grčka arhitektura

Download Grčka Arhitektura

Post on 02-Dec-2014

1.020 views

Category:

Education

17 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Grčki gradovi su obično bili utvrđeni i imali su odvojeno društveno središte grada oko glavnog trga u dolini (agora) od vjerskog centra koji se razvija iz nekadašnje citadele na brežuljku (akropolu). Agora u Ateni je nepravilan četverokutni trg okružen nizom zgrada različitih funkcija (stoa za skupljanje građana, vijećnica u obliku kazališta, tržnice, sudnice i hramova) koji se ravnaju po terenu. Akropola se nalazi na brežuljku gdje je još u Mikensko doba bio utvrđeni grad. Sve građevine izgrađene na Akropoli su iz ← 5. st., a najočuvaniji su Partenon, Erehteion, hram božice Nike i svečani ulaz. Na Akropolu se pristupalo kroz monumentalni ulaz – Propileje. Arhitekt Mnesikle uspješno je riješio problem na strmom terenu sagradivši široko stepenište između dva zida modificirano kao dorski hram.

TRANSCRIPT

  • 1. GRKA ARHITEKTURA

2. 3D putovanje kroz drevnu Grkuhttp://www.youtube.com/watch?v=rW3RdNC0qfc 3. Polisi Akropola (mjesto vjerskog) Agora(mjesto svjetovnog okupljanja) Svetita prerasla u gradove Nepravilan tlocrt Dijelovi grada izdvojeni(Atena) 4. Akropola graevine 5. Dijelovi agore Buleuterion-vijenica Gimnasium- vjebalite Stoa-trijem, hodnik Hramovi rtvenici Stadion-igralite, trkalite Teatar 6. Atenska akropola U 5.st.pr.Kr. razorili ju Perzijanci Periklo zapoinje obnovu pod vodstvomFidije 7. Prolaz agore 8. Kasnije se ulice sijeku pod pravim kutem (Prienne,Milet) 9. Tlocrt Atene 10. Kua=megaron s ognjitem+ spavaonica Megaron-glavni prostor kue-prostorija za okupljanje. 11. ww.ancientgreece.co.uk/dailylife/chall a_set.html 12. PaestumDrugi Herin hramRekonstrukcija negdanjeg antikog izgleda Paestuma Grko- rimski grad Campania UNESCO NP Cilento 4,750 m zidina 2 Herina 1 Atenin hramKarta Paestuma iz 1732. god. (Costantino GattaHerin hram 13. Hram Iz mikenskog megarona Ulazi obino okrenuti u smjeru istok-zapad Pravilan oblik Kolonade Razlike u proporcijama i masivnosti Harmonijski sklad Kamen Ukraeni kipovima (zabat) 14. Presjek hramaPresjek Partenona 15. Dijelovi hrama 16. Tlocrti grkih hramova 17. Hefestov hram u Ateni 18. Rekonstrukcija dorskog hrama Partenon 19. Artemidin hram u Efezu, rekonstrukcija movarno zemljite u tlo dodavali drveni ugljen poboljali nosivost 120 godina gradnje Reljef- isklesan donji dio stupa 20. Hram Atene Nike podignut u 5. st. pr. Kr. atenska akropola arhitekt Kalikrat 21. Hram Atene Nike (crtei) 22. Erehtej Erehtej (gr. Erekhteion) jonski stil Posveen Atene Polias, Posejdonu,Erehte ju, kralju Kekropu i keri mu Pandros Razvedeni tlocrtU srednjem vijeku Erehtej je sluio kao crkva, a u doba Turaka kao stan zapovjednika Atene. 23. http://www.youtube.com/watch? v=lkwvdubH6zs&feature=relatedRekonstrukcija ErehtejaTlocrt 24. Trijem kora-6 kipova- karijatide nose krov trijema 25. Partenon 447.-438. pr. Kr. Kalikrat i Iktin Kip Atene visok 12 m-Fidija Optika iluzija 26. Partenon Dorski stil, manje masivno Arhitrav vie jonski Mramor Vrhunac grke skulpture Namjerna odstupanja 1687. eksplozija baruta 1801./1802. lord Elgin odnio veinu skulpturau British Museum u London, gdje su i danas 27. TLOCRT PARTENONA 28. Optike iluzije Ispravljena i optika iluzija suavanja dugih graevina po sredini; tako to su pribliili i izvukli u prostor stupove koji su se nalazili na sredini. 29. Zlatni rez Partenon 30. REKONSTRUKCIJA PARTENONA 31. PARTHENON NASHVILLE, Teennessee, USA 32. Nadahnue: Mikena, Egipat i predarhajskagrka arhitektura 33. DIJELOVI HRAMA 34. Maketa hrama 35. Grki hram danasWhite HouseOsijek, zgrada gospodarske komore 36. Tlocrt grkog hrama-dijelovi Pronaos- dozvoljen pristup vjernicima Cela/ naos- pristup imaju samosveenici, osnovu ine 4 stupa; prinoene rtve Svetite- prostorija s kolonadom gdje se uva kip boanstva 37. Kapitel- prijelaz okomitog poloaja stupa ivodoravne grede Naglaena vanjtina (obred) po mjeri ovjeka 38. Skladnost hrama Skladnost po mjeri visina i irina stupa odnose se Kao- visina : irina tijela razmak meu stupovima- razmjeran koraku 39. Harmonija-entazis Da bi ostvarili harmoniju-koristenepravilnosti Kada gledamo ravan stup po srediniinilo bi nam se da se suava Grade stupove zadebljane po sredinida se izdaleka ine ravni Namjerno zadebljanje= ENTAZIS SAMO DORSKI STIL! 40. Polikromija 41. Tri grka reda Razlika u oblikakapitela i frizu Dorski, jonski i korintski 42. Dorski red Osnovni red Arhajsko razdoblje Visina stupa 5-6 puta vea od promjeragrko kopno 16-20 uljebljenja(kanelira) Stilobat nagnut Kapitel=ehinus+abakus Stup nema bazu 43. Jonski red(Egejski otoci,obala Male Azije) Arhajsko razdoblje Friz bez metopa i triglifa Visina stupa 8-9 puta vea od promjera 24 kanelira Stup ima bazu Kapitel= valuta + abakus Gledanje s prednje strane 44. Lat. voluta -VoluteNastanak : potreba utjeloviti i stup imitacije gracioznosti i ljepote enskog tijela ROGOVI OVNA KOVRE KOSE PUPOLJ DJETELINE 45. Korintski red Helenizam Stup u osnovi jonski;razlike-kapitel u obliku naopakog zvona s redovima lia akantusa Moe stajati na kutovima hrama Preuzeli Rimljani 46. korintski stup : biljka akant djevojka- koara na grobu 47. MEANDAR Korito rijeke - S Naziv: Meander - Turska Simbol plodnostiDekorativni rub 48. Uzorci meandra 49. Dio zapadnih metopaOstatak istonog zabataPartenon 50. Kipovi iz hrama 51. Graevina nastupovima Ravni trijem Razne trgovine i obrtnike radnje 52. Propileji Ulaz u akropolu Prilagoeni strmom terenu Mnesikle Dorski red izvana, jonski iznutra Pinakoteka na zapadnom trijemu 53. Grko kazalite Dionizijske sveanosti ORCHESTRAmjesto dramske radnjeSKENE-kulise iza orchestre GLEDALITE 54. Novosti u arhitekturi-teatri su do Grke nepoznati Graeni na prirodnoj padini Nepravilnog oblika ,nije polukrug nego malo vei- zbog akustikeTeatar u Delfima 55. Epidaurus 56. Prostor u kojem sesastajala skuptina polisa- voenje grada i politike odluke Atena- skuptina od 500 vijenika Oblik etvrtaste potkovice s koncentrinim redovima sjedalaBULEUTERION-GRADSKA VIJENICA 57. REKONSTRUKCIJA VIJENICE 58. STADION Dug, ravan teren za Stadion u Delfimaatletske trke Duljina bila 1 stadijoko 200 m 2 paralelne staze spojene polukrunim lukovima Gledalite po principu koncentrinih elipsa Kapacitet- nekoliko desetaka tisua ljudi 59. oLIKOVNA UMJETNOST 2, 2. dio, udbenik, 2. 3. i 4. razred, J.DAMJANOV, oSTILOVI RAZDOBLJA IVOT 1 - OD PALEOLITIKA DO PREDROMANIKE, Radovan IvanevioEnciklopedija-Antika GrkaoWikipedijaAutori :Magdalena Hajpek i Mirjam Nedi