EKONOMSKE ANALIZE

5. izvjee, lipanj 2014.

Voditelj projekta: Daniel Hint

STANJE GOSPODARSTVA

KLJUNI PODACI

BDP: - 1,0% (2013) / - 0,4 % (Q1 2014) uz rast industrije i izvoza!

Kupovni ekonomski standard (2012): 62% EU

Zaposlenost (2013): 55% (EU 68%)

Nezaposlenost (3 2014): 17% (EU 11 %)

Izvoz (Q1 2013/Q1 2014): +7,1%

Uvoz (Q1 2013/Q1 2014): +1,8%

Pokrivenost uvoza izvozom (Q1 2014): 59%

DRAVNI PRORAUN 2014 RASHODI: 130,5 mlrd KN

PRIHODI: 113,1 mlrd KN

DEFICIT: 17,4 mlrd KN

Kreditni rejting: BB, BB+ & Ba1

POZICIJE U SVIJETU 2013 EKONOMSKE SLOBODE: 78. LAKOA POSLOVANJA: 89. KONKURENTNOST: 75.

ISTRAIVANJE I RAZVOJ (2012): 0,7% BDP-a (EU 2,6%)

ICT (Q2/2013): 4,5% BDP-a (EU 4,38%)

OBRAZOVANJE: 4,6% BDP-a (EU 5,3%)

PROSJENA BRUTO PLAA (2 2014): 7 809 KN PROSJENA NETO PLAA (2 2014): 5 427 KN

INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKAE PROIZVODNJE 03 2013/03 2014: +0,7%

TRGOVINA NA MALO 3 2013 / 3 2014: +2,3% 3 2014 / 2 2014: +0,6%

BRUTO INOZEMNI DUG (01/2014): 45,5 mlrd EUR 104% BDP

BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL (Q4 2013): 92% (u

odnosu na 2005.)

2

STANJE GOSPODARSTVA

3

STANJE GOSPODARSTVA

4

STANJE GOSPODARSTVA

5

Gospodarska aktivnost u industrijskoj proizvodnji, graditeljstvu i trgovini stagnira i u 2013,

a u Q1 2014 gospodarstvo pada 0,4%, najvie zbog pada investicija, ali negativan trend zaustavlja rasta izvoza

Izvor: Jutarnji list (DZS), 2014

STANJE GOSPODARSTVA

CEIZ INDEKS

6

Koincidentni ekonomski indikator Ekonomskog instituta Zagreb

2006-2013

Sloeni mjeseni jednobrojani indikator trenutnog stanja poslovnoga ciklusa u gospodarstvu; sadri informacije koje bi inae trebalo prikupljati analizom velikog broja razliitih ekonomskih indikatora

CEIZ indeks pokazuje kako hrvatsko gospodarstvo biljei konstantno usporavanje aktivnosti od 2008., ali i oporavak gospodarstva u Q1 2014.

RAST I STANDARD Bruto domai proizvod (BDP) godinja nacionalna vrijednost svih roba i usluga /

zbroj osobne potronje, dravne potronje, investicija te neto izvoza (razlika izvoza i

uvoza). Prosjeni ekonomski standard (BDP po stanovniku) je neto vii od 10 000 EUR.

Hrvatski BDP je pao za 12% u razdoblju od

2008-2013, ime je na dnu ljestvice sa Grkom. Najvei kumulativni rast BDP-a u tom razdoblju zabiljeili su Poljska i vedska jer su pravovremeno provele strukturne

liberalizacijske reforme u javnoj upravi, za

razliku od mnogih, a prije svega

junoeuropskih zemalja.

7

RAST I

STANDARD Bruto domai proizvod (BDP) godinja nacionalna vrijednost svih roba i usluga / zbroj osobne potronje, dravne potronje, investicija te neto izvoza (razlika izvoza i uvoza).

Latvija je najbre rastue gospodarstvo EU koje uzorno pokazuje kako je rast

mogu unato strogim mjerama fiskalne tednje, obzirom da odrivi rast ne dolazi iz poticanja dravne potronje.

8

JAVNE FINANCIJE Deficit prorauna godinji viak rashoda nad prihodima / Dug ope drave kumulativ godinjih deficita na svim razinama javnih financija

Fiskalne kare se poveavaju jer rashodi rapidno rastu, dok prihodi padaju zbog oslabljenog gospodarstva, a ve godinama porezi nadilaze maksimalni kapacitet fiskalne izdrljivosti. Zbog velikog rizika od rasta javnog duga kreditni rejting zemlje je ispod investicijske razine, a fiskalni steaj je sasvim realna opcija. Samo zahvaljujui lanstvu u EU, drava je pod fiskalnom kontrolom i mora ograniiti deficit ispod 3% BDP-a (do 2016).

9

JAVNE FINANCIJE

10

Izvori: blog Kapitalac, 2014

Zdravstveni doprinos je povean sa 13 na 15 %, a time i ukupno poresko optereenje cijene rada. Vei bruto trokovi rada automatski djeluju destimulirajue za poduzetnike glede novih zapoljavanja. Trokovi zdravstvenog sustava ne reu se u dovoljnoj mjeri, a osim visokog oporezivanja rada stvaraju i sve vei fiskalni deficit i rizik od bankrota.

Izvor: HNB, 2014

JAVNE FINANCIJE Najvea fiskalna optereenja (polovica javnog novca) ostaju trokovi socijalne drave blagostanja (mirovine, zdravstvo i dr.). Konsolidirani rashodi prorauna sredinje drave (dravni proraun + izvanproraunski fondovi) nastavljaju rasti. Konsolidirane fiskalne

tednje i dalje nema (osim 2012.). Smanjenje i ogranienje drave je jedini put za snienje poreza koji gue gospodarstvo i dugova koji dolaze na naplatu.

11 Izvor: MFIN podaci, 2013 (obrada podataka: Daniel Hint)

SREDINJA DRAVNA POTRONJA JAVNOG NOVCA (000 000 HRK) Planirano

2013 Plan 2014

Udjeli 2014

Projekcija 2015

Projekcija 2016

KONSOLIDIRANI PRORAUNSKI RASHODI SREDINJE DRAVE 131.701 138.667 100,0% 142.379 144.819

SREDINJI DRAVNI PRORAUN (GDJE REZATI?) 123.646 130.548 94,1% 133.424 134.306

RASHODI POSLOVANJA 121.448 127.562 92,0% 130.610 132.351 Plae zaposlenih u javnom sektoru

20.687 21.421 16,4% 21.479 21.720 Materijalni trokovi usluga, materijala i energije javne uprave

8.767 8.795 6,7% 8.521 8.133 Financijski trokovi otplate javnog duga - posljedica rastronosti!

10.052 11.592 8,9% 12.412 13.066 Subvencije dravnim poduzeima, privatnim poduzetnicima i poljoprivrednicima

5.989 6.253 4,8% 6.126 6.228 Pomoi prema inozemstvu i unutar drave te plaanje EU lanarine

6.731 9.207 7,1% 9.085 9.028 Socijalna drava blagostanja (javne socijalne usluge)

63.975 64.264 49,2% 64.516 65.145 Javne mirovine (veinom prijevremene i/ili povlatene mirovine)

35.600 35.900 27,5% 36.200 36.700 Javno zdravstvo (bolnice, nabava lijekova i opreme, usluge i dr.)

19.600 19.400 14,9% Ostale socijalne naknade (socijalna skrb, rodiljne naknade i dr.)

8.900 8.900 6,8% Ostali rashodi (dravne investicije, kapitalne pomoi, donacije, kazne)

5.249 6.030 4,6% 8.471 9.031

NABAVA DRAVNE IMOVINE 2.198 2.986 2,3% 2.814 1.955

IZVANPRORAUNSKI FONDOVI (investicije, vode, ceste, zatita okolia i dr.) 8.055 8.119 5,9% 8.955 10.513

KONSOLIDIRANI PRORAUNSKI PRIHODI 117.144 114.935 100,0% 122.286 127.057

SREDINJI DRAVNI PRORAUN 113.400 111.084 96,6% 118.296 122.797

PRIHODI POSLOVANJA 113.110 112.819 98,2% 118.018 122.507

Porezi (opi porezi) 64.427 61.637 53,6% 63.451 65.687

Porez na dohodak (12,25,40%) veina ostalih prihoda je decentralizirana 1.244 1.373 1,2% 1.422 1.479

Porez na dobit (20%; olakice za poticanje investicija) 7.283 5.793 5,0% 5.980 6.134

Porezi na imovinu (razni oblici) 0.396 0.445 0.454 0.463

Porez na dodanu vrijednost (25%; meu stope do 13% za pojedine robe i usluge) 42.959 42.541 37,0% 44.023 45.911

Troarine (razne vrste) 11.798 11.930 10,4% 12.026 12.163

Ostali porezi na robe i usluge 0.529 0.526 0.547 0.567

Porezi na dobitke od igara na sreu 0.035 0.037 0.039 0.041

Naknade za prireivanje igara na sreu 0.698 0.738 0.763 0.788 Carine (prema treim zemljama, neEU) 1.143 0.419

0.523 0.560

Socijalni doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje (porezi na rad) 37.635 38.115 33,2% 39.501 41.066

Prihodi od unutarnjih i inozemnih pomoi (EU fondovi i dr.) 2.728 4.507 3,9% 6.710 7.139

Prihodi od dravne imovine (najam nekretnina i dr.) 1.729 2.046 1,8% 1.581 1.622 Upravne pristojbe i naknade (razna neporezna davanja)

4.199 3.584 3,1% 3.664 3.767 Prihodi od prodaje i donacija

0.075 0.071 0.072 0.071

Prihodi od naplaenih kazni i upravnih mjera 0.527 0.557 0.571 0.588

PRODAJA DRAVNE IMOVINE (privatizacije i dr.) 0.290 0.266 0.279 0.291

IZVANPRORAUNSKI FONDOVI (vode, ceste, zatita okolia i dr.) 3.744 3.851 3,4% 3.990 4.260

VANJSKI DUG Najvei generator vanjskog duga su krediti graana u bankama (uglavnom za nekretnine i automobile), a tek

onda same kreditne institucije i drava. Vanjski dug je ve nekoliko godina za razini cijelog BDP-a.

12

BANKARSTVO

Krediti i tednja

13

BANKARSTVO Transfer novca od iseljenih radnika u svoje

matine zemlje ini ak 17% kosovskog BDP-a, odnosno 11% u BiH i 8% u Albaniji, a samo 2% u

Hrvatskoj.

14

Izvori: Svjetska banka, 2014

Migrant remittance inflows (US$ million)

BURZA I POSLOVANJE Zabiljeen je rast zagrebakog burzovnog indeksa od poetka 2014. Zabrinjavajui je konstantni rast zaduenja poslovnog sektora u Hrvatskoj (ali isto trend je prisutan u

Sloveniji i Euro zoni).

Predsteajnom nagodbom nije se samo zaustavila akumulacija obveza ve se njome u spomenutom razdoblju uspio smanjiti ukupan iznos zakanjelih plaanja za gotovo 10 milijardi HRK na 34 milijarde HRK na kraju listopada 2013., to je oko 10% BDP-a.

15 Izvori: Europska komisija, 2014

Predsteajna nagodba

OBVEZNICE

16

Najbolje obveznice imaju vicarska, Njemaka, eka, Nizozemska, Danska i Finska. Hrvatske obveznice samo su bolje

od maarskih i grkih.

10god obveznice 05/2014

vicarska 0.86

Njemaka 1.47

eka 1.88

Danska 1.54

Finska 1.74

Nizozemska 1.84

vedska 2.00

Austrija 1.70

Ujedinjeno Kraljevstvo 2.73

Francuska 1.95

SAD 2.65

Kina 4.16

Irska 2.77

Italija 3.07

panjolska 3.08

HRVATSKA 5.26

Maarska 5.35

Portugal 3.62

Grka 6.25

TEAJ I COMMODITIES

17

Tjedne promjene cijena sirove nafte u razdoblju od

sijenja 1987. do listopada 2013. godine, u $ po barelu

TRITE RADA

18

TRITE RADA U razdoblju 2000-2012 najvei pad zaposlenosti u sektoru rudarstva (32%) i preraivake industrije (17%). Najvei rast zaposlenosti je u istom razdoblju zabiljeen u sektoru nekretnina (172%), umjetnosti, zabave i rekreacije (87%).

Poslovne usluge su doivjele takoer rapidan rast, ali je problem loe strukturirane Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) koja poslovne usluge razvrstava u nekoliko kategorija:

Administrativne i pomone uslune djelatnosti (rast 134%),informacije i komunikacije (25%), poslovanje

nekretninama (172%), ostale uslune djelatnosti (48%), a vjerojatno djelomino i strune, znanstvene i tehnike djelatnosti (51%).

Najvei rast realnih plaa (2000-2012) zabiljeen je u sektoru rudarstva (39%), strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti (34%) te transporta, trgovine i graditeljstva.

Oiti pad realnih plaa doivio je samo sektor administrativnih i pomonih uslunih djelatnosti (17%) to moe objasniti visoko stopu zapoljavanja.

19

TRITE RADA Stopa zaposlenosti = zaposlena radna snaga / ukupna

radna snaga (15-64)

Najvei godinji rast zaposlenosti meu istonoeuropskim dravama lanicama EU zabiljeile su Estonija (6% 2011.) i Latvija, dok je Hrvatska u procesu

dugogodinjeg pada (ak vie od 5% 2013). Hrvatska od 2008. biljei konstantan pad zaposlenosti. Tijekom kriznih godina, zaposlenost je rasla samo u

javnom sektoru. Hrvatska je na dnu EU po radno

aktivnom stanovnitvu, a najbolje su vedska, Nizozemska, Njemaka, UK i Austrija.

20

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

ve

dska

Niz

oze

msk

a

Njemak

a

UK

Au

stri

ja

Est

on

ija

panjolska

Cip

ar

Litv

a

eka

Fra

ncu

ska

Slo

ve

nij

a

Slovak

a

Grka

Bu

ga

rsk

a

Be

lgij

a

Po

ljsk

a

Ma

a

rska

Ru

mu

njs

ka

Ita

lija

Ma

lta

Hrv

ats

ka

Radno aktivno stanovnitvo u zemljama EU

% (od 15. do 64. godine)

TRITE RADA Stopa nezaposlenosti = radna snaga koja aktivno trai posao / ukupna radna snaga (15-64)

Anketna nezaposlenost: anketa prema metodologiji

Meunarodne organizacije rada (ILO)

Njemaka i Austrija imaju najnie stope nezaposlenosti (oko 5%) to je posljedica prilagodbi trita rada i dualnog sustava strukovnog obrazovanja. U Hrvatskoj

je anketna nezaposlenost 17%. Viu stopu nezaposlenosti u EU imaju samo Grka i panjolska, dok je EU prosjek 11%. eka i Estonija su ispod EU prosjeka, odnosno najbolje meu istonoeuropskim dravama lanicama.

21

Izvor: Eurostat, 2014

INDUSTRIJA

22 Izvor: DZS, 2014

Oporavak industrijske proizvodnje

u 2014. nakon dugogodinjeg pada, kao i realnog prometa u

industriji ve u 2013. Implementacija prve hrvatske

industriske strategije daje nadu za

rast industrijske proizvodnje koja

ini oko 16% BDP-a. Trei mjesec zaredom u 2014. zabiljeen je rast industrijske proizvodnje.

INDUSTRIJA EU industrijska proizvodnja u 2013. stagnira i

na istoj je razini kao 2010. Meu istonoeuropskim dravama lanicama najvei rast industrijske proizvodnje i robnog u prvoj

polovicu 2013. zabiljeila je Litva. Hrvatska je u sijenju 2014. zabiljeila najvei skok sezonski prilagoene industrijske proizvodnje na mjesenoj razini meu dravama lanicama EU.

U EU biljei se trend opadanja zaposlenosti u industriji, uz istovremeni rast proizvodnje, to je posljedica tehnolokog razvoja.

23

-

INDUSTRIJA Popravak trenda hrvatske industrije u Q4

2013. i poetkom 2014.

U travnju 2014. u usporedbi s travnjem 2013.

industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj,

kalendarski prilagoena, biljei rast za 0,6%.

24

-

Izvori: DZS, 2014

GRAEVINARSTVO Obujam graevinskih radova je i 2013. bio u padu, dok u EU koja biljei blagi oporavak u Q3 2013.

25

Izvor: Eurostat, 2014

Izvor: DZS, 2014

GRAEVINARSTVO

26

ENERGETIKA

27

.

ENERGETIKA

28

ENERGETIKA

Hrvatska je na ljestvici ovisnosti o uvozu

energenata okvirno u prosjeku EU koji

iznosi 58%. Pri vrhu ljestvice su Malta,

Luksemburg i Cipar, dok su najmanje

ovisne o energiji Estonija, Rumunjska i

eka. Danska je jedina u plusu. Po cijeni plina Hrvatska je u rangu Poljske,

Maarske i Estonije.

.

29

Ukupna potronja energije i promjene u razdoblju 2006. 2011., u %

Izvori: Energija u Hrvatskoj, 2013

Izvori: Energija u Hrvatskoj, 2013

Harmonizirani indeks potroakih cijena za stanovanje, vodu i goriva u Hrvatskoj (2005.=100)

%, 2006.-2011. 2011.

INVESTICIJE U razdoblju 2000-2008 zemlje jugoistone Europe su privikle daleko vie stranih investicija nego Hrvatska (skoro 10% BDP-a), to potvruje injenicu da ratna dogaanja ne utjeu nuno negativno za priljev investicija u poslijeratnom razdoblju. U razdoblju svjetske ekonomske krize najvei pad stranih investicija doivjela je Slovenija, dok se u Hrvatskoj udio stranih investicija u BDP-u prepolovio sa 6 na oko 3%.

Najvie stranih investicija Hrvatska je privukla u bankarski sektor, trgovinu, telekomunikacije i naftnu industriju, a tijekom krize je rast investicija zabiljeen sam u podruju nekretnina.

30

INVESTICIJE U razdoblju 2000-2008 zemlje jugoistone Europe su privikle daleko vie stranih investicija nego Hrvatska (skoro 10% BDP-a), to potvruje injenicu da ratna dogaanja ne utjeu nuno negativno za priljev investicija u poslijeratnom razdoblju. U

razdoblju svjetske ekonomske krize najvei pad stranih investicija doivjela je Slovenija, dok se u Hrvatskoj udio stranih investicija u BDP-u prepolovio sa 6 na oko 3%.

Najvie stranih investicija Hrvatska je privukla u bankarski sektor, trgovinu, telekomunikacije i naftnu industriju, a tijekom

krize je rast investicija zabiljeen sam u podruju nekretnina.

31

FDI, % GDP u 2012. (Eurostat, 2014)

Izvor: HGK, 2014.

INVESTICIJE

Najvie FDI u Europi 2012. privukao je brzo rastui sektor poslovnih i financijskih usluga, gdje je i ICT.

Najvie stranih investicija u Europi dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva i Njemake. U Hrvatskoj je u razdoblju 2008-2013 zabiljeen pad investicija od 35 %. Poljska je u istom razdoblju bila u

stagnaciji.

32

INVESTICIJE Znaaj stranih investicija za Hrvatsku broj stranih tvrtki: oko 1500

udio stranog kapitala u ukupnom kapitalu: 41,6%

udio stranog kapitala u ukupnim prihodima : 45,3%

udio stranih tvrtki u izvozu: 55%

udio stranih tvrtki u zaposlenosti: 20%

Udio stranih tvrtki u investicijama: 39% Izvor: Udruenje stranih ulagaa, 2012.

33

OBRAZOVANJE, ISTRAIVANJE I RAZVOJ Najvie prijavljenih patenata na razini Europe je u Finskoj. Unutar OECD-a najvei udio privatnih investicija u istraivanje i razvoj u BDP-u imaju vedska, Japan, Finska i vicarska, a najvei udio patenata po stanovniku imaju vicarska, Japan, vedska, Njemaka i Finska. Oba pokazatelja objanjavaju visoku konkurentnost navedenih zemalja ija drutva i trita se temelje na znanju.

Tek 2% radne snage u Hrvatskoj sudjeluje u cjeloivotnom obrazovanju, a u Danskoj ak treina.

34

Izvor: Eurostat , 2014

INOVACIJE

Meu europskim regijama, inovacijski voe su vicarci, veani, Nijemci, Finci, Nizozemci, London i Pariz. Meu tranzicijskim zemljama u konkurenciji su samo

esi i Estonci glede inovacijskog potencijala.

Najnii inovacijski potencijal imaju Bugarska, Rumunjska i Turska, a

Hrvatska je pri europskom dnu.

Composite Innovation Indicator" mjeri u kojoj mjeri su ideje iz

inovativnih sektora u mogunosti doi na trite, pruanje boljih radnih mjesta i stvaranje konkurentnije

Europe. Hrvatska je pri dnu Europe.

35

USLUGE Usluge (u najirem smislu) ine oko 80 % EU BDP-a 2011, a privatne trine usluge koje su u domeni liberalizacije trita usluga ine 46% BDP-a (trgovina, turizam, graevinarstvo, poslovne usluge). Potencijal rasta europskog uslunog sektora je u ukidanju to vie izuzea od liberalizacije glede prava poslovnog nastana i slobode pruanja usluga. To se prije svega odnosi na prometne i financijske usluge koje su veinom privatne, dok se javne usluge (javna uprava, zdravstvo, kultura i dr.) mogu

otvoriti jednakim uvjetima trinog natjecanja u odnosu na privatne usluge.

36

Veliki broj reguliranih profesija je jedna od temeljnih

prepreka rastu EU trita usluga. Daleko najvie su regulirane usluge u zdravstvu, socijalnoj skrbi i ostale

javne usluge, a najmanje usluge u podruju nekretnina i trgovine. Poslovne usluge su djelomino regulirane (npr. arhitekti, inenjeri, odvjetnici, porezni savjetnici i dr.) Poslovne usluge ine 13% zaposlenosti u EU 27 2011. Usluge imaju vei indeks dodane vrijednosti od preraivake industrije u EU.

USLUGE Europska komisija procjenjuje

prosjeni godinji uinak liberalizacije trita usluga na doprinos rastu BDP-a 0,8%, dok

bi potpuna liberalizacija usluga

(ambiciozna implementacija EU

Direktive o uslugama doprinijela

rastu BDP-a ak 2,6%. Uinci liberalizacije trita usluga na rast odnose se na razinu

deregulacije i administrativnog

pojednostavljenja uvjeta na

tritu usluga, kao i razvijenost elektronikih jedinstvenih kontaktnih toaka za zapoinjanje poslovanja. Najvei ukupni uinak na rast procjenjuje se za Cipar,

panjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Najvei rast EU trgovine usluga odnosi se na poslovne, turistike i prometne i ICT usluge.

37

TRGOVINA I CIJENE 2013. su hrvatske tvrtke najvie izvozile u susjedne zemlje (Italiju, BiH, Njemaku, Sloveniju i Austriju), a najvie tvrtke u podruju industrije.

38 Izvor: DZS, 2014

TRGOVINA I

CIJENE

Vanjska trgovina Hrvatski izvoz znatno zaostaje za

usporedivim dravama lanicama EU iz srednje i istone Europe (CEE10). Razlike u trgovinskom

uinku posebno su vidljive u razdoblju nakon 2008. Dok se izvoz zemalja

skupine CEE10 (osim Slovenije)

oporavio nakon jednokratnog pada

2009., hrvatski izvoz je u 2013. bio

10% nii od vrhunca dosegnutog 2008, dok je u Litvi porastao gotovo

40%, u Estoniji vie od 25%, te vie od 20% u Latviji.

39

TRGOVINA I CIJENE

Vanjska trgovina Izvoz ini tek neto vie od 40% hrvatskog BDP-a, a Slovakoj, Maarskoj i Estoniji barem 90%.

40

TRGOVINA I CIJENE

Prvi podaci o kretanju robne razmjene s inozemstvom u

prva dva mjeseca 2014. upuuju na njezino intenziviranje, pri emu je robni izvoz porastao za 7,2%, a uvoz za 8,2% u odnosu na prosjek prethodnog

tromjeseja. Prema detaljnim podacima o robnoj razmjeni, dostupnima za sijeanj 2014, na ubrzanje izvozne aktivnosti poetkom 2014. uvelike je utjecao rast izvoza ribe i preraevina, elektrine energije te eljeza i elika. Takoer se dodatno poveao izvoz brodova, dok se izvoz nafte i naftnih derivata smanjio.

41

Blagi oporavak EU maloprodaje u 2014.

Trgovina na malo u EU 2005-2014 (Eurostat, oujak 2014)

42

TRGOVINA I CIJENE

Trgovina na malo

U Hrvatskoj je u oujku 2014. promet u trgovini na malo bio je 1,3 posto vii nego isti mjesec 2013., nakon to je tijekom krize (2008 - 2013) zabiljeio realno smanjenje za oko 20 posto, zbog pada zaposlenosti i smanjenja raspoloivog dohotka. Poetak 2014. donio je stabilizaciju i rast trenda.

TRGOVINA I CIJENE

Hrvatska je profitirala zahvaljujui poetnoj specijalizaciji i poveala je svoj trini udjel u razdoblju 20002008 kao rezultat znatnog rasta 2001. i 2003. Stanje se preokrenulo u razdoblju 2008 2010 kad su poetna geografska specijaliziranost i gubitci trinog udjela u posebnim sektorima pridonijeli smanjenju izvoza. Dvije treine smanjenja mogu se okvirno pripisati gubitku konkurentnosti.

Blizina i oslonjenost na smanjeno talijansko, bosansko-hercegovako i slovensko trite znatno je utjecalo na pad izvoza u razdoblju 20082012. To je povezano s gubitkom trinog udjela u Italiji i BiH. Ni jedno od prvih 10 glavnih izvoznih odredita Hrvatske ne smatra se dinaminim tritem. Znatna oslonjenost na stagnirajue sektore, ukljuujui strojarstvo, metalurgiju i plovila, nepovoljno je utjecala na izvoz u razdoblju 20082012.

43

44

Izvor: Eurostat, 2013

TRGOVINA I CIJENE

Inflacija

Hrvatska, zajedno s Bugarskom, Ciprom i

Grkom, ula je razdoblje deflacije, tj. pada cijena.

Temeljni faktor osobne potronje Hrvata bili su potroaki krediti, a potranja za njima je znatno pala ve 2009., to je utjecalo na pad BDP-a.

TURIZAM I PROMET

45

Pad prihoda od turizma sa 7,4 (2008) na 6,8 milijardi

eura (2012).

U travnju 2014., u odnosu na isti mjesec prole godine, povean je indeks dolazaka i noenja turista. 81% odnosi se na strane turiste (Nijemci, Austrijanci,

Slovenci i Talijani)

Izvor grafika: HGK, Gospodarska kretanja

Indeks

IV. 2014.

IV. 2013. Struktura u 2014., %

Dolasci

Ukupno 117,0 100,0

Domai 108,6 18,6

Strani 119,1 81,4

Noenja

Ukupno 118,6 100,0

Domai 109,2 16,0

Strani 120,6 84,0

Struktura noenja

stranih turista u %, IV. 2014.

Njemaka 23,2

Austrija 13,3

Slovenija 13,2

Italija 8,8

Francuska 5,3

Ujedinjena Kraljevina 3,5

Poljska 2,8

TVRTKE Lider, 2014.

46

HR TOP 50 - PRIHOD, 2013

31 HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. 1.941.686.947

32 PHOENIX FARMACIJA d.d. 1.843.941.831

33 PHILIP MORRIS ZAGREB d.o.o. 1.825.189.486

34 METRO CASH&CARRY d.o.o. 1.794.056.551

35 AGROKOR TRGOVINA d.d. 1.788.029.204

36 HRVATSKA POTA d.d. 1.764.309.217

37 BELJE d.d. 1.717.096.187

38 LUKOIL CROATIA d.o.o. 1.693.544.989

39 DUKAT d.d. 1.684.591.799

40 SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA d.d. 1.645.250.194

41 CROATIA AIRLINES d.d. 1.644.306.304

42 JAMNICA d.d. 1.641.906.617

43 DM-DROGERIE MARKT d.o.o. 1.625.589.088

44 BILLA d.o.o. 1.624.499.628

45 TIFON d.o.o. 1.568.077.700

46 HRVATSKE AUTOCESTE 1.543.003.380

47 GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA d.o.o. 1.522.252.942

48 MEDICAL INTERTRADE d.o.o. 1.510.645.569

49 HRVATSKA POTANSKA BANKA d.d. 1.458.765.022

50 PORSCHE CROATIA d.o.o. 1.457.500.809

Izvor: Lider, 2014

Najvie prihode meu hrvatskim tvrtkama ostvarile su INA, HEP, Konzum, Zagrebaka banka, HT i Prirodni Plin.

HR TOP 50 - PRIHOD, 2013

1 INA d.d. 26.424.216.535

2 HEP d.d. 25.340.611.629

3 KONZUM d.d. 13.391.375.262

4 ZAGREBAKA BANKA d.d. 7.135.892.115

5 HRVATSKI TELEKOM d.d. 6.606.027.394

6 PRIRODNI PLIN d.o.o. 6.303.492.468

7 ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. 4.616.884.150

8 PETROL d.o.o. 4.399.789.122

9 PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 4.355.457.193

10 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. 3.708.346.676

11 CRODUX DERIVATI DVA d.o.o. 3.685.041.960

12 PLODINE d.d. 3.267.692.205

13 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 3.097.640.280

14 TISAK d.d. 3.011.219.245

15 LIDL HRVATSKA d.o.o. 3.003.944.544

16 VIPNET d.o.o. 2.801.335.419

17 VINDIJA d.d. 2.773.280.539

18 KAUFLAND HRVATSKA k.d. 2.721.434.876

19 CROATIA OSIGURANJE d.d. 2.637.624.561

20 MERCATOR-H d.o.o. 2.585.777.085

21 PETROKEMIJA d.d. 2.565.936.578

22 RAIFFEISENBANK AUSTRIJA d.d. 2.487.538.217

23 ORBICO d.o.o. 2.314.015.687

24 MEDIKA d.d. 2.215.074.964

25 HRVATSKE UME d.o.o. 2.152.997.886

26 PODRAVKA d.d. 2.050.292.484

27 SPAR HRVATSKA d.o.o. 2.027.971.176

28 BOXMARK LEATHER d.o.o. 1.998.824.739

29 PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d. 1.983.386.645

30 TOMMY d.o.o. 1.975.748.672

TVRTKE Lider, 2014.

47

Najvei hrvatski izvoznici su INA, Pliva, Boxmark Leather, Konar i Petrokemija.

HR TOP 50 - IZVOZ, 2013

TVRTKA Djelatnost (000 kn)

1 INA d.d. Nafta, naftni derivati i plin 8.324.125.844

2 PLIVA HRVATSKA d.o.o. Farmaceutika 2.193.811.319

3 BOXMARK LEATHER d.o.o. Tekstil, odjea i obua 1.922.608.530

4 KONAR d.d.. Elektrini strojevi 1.688.265.611

5 PETROKEMIJA D.D. KUTINA Kemijska industrija 1.625.713.704

6 CROATIA AIRLINES d.d. Promet-zrani prijevoz 1.015.274.998

7 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. ZAGREB Elektronika oprema 968.489.051

8

ENI CROATIA B.V., HRVATSKA

PODRUNICA

Nafta, naftni derivati i plin

907.898.738

9 URO AKOVI d.o.o. Metal i metalni proizvodi 843.431.215

10 PODRAVKA d.d. Hrana-proizvodnja 811.323.925

11 TLM TVP ZA PROIZ. VALJANIH PROI. d.o.o. Metal i metalni proizvodi 748.783.912

12 BENETTON TEKSTIL d.o.o. Tekstil, odjea i obua 742.149.846

13 RIVIERA ADRIA d.d. Hoteli i restorani 715.526.601

14 TANKERSKA PLOVIDBA d.d. Promet-vodeni prijevoz 603.347057

15

HRVATSKA KONTROLA ZRANE PLOV.

d.o.o.

Promet-dodatne usluge

587.550.802

16 HS PRODUKT d.o.o. Metal i metalni proizvodi 570.399.151

17

HARBURG-FREUDENBERGER BELIE

d.o.o.

Strojevi i ureaji

563.216.870

18 GEN-I ZAGREB d.o.o. Energetika 560.474.931

19 MAISTRA d.d. Hoteli i restorani 517.647.193

20 AD PLASTIK d.d. Motorna vozila i dijelovi,proizvodnja 511.523.409

21 JGL d.d. Farmaceutika 510.113.767

22 ULJANIK BRODOGRADILITE d.d. Brodogradnja 498.715.330

23 ELEKTRO-KONTAKT d.d. Elektrini strojevi 490.167.306

24 EUROCABLE GROUP d.d. Elektrini strojevi 481.849.702

25 ALUFLEXPACK NOVI d.o.o. Metal i metalni proizvodi 477.697.053

26 HSE ADRIA d.o.o.

Upravljanje i savjetovanje u

poslovanju 474.555.609

27

VETROPACK STRAA TVORNICA STAKLA

d.d.

Nemetalni mineralni proizvodi

473.851.122

28 YTRES d.o.o. Tekstil, odjea i obua 469.222.726

29 CEMEX HRVATSKA d.d. Nemetalni mineralni proizvodi 466.977.349

30 CROSCO, NAFTNI SERVISI d.o.o. Nafta, naftni derivati i plin 440.946.051

HR TOP 50 - IZVOZ, 2013

TVRTKA Djelatnost (000 kn)

31 H CARGO d.o.o. Promet-kopneni prijevoz tereta 439.936.195

32 DALEKOVOD d.d. Graevinarstvo 436.110.529

33 P.P.C. BUZET d.o.o.

Motorna vozila i dijelovi,

proizvodnja 430.338.954

34 AMEROPA ITNI TERMINAL d.o.o. Trgovina, veleprodaja, ostalo 428.991.347

35 3. MAJ BRODOGRADILITE Brodogradnja 422.955.800

36 PLAVA LAGUNA d.d. Hoteli i restorani 419.110.426

37 TRINA SOLAR, PODRUNICA ZAGREB Trgovina-maloprodaja 404.812.118

38 CE-ZA-R d.o.o. ZAGREB Odlaganje otpada i reciklaa 403.686.451

39 HRVATSKI TELEKOM d.d. Telekomunikacije i pota 368.959.172

40 PETROL d.o.o. Nafta, naftni derivati i plin 368.029.298

41 YINGLI d.o.o. Trgovina, veleprodaja, ostalo 357.872.959

42 SAIPEM S.p.A, podrunica u RH Istraivanje i razvoj 347.472.798

43 EXPORTDRVO d.d. Trgovina, veleprodaja, ostalo 345.622.508

44 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Promet-vodeni prijevoz 343.316.733

45 TDR d.o.o. Duhan i duhanski proizvodi 339.328.918

46 SAME DEUTZ-FAHR ETELICE d.o.o. Strojevi i ureaji 338.946.809

47 FERRERO d.o.o. Trgovina, veleprodaja, hrana 336.427.491

48 ISTRATURIST UMAG d.d. Hoteli i restorani 333.828.139

49 SAPONIA d.d. Kemijska industrija 330.917.300

50 KRA d.d. Hrana-proizvodnja 311.357.666

Izvor: Lider, 2014

TVRTKE Lider, 2014.

48

Najvee hrvatske tvrtke po broju zaposlenih su Zagrebaki holding, Konzum, H, HEP, Hrvatska pota.

HR TOP 50 BROJ ZAPOSLENIH, 2013

TVRTKA

Br. Zaposlenih prema

satima rada

1 ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. 11.216

2 KONZUM d.d. 11.130

3 H d.o.o. 10.581

4 HEP d.d. 10.097

5 HRVATSKA POTA d.d. 9.693

6 INA d.d. 8.401

7 HRVATSKE UME d.o.o. 8.123

8 HRVATSKI TELEKOM d.d. 5.180

9 ZAGREBAKA BANKA d.d. 4.095

10 SOKOL MARI d.o.o. 3.438

11 TISAK d.d. 3.428

12 HRVATSKA RADIOTLEVIZIJA 3.274

13 PODRAVKA d.d. 3.270

14 PLODINE d.d. 3.139

15 MERCATOR-H d.o.o. 3.053

16 PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 2.963

17 FINANCIJSKA AGENCIJA 2.954

18 BOXMARK LEATHER d.o.o. 2.788

19 KAUFLAND HRVATSKA k.d. 2.782

20 CROATIA OSIGURANJE d.d. 2.676

21 PETROKEMIJA d.d. 2.307

22 HAC ODRAVANJE I NAPLATA CESTARINE d.o.o. 2.226

23 JADROLINIJA 2.184

24 RIVIERA ADRIA d.d. 2.091

25 TOMMY d.o.o. 2.039

26 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. 2.024

27 SPAR HRVATSKA d.o.o. 2.023

28 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 1.922

29 STUDENAC 1.885

30 RAIFFEISENBANK AUSTRIJA d.d. 1.878

HR TOP 50 BROJ ZAPOSLENIH, 2013

TVRTKA

Br. Zaposlenih prema

satima rada

31 ULJANIK BRODOGRADILITE d.d. 1.862

32 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 1.816

33 3. MAJ BRODOGRADILITE d.d. 1.774

34 BRODOGRAEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. 1.759

35 VARTEKS d.d. 1.737

36 PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d. 1.664

37 CROSCO, NAFTNI SERVISI d.o.o. 1.614

38 KOKA d.d. 1.598

39 ALLIANZ ZAGREB d.d. 1.577

40 DINOVA-DIONA d.o.o. 1.574

41 BELJE d.d. 1.528

42 HS PRODUKT d.o.o. 1.496

43 PRUNE GRAEVINE d.o.o. 1.461

44 KRA d.d. 1.429

45 LIDL HRVATSKA d.o.o. 1.418

46 BILLA d.o.o. 1.417

47 BILFINGER URO AKOVI MONTAA d.d. 1.347

48 HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. 1.323

49 HRVATSKA LUTRIJA d.o.o. 1.293

50 DUKAT d.d. 1.280

Izvor: Lider, 2014

TVRTKE Lider, 2014.

49

HR TOP 50 DOBIT/GUBITAK, 2013

TVRTKA (000 kn)

1 HEP d.d. 2.542.616.974

2 HRVATSKI TELEKOM d.d. 1.620.418.705

3 PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 782.997.519

4 BRODOGRAEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d. 721.711.388

5 ZAGREBAKA BANKA d.d. 575.845.795

6 ENI CROATIA B.V. 553.447.179

7 ADRIS GRUPA d.d. 425.758.160

8 JAMNICA d.d. 412.316.475

9 PLIVA HRVATSKA d.o.o. 336.277.792

10 RAIFFEISENBANK AUSTRIJA d.d. 326.650.390

11 SUPER SPORT d.o.o. 291.984.494

12 HEINEKEN ADRIA d.o.o. 274.645.255

13 PBZ CARD d.o.o. 272.521.434

14 ZAGREBAKA PIVOVARA d.o.o. 269.481.885

15 KONAR d.d. 246.383.006

16 CERVESIA ZAGREB d.o.o. 230.151.598

17 KONZUM d.d. 221.338.192

18 VIPNET d.o.o. 215.281.922

19 ZAGREBAKE OTPADNE VODE d.o.o. 202.662.116

20 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK 189.158.370

21 TLM TVP d.o.o. 180.444.996

22 TDR d.o.o. 171.600.179

23 EUROHERC OSIGURANJE d.d. 166.449.593

24 PLINACRO d.o.o. 152.796.884

25 LEDO d.d. 151.497.879

26 HS PRODUKT d.o.o. 148.248.878

27 PRUNE GRAEVINE d.o.o. 145.630.983

28 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 143.859.131

29 KARLOVAKA PIVOVARA d.o.o. 137.247.188

30 HOSPIRA ZAGREB d.o.o. 133.243.105

HR TOP 50 DOBIT/GUBITAK, 2013

TVRTKA (000 kn)

31 ALLIANZ ZAGREB d.d. 125.241.011

32 ERSTE CARD CLUB d.d. 121.445.843

33 JADRANSKI NAFTOVOD d.d. 113.361.737

34 AGENCIJA ALAN d.o.o. 109.989.134

35 PLAVA LAGUNA d.d. 109.657.078

36 HRVATSKE UME d.o.o. 102.137.057

37 BELUPO LIJEKOVI KOZMETIKA d.d. 99.935.274

38 VETROPACK STRAA TVORNICA STAKLA d.d. 95.537.064

39 FINANCIJSKA AGENCIJA 94.396.388

40 DM-DROGERIE MARKT d.o.o. 91.181.398

41 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. 89.990.200

42 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. 89.691.150

43 ERSTE FACTORING d.o.o. 87.945.144

44 RAIFFEISEN FACTORING d.o.o 84.168.276

45 MAISTRA d.d. 83.660.286

46 BORIK d.d. 82.442.357

47 ERSTE & STEIERMRKISCHE S-LEASING d.o.o 81.678.732

48 OTP BANKA HRVATSKA d.d. 80.086.458

49 SIEMENS d.d. 77.512.146

50 PRVO PLINARSKO d.o.o. 75.861.402

Izvor: Lider, 2014

Najprofitabilnije hrvatske tvrtke su HEP, HT, Privredna banka zagreb,

Brodograevna industrija Split i Zagrebaka banka.

TVRTKE Poslovni dnevnik, top100.seenews.com, 2013

U 2012. je meu top 100 kompanija u regiji bilo 11 hrvatskih kompanija. Na vrhu ljestvice su Rumunjska i Bugarska, a najzastupljenije djelatnosti su nafta/plin.

50

KONKURENTNOST

Indeks ekonomske slobode 2013

Hong Kong ostaje 1. jer ima najrazvijeniji slobodno trini kapitalizam

Danska je ekonomski najslobodnija europska zemlja

Estonija je ekonomski najslobodnija europska

postsocijalistika zemlja, a 13. u svijetu

Hrvatska je tek 78.

Manjak ekonomske slobode u Hrvatskoj:

niska zatita vlasnikih prava, niska vladavina prava, fiskalni opseg drave, regulatorni okvir, rigidno trite rada Hrvatske prednosti: monetarna i financijska

stabilnost, slobodna trgovina

GODINJI NAPREDAK PREMA SLOBODI vedska, Danska, Njemaka,Slovaka i Italija pojaale fiskalnu disciplinu

Italija, Slovaka i eka deregulirale trita rada

Italija poboljala investicijsku slobodu, a Njemaka financijsku i opu ekonomsku slobodu

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Hrvatska

Estonija

Slovaka

eka

Italija

Finska

Njemaka

Danska

vedska

Austrija

SAD

Izrael

Pozicije na svjetskoj ljestvici ekonomske slobode

(redni broj, Heritage Foundation 2013)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Indeks ekonomske slobode (indeks/100, Heritage Foundation 2013)

51

KONKURENTNOST

Hrvatska 75. napredak za 6 mjesta znak je zaustavljanja pada od 2007.

Najbolji na svijetu:

vicarska, Singapur, Finska, Njemaka, SAD, vedska

Kljuni faktori hrvatske nekonkurentnosti: visoke poljoprivredne subvencije

rasipna javna potronja (visoki javni dug i visoki porezi) optereujui regulatorni okvir za poslovanje i privatne investicije

nefleksibilan obrazovni sustav i rigidno trite rada nesposobnost privlaenja i zadravanja talentiranih ljudi loa zatita vlasnikih prava

Kljune institucionalne reforme: Izgradnja sustava javnih politika koji jame odgovornost i efikasnost

Smanjenje fiskalne uloge drave u korist niih poreza gospodarstvu

Smanjenje regulatornih prepreka drave u korist ekonomskih sloboda

Promjene sustava vrijednosti:

Razvoj radne etike

Vrednovanje znanja i talenata

Bolje upravljanje kvalitetom poslovanja

Poticanje istraivanja i inovativnosti

52

KONKURENTNOST

.

53

Lakoa poslovanja u Hrvatskoj (Svjetska banka 2013)

KONKURENTNOST Hrvatska zaostaje u odnosu na prosjek 10

drava lanica EU iz srednje i istone Europe u veini indikatora konkurentnost poslovanja (osim glede infrastrukture,

monetarne slobode tj. stabilnosti novca,

procedura plaanja poreza i pristupa elektrinoj energiji. Najkritinija zaostajanja Hrvatske su u podruju neslobodnog trita rada, regulatornih uvjeta poslovanja, dobivanja graevinskih dozvola, uknjibe nekretnina, zatite manjinskih dioniara i problema nesolventnosti.

.

54

55

KONKURENTNOST

Najbolje poslovno okruenje u EU imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Danska,

vedska i Finska, a Hrvatska je na dnu s Grkom.

Network Readiness Index (NRI)

Svjetskog gospodarskog foruma mjeri

sklonost zemlje da iskoristi mogunosti koje nude informacijske i komunikacijske

tehnologije.

Hrvatska je na 51. mjestu, dok je na 1.

mjestu Finska.

Izvor: Svjetski gospodarski forum, 2013

56

KONKURENTNOST

Uslijed gospodarske krize (2007-2008),

kako bi se tek 2009-2012, kao posljedica

pada nominalnih i realnih bruto (i neto)

plaa. Prosjena nominalna bruto plaa u javnoj upravi bre je rasla 2007-2009 nego u industriji to je zakoilo konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Pad nominalnih

bruto plaa u javnoj upravi dogodio se tek 2010. i 2013. Istovremeno, 2012-2013

porasle su nominalne bruto plae u industriji, to optereuje konkurentnost gospodarstva.

Zbog visokih jedininih trokova rada hrvatsko gospodarstvo je nekonkurentno

za privatne investicije, a to je prije svega

posljedica visokih trokova proraunske mase plaa u javnom sektoru gdje ozbiljnih rezova nije bilo, za razliku od privatnog

sektora.