojima je bilo kona%no mo!u#e i-mjeritira-inu 4ormona i lijeko.a u or!ani-mu$ a &to je do.elo do br-o! ra-.ojaendokrinolo!ije$ toksikolo!ije i 7armakolo!ije, Alero!eni%nost jest s"osobnostindukije aler!ijsko! imunosno! od!o.ora$ dok tolero!eni%nost "odra-umije.as"osobnost indukije s"ei7i%ne nereakti.nosti 0imunolo&ka tolernaija3,

    9im,enici koji odre8uju imunogeninost

    Imuno!eni%nost anti!ena odre9uju sama s.ojst.a anti!ena kao i biolo&ka s.ojst.a"rimatelja i na%inu unosa anti!ena u or!ani-am,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    17/74

    ; T jest

    "re"o-na.anje anti!ena .e-ani4 -a .lastite stanie i eliminaija tak.i4 stania 0n"r,itoli-a stania res"iratorno! e"itela -araeni4 .irusom3,

    itogenici

    Fito!enii su t.ari koje "odsti%u diobu 0"roli7eraiju3 lim7oita T i :, Za ra-liku odanti!ena tj, imuno!ena$ koji akti.iraju "ojedina%ne lim7oite koji nose ree"tore -adoti%ni imuno!en$ mito!enii istodobno akti.iraju .elik broj lim7oita T i :$ be-ob-ira na s"ei7i%nost 0.rst3 nji4o.i4 ree"tora -a anti!en, :udu#i da "roli7eraijoms.ako! od lim7oita nastaje .elik broj identi%ni4 lim7oita 0\klon3$ mito!enikena-i.amo "oliklonskim akti.atorima, Velik broj mito!enika "ri"ada obitelji biljni4

    "roteina lektina07ito4ema!lutinin M 5A2 konkana.alin A M onA$ koro.ski mito!enM 5XF3, Oni se .eu -a &e#erne ostatke !liko"roteina na membrani lim7oita T i : iu-rokuju a!lutinaiju 0a!re!aiju3 stania s "osljedi%nom akti.aijom, 5A i onMAnajja%e "obu9uju lim7oite T$ dok 5XF je mito!enik i -a lim7oite T u lim7oite :,

    Neki od mito!enika nisu lektini$ .e# "rodukti mikroor!ani-ama, Na "rimjer$li"o"olisa4arid 0L5S3 i- stijenke !ramMne!ati.ni4 bakterija je snaan akti.atorlim7oita :,

    +uperantigeni

    Su"eranti!eni jesu t.ari koje tako9er imaju i-ra-ito mito!eni%no s.ojst.o$ ali je onoo!rani%eno na lim7oite T, Oni$ u biti$ nisu klasi%ni anti!eni$ .e# se .eu "ostrani%no-a jedan od lanaa ree"tora lim7oita T$ a s dru!e strane -a jedan od lanaa molekuleII, ra-reda F na anti!enM"redo%noj stanii, Na taj na%in su"eranti!eni djeluje

    "o"ut "remosnie koja s"aja d.ije molekule$ a to do.odi do akti.aijsko! si!nala$ kaoda je ree"tor "re"o-nao klasi%ni anti!en, Najmo#niji su"eranti!eni jesu enterotoksini

    bakterija 0sta7ilokokni enterotoksini$ SE3 i toksin koji u-rokuje sindrom toksi%no!&oka koje! i-lu%uje taph$lococcus aureus, Toksini do.ode do akti.aije .eliko!

    broja ra-li%iti4 T4 lim7oita$ a to se o%ituje lu%enjem .elike koli%ine itokina koji sei-nenadno na9u u or!ani-mu, Ta .isoka ra-ina itokina moe do.esti do &oka i smrti,

    %ojmovianti!eni%nostimuno!eni%nost4a"ten

    "re"o-na.anje anti!ena

    %rovjera znanja

    to odre9uje imuno!eni%nostKako lim7oiti "re"o-naju anti!en

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    21/74

    ';

    $. Protutijela////////////////////////////////////////////////////////////////////

    5rotutijela 0antitijela3 !liko"roteini su &to nastaju nakon dodira imunolo&ko! susta.a s

    tu9im t.arima$ tj, anti!enima, St.araju i4 -a.r&ni di7erenijaijski oblii lim7oita :$tj, "la-maMstanie$ i nositelji su 4umoralne imunosti, :r-ina st.aranja s"ei7i%ni4

    "rotutijela "roti. odre9eno! anti!ena ra-likuje se "ri "r.ome i s.akome sljede#emdodiru or!ani-ma s tim anti!enom, To se na-i.aprimarnomodnosnosekundarnomimunolokom reakcijom, 8 odnosu "rema "r.om dodiru$ "ri "ono.nom ulasku isto!anti!ena 0nakon nekoliko tjedana$ mjesei ili !odina3$ "o.e#an je titar s"ei7i%ni4serumski4 "rotutijela,Za "rotutijela je s.ojst.eno da se u i-.anstani%noj teku#ini mo!u s"ei7i%noselekti.no .e-ati samo s anti!enom koji je i-a-.ao nji4o.u t.orbu$ t.ore#iimunolo&ke kom"lekse, Tako mo!u "rei"itirati$ a!lutinirati ili neutrali-irati anti!en$ali !a ne mo!u i-ra.no ra-oriti, Sto!a "rotutijela slue dru!im i-.r&nim 0e7ektorskim3

    obrambenim me4ani-mima kao bilje! -a ras"o-na.anje ilja, S"omenuti me4ani-mi0n"r, susta. kom"lementa$ makro7a!i$ stanie NK i dr,3 tako obiljeen ilj mo!ura-oriti,8 imunolo&kim istrai.anjima %esto se rabe "ri"ra.i t-., mono&lons&i (rotuti$elas"ei7i%ni4 -a samo jednu anti!ensku determinantu 0e"ito"3, Danas se "roi-.ode "oelji i "rimjenjuju .rlo &iroko 0-a ti"i-aiju tki.a -a trans"lantaiju$ -aimuno"ro7ilaksu i lije%enje -ara-ni4 bolesti umjesto 4i"erimuni4 seruma s

    "oliklonskim "rotutijelima$ -a dija!nostiiranje tumora i dr,3, Vano je na!lasiti da jeu"otrebom monoklonski4 "rotutijela mo!u#e ut.rditi u-ro%nika -ara-e .e# -anekoliko sati ili dana,Kako je .e# s"omenuto$ "rema 7i-ikalnokemijskim s.ojst.ima "rotutijela "ri"adajuserumskoj 7rakiji !amaM!lobulina$ t-., imuno!lobulinima, Ra-likuje se "et ra-redaimuno!lobulina6;, Imuno!lo#ulin G 0I!3 ima 7unkiju neutrali-aije .irusa i bakterijski4 toksina$akti.iranja kom"lementa i "os"je&i.anja 7a!oito-e o"soni-aijom, Naj.aniji je ikoli%inski je naj-astu"ljeniji intra.askularni imuno!lobulin,?edini je ra-red imuno!lobulina koji moe "rije#i kro- "osteljiu majke u %edo$ i takou nje!a st.oriti "rirodno ste%enu "asi.nu imunost te !a -a&tititi od mno!i4 in7ekija u

    "r.i4 nekoliko mjesei i.ota,', Imuno!lo#ulin M 0I!F3 nastaje "rije I! i nala-i se samo u kr.nom o"toku,Sudjeluje u reakijama a!lutinaije i .e-anja kom"lementa,

    5, Imuno!lo#ulin A 0I!A3 "reteno se nala-i u ekstra.askularnoj teku#ini 0slini$su-ama$ sekretu "roba.no! susta.a$ bron4alnom$ na-alnom i .a!inalnom sekretu$ ukolostrumu i dr,3 i u "la-mi, Ima -a&titnu 7unkiju jer se s"aja s mikroor!ani-mima na

    "o.r&inama slu-nia i$ "remda i4 ne uni&ta.a$ s"re%a.a nji4o. "rodor kro- slu-nie uor!ani-am,6, Imuno!lo#ulin E0I!E3 najmanje je -astu"ljen imuno!lobulin u serumu,Sudjeluje u nastanku neki4 "reosjetlji.osti,@, Imuno!lo#ulin / 0I!D3 ut.r9en je u serumu samo u tra!o.ima$ a nje!o.a

    7i-iolo&ka ulo!a nije u ijelosti ra-ja&njena,5rema djelo.anju na anti!en "rotutijela su "odijeljena na nekoliko .rsta6a3 Pre'i(itini 0lat, praecipitare1 strmo!la.iti se3 su "rotutijela &to s molekulama

    oto"ljeno! anti!ena t-., precipitinogena 0koji dakle nije "ot"una %estia3 t.orekom"leks$ tj, talo! t-.,precipitat,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    22/74

    ''

    b3 A!lutinini 0lat, agglutinare 1 "rilije"iti -a ne&to3 su "rotutijela &to slje"ljuju0a!lutiniraju3 anti!en u .idlji.e naku"ine t-., aglutinate, Anti!en t-., aglutinogenmoe biti neka neto"lji.a %estia 0n"r, nera-orena bakterijska stania ili eritroit3,3 Lizini 0!r%, l$sis1 ra-rje&enje$ ota"anje3 su "rotutijela koja u- "omo# akti.irano!kom"lementa ra-araju$ ota"aju 0li-iraju3 stanie na "o.r&ini koji4 "re"o-naju anti!en,

    Na "rimjer hemolizini ra-araju eritroite$ a bakteriolizini bakterije, Kom"lement jesusta. bjelan%e.ina sa s.ojst.ima en-ima$ koji je normalan sastojak kr.no! serumaljudi i i.otinja,d3 Neutraliza'i$s&a (rotuti$ela.eu se -a .iruse i tako i4 %ine ne-ara-nima, 5ritomi4 ne ra-araju .e# samo "rekri.aju nji4o.a akti.na mjesta,

    Slika >, Imuno!lobulin klase 0monomer3$ imuno!lobulin klase F 0"entamer3$imuno!lobulin klase A 0dimer3

    e3 Antito&sini 0!r%, anti1 "roti.2 toksik8n1 otro. _ "rotuotro.3 su "rotutijela kojanastaju na "odraaj bakterijski4 e!-otoksina ili toksoida te i4 neutrali-iraju i %ineneotro.nima$ tj, deto&si'ira$ui4,5o-na.anje djelo.anja "rotutijela na anti!en "ridonosi lak&em ra-umije.anjuserolo&ki4 reakija,

    8 osno.i "rotutijelo 0imuno!lobulin3 %ine d.a "ara isto.rsni4 "oli"e"tidni4 lanaa$d.a "ara kra#i4$ t-., laki4 lanaa 0koji sadre "riblino ''( aminokiselina3$ i d.a "aradui4$ t-., te&ki4 lanaa 0koji sadre "riblino ++( aminokiselina3, S.a %etiri lana

    "o.e-ana su disul7idnim .e-ama,5romatrano elektronskim mikrosko"om$ "rotutijelo ima oblik slo.a JFolekula imuno!lobulina sadri mjesto -a .e-anje s anti!enom 0koje je sasta.ljenood ijelo! lako! i "olo.ie te&ko! lana3 i mjesto koje je nositelj biolo&ki4 s.ojsta.a

    "rotutijela 0%ine !a "reostale "olo.ie obaju te&ki4 lanaa3,Dio 07ra!ment3 "rotutijela !dje se ono .ee -a anti!en -o.e se (arato(, Taj je diood!o.oran -a s"ei7i%no "re"o-na.anje anti!ena i rea!iranje s njim, Ve-a i-me9uanti!ena i "rotutijela je re.er-ibilna i ra-mjerno slaba,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    23/74

    ')

    ,Slika =,ra9a molekule imuno!lobulina I!

    %ojmovi

    "rotutijela 0antitijela3monoklonska "rotutijela

    %rovjera znanja

    O"i&i !ra9u "rotutijelaNa.edi ra-rede imuno!lobulina

    %. &omplement

    Kom"lement je i-.orno otkri.en kao sasta.nia normalne "la-me koja ne "odnosito"linu 0inakti.ira se na @Co3$ a koja "oja%a.a o"soni-aiju i ubijanjemikroor!ani-ma "rotutijelima, :udu#i da te akti.nosti do"unjuju0Ykom"lementirajuY3 antiMbakterijski u%inak "rotutijela$ otuda i ime kom"lement,Susta. kom"lementa$ u st.ari$ %ine brojni "roteini "la-me i nji4o.i ree"tori koji-ajedno broje oko )(Mtak "roteina,Da bi i-.r&io s.oje -ada#e u obrani or!ani-ma od ulje-a$ kom"lement se trebaakti.irati, Akti.aija kom"lementa je sloen do!a9aj$ a sastoji se od slijeda 0kaskade3me9usobno "o.e-ani4 i u.jeto.ani4 en-imski4 reakija u kojima jedan "roi-.odreakije slui -a "okretanje slijede#e reakije i tako redom, Vano je istaknuti da se ta

    kaskada odi!ra.a na "o.r&ini mikroor!ani-ma 0ili bilo koje dru!e stanie -a koju je.e-ano "rotutijelo3$ ali kom"lement mo!u akti.irati i kom"leksi anti!ena i "rotutijelau irkulaiji, Akti.aijom kom"lementa st.araju se brojne akti.ne molekule ikom"leksi molekula s ra-li%itim i-.r&nim djelo.anjem, Kom"lement se moeakti.irati na tri na%ina6 ;3 klasi%nim "utem2 '3 s "omo#u lektina koji .ee mano-u2 i)3 alternati.nim "utem, Klasi%ni "ut akti.aije kom"lementa -a"o%inje .e-anjem

    "rotutijela 0ra-reda I!F i I!3 -a anti!en na "o.r&ini mikroor!ani-ma$ "a %ini dios"ei7i%ne imunosti, Nasu"rot$ ostala d.a "uta akti.aije ne-a.isni su od "rotutijela6

    jedan -a"o%inju .e-anjem serumsko! lektina -a &e#ere bakterijske stjenke koji sadremano-u$ dok dru!i M alternati.ni "ut akti.aije kom"lementa M nastaje .e-anjemsasta.nia kom"lementa i-ra.no -a "o.r&inu mikroor!ani-ma,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    24/74

    '+

    +astavnice komplementaVe#ina sasta.nia 0"roteina3 susta.a kom"lementa "roi-.odi se u jetri$ a dio lu%emonoiti$ tki.ni makro7a!i i e"itelne stanie !astrointestinalno! i !enitouterino!trakta, Sasta.nie kom"lementa %ine oko ;@ !lobulinske 7rakije seruma$ a u kr.i

    irkuliraju u inakti.nom stanju$ obi%no u obliku "roen-ima, Akti.aijom se "roen-imije"a$ odstranjuje se in4ibiijski odsje%ak molekule i i-lae se akti.no mjesto$ %ime-a"o%inje kaskada en-imski4 reakija akti.aije s.i4 sasta.nia kom"lementa0Tablia ;3, S.aka se inakti.na sasta.nia o-na%uje slo.om i rednim brojem 0n"r,;M=3$ a one sasta.nie koje me9usobno rea!iraju i t.ore 7unkijske kom"lekse sen-imskom akti.nosti o-na%a.aju se rtiom i-nad simbola 0n"r, +b'a3, Akti.irane0"oije"ane3 molekule o-na%a.aju se malim slo.om 0a$ -a manji odsje%ak$ b-a .e#iodsje%ak$ n"r, )a i )b3, Fanji akti.irani odsje%i 0)a i @a3 imaju i-ra-itoana7ilatoksi%no djelo.anje i u-rokuju lokalnu u"alu$ dok .e#i odsje%i slue -ao"soni-aiju 0tj, obla!anje3 bakterija 0n"r, )b3 i -a "olimeri-aiju terminalno!kom"leksa na "o.r&ini mikroor!ani-ma koji na kraju ra-ara membranu

    mikroor!ani-ma 0)b i @b3, Sredi&nje mjesto u akti.aiji kom"lementa jest .e-anje.eliko! broja molekula )b na "o.r&inu mikroor!ani-ma,

    &lasini put aktivacije komplementa

    8 4umoralnom imunosnom od!o.oru$ .e-anje "rotutijela ra-reda I!F i I! -amikroor!ani-am do.odi do akti.aije kom"lementske kaskade, 8 toj se kaskadira-likuju rani i kasni do!a9aji, 6ani do!a9aji -a"o%inju .e-anjem "r.e sasta.niekom"lementa M ;G M -a Mre!iju "rotutijela koje se "ret4odno .e-alo -a anti!en namembrani mikroor!ani-ma 0ili bilo koje stanie3$ a -a.r&a.aju st.aranjem )35konvertazekoja se ko.alentno .ee -a "o.r&inu "ato!ena i koja "otom ije"a ), Natom se mjestu st.ara .elika koli%ina e7ektorski4 molekula M o"sonina )b 0koji selije"i na "o.r&inu mikroor!ani-ma3 i )a koji je ana7ilatoksin i medijator u"ale,

    Nakon ije"anja ) omo!u#ena je t.orba en-ima @Mkon.erta-e koja ije"a @ ist.ara manje "e"tidne odsje%ke @a i @b, Odsje%ak @a jest ana7ilatoksin i jedan odnajja%i4 medijatora u"ale, Ve#i odsje%ak M @b M -a"o%inje kasne do!a9aje u akti.aijikom"lementa, Ti kasni do!a9aji sastoje se od "o.e-i.anja sasta.nia kom"lementa0@bM=3 koje %ine kom"leks koji na"ada membranu 0en!l, membrane+attackcomple2.#)3, FA t.ori "ore u membrani mikroor!ani-ma$ &to kona%no do.odido li-e mikroor!ani-ma,

    !stali putovi aktivacije komplementa

    Kao i u klasi%nom "utu$ i u ostalim "uto.ima akti.aije kom"lementa sredi&nje mjesto-au-ima en-im )Mkon.erta-a koja ije"a ), To je mjesto na kojem -a.r&a.aju ranido!a9aji u s.a tri "uta akti.aije kom"lementa 0Slika ;$ ?aneHa$ slika =,)'3,Alernati.ni "ut akti.aije kom"lementa omo!u#uje )b .e-an -a membranumikroor!ani-ma$ %ime se dodatno "oja%a.a u%inak klasi%no! "uta, 8kratko$ )bnastao klasi%nim "utom odlae se na "o.r&inu mikroor!ani-ma$ !dje "otom .ee7aktor : koji se "od utjeajem serumsko! "roteina 7aktora D ije"a na :a i :b,Ve-anjem :b i )b nastaje )Mkon.erta-a$ koja dodatno ije"a ) i omo!u#uje.e-anje .eliko! broja )b na "o.r&inu "ato!ena,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    25/74

    '@

    Slika ;(, Slijed reakija "ri akti.iranju kom"lementa

    :fektorska funkcija komplementaAkti.aija kom"lementa bilo kojim od na.edeni4 "uto.a omo!u#uje osno.nee7ektorske 7unkije kom"lementa 0Tablia +36 ;3 i-ra.no ubijanje 0li-u3mikroor!ani-ma 0kom"leks FA32 '3 neutrali-aiju .irusa2 )3 o"soni-aiju$ a time iolak&anu 7a!oito-u mikroor!ani-ma 0.e-anje )b -a od!o.araju#i ree"tore32 +3

    "ri.la%enje u"alni4 stania i lokalnu u"alu 0ana7ilatoksini )a i @a32 i @3 uklanjanjeimunokom"leksa 0"reko s"ei7i%ni4 ree"tora -a kom"lement3,' 9iza mikroorganizma

    Za.r&ni do!a9aj u akti.aiji kom"lementa jest t.orba kom"leksa molekulakom"lementa koji se na-i.a kom"leks koji na"ada membranu 0FA3, Krajnji re-ultatjest st.aranje "ora u d.osloju li"ida membrane koje do"u&taju slobodan "rola- .ode iiona kro- li"idni sloj te ula-ak en-ima 0n"r, li-o-ima3 u staniu, Time se naru&a.ajelo.itost membrane &to "osljedi%no do.odi do li-e stanie, Treba$ me9utim$istaknuti da nije u "ot"unosti "o-nat 7i-iolo&ki -na%aj st.aranja -a.r&no! kom"leksa ili-e stania, Naime$ manjak kom"onenti -a.r&no! kom"leksa "o.e-uje samo s

    "o.e#anom osjetlji.ou na -ara-u bakterijama ,eisseriae$ ali ne i dru!imbakterijama ili .irusima, I-!leda da je -a obranu or!ani-ma od .e#e! -na%ajast.aranje ostali4 e7ektorski4 molekula akti.irano! kom"lementa$ "osebie oni4 kojido.ode do u"ale i 7a!oito-e,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    26/74

    'C

    Slika ;;, = kom"onenta kom"lementa "olimeri-ira na membrani i st.ara o&te#enja0ru"e3

    :' ,eutralizacija virusa

    Kom"lement ost.aruje neutrali-aijski u%inak na .iruse s "omo#u nekolikome4ani-ama6 ;3 u suradnji s "rotutijelima a!re!ira .irusne %estie2 '3 oblae .iruse is"rje%a.a nji4o. "rodor u stanie2 )3 o"soni-ira .iruse %ime oni "ostaju "odloni

    7a!oito-i2 i +3 i-ra.no ra-araju .iruse,;'

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    27/74

    '

    Kemotaksija neutro7ila i monoita )a i@aO"soni-aija anti!ena )b$ +b$ )bi

    Neutrali-aija .irusa )b i @bM=ienje imunokom"leksa )b

    %ojmovikom"lementsasta.nie kom"lementaakti.aija kom"lementa

    %rovjera znanja

    8lo!a kom"lementa u uklanjanju anti!ena

    . 'eni i antigeni tkivne podudarnostiAnti!eni tki.ne "odudarnosti jesu molekule i-raene na staniama koje karakteri-irajus.aku jedinku unutar .rste$ a u dru!oj 0neidenti%noj3 jedinki u-rokuju jak imunosniod!o.or 0otuda i "roblemi "ri trans"lantaiji tki.a i or!ana3, Fe9utim$ temeljna7i-iolo&ka 7unkija anti!ena tki.ne "odudarnosti nije da budu anti!eni$ .e# da unutarstanie .eu anti!enske "e"tide i da i4 "redo%e od!o.araju#im lim7oitima T u ilju

    "okretanja imunosne reakije, 8 %o.jeka su anti!eni tki.ne "odudarnosti "r.i "utotkri.eni na leukoitima$ "a otuda i na-i. ljudski leukoitni anti!eni ili 0LA0"remaen!l,human leucoc$te antigens3, Taj sloeni susta. se na-i.a i !la.nim kom"leksomtki.ne "odudarnosti ili$ skra#eno$ M01 0"rema en!l, major histocompatibili$comple2)'ene koji kodiraju anti!ene tki.ne "odudarnosti 0!eni LA3 karakteri-irajud.ije osobine kojima se i-d.ajaju od ostali4 !ena u ljudskom !enomu$ a to su

    poligenost i polimorfizam. To "ojednosta.ljeno -na%i da stanie s.ake jedinkeisto.remeno i-raa.aju .i&e ra-li%iti4 anti!ena tki.ne "odudarnosti 0poligenost)kojese$ me9utim$ ra-likuju od anti!ena tki.ne "odudarnosti dru!i4 jedinka 0polimorfizam),I-raa.aju#i .i&e ra-li%iti4 anti!ena tki.ne "odudarnosti$ or!ani-am st.ara "redu.jete-a &to u%inko.itije "re"o-na.anje ra-li%iti4 struktura mikroor!ani-ama$ a time iu%inko.itiju obranu od -ara-e,!p;a organizacija gena tkivne podudarnosti

    enski lokus LA u %o.jeka nala-i se na C, kromosomu i sadri .i&e od '(( !ena, 8%o.jeka se !eni LA dijele u d.a ra-reda M I, i II, ra-red, enski lokus I, ra-reda LA

    sadre tri !ena M LAMA$ LAM: i LAM$ dok !eni II, ra-reda LA sadre !eneLAMDR$ LAMD5 i LAMD^, Vano je istaknuti da !eni I, ra-reda kodiraju samojedan lana 0Mlana3$ budu#i da je dru!i lana -ajedni%ki i %ini !a molekula 'Mmikro!lobulina 0ne "ri"ada lokusu LA3, Nasu"rot$ !eni II, ra-reda LA kodirajuoba lana molekule 0n"r,LAMDRMi LAMDRM3, Za ra-liku od !ena D5 i D^$ !enLAMDR sadri d.a !ena -a lana $ &to -na%i da mo!u nastati d.ije ra-li%itemolekule LAMDR, S.i !eni LA na jednom kromosomu %ine

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    29/74

    '=

    "ostojanje jako! e.oluijsko! tlaka kojim se ijeli lokus LA s"eijali-irao -a"reradu i "redo%a.anje anti!enski4 "e"tida,I-me9u I, i II, ra-reda !ena LA nala-i se sku"ina !ena na-.ana ra-red III$ a kojitako9er kodiraju molekule koje sudjeluju u imunosnom od!o.oru, Tu s"adaju !eni -asasta.nie kom"lementa 0'$ + i 7aktor :3 i itokine 07aktor tumorske nekro-eM

    al7a*TNMi lim7otoksin3,Treba na"omenuti da se u -adnje .rijeme s.e .i&e ra-otkri.a ulo!a jo& jedne sku"ine!ena unutar lokusa I, ra-reda LA, Radi se !enima koji nisu "olimor7ni kao klasi%ni!eni I, ra-reda LA$ a na-i.aju se !enima LA ra-reda I:, Dri se da ti !enikodiraju molekule koje sudjeluju u re!ulaiji uro9ene imunosti, Na "rimjer$ i-raajLAM i LAME na staniama do.odi se u .e-u s re!ulaijom djelo.anja NKMstania0LAM je i-raen na 7etalnoj strani "osteljie]3$ dok se molekule D;a do.ode u.e-u s "redo%a.anjem ne"e"tidni4 anti!ena lim7oitima T,

    Polimorfizam gena i antigena a7nost polimorfizma antigena

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    30/74

    )(

    LA 0Slika =,3, 8 oba slu%aja "oli"e"tidni lani t.ore "ukotinu ili lijeb u koje! sesmje&ta 0.ee3 anti!enski "e"tid tijekom skla"anja lanaa LA u ito"la-mi stanie,

    Nakon .e-anja "e"tida$ molekule LA 0F3 odla-e "rema membrani$ !dje sekona%ne i-ra-e -ajedno s od!o.araju#im "e"tidom,

    ?unkcija i raspodjela antigena

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    31/74

    );

    Slika ;', F I molekule su !ra9ene od lana i M' mikro!lobulinsko! lana$ aF II molekule su !ra9ene od i lanaa, 8lomak anti!ena se smje&ta u "ukotinu0lijeb3 koji %ine lani 0 na slii r.eni$ tirki- i ljubi%asti -nak3

    +pregnuto prepoznavanje antigena

    I- dosada&nje! i-la!anja ra-.idno je da lim7oit T anti!en "re"o-naje spregnuto$ usklo"u molekula LA 0F3, Ree"tor lim7oita T$ u st.ari$ "re"o-naje kom"leksanti!ensko! "e"tida i molekule LA 0F3$ "a kaemo da molekula LA 0F3o!rani%a.a 0en!l, restrict3 s"osobnost lim7oita T u "re"o-na.anju anti!ena, 5ri tomes"ei7i%nost "re"o-na.anja lei u zdru7enom "re"o-na.anju strukture "e"tida istrukture molekule LA 0F3 koja .ee "e"tid,

    Prepoznavanje tu8i= 5 alogenini=5 molekula

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    32/74

    )'

    ;

    '

    ;

    '

    Slika ;), 5arakrino 0;3 i autokrino 0'3 djelo.anje itokina,

    Sku"ina danas "o-nati4 itokina je brojna2 obu4.a#a stotinjak molekula "roteinske ili!liko"roteinske !ra9e$ me9utim$ i-.jesno je da #e u budu#nosti biti i nado"unjenaotkri#em no.i4, Imunoitokinima na-i.amo one koje st.araju imunolo&ke stanie,Imunolo&ka djelo.anja imunoitokina su brojna$ me9utim$ uo%eno je$ da itokini$tako9er$ mo!u djelo.ati i u dru!im tjelesnim susta.ima6 i.%anom$ endokrinolo&kom$ko&tanom i re"rodukti.nom$ u obna.ljanju tki.a i karino!ene-i, Na o.om mjestu

    #emo "rika-ati imuno'ito&ine4 to"lji.e t.ari .ane u komunikaiji leukoita$ odnosnou imunoreakiji,itokini se st.araju "ri stani%nim me9udjelo.anjima u kr.i$ u "eri7ernom i sredi&njemlim7ati%nom tki.u$ kao i u ra-li%itim dru!im tki.ima "ri u"ali, 5ritom jedna stanialu%i itokin$ a "ri4.a#a !a s.ojim ree"torom susjedna$ 0"arakrino djelo.anje3$ ili onasama 0autokrino djelo.anje3, Nakon .e-i.anja itokina -a od!o.araju#i itokinskiree"tor iljne stanie -a"o%inje nje!o.o djelo.anje, S"ajanje itokina iod!o.araju#e! ree"tora daje si!nal$ koji se "utem sekundarni4 !lasnika "ro.odi kro-ito"la-mu iljne stanie do nje-ine je-!re$ !dje akti.ira neki !en, O.isno o !enu koji

    je akti.iran moe uslijediti akti.aija iljne stanie$ nje-ina "roli7eraija$di7erenijaija$ -adobi.anje no.i4 stani%ni4 7unkija$ -adobi.anje s"osobnosti sinte-eno.i4 membranski4 molekula$ sinte-a i lu%enje itokina, Sa. su.i&ak st.oreno!itokina$ -aostao ne.e-an -a itokinski ree"tor$ bi.a uklonjen ubr-o nakon -a.r&ene-ada#e molekulama neutrali-aijsko! u%inka, 5oreme#aj u uklanjanju su.i&ka lokalnost.oreno! itokina$ n"r, interleukinaM; 0ILM;3$ interleukinaMC 0ILMC3$ 7aktora tumorskenekro-eMal7a 0TNM3$ te nji4o.o "relije.anje u irkulaiju ra-nijet #e itokin "oijelom tijelu "a #e n"r, .e-i.anjem -a od!o.araju#i itokinski ree"tor stania NSMa i-a-.ati !la.obolju$ tem"eraturu$ a u mi&i#ima mi&i#ne bolo.e, 8 .isokimkonentraijama itokini su toksi%ni "a %ak i letalni, 8 sindromu se"ti%ko! &oka

    "roi-.odnja u"alni4 itokina je "o.e#ana i do milijun "uta$ &to .rlo br-o do.odi dootka-i.anja rada .e#e! broja or!ana$ te do br-e smrti oboljelo!, Nekontoliranna

    sinte-a itokina je uo%ena i u nekim "ro&irenim mali!nim oboljenjima,azivlje citokina5rije tridesetak !odina$ u .rijeme otkri#a "r.i4 itokina "re.lada.alo je u.jerenje da

    "ojedini itokin ima samo jedno djelo.anje, Tako su rano otkri.eni itokini dobi.alina-i. "rema djelo.anju koje je "r.o uo%eno, Sto!a je itokin "otiajno! djelo.anja nalim7oite dobio na-i. 7aktor akti.aije lim7oita LA 0"rema en! lm"4oteati.atin! )ator3$ a onaj s"osoban i-a-.ati nekro-u tumorski4 stania 7aktor tumorskenekro-e TN 0"rema en! tumor nerosis )ator3, Fe9utim$ ubr-o se "oka-alo das.aki itokin ima .e#i broj djelo.anja$ te da djeluje na ra-li%ite .rste stania, I"ak$

    najstarije na-i.lje nije "ot"uno odba%eno$ "a tako 7aktor tumorske nekro-e 0TN3 i

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    33/74

    ))

    danas nosi s.oje "o.ijesno ime "remda "o-namo .e#i broj nje!o.i4 djelo.anja nara-li%ite .rste leukoita,8slijedio je "oku&aj da se na-i. itokina "o.ee sa staniom koja !a lu%i, Tako suitokini koje lu%e lim7oiti na-i.ani lim)o&inima$ a oni koje lu%e monoitimono&inima, Nakon sa-nanja da mno!e lim7okine lu%e i monoiti$ a monokine

    lim7oiti$ kao i 7ibroblasti ili stanie e"itela i o.aka. na%in se "oka-aloneod!o.araju#im$ me9utim ni on nije "ot"uno odba%en,S namjerom raionalno! "ristu"a na-i.lju u.edeno je ime interleu&in -a itokinekoje lu%e leukoiti$ a koji i djeluju na leukoite, Otad s.i no.o otkri.eni itokinidobi.aju na-i. interleukin "o"ra#en slijede#im ne-a"osjednutim .e#im brojem n"rILM>$ ILM=$ ILM;(, Danas je "o-nato d.adeset osam interleukina koje o-na%a.amoskra#eniom IL u- koju dodajemo broje.a ;M'>, ra9a interleukina je detaljnoistraena$ "a tako "o-namo nji4o.u "rimarnu$ sekundarnu$ terijarnu$ i k.arternustrukturu, Interleukini se danas "roi-.ode u %istom obliku metodama rekombinantneDNA te4nolo!ije$ a "rimjenjuju se u istrai.anju$ dija!nostii i lije%enju mno!i4oboljenja,

    Da bi stania mo!la "rimiti itokinsku "oruku ona mora na membrani nositiod!o.araju#i ree"tor, Neki od itokinski4 ree"tora su stalno "risutni$ "onekad se sakti.iranjem stanie "o.e#a.a nji4o. broj$ dok se neki itokinski ree"tori "oja.ljujutek s akti.iranjem stanie, itokin se .e-uje -a akti.iranu staniu na kojoj se "oja.iood!o.araju#i ree"tor, Zato neki itokini mo!u djelo.ati$ samo na akti.irane stanie,Ranija "red"osta.ka da "ojedini itokin djeluju#i na odre9eni stani%ni ti" i-a-i.au.ijek samo jedan u%inak$ tako9er se "oka-ala neodri.om, ak &ta.i&e$ "oka-ano jeda isti u%inak moe i-a-.ati mno!o ra-li%iti4 itokina, Akti.irani lim7oit T moe

    "otaknuti na "roli7eraiju mno!o ra-li%iti4 itokina, 8o%eno je da itokini %estodjeluju u kaskadi2 "r.i "oti%e*ko%i lu%enje dru!o!$ dru!i tre#e! itd, S.e su o.e brojnemolekule obu4.a#ene "ojmom itokinske mree,

    ioloki uinci citokina

    :rojni itokini djeluju na "roese akti.aije$ "roli7eraije i rasta stania, Dio itokinadjeluje itotoksi%no ili "rou"alno$ a dio smanjuje akti.nost leukoita u %asu kad

    je anti!en uklonjen$ te se time !asi "otreba -a imunolo&kim djelo.anjem,Imunoitokini djeluju u imunolo&koj i u"alnoj reakiji$ ali i u 4emato"oe-i,Fno!i itokini su (leiotro(ni2 djeluju na .i&e stani%ni4 ti"o.a i-a-i.aju#i .e#i

    broj u%inaka, 8o%eno je i da "ojedino djelo.anje jedne stanie moe "otaknuti

    .i&e ra-li%iti4 itokina$ &to se na-i.a redundan'i$om, 8 Tablii @, su na.edene%etiri sku"ine imunoitokina,

    Tablia @, Imunoitokini/////////////////////////////////////////////////////////////////////

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    34/74

    )+

    itokin Stania koja lu%i iljna stania

    /////////////////////////////////////////////////////////////////////INTERLE8KINI 0IL3ILM; monoiti$ makro7a!i lim7oit T

    ILM' akti.irani lim7oit T akti.irani lim7oit T$ itotoksi%ni

    lim7oit T$ stania NK$ LAKstania$ lim7oit :

    ILM) akti.irani lim7oit T lim7o"oetske stanie i

    makro7a!i mijelo"oetske stanie

    ILM+ akti.irani lim7oit T lim7oit :

    ILM@ akti.irani lim7oit T lim7oit :

    ILMC lim7oit T$ makro7a!i lim7oit :

    ILM> monoiti$ makro7a!i neutro7ile

    ILM;( lim7oit T lim7oiti T4;

    ILM;' makro7a!i$ lim7oiti T makro7a!i$ T4; stanie

    INTERERONI 0IN3INM leukoiti "rotu.irusno djelo.anjeINM leukoiti "rotu.irusno djelujeINM lim7oit T$ makro7a!i$ NK stanie

    NK$ makro7a!iITOKSINITNM akti.irani makro7a!i$ makro7a!i

    lim7oiti T tumorske stanieTNM lim7oiti T stanie -araene .irusom

    AKTORI STIF8LAI?E KOLONI?AFMS lim7oiti T i :$ !ranuloiti i monoiti

    makro7a!iMS akti.irani makro7a!i !ranuloiti

    FMS 7ibroblasti makro7a!ist,endotela

    /////////////////////////////////////////////////////////////////////,

    Djelo.anja imunoitokina

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    35/74

    )@

    InterleukinM; 0ILM;3$ "rema starom na-i.u 7aktor akti.aije lim7oita 0LA3, Lu%e !a"redo%ne stanie$ te njime "omau "re"o-na.anje i akti.iranje lim7oita T,InterleukinM; djeluje kemotakti%no na 7a!oitne stanie, Tako9er djeluje u"alno$osloba9a "roteine akutne 7a-e$ a "o.e-i.anjem u- ILM; ree"tore stania u sredi&njemi.%anom susta.u u-rokuje "o.i&enje tjelesne tem"erature,

    InterleukinM' 0ILM'3 je 7aktor rasta lim7oita T, Ree"tor -a ILM' se ja.lja nalim7oitima nakon nji4o.o! "r.o! susreta sa stranim anti!enom$ kao i "ri s.akojakti.aiji, InterleukinM' lu%e akti.irani "oma!a%ki lim7oiti 0T43, 5utem ILM'

    "oma!a%ki lim7oiti T "oti%u .lastitu "roli7eraiju 0autokrino3$ "omau akti.aijuitotoksi%ni4 lim7oita T 0T3$ "o.e#a.aju itotoksi%no djelo.anje NK stania, Zara-liku od lim7oita T$ NK stanie .e# u miro.anju nose ree"tor -a ILM', 5odutjeajem ILM' NK stanie se akti.iraju i "ostaju LAK staniama 0"rema en!,lm"4okine ati.ated &illers3, ILM' "oti%e sa-rije.anje akti.irani4 lim7oita :$ teakti.ira i mno!a djelo.anja monoita i makro7a!a,

    InterleukinM) 0ILM)3 djeluje na 4emato"oe-u$ "oti%u#i rast kolonija najne-reliji44emato"oetski4 stania "luri"otentni4$ mijelo"oetski4 i eritro"oetski4 stania matia$te "raroditeljski4 stania monoitnoMmakro7a!no! i !ranuloitno! reda,InterleukiniM+$ @ i C 0ILM+$ ILM@ i ILMC3 "omau sa-rije.anje akti.irani4 lim7oita :$kao i "roi-.odnju "rotutijela, InterleukineM+$ @ i C lu%i T4' "odsku"ina "oma!a%ki4lim7oita T, ILM+ djeluje usmjera.aju#e "ri di7erenijaiji "oma!a%ki4 lim7oita uT4; i T4' sub"o"ulaije, Djeluju i na dru!e lim7oite i 7a!oitne stanie,

    InterleukinM< 0ILM

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    36/74

    )C

    anoreksiju i ka4eksiju "ri u-na"redo.alim in7ekijama i -lo#udnim tumorima, In4ibirarast eritro"oetski4 i mijelo"oetski4 kolonija,

    Regulacija proizvodnje i djelovanja citokina

    Ve# smo ranije itokine na-.ali lokalnim medijatorima$ &to -na%i da "reteno djelujuna mjestu s.o!a st.aranja 0sinte-e3, 5ritom se itokinski4 molekula st.ara -natno .i&eod broja od!o.araju#i4 ree"torski4 mjesta na stanii kojoj je u"u#ena "oruka,5o.e-i.anjem itokina s od!o.araju#im ree"torom -a"o%inje "rijenos odre9ene

    "oruke kro- ito"la-mu do je-!re, Time je -ada#a itokina -a.r&ena$ a nje!o. sesu.i&ak br-o uklanja molekulama in4ibiijsko! djelo.anja, Su.i&ak itokina uklanjajuto"lji.i itokinski ree"tori$ anta!onisti itokina koji -a"osjednu itokinski ree"tor$%ime 7i-i%ki onemo!u#e nastajanje biolo&ko! u%inka itokina,5rekomjerna$ nekontrolirana "roi-.odnja itokina n"r, ILM; i TNM3 -na%i da sesu.i&ak itokina ne uklanja na mjestu st.aranja$ .e# se "relije.a u irkulaiju i bi.ara-nesen "o ijelom tijelu, Kako ree"tore -a imunoitokine nose stanie u mno!imtjelesnim susta.ima$ do#i #e do neeljeni4 djelo.anja "o"ut u"ale$ ka4eksije$

    "o.i&enja tjelesne tem"erature$ "o.e#anja "ro"ustlji.osti kr.ni4 ila,,Sku"ina molekula donekle sli%na itokinima dobila je na-i. &emo&ini , Kemokinest.araju ra-li%ite stanie, 8 us"oredbi s molekulskom masom itokina kemokini su-natno manje molekule, Nji4o.o !la.no djelo.anje je kemotaksija2 usmjera.anje!ibanja leukoita "rema mjestu o-ljede, Kemokine u!la.nom st.araju makro7a!i istanie endotela, Naj"o-natiji kemokin je IL=

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    37/74

    )

    koa Lan!er4anso.e stanie

    Prerada antigena u predonim stanicama

    5redo%ne stanie susre#u anti!en$ in!estiraju !a i unutarstani%no ra-!ra9uju do

    manji4 ulomaka, Zatim ukla"aju tako nastale anti!enske djeli#e u F molekule,Nastali kom"leksi "utuju na membranu "redo%ne stanie, Dijelo.i anti!enski4ulomaka &to .ire i- F molekule dostu"ni su ree"toru lim7oita T, 8 susretu

    "redo%ne stanie i lim7oita T$ ree"tor -a anti!en mora "re"o-nati F molekule s"redo%ne stanie kao .lastite$ te "ri4.atiti 7ra!ment anti!ena u &u"ljinu s.o!ree"tora,

    Slika ;@, Obrada anti!ena u "redo%noj stanii6 Istu"anj in!estija2 anti!en je unutar stanie$ II stu"anj djelomi%na ra-!radnja$ IIIstu"anj sinte-a F molekula$ IV stu"anj u!radnja anti!enski4 djeli#a u Fmolekule

    Prerada tu8eg antigena i njegovo vezivanje za molekule

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    39/74

    )=

    .irus u itosolu

    "rotea-om

    "e"tidiTA5; i TA5 '

    FE I Z djeli# anti!ena

    Slika ;C, 5redo%a.anje .irusni4 7ra!menata F I molekulom

    Prerada tu8eg antigena i njegovo vezivanje za molekule

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    40/74

    +(

    kate"sini

    endo"la-matska mreia

    s"ajanje i lanaa

    kiseli endosom

    "e"tidiFLE IIZdjeli#

    anti!ena

    Slika ;

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    41/74

    +;

    Tijekom reakija s anti!enom u lim7ati%nom tki.u se -bo! "roli7eraije "o.e#a brojlim7oita$ te "oja%a.a "rotok kr.i i lim7e,8 tijeku "r.o! dana in7ekije s.i lim7oitis"ei7i%ni -a dati anti!en se naku"e u "odru%nom lim7nom %.oru, Na"u&taju !a$akti.irani$ nakon nekoliko dana s i-!ledom lim7oblasta, Kona%na di7erenijaijalim7oita se od.ija nakon i-laska i- lim7no! %.ora u i-.r&ne stanie i stanie s

    "am#enjem,

    Reakcija limfocita / i predone staniceLim7oiti T stiu u lim7ni %.or s kr.lju i lim7om$ te se sme&taju u nje!o. kortikalnidio, Na tom "utu i4 usmjera.aju adezi$s&e mole&ule, 5utuju#i u- u%.rene

    "redo%ne stanie lim7oiti T "retrauju anti!en i-loen F II molekulama, ibanjelim7oita T kro- lim7ni %.or$ kao i "ri4.a#anje u- "redo%ne stanie olak&a.aju brojnead4e-ijske molekule, 8koliko lim7oit T otkrije e"ito" anti!ena kom"lementarno!oblika$ "ri4.atiti #e !a u u &u"ljinu s.o! TR ree"tora, Slijedi "o.e-i.anje "ara&ostimula'i$s&i mole&ula2 1/? :, 5oma!a%ki lim7oit T i "redo%na stania se "o.e-uju "aro.ima molekula

    0st.aranje mosto.a36 TRMdjeli# anti!enaMF II$ D'>M:

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    42/74

    +'

    I u kr.i dola-i do "redo%a.anja i "re"o-na.anja anti!ena, Dodir stania$ nuan -anji4o.o me9udjelo.anje$ se ost.aruje "ri "uto.anju i slu%ajnom sudaranju$ a

    "ri.remeno "o.e-i.anje stania omo!u#a.aju membranske ad4e-ijske molekule,

    +redinji dio imunoloke reakcijeB suradnja limfocita / i

    Za reakiju lim7oita : s tu9im anti!enom nuna je "omo# "oma!a%ko! lim7oita Takti.irano! istim anti!enom, Reakiju -a"o%inje "redo%na stania "reradom anti!ena i

    "redo%a.anjem anti!enski4 ulomaka "oma!a%kom lim7oitu T, Nakon "re"o-na.anjaanti!ena i akti.aije "oma!a%ki lim7oit T "roli7erira$ a "od utjeajem itokina sera%.a u T4; i T4' "odsku"ine, Isto.remeno i lim7oit : "re"o-naje dati anti!enukla"aju#i !a u &u"ljine imuno!lobulinsko! ree"tora$ dok mu itokini6 ILM+$ ILM@ iILMC2 koje lu%e T4' lim7oiti$ omo!u#uju "ot"unu akti.aiju, Nakon .e-i.anjaitokina -a od!o.araju#e ree"tore akti.irani4 lim7oita : -a"o%inje nji4o.adi7erenijaija u imunoblaste$ "la-mablaste i kona%no "la-ma stanie, 5la-ma stanieinten-i.no st.araju imuno!lobuline s"ei7i%ne -a "re"o-nati anti!en i lu%e i4 u

    okolinu,

    "oma!a%ki lim7oit T4

    ILM+$ ILM@$ ILMC

    "oma!a%ki lim7oit T4

    ILM+$ ILM@$ ILMC

    Slika ;=, itokini koje st.ara akti.irani "oma!a%ki lim7oit T "omau akti.aijulim7oita :

    +uradnja pomagaki= i citotoksini= limfocita /

    itotoksi%ni lim7oiti T$ "o"ut "oma!a%ki4$ nose na membrani s"ei7i%ni ree"tor -aanti!en molekulu TR, Njome "retrauju e"ito"e anti!ena i-loeno!$ u o.om slu%aju$F I molekulama, Do "o.e-i.anja #e do#i ako je oblik e"ito"a anti!enakom"lementaran onom &u"ljine ree"tora, Slijedi "o.e-i.anje "ara koree"ijski4molekula6 1/

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    43/74

    +)

    i-a-.ao nji4o.u akti.aiju, ?edan dio stania klona se "ritom di7erenira uitotoksi%ne lim7oite s "am#enjem,

    Slika '(, 5o.e-i.anje itotoksi%no! lim7oita T i dendriti%ne stanie "aro.imamolekula6 TRMdjeli# anti!enaMF I$ D'>M:MF I,

    +tanina imunost

    "tani%na imunostje sku" "roesa u kojima akti.irane imunolo&ke stanie "ostajus"osobne li-irati$ "oja%ano 7a!oitirati ili in4ibirati rast iljni4 stania, O.aj ti"imunosti djeluje u obrani od tumora$ u uklanjanju .lastiti4 i-mijenjeni4 stania0.irusi3$ "ri uklanjanju unutarstani%ni4 mikroor!ani-ama,Reakijama stani%ne imunosti "red4odi "re"o-na.anje anti!ena "oma!a%kim

    lim7oitima T$ nji4o.a akti.aija i ra%.anje na "odsku"ine "oma!a%ki4 lim7oita T4;i T4', 5oma!a%ki lim7oiti T4; lu%e ILM' kojim "ruaju "omo# "ri "re"o-na.anjeanti!ena itotoksi%nim lim7oitima T$ dok lu%enjem INM $ TNM$ TNM"omaunji4o.u akti.aiju$ ali i snanu akti.aiju makro7a!a, Akti.aijom se "oja%a.aju s.emakro7a!ne 7unkije$ &to -na%i da akti.irani makro7a!i "oja%ano 7a!oitiraju$ breubijaju 0ja%e di!estiraju3 in!estirani anti!en$ lu%e .e#u koli%inu itotoksi%ni4 t.ari0TNM3$ bolje "redo%a.aju anti!en$ lu%e .e#e koli%ine dru!i4 monokina i-me9uostali4 ILM;'$ kojim snano akti.iraju NK stanie, 5oma!a%ki lim7oiti T4; lu%enjemINMakti.iraju K i NK stanie$ -a itotoksi%na djelo.anja u"ra.ljena k staniamaobloenim "rotutijelima,5oma!a%ki lim7oiti T4; s.ojim lu%enjem 7aktora stimulaije kolonija 0S3akti.iraju -rele !ranuloite i makro7a!e$ te "oja%a.aju nji4o.a 7a!oitna i itotoksi%nas.ojst.a,

    e=anizmi stanine imunosti

    itokinima akti.irane i-.r&ne stanie mo!u uni&titi iljnu staniu vanstani%nim iunutarstani%nim me4ani-mom, Kod .anstani%ne li-e 0Slika ';,3 "otreban je dodirmembrana iljne i i-.r&ne stanie, 5ri dodiru i-.r&na stania lu%i 0i-bauje3itotoksi%ne t.ari,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    44/74

    ++

    Slika ';, Vanstani%na li-a6 ubijanje sadrajem !ranula

    Vanstani%no ubijaju itotoksi%ni lim7oiti T$ NK$ K stanie i makro7a!i, 5riunutarstani%nom djelo.anju akti.irane stanie u.la%e anti!en unutar s.oje membrane$

    "a !a -atim ubijaju djelo.anjem en-ima$ reakti.ni4 s"oje.a kisika i 4alo!ena, Na o.aj

    na%in djeluju akti.irani makro7a!i,Fe4ani-mima stani%ne imunosti se uni&ta.aju tumorske$ .irusima -araene stanie$kao i one u koje je anti!en 0mikroor!ani-am3 "rodro$ te se nasta.io ra-mnoa.ati$-bo! nes"osobnosti stanie da !a ra-!radi, 5ri ubijanju tak.i4 stania moe bitiuni&ten i mikroor!ani-am, Fikroor!ani-i koji "rei.e stani%nu li-u$ "ostaju dostu"nidjelo.anju 7a!oita$ "rotutijela i kom"lementa,8- i-.r&ne 0e7ektorske3 stanie u reakiji na anti!en nastaju i lim7oiti T s "am#enjem0memorijski3$ s"osobni u "ono.ljenom susretu s istim anti!enom odrea!irati bre i

    ja%e, Femorijski lim7oiti T reirkuliraju i "rola-e kro- endotel ka"ilara$ &to imomo!u#uje dola-ak na bilo koje mjesto ulaska anti!ena,

    #ktivacija i izvrni me=anizmi limfocita /

    5oma!a%ki lim7oiti T se akti.iraju "re"o-na.anjem anti!ena u- "otiajno djelo.anjeILM;, itokinski "otiaj 0ILM'3 omo!u#iti #e nji4o.u "ret.orbu u lim7oblaste, 5oddjelo.anjem ILM;' ra%.aju se do T4; i T4' "odsku"ina "oma!a%ki4 lim7oita T, T4;lim7oiti s.ojom sinteti-om ILM'$ INM i TNMomo!u#uju st.aranje itotoksi%ni4lim7oita T$ akti.irani4 makro7a!a$ akti.irani4 K i NK stania$ dok s ILM) i FMSakti.iraju neutro7ile,itotoksi%ni lim7oiti T nastaju od "reitotsi%ni4 stania u- "omo# ILM' koji lu%i T4;

    "odsku"ina akti.irani4 "oma!a%ki4 lim7oita, Nji4o.o itotoksi%no djelo.anje-a"o%inje "riljublji.anjem i-.r&ne i iljne stanie 0Slika'(,3, Li-u membrane mo!ui-a-.ati st.aranjem itoksina TNM$ kao i itotoksi%nim t.arima "o4ranjenim uito"la-matskim !ranulama 0"er7orini3, Sadraj !ranula se "ritom i-bauje ume9u"rostor iljne i i-.r&ne stanie, T.ari i- !ranula se u!ra9uju u li"idni d.oslojiljne stanie$ nastaju "ore na nje-inoj membrani$ teku#ina i- okoline "rodire ustaniu$ te nastu"a stani%na smrt, itotoksi%ni lim7oit$ nadalje$ moe nakon

    "o.e-i.anja s membranskom molekulom iljne stanie u"utiti si!nal -a(ro!ramiranu stani%nu smrt 0a"o"to-u3, Za to je "otrebno "o.e-i.anje asmembranske molekule itotoksi%no! lim7oita s as li!andom iljne stanie 0Slika'',3, Slijedi ras"ad iljne stanie do manji4 djeli#a$ a"o"totski4 tjele&aa$ koja su

    "ot"uno obu4.a#ena dijelo.ima stani%ne membrane, A"o"totska tjele&a uklanjaju

    7a!oiti,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    45/74

    +@

    Slika '', Nakon "o.e-i.anjamembranski4 molekula as 0T3 i asL 0iljna stania3 slijedi .anstani%na li-a iljnestanie,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    46/74

    +C

    Slika '), 5rotutijela se .e-uju u- anti!en s.ojim ab dijelom$ a dijelom seukla"aju u ree"tor monoita$ makro7a!a$ NK$ K stania$ eo-ino7ila i neutro7ila,

    Slijedi itotoksi%no djelo.anje stanie 0"la.e3 o.isno o "rotutijelima,%ojmovi

    a7erentni$ sredi&nji i e7erentni"rotea-omF IF IIstanie s "am#enjemad4e-ijske molekulekostimulaijske molekulekoree"ijske molekule

    akti.irani "oma!a%ki lim7oit T4(T4; i T4' lim7oitia"o"to-aM"ro!ramirana stani%na smrtitotoksi%nost o.isna o "rotutijelima 0AD3

    %rovjera znanja

    ;, Kako se anti!en &iri u or!ani-mu', 8lo!a "eri7erno! lim7ati%no! tki.a u 7iltriranju anti!ena), Koja .rsta anti!ena se ukla"a u F I molekule+, Koja .rsta anti!ena se ukla"a u F II molekule@, dje se anti!en "redo%a.a

    C, Na.edi "aro.e membranski4 molekula "ri "re"o-na.anju anti!ena lim7oitom T i:]

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    47/74

    +M:

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    49/74

    +=

    I-me9u 7etusa i majke stoji "ostelji%na barijera$ %ije stanie ne nose F I i IIanti!ene$ &to s"rje%a.a i-ra.ni imunolo&ki na"ad majke na 7etus, Djeteto.a i maj%inakr. se ne mije&aju, Kro- barijeru ne "rola-e stanie .e# samo molekule "o"ut4ranji.i4 t.ari$ maj%ini4 "rotutijela I! klase$ M!lobulini$ li"o"roteini$ slobodni7etusni i maj%ini anti!eni$ .irusni anti!eni, Stanie 7etusno! tro7oblasta !la.ni su dio

    barijere, Toleriranje 7etusanastaje -bo! djelo.anja lo&alni za*titni imunore!uMlaijski4 %imbenika,

    %ojmovi

    deleija klonaaner!ijaautoa!resijatoleranijas"ei7i%na nereakti.nostnes"ei7i%na nereakti.nostembrijski 0onko7etalni3 anti!eni

    %rovjera znanja

    ;, to je s"ei7i%na a &to nes"ei7i%na nereakti.nost

    12. !,lici imunosti na infekcije

    Imunolo&ka reakije "otaknuta u-ro%niima ra-li%iti4 -ara-ni4 i "ara-itski4 bolestio.isi i o na%inu nji4o.a "ara-itiranja u or!ani-mu, Tako su neki imunolo&kime4ani-mi obrane djelot.orni "rema unutarstani%nim mikroor!ani-mima 0nekim

    bakterijama i .irusima3$ a dru!i "rema onima koji "rebi.aju i-.an stanie,Imunoloke reakcije na ,akterijeImunolo&ka reakija na bakterijske in7ekije moe biti nes"ei7i%na i s"ei7i%na$ as"ei7i%na 4umoralna i elularna, Oblik reakije o.isan je "rije s.e!a o -na%ajkamasami4 bakterija, Ve#ina bakterija obita.a i ra-mnoa.a se i-.an stanie$ a samo manji

    broj su unutarstani%ni "ara-iti, Djelot.ornost "ojedini4 i-.r&itelja imunolo&ke reakijeo.isna je i o !ra9i bakterijske stani%ne stijenke, Tako neki sasta.ni dijelo.i !ramMne!ati.ni4 bakterija 0n"r, li"o"olisa4aridi3 akti.iraju kom"lement$ i tako "oti%unje!o.e u%inke 0li-u bakterija$ o"soni-aiju i dr,3, Kako !ramM"o-iti.ne bakterije usasta.u stani%ne stijenke nemaju ti4 s"oje.a$ 7a!oitiranje je !la.ni na%in nji4o.a

    ubijanja,Imunolo&ka reakija o.isi i o na%inu na koji bakterije u-rokuju o&te#enje, O"senora-mnoa.anje bakterija u staniama neko! or!ana ometat #e nje!o.u 7unkiju$ atoksino!ene bakterije #e !a o&tetiti oslobo9enim otro.ima,umoralnu imunost #e "otaknuti bakterije koje obita.aju i-.an stanie, O .rsti

    bakterija i o mjestu nji4o.a ulaska u or!ani-am o.ise da li #e se st.aratiimuno!lobulini I!A$ I!F ili I! ra-reda, 5rotutijela tako9er neutrali-iraju bakterijsketoksine$ a kom"leks toksina i antitoksina uklanja se -atim 7a!oito-om, 5ri st.aranju.e#i4 koli%ina tak.i4 kom"leksa moe se "oja.iti "reosjetlji.ost, Nadalje$ "rotutijelamo!u a!lutinirati bakterije$ %ime se olak&a.a djelot.ornost 7a!oita$ akti.irakom"lementski susta. &to .odi do li-e bakterija ili o"soni-aije, Za uklanjanje

    bakterija %esto je do.oljno djelo.anje makro7a!a akti.irani4 itokinima, No .aljana!lasiti da je osno.ni "redu.jet us"je&nosti 7a!oito-e "rijanjanje bakterija -a

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    50/74

    @(

    "o.r&inu 7a!oita, :akterije be- ka"sule "rijanjaju lako$ dok je kod oni4 s ka"sulom"otrebno obla!anje ka"sularni4 ili somatski4 anti!ena od!o.araju#im "rotutijelima ikom"lementom 0o"soni-aija3, Za ra-liku od 4umoralne imunosti$ stani%nu imunost

    "oti%u bakterije koje "ara-itiraju unutar stanie, Lim7oiti T i nji4o.i itokini osobitosu djelot.orni u akti.iranju makro7a!a "roti. bakterija koje obita.aju unutar stania$

    kao i "roti. bakterija koje se nakon 7a!oitiranja nasta.ljaju ra-mnoa.ati u7a!oitima 0n"r,9isteria monoc$togenes i#$cobacterium tuberculosis3,

    Imunoloka reakcija na gljive

    Dana&nje s"o-naje o imunolo&koj reakiji na !lji.ie su ne"ot"une, 5o-nato je da je4umoralna imunost .ana u obrani or!ani-ma od in.a-i.ni4 !lji.i%ni4 bolesti$ !dje seo"sonini i- seruma .eu -a !lji.i%ne stanie$ i tako olak&a.aju 7a!oito-uneutro7ilima,O ulo-i stani%ne imunosti u obrani bolesnika od in.a-i.ni4 !lji.i%ni4 bolesti ne -na sedo.oljno, Neki istrai.a%i na!la&a.aju .anost stani%ne imunosti u s"rje%a.anju

    "rodiranja !lji.i%ni4 stania u tki.a,

    Imunoloka reakcija na viruse

    Za ra-liku od .e#ine bakterija$ .irusi mo!u obita.ati samo unutar stanie, Odre9eni.irus ula-i u staniu nakon "o.e-i.anja s od!o.araju#im membranskim ree"torom,Sto!a "risutnost ili odsust.o odre9eno! ree"tora odre9uje da li #e "ojedina .rsta.irusa mo#i u#i u neku stani%nu .rstu, Tako se IV .irus -lorabi D+ molekulu -a

    "rodor u lim7oite T$ dok se E"steinM:arro. .irus .ee -a ree"tor na lim7oitima :,Nakon umnoa.anja$ .irusne %estie i-la-e i- -araene stanie i in7iiraju no.estanie u okolii,

    Na oblik imunolo&ke reakije tako9er utje%e ras"rostranjenost .irusne in7ekije,Reakija moe biti o!rani%ena na mjestu ulaska .irusa ili se -bi.a u .e#em dijeluor!ani-ma$ &to je obi%no "osljedia "rodora .irusa u kr. ili u lim7ni susta.,Imunolo&ka reakija "onekad "ot"uno ukloni .irusnu in7ekiju, No$ .irusi mo!u iostali "ritajeni u or!ani-mu$ nakon akutno! stadija bolesti$ "a nakon neko! .remena

    "ono.nu u-roko.ali in7ekiju 0n"r, 4er"es.irusi3, Neki .irusi$ unato% imunolo&kojreakiji$ o"staju u or!ani-mu i u-rokuju trajne in7ekije 0n"r, .irus 4e"atitisa :3,Imunolo&ka reakija na .iruse moe biti 4umoralna i stani%na,Inter7eroni i "rotutijela su 4umoralni %initelji &to sudjeluju u obrani "roti. .irusa,Osobito su .ani inter7eroni i $ koje sinteti-iraju mno!e stanie -araene .irusima$

    a nji4o.a je 7unkija s"re%a.anje &irenja .irusne in7ekije i- -araeni4 stania na-dra.e stanie, Zaraene stanie lu%e inter7erone$ koji se .eu -a stani%ne ree"toreokolni4 -dra.i4 stania, Re-ultat je t.orba stani%ni4 en-ima u njima$ s"osobni4-a"rije%iti sinte-u .irusni4 nukleinski4 kiselina i .irusni4 "roteina "otrebni4 -aumnoa.anje .irusa,Virusi su dostu"ni "rotutijelima u "o%etnim stadijima in7ekije$ "rije ne!o &to u9u ustanie ili "oslije nji4o.a i-laska i- -araeni4 stania u i-.anstani%nu teku#inu,5rotutijela ra-reda I!$ I!F i I!A s.ojim .e-anjem -a .irus "rije%e s"ajanje .irusa sastani%nim ree"torima i -atim "rodiranje u staniu,8 "rotu.irusnoj obrani makro7a!i djeluju 7a!oito-om, Ako makro7a!ni en-imi neus"iju ra-!raditi .irus on se nasta.lja umnoa.ati, Virusne in7ekije$ osobito one

    4er"es.irusom i itome!alo.irusom akti.iraju NK stanie -a ubijanje .irusom-araeni4 stania,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    51/74

    @;

    itotoksi%ni lim7oiti T tako9er ubijaju stanie -araene .irusom 0n"r, .irusomos"ia3,

    Imunoloke reakcije na jednostanine i viestanine parazite

    Imunolo&ko rea!iranje na "ara-ite -amr&enije je i manje us"je&no od ono!a nabakterije i .iruse, Zamr&enost je .e-ana -a .eliku mor7olo&ku ra-nolikost "ara-ita0nji4o.a .eli%ina moe biti od nekoliko mikrometara do nekoliko metara3$ -ara-li%itost mjesta na kojima se ra-.ijaju 0unutar stanie ili i-.an nje3 te -a ra-li%itstu"anj anti!eni%nosti, Nadalje$ ta je sloenost .e-ana i -a "ostojanje i.otno! iklusa

    "ara-ita$ koji mijenjaju#i oblik u ra-li%itim stadijima ra-.oja mijenjaju i s.ojuanti!enu strukturu, Zbo! to!a #e imunolo&ka reakija koju je "ara-it "otaknuo u

    jednom stadiju s.oje! ra-.oja biti nedjelot.orna u dru!om stadiju, Neki "ara-iti mo!umijenjati anti!ensku strukturu s.oje "o.r&ine neo.isno o iklusu 0tako se u kr.i

    bolesnika s tri"anosomija-om mo!u s.aki4 nekoliko dana "oja.lji.ati "ara-iti sno.im anti!enskim -na%ajkama3$ a neki 0n"r, s4istosome3 mo!u "rekriti s.oju

    "o.r&inu t.arima doma#ina$ "a su tako nji4o.i anti!eni nedostu"ni i-.r&iteljimaimunolo&ke reakije, 5ostoje "ara-iti 0n"r, tri4inele3 koji slabe imunolo&ku reakijudoma#ina i-lu%i.anjem t.ari toksi%ne -a lim7oite$ kao i oni koji s"re%a.aju st.aranjeliti%ko! kom"lementsko! kom"leksa ili ko%e anti"ara-itski me4ani-am makro7a!a idr, 5rotutijela 0ra-reda I!A$ I! i I!F3 4umoralni su %initelji &to sudjeluju us"ei7i%noj obrani or!ani-ma od "ara-ita, Djeluju akti.iranjem kom"lementa$s"re%a.anjem ulaska "ara-ita u staniu i o"soni-iranjem, 5rotutijela I!E ra-reda sunaj.anija u borbi "roti. "ara-ita, Ona sen-ibili-iraju mastoite i ba-o7ilne leukoitekoji nakon dodira s anti!enima "ara-ita osloba9aju kemotakti%ne medijatore &to

    "ri.la%e i akti.iraju "olimor7onuklearne leukoite te "o.e#a.aju "ro"usnost kr.ni4ila,Fakro7a!i$ neutro7ilni i eo-ino7ilni leukoiti .ani su u stani%noj obrani od "ara-ita,Ako su "ara-iti ili nji4o.i ra-.ojni stadiji do.oljno mali$ tada i4 makro7a!i i neutro7ilimo!u 7a!oitirati$ no neki "ara-iti mo!u nasta.iti i.jeti u stanii 7a!oita, Ve# jes"omenuto da nakon "rijanjanja na "o.r&inu "ara-ita eo-ino7ili i-lu%uju toksi%ne t.arikoje !a o&te#uju$ i tako uklanjaju .elike "ara-ite koji ne mo!u biti 7a!oitirani, 8obrani od unutarstani%ni4 i rije.ni4 "ara-ita .ani su "oma!a%ki lim7oiti T$ aitotoksi%ni lim7oiti T korisni su u uklanjanju unutarstani%ni4 "ara-ita,8 slu%aje.ima kada ni 4umoralna ni stani%na obrana ne moe ukloniti nametnika$st.ara se !ranulomato-no i .e-i.no! tki.o, Njime se nametnik o!ra9uje ionemo!u#uje se nje!o.o &irenje "o or!ani-mu, 5ritom 7unkija or!ana u kojem tak.o

    tki.o nastaje moe biti -na%ajno "oreme#ena,

    13. Imunoloke preosjetljivosti -alergije

    O"#enito$ "atolo!ija imunosno! susta.a obu4.a#a tri osno.ne sku"ine "oreme#aja6 a3manjak broja i*ili 7unkije jedne od sasta.nia imunosno! susta.a0imunonedostatnosti ili imunode7iijenijski sindromi32 b3 "atolo&ka bujanja staniaimunosno! susta.a 0lim7o"roli7eraije M leukemije i lim7omi32 i 3 reakije

    "reosjetlji.osti$ u koje se mo!u s.rstati i autoimune reakije,Na-i. Yaler!ijaY "otje%e od lemensa .on 5irGueta. koji je aler!iju de7inirao kao3izmjenjenu sposobnost organizma u odgovoru na stranu tvarY, Danas -namo da je

    aler!ija samo jedan od oblika imunosni4 od!o.ora koje -ajedni%ki na-i.amoreakcijama preosjetljivosti, Radi se o imunosnoj reakiji na YneduneY ili uobi%ajne

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    52/74

    @'

    anti!ene nakon "ono.no! i-la!anja istom anti!enu, oombs i ell ra-.rstali su s.ereakije "reosjetlji.osti u %etiri oblika6;3 ti" I M "osredo.ane "rotutijelom I!E 0 aler!ije32'3 ti" II M "osredo.ane s"ei7i%nim "rotutijelima na .lastite molekule*stanie2)3 ti" III M "osredo.ane odla!anjem imunokom"leksa u tki.a2

    +3 ti" IV M reakije kasne 0od!o9ene3 "reosjetlji.osti "osredo.ane lim7otima T,Dakle$ "r.e tri reakije "osreduju "rotutijela$ dok je reakija kasne "reosjetlji.osti

    "osredo.ana staniama,

    Reakcije preosjetljivosti tipa I C alergije

    Aler!ije su "atolo&ka stanja koja nastaju ako imunolo&ku reakiju "otaknu be-a-lenet.ari 0anti!eni3 i- okoli&a, Dok #e .e#ina ljudi "roi-.esti "rotutijela ra-reda I!E samou slu%aju -ara-e "ara-itima$ ato"i%ne #e jedinke st.arati I!E i na sas.im be-a-leneanti!ene koji nemaju .e-e s "ara-itima, Dakle$ na-i. alergeno-na%a.a ne"ara-itarnianti!en koji moe "obuditi st.aranje I!E i reakiju "reosjetlji.osti ti"a I u

    sen-ibili-irani4 jedinki, Kao aler!eni mo!u djelo.ati brojne i ra-no.rsne molekule"o"ut "roteina i- seruma i je"i.a$ "olen$ sastoji 4rane 0jaja3$ otro.i kukaa 0"%ela$mra.3$ i.otinjske dlake i "rodukti$ te lijeko.e 0n"r, "eniilin3, Ve#ina aler!ena

    "ri"ada sku"ini maleni4 to"i.i4 "roteina koji se trans"ortiraju %estiama kao &to su"oleno.a -rna ili i-met !rinja, Kao aler!eni %esto djeluju i en-imi 0n"r, "rotea-e3 koji-bo! malene molekulske mase mo!u lako "rodrijeti kro- slu-niu, Aler!eni su akti.niu .rlo malenim konentraijama, 8 -emljama -a"adne 4emis7ere %ak do +(

    "u%anst.a "oka-uje sklonost ra-.oja I!E na ra-li%ite uobi%ajene anti!ene i- okoli&a,Tu sklonost ra-.oja I!E na-i.amo atopijom6 a dri se da je "od kontrolom !eneti%ki4i okoli&ni4 %imbenika, Od !eneti%ki4 %imbenika isti%e se sklonost "roi-.odnje .e#ekoli%ine I!E i nala- .e#e! broja eo-ino7ilni4 !ranuloita u or!ani-mu$ kao i utjeaj!enetsko! "olimor7i-ma -a itokine koji sudjeluju u "roi-.odnji I!E,5rotutijela ra-reda I!E koja se st.araju na aler!ene na-i.amo reaginskim

    protutijelima ili reaginima, Od dru!i4 imuno!lobulinski4 ra-reda ra-likuju se "otome &to se !oto.o isklju%i.o nala-e u tki.ima$ !dje su .e-ana -a Mree"tore namastoitima$ a manjim dijelom i na ba-o7ilnim i eo-ino7ilnim !ranuloitima, Zbo! to!ra-lo!a kaemo da su te stanie YsenzibiliziraneY, Kada aler!en "ono.ni u9e uor!ani-am$ on se .ee -a Ys.oj s"ei7i%niY I!E na mastoitima 0odnosno ba-o7ilima ieo-ino7ilima3$ a ta reakija do.odi do akti.aije i de!ranulaije stania s "osljedi%nimot"u&tanja brojni4 biolo&ki akti.ni4 t.ari 0medijatora, Te su t.ari od!o.orne -aklini%ke mani7estaije reakije "reosjetlji.osti ti"a I$ a djeluje ne"osredno ili "ak

    dodatno akti.iraju dru!e u"alne i imunosne stanie, Fedijatori aler!ije dijele se naprimarnei sekundarne, 5rimarni medijatori se st.araju u stanii i "rije same reakije0de!ranulaije3$ a "o4ranjeni su u s"ei7i%nim !ranulama, 8 tu sku"inu s"adaju4istamin$ serotonin$ "rotea-e$ 4e"arin i kemotaksijske t.ari 0n"r, kemotaksijski%imbenik eo-ino7ila3, Sekundarni medijatori nastaju tijekom same reakije ili seot"u&taju nakon ije"anja membrane stanie, 8 tu sku"inu ubrajamo leukotriene$

    "rosta!landine$ bradikinin i ra-li%ite itokine 0"rou"alne i imunolo&ke3, Fedijatoridjeluju tako da u-rokuju kontrakiju !latki4 mi&i#ni4 stania2 '3 &ire i "o.e#a.aju

    "ro"ustnost kr.ni4 ila2 )3 "oja%a.aju lu%enje slu-i u .r%astim staniama2 i +3"oja%a.aju lu%enje e!-okrini4 lije-da,Temeljni u%inak medijatora aler!ije M "ro&irenje kr.ni4 ila i kontrakija !latki4

    mi&i#a M moe biti lokali-iran ili sistemski$ o.isno o stu"nju osloba9anja medijatora,

  • 8/12/2019 Imunologija - skripta - ZVU

    53/74

    @)

    +istemska anafilaksija

    Na-i. ana7ilaksija "otje%e od d.iju !r%ki4 rije%i 0ana\ "roti. iph$la2is\ -a&tita3$ ao-na%a.a ne"rimjeren imunolo&ki od!o.or tj, od!o.or su"rotan -a&titinimme4ani-mima or!ani-ma, Sistemska ana7ilaksija je "o i.ot o"asna reakija koja

    nastu"a u roku od nekoliko minuta od unosa aler!ena, Sim"tomi sistemskeana7ilaksije jesu "ad kr.no! tlaka$ irkulaij