BROJ 15 - VELJAČA 2013.

Proizvodi školske zadruge Strossmayer

Zdenka Barna državna prvakinja

Kako se radi šokačka kapa

Otvoren praktikum za mehatroniku

10. DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA U OBRAZOVNOM SEKTORU POLJOPRIVREDE

ŠEŠIRDŽIJA IŠTOKOVIĆ U ŠKOLI ODRŽAO RADIONICU

PROSLAVA DANA ŠKOLE

2

UVODNIK

SADRŽAJ:Uvodnik ..............................................................................................................................2Povodom 125. obljetnice škole ...........................................................................3Natjecanja .................................................................................................................... 4-7Eko projekti .................................................................................................................8-9Radionica - izrada šokačke kape ...................................................................... 10Školska zadruga Strossmayer / Pokaži što znaš .......................................11Projekt Leonardo ....................................................................................................... 12Dan škole ..................................................................................................................12-13Ekskurzija - Maturalno putovanje u Španjolsku ..................................... 14Ekskurzija - Maturalno putovanje u Prag, Beč, Budimpeštu ........... 15Put u Koreju .................................................................................................................. 16Radionica - Ljelje ....................................................................................................... 17Anketa .............................................................................................................................. 18Sport - Stolni tenis i Badminton ....................................................................... 19Sport u Đakovu ...................................................................................................20-21Literarni radovi ............................................................................................................22Horoskop / Top lista/ Šale ....................................................................................23Foto-strip ........................................................................................................................ 24

ZLATOVEZ: List učenika i djelatnika Srednje strukovne škole Antuna Horvata, Đakovo

IZDAVAČ: Srednja strukovna škola Antuna Horvata, ĐakovoZA IZDAVAČA: Mirko Ćurić, prof.GLAVNI UREDNIK: Silvija Pejić, 2. Pt2SURADNICI UČENICI: Monika Ramač, Dora Lončar, Marija La-

sić, Ivana Petrošević, Silvija Pejić, Maja Topalović, Sandra Kolar, Marina Mikić, Viktorija Davidović, Ivanka Kovačević, Filip Gra-bar, Marjana Jurić, Matej Podgornik, Tomislav Mijakić, Mihovil Lozić, Valentina Blažević, Božidar Drmić, Marin Mutaja, Andrija Bošković, Laura Breulj, Marija Grgić.

SURADNICI PROFESORI: Mara Brdar, Dubravka Scharmitzer, Henrieta Matković, Maja Breulj, Mirjana Klepo, Zlatko Mesić.

PROFESORI VODITELJI: Anita Šakota i Ivana PolovinaGRAFIČKI PRIJELOM: Miroslav PavlekovićFOTOGRAFIJE: Zlatko Mesić i Miroslav Pavleković

TISAK: Hardy, Đakovo

RIJEČ UREDNIKA

Ove je školske godine puno toga novog u našoj školi. Prije svega imamo novo ime, više nismo Obrtnička škola nego Strukovna škola, zatim imamo novo zanimanje koje je do sada pripa-dalo današnjoj Ekonomskoj školi, to je zanimanje računalni tehničar. Za slje-deću školsku godinu se najavljuje još jedno novo zanimanje – automeha-troničar, za koje je već priređen novi praktikum. Sve ovo znači da imamo novih učenika i naravno novih profeso-ra koji će, nadamo se, biti i naši vjerni čitatelji.

Unatoč svim ovim novostima trudi-mo se zadržati i održati i ono što je tra-dicija, odnosno ono što je tradicional-no naše, čemu svakako pripada i ovaj naš i vaš list. Bavili smo se tako različitim radionicama, natjecanjima, manife-stacijama i ostalim kulturnim događaji-ma u gradu i okolici. Učenici i profesori su i ove školske godine bili jako aktivni, što je zabilježeno na stranicama no-vina koje držite u ruci. Putovali smo i s ovogodišnjim maturantima i onima koji su iz različitih razloga odlazili iz škole i iz grada, kako bi sudjelovali na mnogim sastancima, priredbama i manifestaci-jama. Tu su naravno i svakidašnje ak-tivnosti koje obogaćuju naš život u školi i izvan nje. Bavili smo se sportom u školi i u gradu, a ne nedostaje i zanimljivih tema kao što su izostanci iz škole i mno-ge druge. Sve smo malo začinili glaz-bom i zabavom i na kraju smo dobili novi broj našeg Zlatoveza.

Obrtnička škola Antuna Horvata je najstarija srednja škola u Đakovu i jed-na od najstarijih u Osječko-baranjskoj županiji. Započela je s radom 23. siječnja 1887. pod imenom ŠEGRTSKA ŠKOLA, a svoju temeljenu odrednicu „obrazovanje učenika koji se školuju za obrtnička za-nimanja“, dakle, obrazovanje „šegrta“ je škola zadržala do danas. Ta naša, izvorno Šegrtska škola, je do danas nekoliko puta mijenjala svoje ime. Tako 1927. postaje ZANATSKO – TRGOVAČKA ŠKOLA, a 1941. postaje STRUČNA PRODUŽNA ŠKOLA, dok 1947. dobiva ime ŠKOLA UČENIKA U PRIVREDI REGALA VAJSA. Nakon škol-ske reforme 1967. škola postaje dijelom SREDNJOŠKOLSKOGA CENTRA BRAĆE RIBAR, koji je kasnije preimenovan u CENTAR USMJERENOG OBRAZOVANJA BRAĆE RIBAR. Od 1991. Škola ponovno djeluje samostalno pod nazivom OBRT-NIČKA ŠKOLA ANTUNA HORVATA. Pod tim imenom škola se profilirala i afirmi-rala, pa slobodno možemo napisati kako je riječ o dvadeset najuspješnijih godina u povijesti naše škole.

No, školstvo je živ organizam i pro-mjene nisu zaobišle ni našu školu, koja je za dvadeset godina temeljito mijenjala i promijenila svoj profil, tako je ovo ime postajalo ograničavajući čimbenik. Dono-šenjem nove mreže škola u Hrvatskoj, bilo je jasno da je promjena naziva škole pita-nje vremena. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. lipnja 2011. do-nijela ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA, UČENIČ-KIH DOMOVA I PROGRAMA OBRAZOVA-

NJA. Bilo je jasno da se profil naše škole nepovratno promijenio, odnosno da ime „obrtničke“ škole ne pokriva nekoliko četverogodišnjih tehničkih programa iz područja strojarstva, elektrotehnike i po-ljoprivrede.

Novom mrežom škola u našu školu je također prešlo zanimanje Računalni tehničar za strojarstvo tako da se broj odjela koji se školuju za četverogodišnja zanimanja popeo na 16, a 19 odjela po-hađaju učenici u različitim obrtničkim zanimanjima. Na sjednici Školskog odbo-ra održanoj 19. siječnja 2012. je utvrđen prijedlog novog naziva škole koji glasi Srednja strukovna škola Antuna Horva-ta, a takav je prijedlog prihvatila Župa-nijska skupština. U rujnu 2012. dovršene su sve potrebne pravne radnje i škola je nastavila svoj život s novim imenom. Na-ravno, još nas je Shakespeare podučio da ime bez sadržaja ne znači mnogo, tako da smo svjesni da promjenom imena nismo postali bolji, pametniji ili uspješniji, samo smo uskladili naziv škole sa stvarnim stanjem. Ostaje, naravno, i žal za starim imenom pod kojim je škola rasla s oko 500 učenika i tridesetak zaposlenih do današ-njih 930 učenika i stotinjak zaposlenih, da ne nabrajamo sve one uspjehe kao što su dvije titule najbolje obrtničke škole u Hrvatskoj. No, na lovorikama se ne spava udobno: odgoj i obrazovanje su iznimno dinamično područje ljudskoga života, pa nije isključeno da neće biti promjena ime-na i u budućnosti.

Mirko Ćurić, prof.

U novu školsku godinu s novim imenom

S NOVIM IMENOM – PREMA NOVIM USPJESIMA

3

DOGAĐANJA

„Right charieer choice“

Naša škola sudjeluje u pro-jektu „Right chareer choice“ u programu za strukovne škole Leonardo da Vinci pri Agen-ciji za mobilnost i programe EU. Ovo nam je drugi takav projekt. Podsjetimo se, prvi projekt je bio projekt u kojem su sudjelovali učenici autome-haničari s profesorom Ljubo-mirom Tomićem, kada su bili u dvotjednom posjetu školi u Ljubljani u Sloveniji, gdje su i obavljali praksu.

U ovom „novom“ projektu sudjeluje devet zemalja: Tur-ska, Rumunjska, Bugarska, Italija, Francuska, Grčka, Polj-ska, Mađarska i Hrvatska.

Prvi susret partnera

Prvi susret partnera odvi-jao se u Turskoj od 19. do 23. studenog, kojem su prisustvo-vale i profesorice naše škole Anita Šakota i Marija Pata-ran. Službeni jezik projekta je engleski jezik, tako da se sva dokumentacija za provođe-nje programa i komunikacija

s partnerima odvija na tom jeziku. Tema projekta je usko vezana uz strukovne škole i izbor zanimanja učenika koji pohađaju te škole. Koliko za-pravo pravi izbor zanimanja utječe na budućnost učenika, odnosno polazi se od toga da su zadovoljni učenici dobri i vrijedni učenici, a kasnije i radnici. Problem je kako se dolazi do takvih učenika i radnika? Jesu li oni zalog za izlazak iz krize i za bolju bu-dućnost?

Dugo putovanje do Aksaraya

Prvi susret partnera u Turskom Aksarayu protekao je u radosnom upoznavanju partnera, te podijeli zadata-ka za sljedeće susrete kada bi se trebali uključiti i učeni-ci. Aksaray je „gradić“ od 300 000 stanovnika u središnjoj Turskoj, 300 km od glavnog grada Ankare. Uopće nije bilo jednostavno doći do njega, ali doista se isplatilo to duuuugo putovanje jer su ljudi jako pri-jazni i gostoljubivi, a krajolik i kultura im je zadivljujuća.

Srednja strukovna škola A. Horvata surađuje u projektu s devet europskih država

S LEONARDOM PUTUJEMO EUROPOM

Turska škola partner je također strukovna škola koja nas je ugostila i pokazala nam kako se tamo provodi nasta-va, a kako učenici odrađuju praksu. Sav obvezni projek-tni posao odvijao se unutar te škole, tako da smo imali priliku upoznati većinu nji-hovih profesora, a učenici su nas svakodnevno dočekivali radosnim usklikom.

Susret kod nas

Brzo smo se svi sprijate-ljili tako da se jedva očekuje novi susret koji će se odvijati u proljeće u Italiji. Jedan od budućih susreta s partnerima odvijat će se i u našoj školi, pa

se nadamo da ćemo se poka-zati kao dobri domaćini i da će njima svima biti lijepo kako je nama bilo u Turskoj.

Anita Šakota, prof. i Marija Pataran, prof.

Marija Pataran ispred veličanstvene Aje Sofije

Anita Šakota ispred tvrđave Topkapi

Prvi susret partnera Leonardo projekta u Turskoj

4

NATJECANJA

IX. Državno natjecanje pe-kara je održano 10. i 11. svib-nja 2012. u Obrtničkoj školi Antuna Horvata Đakovo. Or-ganizator je bilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Agencija za strukovno ob-razovanje i obrazovanje odra-slih i Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo. Natjecali su se učenici/ce trećih razreda u zanimanju pekar. Natjeca-nje se sastojalo od dva dijela: pisane provjere stručno-te-orijskog znanja i praktičnog zadatka.

Tema natjecanja je bila: KOLAČIĆI NA DAR-slatko prh-ko tijesto.

Provjera stručno-teorij-skog znanja održana je 10. svibnja 2012. Test je imao 20 zadataka koji su natjecatelji-ma mogli donijeti maksimal-no 20 bodova. Nakon pisanja testa natjecatelji su sastavljali recepturu za izradu praktič-nog zadatka. Praktični zada-tak izrađivao se 11. svibnja 2012. i bodovao s maksimal-no 80 bodova. Natjecatelji su imali na raspolaganju 180 mi-nuta za izradu 20 kolačića od slatkog prhkog tijesta. Zadana su bila četiri oblika kolačića za čiju su se izradu mogli ko-ristiti kalupi i modlice koje su bile na raspolaganju. Kolačiće je trebalo na kraju ukrasiti i kreativno složiti na priređe-ne podloške, poštujući zadanu masu gotovog proizvoda.

Pravo sudjelovanja na IX. Državnom natjecanju je imalo deset najboljih učenika-peka-ra u Hrvatskoj koje je prema osvojenim bodovima na škol-skom natjecanju odabrao i rangirao informacijski sustav VETIS. Na natjecanje se pri-javilo sedam škola, odnosno sedam učenika, ali su dva uče-nika prije samog natjecanja odustala zbog zdravstvenih razloga, tako da se na kraju natjecalo pet učenika, od-nosno škola, i to iz Karlovca, Varaždina, Preloga, Zagreba i Đakova.

Članovi Prosudbenog po-vjerenstva su pratili sam tijek natjecanja: Mirko Ćurić, prof., ravnatelj Obrtničke škole An-tuna Horvata Đakovo je bio predsjednik Državnog povje-renstva; Dragica Vrgoč, dipl.ing., viša stručna savjetnica iz Agencije za strukovno obrazo-

Najbolji učenici - pekari iz cijele Hrvatske pohodili Đakovo, kako bi pokazali svoje znanje i umijeće u izradi kolačića

IX. Državno natjecanje PEKARA u Đakovu

vanje i obrazovanje odraslih, Zagreb; Eva Jurčić, dipl. ing., Poljoprivredno-šumarska škola Vinkovci; Maja Breulj, dipl.ing., profesor savjetnik, Obrtnička škola Antuna Hor-vata Đakovo; Sanja Hajduko-vić, dipl.ing., Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo; Lji-ljana Radočaj dipl.ing., Pan-Pek Đakovo d.o.o. Za nastav-nike-mentore i natjecatelje škola domaćin je organizirala obilazak kulturnih zname-nitosti našeg grada. Drugog dana natjecanja je za mentore organiziran okrugli stol i zani-mljiva predavanja iz struke, a predavači su bili s Prehrambe-no-tehnološkog fakulteta Osi-jek, prof. dr.sc. Daniela Čačić-Kenjerić, izv.prof. i prof.dr.sc. Damir Magdić, izv. prof., te s Medicinskog fakulteta Osijek prof. dr. sc., Ines Drenjančević, dr.med.

Svečana podjela prizna-nja i nagrada i zatvaranje IX. Državnog natjecanja održalo se u dvorani Florentini. Prvo mjesto osvojio je Shigjeqi Ryshit iz Mješovito industrij-sko-obrtničke škole Karlovac, pod vodstvom mentorice Pa-latinuš Vlatke, dipl. ing.. Našu je školu predstavljao učenik Stjepan Gašparović koji je osvojio 4. mjesto, a mentorica mu je bila profesorica Marija Katilović, dipl. ing. Nadam se da smo bili dobri domaćini i da ćemo i natjecateljima i nji-hovim mentorima ostati u lije-pom sjećanju.

Maja Breulj, dipl. ing., profesor savjetnik

Najbolji pekar Shigjeqi Ryshit u društvu više savjetnice Dragice Vrgoč i ravnatelja Mirka Ćurića

Prvonagrađeni rad

Učenici užurbano rade kako bi na vrijeme završili praktični dio zadatka

5

NATJECANJA

Josipa Kanisek i Suzana Mejadanac sa svojim radovima

Matea Kovač Josip Mirković

Matea, Josip, njihovi modeli i mentorica Silvija Radnić

U našoj školi je 24. ve-ljače 2012. održano Međužupanijsko

natjecanje frizera na kojem su sudjelovali učenici trećih razreda iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske župa-nije. Bilo je to vrlo poučno i za-nimljivo natjecanje za sve su-dionike, a posebice za učenike koji su imali priliku pokazati što su naučili u posljednje tri godine školovanja. Provjera-vala su se teorijska znanja iz stručnih predmeta i vještine izrade dnevne i večernje fri-zure u kategorijama: ženska i muška frizura

Učenica naše škole Josipa Kanisek se posebno iskaza-la svojom spretnošću i kre-ativnošću, te je proglašena najboljom u izradi dnevne i večernje frizure na ženskom modelu lutke. S Josipom je ra-dila i vježbala profesorica Sil-vija Radnić. Mušku frizuru je radila Suzana Mejdanac, a za njezin uspjeh je zaslužna pro-fesorica Ksenija Spajić. Nakon

U hotelu Slavonija u Vinkovcima je 3. lip-nja 2012. održano

državno natjecanje u izradi tradicijskih frizura i to u ka-tegorijama: zadana tradicijska frizura i frizura inspiracije. S obzirom da je u modi taj neka-kav etno stil, bar što se tiče fri-zura, ovakva vrsta natjecanja je stvarno dobrodošla. Učenici su imali priliku kreirati tra-dicijske frizure, ali što je još važnije imali su priliku vidje-ti kako to rade drugi učenici, ali i uspješni frizeri i kreatori. Naime, održane su i dvije etno revije gdje su nam prezentira-ni natjecateljski radovi na ko-jima je sudjelovalo 13 frizera i 10 kreatora.

Matea Kovač i Josip Mirković uspješni u izradi tradicijskih frizura u Vinkovcima

OD POČETKA MEĐU

NAJBOLJIMA

Našu školu su na ovom prekrasnom natjecanju pred-stavljali učenici 1.F razreda Josip Mirković i Matea Kovač s mentoricom Silvijom Radnić. Učenici su bez većih proble-ma pokazali svoju spretnost i umijeće izrade frizura, a malo je reći da su nas razveselili re-zultatima svoga rada. Naime, naši učenici su osvojili prvo i drugo mjesto u kategoriji učenika, što je zaista izniman uspjeh, pogotovo kad znamo da su to učenici prvog razreda. Svi se iskreno nadamo da je to tek početak njihove uspješne frizerske karijere, a mi im od srca želimo još puno uspjeha i dobrih rezultata.

Mara Brdar, dipl ing.

Međužupanijsko natjecanje frizera održano u našoj školi

NAJBOLJIMA PEHARI

što je povjerenstvo ocijenilo i izbrojilo sve rezultate najbo-ljim učenicama su proglašene učenice iz Srednje strukovne škole iz Vinkovaca, a pred-stavnice naše škole su zauzele 3. mjesto.

U ocjenjivanju vještina izrade frizura su veliki dopri-nos dali majstori frizeri: So-fija Vidaković, Zdravko Cedli i Zdravka Bulović. Povjeren-stvo za provjeru teorijskih znanja, odnosno za provedbu pismenog dijela ispita, činile su profesorice stručnih pred-meta: Branka Dučmelić, Ja-sminka Periš i Mara Brdar.

Sve je završilo prigodnim programom kada je ravnatelj naše škole profesor Mirko Ćurić sudionicima dodijelio priznanja, a najbolji su dobili pehare. Ponosni smo što smo imali priliku organizirati ova-kvo natjecanje i nadamo su da su se svi sudionici osjećali ugodno u našoj školi i u našem gradu.

Mara Brdar, dipl.ing.

6

NATJECANJA

Uz geslo Gradimo zajedno našu Hr-vatsku u Zagrebu je od 26. do 28. travnja 2012. održano XVII. Državno natjecanje učenika u znanjima i vještinama građe-nja. Domaćini Državnog natjecanja bile su: Obrtnička i industrijska graditelj-ska škola Zagreb, Graditeljska tehnička škola Zagreb i Geodetska tehnička škola Zagreb, sudjelovalo je ukupno 143 učeni-ka i 93 mentora iz 31 škole iz Republike Hrvatske. Natjecanje je održano pod po-kroviteljstvom Ministarstva znanosti ob-razovanja i športa, ASOO i Zajednice gra-diteljskih škola Republike Hrvatske.

Naša škola se na ovom Državnom na-tjecanju predstavila s dvije ekipe: bila je to ekipa soboslikara koju su činili učenici Zvonimir Prakljačić i Antun Kovačević iz 3. D/GSL razreda s mentoricom profeso-ricom Marom Brdar i ekipa zidara u ko-joj su bili Tomica Rukavina, učenik 3. D/GSL i Hrvoje Hajduk iz 2. D/GSL razreda i mentorica profesorica Zvjezdana Bogdan. U vrlo jakoj konkurenciji, uz savjete men-torica, veliki uloženi trud i odgovornost naši su učenici pokazali zavidnu razinu izvođenja radova, poznavanja materijala

Soboslikari na državnom natjecanju zauzeli 3. mjesto

GRADIMO ZAJEDNO NAŠU HRVATSKU

i alata te pripreme podloge i primjene-ugradnje istih u vrlo teškim uvjetima rada.

Ukupno se natjecalo 17 ekipa, a pro-sudbena povjerenstva su imala pune ruke posla. Ekipa soboslikara, naše ško-

le, osvojila je 3. mjesto, a ekipa zidara 10. mjesto.

Ovakva natjecanja obogate sudionike, sklapaju se nova prijateljstva, a neizbjež-no je i druženje do kasno u noć.

Mara Brdar, dipl. ing.

Mentorice i njihovi učenici

Tomica Rukavina i Zvonimir Prakljačić

Profesorica Divald s učenicama u Solinu

Zvonimir i Antun sa mentoricom Marom Brdar

Srednja strukovna škola An-tuna Horvata je sudjelovala na 19. INTERSTASU u Solinu od 10. do 12. listopada 2013. Interstas je, kako smo doznali, međunarodna smotra turizma, filma i krajolika. Na smotri je naša škola predstavljala grad Đa-kovo, njegove običaje i tradiciju. Ovo nam je prvi put da smo sudjelovali na ovoj manifestaciji, gdje smo imali priliku predstaviti neke od proizvo-da koje naši učenici rade na satima praktične nastave. Osim različitim vrstama rukotvorina učenici su se predstavili narodnim nošnjama našeg kraja, te tradicionalnim frizu-rama. Uz učenice tekstilke i krojači-

ce, koje su nosile modnu reviju, na smotru su išle i profesorice Ivanka Smajo i Blagica Divald. Budući da Slavonci ne idu nikamo bez pjesme i glazbe, a to je u našoj školi dobro poznata izreka, na ovom putu nas je pratio tamburaški sastav Slavon-ski vez kojeg čine Gabrijel Kretonić, Marko Živković, Marko Gabrić, Filip Posavčević i Darko Sekulić. Dečki su bili zaduženi za dobru atmosferu, što su oni zdušno odradili na nastu-pima, ali i na putu. Uglavnom, svi su pohvalili smotru i organizatore, jer su se s puta vratili sretni i zadovolj-ni.

Silvija Pejić 2. Pt2

Škola se uspješno predstavila u Solinu na međunarodnoj smotri turizma, filma i krajolika

PRVI PUTA U SOLINU

7

NATJECANJA

U poljoprivrednoj školi u Zagrebu 19. i 20. travnja održano je Državno natjeca-nje učenika srednjih škola Republike Hr-vatske u Obrazovnom sektoru poljopri-vreda, prehrana i veterina, obrazovnom podsektoru poljoprivreda u disciplinama Agro, Hortus i Flora. Natjecanje su orga-nizirali Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i sporta, Agencija za strukovno obra-zovanje (ASOO) i Državno povjerenstvo.

Na školskom natjecanju koje je pro-vedeno u siječnju najbolje su rezultate ostvarile učenice Zdenka Barna u disci-plini Hortus i Jasna Markić u disciplini Agro, koje su stekle pravo sudjelovanja na državnom natjecanju.

Učenice su se uz pomoć svojih mento-ra pripremale za natjecanje na državnoj razini. U četvrtak 19. travnja ujutro uče-nice i njihovi mentori, profesori I. Išasegi i M. Pavleković zaputili su se put Zagreba. Put je protekao bez ikakvih problema, a i hotel Porin u kojem smo bili smješteni pronašli smo bez problema, uz malu po-moć navigacijskog uređaja. Nakon smje-štaja i ručka u hotelu, organizator nas je autobusom prevezao u Poljoprivrednu školu u kojoj se odvijalo natjecanje. U 14 sati je bilo svečano otvorenje natjecanja, a već sat kasnije učenice su bile u učio-nicama na pismenoj provjeri teorijskog znanja čije je predviđeno vrijeme trajanja 60 minuta.

Dok su se učenice preznojavale rje-šavajući test mi mentori, smo odlučili prikratiti vrijeme uz kavicu u obližnjem kafiću pored škole.

Ni pola sata nakon početka pismenog dijela ispita, Zdenka je nazvala i rekla da je završila s testom, a ni minutu nakon toga i Jasna. Nakon što su nam se djevojke pridružile, pričekali smo 16 sati, a nakon toga smo imali priliku na minutu-dvije razgledati prostor u kojem će se sljedeći dan održati praktični dio natjecanja. U tih nekoliko minuta smo snimili situaciju i razradili taktiku o tome što bi se sve su-tra moglo tražiti na natjecanju.

Od 17 sati je škola domaćin u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, organizirala turističko razgledanje gra-da. Uz pomoć stručnog vodiča obišli smo katedralu, pa preko tržnice Dolac i Tkal-čićeve ulice prošli Gornjim gradom. Kako je bilo lijepo vrijeme terase kafića u Tkal-čićevoj ulica bile su pune. Tu smo susreli poznata Đakovačka lica. Za jednim sto-lom sjedili su naši zastupnici Vinković i Drmić. Nakon što smo razmijenili pozdra-ve, uputili smo se s našom grupom dalje na Markov trg. U dvosatnom razgledava-nju Zagreba, uz stručnu pomoć vodiča, sa-znali smo mnogo zanimljivih pojedinosti iz povijesti našeg glavnog grada.

Slijedio je povratak u hotel i večera. Nakon večere još nekoliko savjeta našim natjecateljicama i odlazak na spavanje.

Drugi je dan započeo doručkom, odjavom iz hotela i odlaskom u školu na nastavak natjecanja. U 9 je sati započeo praktični dio natjecanja. Djevojke su i praktični dio zadatka riješile prije iste-ka vremena, pa smo se do 13 sati družili s ostalim natjecateljima, razmjenjivali iskustva i nestrpljivo čekali prve privre-mene rezultate.

Svi natjecatelji su se natjecali pod ši-from, tako da se onemoguće malverzacije tj. mogućnost da neki od natjecatelja ima određenih privilegija kod ocjenjivačke komisije. Objavljivanjem rezultata ispred oglasne ploče nastala je gužva, jer su svi željeli što prije saznati koje su mjesto za-uzeli. Vrlo brzo smo imali razloga za za-dovoljstvo. Jasna je zauzela odlično treće mjesto u konkurenciji od 15 natjecatelja, a Zdenka je u konkurenciji od 8 natjecate-lja osvojila fantastično 1. mjesto.

Uslijedile su čestitke ostalih natjeca-telja i mentora, te svečano proglašenje pobjednika, dodjela priznanja, zahvalni-ca i nagrada za prva tri osvojena mjesta. Nagrade su uručili Ivan Šutalo, dipl. ing., ravnatelj Agencije za strukovno obra-zovanje i obrazovanje odraslih, Dragica Vrgoč, dipl. ing., viša savjetnica u obra-zovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina ASOO te Marica Berdik, mr. sc., ravnateljica Poljoprivredne škole Zagreb

Sponzor natjecanja bio je Agrokor koji je osigurao nagrade za prva tri mjesta u sve tri discipline.

Državno je natjecanje proteklo u do-brom ozračju, natjecateljskom duhu, raz-

mjeni iskustava, iskazivanju kreativnosti i ispunilo svoj glavni zadatak – populari-zaciju i promicanje zanimanja u poljopri-vrednoj struci, unapređivanje stručnih znanja i vještina.

Iz Zagreba smo se vratili sretni i zado-voljni, jer smo ostvarili odličan rezultat na koji smo izrazito ponosni, ne samo kao pojedinci, već i kao škola u cjelini.

Miroslav Pavleković, dipl. oec.

10. DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA U OBRAZOVNOM SEKTORU POLJOPRIVREDE

Zdenka Barna osvojila 1.,a Jasna Markić 3. mjesto

Pomoćnica ministra Ankica Nježić uručuje statuu Faust Vrančić Zdenki Barna

Zdenka Barna i Jasna Markić sa mentorima

Ravnateljica Marica Berdik uručuje nagradu za osvojeno 1. mjesto

8

EKOLOGIJA

Podsjetimo se, u školskoj godini 2010./2011. održali

smo eko-projekt Zelene oba-le u srcu Slavonije kojim smo istražili stanje voda u Đakov-štini. Tada su učenici u digi-talnom obliku donijeli više od 100 fotografija s 10 različitih lokacija i prema njima smo izabrali dvije na kojima smo skupili odbačeni otpad: rječi-cu Kaznicu kod Piškorevaca i dio jezera Jošava kod Kuševca. Iz vode smo, između ostaloga, izvadili madrac, kutnu garni-turu, traktorsku gumu, tri au-tomobilske gume, komad te-piha, drveni prozorski okvir, komad žičane ograde, puno plastične ambalaže i tako da-lje.

Godinu dana kasnije, u proljeće 2012., zanimalo nas je ima li značajnijih promjena u izgledu obala naših voda, te smo organizirali sličan pro-jekt i nazvali ga Zelene obale moje Đakovštine. Namjera nam je bila prikupiti nove fo-tografije obala u Đakovštini, vidjeti u kakvom su stanju one koje smo prethodne godine očistili, a također su nas za-nimale i lokacije koje do tada nisu bile snimljene. Cilj nam je bio na veliko zeleno stiropor-sko srce ucrtati kartu Đakov-štine i na odgovarajuća mjesta postaviti nazive voda i njihove fotografije koje su učenici do-nijeli, te ponovo očistiti najza-gađeniju obalu.

U skladu s nazivom osmi-šljen je i novi logotip: u oblik zelenog srca stavili smo kartu Đakovštine, logo naše Eko-

škole, te dva plava vala kao simbol vode. Valovi se ujedno mogu čitati i kao smajlići (na-smiješeni i namrgođeni), te smo ih kao simbol čistoće, od-nosno onečišćenosti, stavljali uz svaku fotografiju na našoj karti, kao i uz one objavljene na školskim mrežnim strani-cama.

Učenici su donijeli 60-ak novih fotografija s 13 voda u Đakovštini. Na naše veliko stiroporsko srce (djelujemo ekološki, pa smo iskoristili ze-leno srce od prošlogodišnjeg projekta) smo stavili po jed-nu sliku sa svake lokacije. Tu se nalaze tri najveća jezera u Đakovštini: Borovik, Jošava (s dvije lokacije: kod Piska i kod Kuševca) i Mlinac; zatim ma-nja jezera Josipovačka bara i jezero Bračevci, Bajer u Đa-

kovu u Ulici Franje Račkog i u naselju Sjever; rječica Kaznica kod Piškorevaca, Ribnjak u Vučevcima, potoci u Vučevci-ma, Viškovcima i Gorjanima. Zanimljivo je spomenuti da je zbog suše potok u Gorjanima presušio, ali je učenica snimi-la njegovo suho korito s dosta plastičnog otpada.

Pod svaku fotografiju stavili smo natpis s nazivom vode i plavom oznakom :) ili :( koja označava stanje tj. (ne)čistoću njezine obale. Iako sve fotografije na srcu pre-nose ekološku poruku, ona je istaknuta i natpisom: Nikada ne ostavljaj otpad u prirodi :( Neka sve naše obale postanu i ostanu zelene :).

Nažalost, iako smo ih oči-stili prije nepunih godinu i pol dana, Kaznica je ponovo

Nastavak novog – starog projekta u sklopu kojeg se naša eko – škola pokazuje i dokazuje

ZELENE OBALE MOJE ĐAKOVŠTINEimala najonečišćenije obale, pa je ondje provedena nova akcija čišćenja. Održana je 20. travnja 2012., te smo se na taj način uključili i u kampanju Zelena čistka. Iz vode smo izvadili tri traktorske gume, drvene i plastične sanduke, komade spužve od madraca, puno sitnog otpada. Mnogo je otpada bilo odbačeno i uzduž obale. Sve smo to propisno zbrinuli na mjesnom odlaga-lištu, tako da su obale i voda Kaznice nakon našeg eko-pro-jekta ponovo postale čiste.

Želimo naglasniti da smo na prikupljenim fotografija-ma primijetili da je više čistih obala nego godinu dana rani-je. Otpad se nalazio na još ne-kim lokacijama, ali u znatno manjoj mjeri nego na Kazni-ci. Jošava, na kojoj smo 2011. također organizirali čišćenje, sada je prilično čista.

Datum akcije čišćenja nije izabran slučajno. Naime, tada je po prvi puta Hrvatskoj or-ganizirana akcija Zelena čis-tka koja je okupila najveći broj volontera ikada u zajedničkoj akciji čišćenja okoliša. Osim Kaznice, očistili smo i školski okoliš te smo tako i mi postali dijelom brojke od 41.558 gra-đana koji su se uključili u ovu ekološku akciju.

Vjerujemo da je sudjelo-vanje u ovim projektima po-taknulo razvijanje ekološke svijesti kod mladih i da će, u godinama koje dolaze, naš okoliš biti sve „zeleniji“.

Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž.

Vrijedne ruke naših učenika su čistile obale Kaznice

Traktorske gume su čest gost rječice Kaznice “Nikada ne ostavljaj otpad u prirodi”

9

EKOLOGIJA

I ove je školske godine naša Eko-škola nastavila s organizacijom ekoloških pro-jekata. Ovaj je puta eko – pro-jektni dan imao naziv Otpad u našu korist, a održan je 6. prosinca 2012.

Učenici i profesori naše škole proveli su ovaj eko-pro-jekt u dvadesetak eko-radio-nica u kojima su različite vr-ste otpada (drvo, tekstil, stare novine, plastične boce, čaše i vrećice) korištene za izradu predmeta koji su kasnije po-stavljeni u školskom holu.

Središnji dio novog eko-kutka zauzima stol napravljen od drvenih paleta, uz kojega su postavljene stolice-vreće sašivene od tekstilnih osta-taka, a punjene rabljenim pla-stičnim vrećicama, te taburei od plastičnih boca u čijoj je izradi korištena tehnika kaši-ranja starih novina. Izrađeni stol ukrašen je poklon-paketi-ćima u čijoj su izradi korište-ne plastične boce, a na njemu je servirano nekoliko vrsta jela napravljenih od staroga kruha. Također su napravljeni ukrasi od pregorenih žarulja i žice, kao i plakati o recikli-

Eko – projektni dan nam je i ove godine pokazao da se isplati razmišljati o onome što odbacujemo

Otpad u našu korist

ranju otpada te dodatni pri-jedlozi za njegovo korištenje u izradi različitih predmeta. U holu je smješten i snjegović koji se ne može otopiti jer je nastao od rabljenih plastičnih čaša!

Više stotina plastičnih vrećica, nekoliko kilogra-ma starog papira, stotinjak plastičnih čaša, pedesetak plastičnih boca te pregorene žarulje tako su iskorištene za izradu novih predmeta koji

sada ukrašavaju školski hod-nik. Najvažnije je imati ideje na koje se sve načine može upotrijebiti otpad, a da to bude u našu korist.

Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž.

Cjelokupnu aktivnost projektnog dana prikazali smo u eko-kutku

Pripremanje jela od starog kruha Od plastičnih vrećica smo napravili eko-tabure

Ovako se radi snjegović od plastičnih čaša

10

DOGAĐANJA

Kapo moja i nova i stara,ti si dobra za mene bećara

Šešir kao pokrivalo za gla-vu u upotrebi je još od prapo-vijesti kao zaštita za glavu. Do danas on označava status, spolnost, kulturni milje, naci-onalno obilježje kao i modni dodatak. Prema pisanim i li-kovnim izvorima, s početka 19. stoljeća u Slavoniji se po-javljuje crni okrugli šešir ma-log oboda, ukrašen vrpcama – šokačka kapa.

Kapa je u prošlosti bila sa-stavni dio kompletnog narod-nog ruha svakog muškarca. Muškarac nikad nije smio biti gologlav i nikuda nije išao bez kape. Kapa je imala specifičan okrugli oblik, bila je različito zakićena, odnosno ukrašena. Nošena je na posebne načine u posebnim prigodama.

Nekada je svaki Šokac oba-vezno imao tri kape:

- svagdanju – za poslove oko kuće ili u polju

- svečanu – za odlazak u goste ili na „kirvaj“

- misnu – najljepša za odla-zak na misu.

Kapa je za Šokca uvijek bila svetinja. Kad ju on naredi na glavu, nema skidanja. Kapa je bila u rukama kada se kerilo (veselilo) i to je bilo od rado-sti. Ako je Šokac skinuo kapu i bacio je na pod, to je značilo veliku muku i nepravdu. Kapa se skidala u počast križu, cr-kvi, ili pokojniku, ali i kada se pozdravljalo. Pored one uzre-čice “Kapa glavu čuva” u Šoka-diji je kapa simbol ljepote, po-nosa, bećarluka, ali i prkosa.

Jednu od naših mnogo-brojnih radionica ove školske godine posvetili smo upravo ovom modnom detalju, što nam je svima bilo jako zani-mljivo jer smo imali priliku vidjeti kako nastaje prava šokačka kapa, ali smo vidjeli i kako se taj modni detalj može upotrijebiti kao suvenir.

U holu škole je oblikova-njem šokačke kape na vodenoj pari uz pomoć drvenih kalu-pa, majstor Stanko Ištoković, šeširdžija iz Ivankova privu-kao najviše gledatelja. Neki od nas su se i okušali u ovom poslu, a zaključak je bio da to nije tako jednostavno kako izgleda. Dok su Branka Uzelac, dipl. etnologinja i učenica Ru-žica Damjanović iz 3. Pt2 ra-zreda, predstavljale šokačku kapu i načine kićenja mnogim zainteresiranim učenicima, u nekoliko učionica su se od-vijale različite eko-radionice. Učenici i profesori su prezen-tirali izradu kapa tehnikom kaširanja i heklanja te upo-trebu takvih predmeta za su-venir. Tehniku otisak predsta-vili su kao način oslikavanja različitih predmeta motivom šokačke kape.

Na velikom odmoru su šo-kačku kapu najbolje opjevali školski tamburaši u poznatim bećarcima, koje su bez proble-ma sipali iz rukava.

Šeširdžijo, daj mi šešir mali,da mi stoji bećarski na glavi.

Najzanimljiviji dio radi-onica je bila scenska slika i modna revija kojom su učenici

Bili smo svjedoci radionice koja je bila je posvećena našem najpoznatijem pokrivalu za glavu

Šokačka kapa

prikazali nošenje okićene šo-kačke kape uz recital i zvuke tamburice.

Učenici koji su sudjelovali u eko-etno radionicama su: agroturistički i opći poljopri-

vredni tehničari, kuhari, pe-kari, frizeri, soboslikari, zida-ri, fotografi, krojači, eko-škola i školski tamburaši.

Dubravka Scharmitzer, dipl. ing.

Majstor šeširđija Stanko Ištoković oblikuje šešire Izložba šokačkih kapa izrađenih od papira

Prigodna modna revija

Izrada papirnih šešira pod budnim okom profesorice Zubak

11

DOGAĐANJA

Naša je škola, osim imena škole pro-mijenila i ime učeničke zadruge. Učenič-ka zadruga naše škole je osnovana dav-ne 1993., a od nedavno nosi ime „Stro-ssmayer“. Ona objedinjuje sve slobodne aktivnosti učenika i profesora, te kroz smotre i sajmove predstavlja i prodaje naše proizvode. Zadrugari su se počet-kom prosinca predstavili na 1. među-narodnoj konferenciji za razvoj zadru-garstva Jugoistočne Europe u Osijeku. Po prvi puta je zadruga škole nastupila pod prepoznatljivim i novoodabranim imenom “Strossmayer” u Zagrebu na Bo-žićnom sajmu. U Paviljonu 8, zajedno s učeničkim zadrugama iz cijele Hrvatske, naši su učenici predstavili svoje proizvo-de, koje su prodavali po pristupačnim ci-jenama.

Božićni je sajam ujedno bio i prilika da se uz prigodne ukrase i dobro društvo sklope nova prijateljstva i požele sret-ni i ugodni blagdani. Novac od prodanih suvenira i ukrasa učenici će potrošiti za kupovinu pomagala i alata za kreativno stvaranje.

Osim zagrebačkog Božićnog sajma, naši su zadrugari bili i na đakovačkom korzu, na Božićnom sajmu kojeg je orga-nizirala Turistička zajednica grada Đa-kova i Grad Đakovo u vremenu od 17. do 19. prosinca 2012. Baš su u to vrijeme bile velike hladnoće, pa su naši zadrugari pro-davali kuhano vino i čaj. Hladnoća i snijeg nisu pokvarili božićno raspoloženje, iako je bilo vrlo malo prolaznika i kupaca.

D. Scharmitzer i M. Klepo

U prosincu je u našoj školi organi-ziran peti po redu talent show „Pokaži što znaš“. Organizator je, kao i za ostala četiri, bio profesor Marijan Horvat. Pi-tali smo se kako je profesor došao na tu ideju? „Zanimalo me je što učenici rade kad nisu u školi? Imaju li nekakve hobije i čime se bave u slobodno vrijeme? Došao sam na ideju da organiziram talent show pod nazivom „Pokaži što znaš“ gdje uče-nici mogu pokazati svoje talente, hobije i sve ono čime se bave: pjevanjem, svi-ranjem, sportom, penjanjem po drveću, plesanjem i drugim zanimljivim vrato-lomijama.“ – kaže profesor Marijan. Ovu su njegovu ideju oduševljeno prihvatili i učenici i profesori.

I ove je godine program bio zaista za-nimljiv, jer je bilo dosta učenika koji su nam predstavili ono čime se bave u slo-bodno vrijeme. Nastupili su učenici Mari-ja Lasić, Marko lasić i Miro Lasić koji su članovi moto kluba Đakovo s videopro-jekcijom vratolomija na motornom vozi-lu, zatim je nastupio Domagoj Horvat iz 4. Pt2 razreda također s videoprojekcijom svojih natjecanja i borbi u grappling bo-rilačkoj vještini.

Nakon video projekcija nastupio je iz-vrstan duet koji je sve ostavio bez teksta, a čine ga Ivica Munk, (2. RT) na harmo-nici i Hrvoje Bulović 1. (F/T) na bubnje-vima. Nakon odličnog dueta nastupila je Valentina Sito iz 1. F/T razreda koja nam je otpjevala jednu ljubavnu pjesmu. Za-tim je Maja Rakušić, učenica 2. F/T razre-da prezentirala Beatbox, što je mnogima bilo iznimno zanimljivo, a otpjevala nam je i jednu pjesmu, čime je pokazala svoj veliki glazbeni talent. Učenice Magdale-na Đanić i Martina Tot iz 3. F razreda su recitirale pjesme dok ih je Josip Molnar pratio na gitari, a svojim recitalima su im se pridružili i Matej Kelbas (4.Pt1) i Laura Breulj (1.Pt2).

Kao šećer na kraju nastupio je svima nam dobro poznat školski tamburaški bend u kojem sviraju Božidar Gradišta-nac, Marko Živković, Josip Rakušić, Filip Posavčević, Marko Gabrić, Gabrijel Kre-tonić i Dominik Kovačević. Oni su nas ra-zveselili s nekoliko svima nam poznatih pjesama. Na kraju programa sve nas je skupa zabavio Enigma band iz Kešinaca.

Iz godine u godinu ovaj naš školski ta-lent show ima sve više učenika koji nastu-paju i sve više privlači pozornost publike. Nadamo se da će nam se i dogodine otkri-ti neki novi i zanimljivi talenti, koji će nas uveseljavati i ostavljati bez teksta.

Silvija Pejić 2. Pt2.

ZADRUGARSTVO

Učenička zadruga „Strossmayer“

Zadruga “Strossmayer” u Zagrebuna Božićnom sajmu

Zadrugari na Božićnom sajmu na đakovačkom korzu

Magdalena Đanić i Martina Tot recitiraju uz glazbenu pratnju Josipa Molnara

Školski tamburaški sastav

Zanimljivi nastupi učenika koji ponovno dokazuju da su i izvan nastave vrlo uspješni

POKAŽI ŠTO ZNAŠ

Zanimljiva glazbena kombinacija bubnjeva (Hrvoje Bulović) i harmonike (Ivica Munk)

DOGAĐANJA

12

Svečano obilježen Dan Škole

Jedan od najsvečanijih dana tijekom svake školske godine je Dan škole, koji redo-vito obilježavamo nizom pri-godnih aktivnosti. Središnji program ovogodišnje prosla-ve održan je u petak, 25. si-ječnja 2013. Program je zapo-čeo u jutarnjim satima u holu Škole prezentacijama i vidio uradcima profesora i učenika Škole na temu „Što smo radi-li tijekom 2012.“ Prije samog programa pozdravne su rije-či uputili naši gosti: kancelar đakovačko-osječke nadbisku-pije dr. Drago Tukara, ravna-telj srednje škole Angster Jo-szef iz Pečuha Mihael Varnagy te predstavnici partnerskih srednjih škola iz Subotice i Cr-venke. Potom je uslijedilo sve-čano otvaranje praktikuma za mehatroniku - suvremeno opremljenog prostora namije-njenog za nastavu oko stotinu učenika koji se obrazuju za za-nimanje automehaničar, me-haničar poljoprivredne me-hanizacije i automehatroničar – novo zanimanje koje objedi-njuje u sebi zanimanje autoe-lektričara i automehatroniča-ra. Ukupna investicija iznosi oko 150.000,00 kuna, od kojih je 100.000,00 dalo Ministar-stvo poduzetništva i obrta, a ostatak Županija osječko-ba-ranjska, Grad Đakovo i škola iz vlastitih sredstava. Prakti-kum su otvorili zajednički đa-kovački gradonačelnik Zoran Vinković i dugogodišnji dje-

latnik Josip Štenc koji je prije nekoliko mjeseci otišao u mi-rovinu, a takva je radionica bila njegov san.

U Hrvatskom domu je, s nekoliko minuta kašnjenja, započela svečana akademija koja se sastojala od dva dije-la. U prvom dijelu je ravnatelj iznio sažetak protekle godine koju je ocijenio kao najuspješ-nijom u povijesti, jer je Škola povećala broj učenika, ra-zrednih odjela i zaposlenika

na rekordne razine do sada nezabilježene u povijesti ško-le koja je počela s radom 23. siječnja 2013. – oko 930 učeni-ka u 35 razrednih odjela o ko-jima se skrbi 99 zaposlenika uključujući i mlade „stažiste“. Istaknuo je i brojne uspjehe i nastupe u prethodnoj godini, među kojima se izdvaja prvo mjesto učenice Zdenke Barne na državnom natjecanju iz poljoprivrede, kao i priznanje Hrvatske obrtničke komore

dodijeljeno na svečanosti pri-godom 160. godina ove insti-tucije.

Svečanoj akademiji su na-zočili gosti iz Pečuha, Crvenke i Subotice, predsjednik Grad-skog vijeća Đakova gospodin Vuković, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, predstavnici Udruženja obrtnika i drugi gosti. Pozdrave je upitala i načelnica Sektora za odgojno-obrazovni sustav mr. sc. Vera Šutalo.

NOVI PRAKTIKUM, PRVI MJUZIKL, SJEĆANJE NA NAJUSPJEŠNIJU GODINU...

Suvremeno opremljeni praktikum za mehatroniku

Profesor Štenc reže vrpcu uz pomoć gradonačelnika Vinkovića Mjuzikl Rock snaša u izvedbi učenika i profesora naše škole

DOGAĐANJA

13

Naš razred je 23. 11. 2012. po-sjetio Vukovar, što nam je omogu-ćila profesorica povijesti Dubravka Bradić, u sklopu nastave novije hr-vatske povijesti, jer nije isto kada se nešto uči u učionici i kada se ne-što ode vidjeti uživo. Ovim posje-tom smo naučili možda više nego što bismo naučili na nastavi i zato smo profesorici jako zahvalni.

Tog je dana vrijeme bilo jako tmurno, kao i raspoloženje koje nas je tamo dočekalo. Prvo smo posje-tili vukovarsku bolnicu u kojoj se u podrumu nalazi postav događaja koji su se odvijali za vrijeme Do-movinskog rata. Na taj smo način vidjeli kako su živjeli i preživjeli vukovarski ranjenici, bolesnici i njihovi liječnici. To nas je doista potreslo, a po-sebno je dojmljiv audio sadržaj koji se tamo može čuti. Nakon bolnice smo po-sjetili Memorijalno groblje, koje s onim mnoštvom bijelih križeva i velikim zele-nim spomenikom, koji sa sve četiri strane svijeta i iz zraka ima oblik križa, doista čine sliku koju je teško zaboraviti, a to

je i krajnji cilj ovakvog mjesta. Imali smo priliku posjetiti grob Blage Zadre i Marka Babića za koje smo čuli da su bili glavni u obrani grada Vukovara 90-tih. Naime, tijekom cijelog našeg puta pratio nas je službeni vodič koji nam je sve objašnjavao i tako nas sve na neki način i učio.

Svi smo mi čuli za Ovčaru, i što se tamo dogodilo za vrijeme Domovinskog

rata, a sada smo je imali priliku i vidjeti. Posjetili smo spomen – dom (hangar) u kojem su bile slike svih poginulih branitelja, a tu je i narav-no „spirala zla“. Posjetili smo i mjesto gdje je pogubljeno 200 Vukovaraca koji su prevezeni iz bolnice, i gdje je posađeno isto toliko čempresa, iako kažu da je trebao biti posađen jedan čempres više, jer je među stradalima bila trudnica.

Vukovar još po sebi ima ratnih ožiljaka, ali se vidi da se grad iz dana u dan oporavlja. Koliko će brz biti oporavak najviše ovisi o ljudima koji tamo žive, a kažu da je grad i dan danas podijeljen između dviju naci-onalnosti. Mislim da će puno vreme-

na morat proći da se Vukovar oporavi od strahota koje je doživio.

Budući da je Vukovar 90. – tih godi-na bio „štit“ hrvatske neovisnosti, kojeg su iskovali branitelji i sve žrtve čije smo grobove posjetili toga dana, on doista za-služuje da ga se zove GRADOM HEROJA.

Matej Podgornik 1. K

VUKOVAR – IME SVETO

Nakon ravnatelja modnim revijama su se predstavili go-sti iz Subotice iz kemijsko-teh-nološke škole i naše učenice pod vodstvom Ivanke Smajo koje su nas modnim izrazom vratile u vrijeme Sulejmana Veličanstvenoga kada je Đa-kovo bilo pod osmanskom vlašću. Uručena su prizna-nja i pokloni dugogodišnjim zaposlenicima koji su otišli u mirovinu – Josipu Štencu i Đuri Bošnjaku koji se u ime obojice zahvalio s riječima da su mu dani u školi bili najljep-še razdoblje u životu. Izabrani su i najbolji učenici i razredi u prethodnoj godini. Najbolji učenik u četverogodišnjim zanimanja je Gabrijel Kreto-nić iz 4. Pt1, a u trogodišnjim zanimanjima priznanje je uručeno Mariju Topiću iz 3.

D/P razreda. U konkurenciji razreda nominirana su po dva najbolja razreda: u tehničkim zanimanjima u četverogodiš-njem trajanju 4. Pt1 razredu – razrednik Ivan Išasegi, dipl. inž. i 4. RT razredu – razred-nik Drago Marić, dipl. inž. te u obrtničkim zanimanjima u trogodišnjem trajanju 3. F razredu – razrednica Mara Brdar, dipl. inž i 3. G/SL ra-zredu – razrednica Zvjezdana Bogdan, inž.

Kao poslastica svečanosti je izveden prvi školski mju-zikl Rock-snaša.

Mjuzikl „Rock snaša“ je nastao iz ideje mladoga profe-sora i glazbenika Krune Štrka, koji je nakon prošlogodišnjeg uspješnog obilježavanja 125. godišnjice Škole, predložio da s učenicima i drugim profeso-

rima škole napravi mali mju-zikl, koji će u sebi povezati ne samo ljubavnu priču primje-renu mladima, već i slavonsku glazbenu tradiciju sa suvre-menom rock glazbom. Plod tih nastojanja je kratki mjuzikl „Rock snaša“, utemeljen na ljubavnoj priči između Luke i Lane, mladića sa sela i djevoj-ke iz grada, koja nakon niza peripetija i puno dobre glazbe završava, naravno, sretno.

Ovim se mjuziklom na-stavlja bogata tradicija glaz-beno-scenskog izraza koji se njeguje u našoj školi, a jedan od najznačajnijih predstav-nika te tradicije bio je upra-vo Antun Horvat, po kojem škola nosi ime, voditelj više glazbenih sastava. U zadnjih dvadeset godina ta je tradici-ja dodatno obogaćena nizom scenskih i glazbeno-scenskih nastupa, a kao najzahtjevni-ji glazbeno-scenski projekti svakako se izdvajaju dramska igra iz ratne 1992. Božićni san cigančice u izvedbi dramsko – recitatorske družine Obrtnič-ke škole pod vodstvom Ivana Balena i Antuna Gvozdanovi-ća, te „dramska igra s pjeva-njem i pucanjem“ Pavićanske tri kapije (nastala po narod-noj pjesmi đakovačkog kraja), autora Mirka Ćurića izvedena 2005. te u sklopu obilježava-nja Dana Škole 2007.

Glavne uloge u mjuziklu Rock-snaša igraju učenici i

učenice: Maja Rakušić, Josip Rakušić, Laura Breulj, Gabri-jel Kretonić, Filip Grabar i Hr-voje Bulović. Autor scenarija je Kruno Štrk, a glazbe Kruno Štrk i Josip Molnar. Scenogra-fiju potpisuju Iva Grubišić i Željko Bionda,a koreografiju i rad s glumcima Mihaela Topić. Tonski urednik bio je Danijel Svalina. Uz učenike glumili su i nastavnici Iva Grubišić i Jo-sip Molnar.

Glazbeni dio programa izveli su školski tamburaši i školski rock band u kojima sviraju i pjevaju Marko Ga-brić, Gabrijel Kretonić, Filip Posavčević, Ivica Munk, Josip Rakušić, Marko Živković, Hr-voje Bulović, Tomislav Pavičić, Maja Rakušić, Filip Grabar i kao gošća gimnazijalka Lucija Brevulj, a pripomagali su im nastavnici Mario Beljan, Josip Molnar, Ana Žuljević, Tatjana Dumenčić, Kruno Štrk. U pro-gramu nastupile su poznate Bećarine, koji su također du-gogodišnji prijatelji naše ško-le.

Mjuzikl je ispraćen burnim pljeskom, a da taj pljesak nije bio kurtoazan svjedoči uspjeh na međuopćinskom Lidranu održanom 31. siječnja u Naši-cama, kada se plasirao na žu-panijsku završnicu koja će se održati u Našicama 19. veljače 2013.

Mirko Ćurić, prof.

Mnogi su se uzvanici odazvali pozivu na proslavu Dana škole

14

DOGAĐANJA

Maturalno putovanje u Španjolsku 4. RT razreda

U večernjim satima 26. kolovoza krenuli smo na naše maturalno putovanje u Špa-njolsku. Naše je putovanje uključivalo vožnju brodom što je razlog zbog kojeg nismo putovali s ostatkom Srednje strukovne škole Braće Radić nego sa srednjim školama iz Novske.

Putovali smo i kruzerom

Autobus kojim smo puto-vali, kao i kruzer, bio je luksu-zan pa je naše putovanje bilo jako ugodno. U kruzer smo se ukrcali u Italiji i njime smo putovali do Barcelone. Kruzer je imao kasino, bazen, disco, restorane i ostale stvari koje su nas jednostavno oduševi-le. Također, na brodu je bilo puno Hrvata naše dobi s ko-jima smo se družili cijelo pu-tovanje. Kad smo se iskrcali, odmah smo krenuli u mali gradić Lloret de Mare gdje smo se smjestili u hotel u ko-

VIVA LA ESPANAjem smo noćili tijekom borav-ka u gradu. Španjolska je kao stvorena za mlade, što nas je jako obradovalo. Svakodnev-ni su noćni izlasci ispunjeni zabavama, ludim provodima i svakojakim legalnim i ile-galnim ponudama. Mi smo se držali samo onih legalnih! U obilasku Španjolske susretali smo se s mnogobrojnim zna-menitostima i ustanovama koje krase tu zemlju. Provod je u Španjolskoj bio savršen i tko god ima priliku posjetiti tu lijepu zemlju, mi svakako preporučujemo. Na povratku smo obišli i Francusku i vi-djeli svu ljepotu i otmjenost koje pružaju njezini gradovi te smo se uputili u Italiju gdje smo proveli zadnju noć našeg putovanja. Povratak je bio malo dosadan jer smo bili is-crpljeni, ali sve u svemu, bili smo zadovoljni i puni novih doživljaja.

Tomislav Mijakić i Mihovil Lozić, 4. RT

Katedrala u Barceloni poznata i kao La Seu Magična fontana ispred nacionalnog muzeja u Barceloni

Stadion Barcelone - Camp Nou

Azurna obala

15

DOGAĐANJA

Maturalno putovanje 4. Pt1, 4. Pt2 i 4 TM razreda

Prag

Beč Budimpešta - Trg heroja

Točno u ponoć, dana 20.8. krenuli smo na naše matu-ralno putovanje BBPB (Beč, Bratislava, Prag, Budimpešta) na koje su nas vrlo rado vodili naši razrednici Zlatko Filako-vić razrednik 4.Pt2 razreda, Ivan Išasegi razrednik 4.Pt1 razreda i Marija Pataran ra-zrednica 4.TM razreda.

Nakon što su nas roditelji ispratili i nakon što smo ušli u autobus, krenuli smo putem Beča, uz pratnju vodiča Nikole Damjanovića, profesora povi-jesti u gimnaziji.

Beč nas je oduševio…..

Kada smo došli u Beč ima-li smo što i vidjeti, prekrasan grad, pun znamenitosti, a ono što nas je sve oduševilo bio je poznati dvorac Schönbrunn. Nakon razgledavanja, dobili smo nešto slobodnog vreme-na te odmah krenuli put Bra-tislave.

Bratislava u dosluhu

s NLO-ima

Bratislava je također pre-divna, obišli smo stari dio grada, vidjeli smo Novy most na kojem se nalazi NLO resto-ran na visini od oko 80 metara i do njega se može doći diza-lom. Bratislava je poznata po brončanim skulpturama koje se nalaze na trgu. U lijepoj Bratislavi smo i noćili, a kada smo smješteni u hotel krenuo je naš prvi privatni party po-

NOGE KAO DA ŽURE, ŽELJNE AVANTURE

vodom našeg putovanja, koji je trajao do kasnih jutarnjih sati. Ujutro su nas probudili za doručak i nastavili smo pu-tem Praga.

Tri najljepša dana u Pragu

Prag je također jedan od ljepših gradova. Posjetili smo stari dio grada pod imenom Stare Mesto s poznatim sta-rim trgom, ušli smo u Prašku katedralu sv. Vida, te u novi grad s imenom Nove Mesto s najpoznatijim trgom Vaclav-ske namesti i vidjeli još puno drugih zanimljivih i lijepih znamenitosti. U Pragu smo proveli tri najljepša dana. Prvu večer smo nastavili par-ty iz Bratislave koji je trajao

još duže. Dečki su pristali na šminkanje, a uspjeli smo ih nagovoriti i na igru „cugo-pol“, pretpostavljate kako je to završilo. Idući dan smo na-stavili s razgledanjem grada, a cure su imale vremena i za „šoping“. Otišli smo u veliki trgovački centar u Pragu gdje smo se zadržali četiri sata. Navečer nam je na programu bio najveći disko u Europi KARLOVY LAZNE. Disko na čak pet katova, što znači pet različitih vrsta glazbe. Nakon što smo sve pregledali odluči-li smo se za prvi kat. Tu smo, ne bi vjerovali, usred Češke Republike, naišli na kat pun Hrvata i hrvatskog DJ-a. Zaba-va je trajala do ranih jutarnjih sati, ali nama još nije bilo do-

sta. No, kako kažu sve što je lijepo, kratko traje. Idući smo dan krenuli u novo razgleda-vanje znamenitosti, vjerujte mi, Prag ih ima i previše, a navečer nas je opet dočekao party.

Budimpešta - korak do kuće

Peti smo dan krenuli u Mađarsku i njezin glavni grad Budimpeštu. Taj nas grad nije baš previše oduševio. Nema previše zanimljivosti, a nije ni pretjerano lijep, a ne bi vje-rovali, dosta je i skup. U Bu-dimpešti smo i noćili. Navečer smo ponovo imali razloga za slavlje, ako ga i nemamo, mi ga pronađemo. Jedan od učenika je slavio rođendan pa smo uz sve to ponovno uspjeli ne spa-vati cijelu noć i ujutro krenuti prema Balatonu (Blatno jeze-ro), najvećem jezeru u središ-njoj Europi, koje meni, iskreno rečeno, više liči na more, a nalazi se u Mađarskoj. Vjeruj-te mi, Balaton je predivan, svi smo bili oduševljeni. Neki su se čak i kupali. I nakon naših predivnih druženja, zabava, krenuli smo prema Đakovu, iako vjerujem to nitko još nije htio. Do Đakova smo održali dobru atmosferu u autobusu i pjevali, smijali se, zafrkavali, a onda su nas roditelji dočeka-li pred školom i tu je završilo naše nezaboravno putovanje. Za ovo putovanje preporuke svim učenicima!

Valentina Blažević, 4.Pt1

16

DOGAĐANJA

Kulturno – umjetničko društvo „Gorjanac“ iz Gorja-na je predstavljalo Hrvatsku na folklornoj olimpijadi u An-seongu u Koreji početkom li-stopada 2012. Folklorijada se održava svake četiri godine u drugom dijelu svijeta, a orga-nizator joj je CIOFF međuna-rodna folklorna manifestaci-ja. Na folklorijadi su predstav-ljene 43 države svijeta (među kojima je bila i Hrvatska), a sudjelovalo je 1172 sudionika. Za ovu manifestaciju u Koreji je izgrađen poseban kompleks koji je sadržavao pozornice, parkove, restorane, koncer-tnu dvoranu, zvjezdarnicu, ceste, pješačke staze, parki-rališta, jezero, štandove s tra-dicijskim obrtima i tako dalje. KUD “Gorjanac” je u Koreji održao 24 nastupa, a tijekom studenog je međunarodni odbor CIOFF- a ocijenio kako je ovo društvo bilo najbolja skupina na festivalu. Bravo Gorjanci!

Na folklorijadi su sudje-lovali i neki od naših učenika koji plešu u Kud-u „Gorjanac“ među kojima je i Jelena Milko-vić iz 4. Pt2 razreda koja nam je prenijela dio doživljaja iz Koreje:

➢ 1. Opiši nam ukratko svoj put od Hrvatske do Koreje.

Put do Južne Koreje trajao je punih 25 sati. U ranim smo jutarnjim satima krenuli iz Gorjana za Zagreb gdje smo se ukrcali na avion. Iz Zagre-ba smo sletjeli u Budimpeštu, a odande preko Katara (Dohe)

do Seuola, našega glavnog odredišta.

➢ 2. Koji je tvoj prvi dojam o toj dalekoj zemlji?

S obzirom da nismo znali što nas tamo očekuje, jedan od prvih iznenađujućih doj-mova je bila razvijenost Kore-je i ljepota njezinih gradova, kao i gostoljubivost ljudi.

➢ 3. Kakva je hrana, tradi-cija, ljudi?

Hm…. O hrani jedino što mogu reći je to da ju nikada ne bih mijenjala za našu, jer su okusi previše pomiješani. Znači jedu i ljuto i slatko u jed-noj kombinaciji, sol upotre-bljavaju vrlo malo ili nikako, kruh također, ako smo i dobili kruh, bile bi to nekakve slatke kajzerice. Glavna namjerni-ca im je riba, naravno imaju i mesa (no mi nikad nismo znali što jedemo, koju vrstu mesa). Imali smo priliku probati nji-hova tradicionalna jela. Jedna od mnogih tradicija im je spa-vanje na podu, na što smo se mi Europljani teško naviknuli, jer nemaju madrace, pa je ne-udobno. Na našu sreću imaju podno grijanje, tako da nam preko noći nije bilo hladno. Ljudi su me ugodno iznena-dili, jer su jako gostoljubivi i iako nam nije bilo lako spora-zumjeti se s njima, trudili su se ugoditi nam, odnosno pri-lagoditi nas njihovom načinu života.

➢ 4. Gdje ste bili smješteni, kako vam se svidjelo?

Bili smo smješteni u jednom od njihovih hotela („Yangji Pine Resort“). U tom su istom hotelu bili smješteni i izvođači iz ostalih država koje su bile na folklorijadi. Kao što sam već ranije spomenula nji-hovu tradiciju spavanja, spa-vali smo na podu, jer u većini soba nije bilo zapadnjačkih kreveta i sobe su bile za 8 – 15 osoba. Takav stil soba zove se Ondol, to je korejska tradicio-nalna arhitektura. Sve u sve-mu smještaj nam se sviđao, jer smo u sobama imali sve (TV, telefon, kuhinja).

➢ 5. Što ti najviše svidjelo tijekom boravka ondje?

Najviše mi se svidjelo dru-ženje i upoznavanje različitih tradicija, običaja, jezika i ple-sova ne samo Koreje, nego iz svih dijelova svijeta. To je je-dinstvena prilika gdje se mo-žemo pobliže upoznati s njima i predstaviti svoju domovinu i svoju kulturu.

➢ 6. Koliko je bilo država i koje si zapamtila?

Sudjelovale su 43 drža-ve. Neke od njih su: Jordan, Thailand, Indonezija, Turska, Estonija, Poljska, Italija, Špa-njolska, Azerbajdžan, Kongo, Columbia, Costa Rica, Peru, Paraguay, Brazil, Njemačka, Mađarska, Malazija, Japan, Rumunjska, Slovačka, Ukra-jina, Rusija, Gabon, Meksiko, USA, Argentina, Chile, Luxem-bourg, Izrael, Češka, Indija..

Učenica Jelena Milković iz 4. Pt2 razreda već godinama pleše u KUD-u „Gorjanac“ tako da je s njima putovala i u daleku Koreju

ODPLESALA DO KOREJE ➢ 7. Gdje ste proveli najviše

vremena?Najviše smo vremena pro-

veli u kompleksu „Anseong matchum Land-u“ kojeg su iz-gradili posebno za ovu Svjet-sku folklornu olimpijadu, gdje se održavala većina nastupa. No, osim Anseonga nastupali smo u još četiri grada diljem zemlje.

➢ 8. Koliko ste dugo proveli tamo i što će ti ostati u sjeća-nju?

Ondje smo proveli 17 dana, kojih ću se uvijek s radošću sjećati. U sjećanju će mi ostati događaji i ljudi koje sam upo-znala, te zajedničko druženje i naravno partiji.

➢ 9. Kakve su bile reakcije okoline na tvoj odlazak?

Hahah, neki su bili sretni što odlazim na drugi konti-nent, što me se rješavaju na 17 dana, a neki su opet bili zabri-nuti, hoću li se snaći tamo, što će i kako biti? Čak su dijelili i pametne savjete.

➢ 10. Kako je bilo ponovo se vratiti kući?

S obzirom da smo se svi žalili kako nam nedostaje naša kuhinja, u Zagrebu na aerodromu su nas dočekale naše obitelji i prijatelji, te su nas iznenadili s hrpom razno-vrsne domaće hrane i osmje-sima od uha do uha. Najbolji doček koji si možete zamisliti nakon svega proživljenoga.

Sandra Kolar i Maja Topalović 4. Pt2

Jelena Milković u Koreji

17

DOGAĐANJA

Ljelje su djevojke iz sela Gorjana kod Đakova

koje u proljeće, za blagdan Duhova odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode ritual sa-stavljen od posebnih pjesama i plesa sa sabljama. Običaj ne potječe iz turskog doba, iako je najpoznatija legenda o Lje-ljama iz tog vremena, nego još iz pradavnih vremena Slave-na. Smatra se da je Ljelja bila žena slavenskoga boga Peru-na. Prvi pisani tragovi o op-hodu Ljelja postoje od 1898., a danas su one zaštitni znak Gorjana i Đakovštine.

Legenda kaže kako su seo-ske žene svoje muževe, očeve, braću i druge muškarce iz sela oslobodile od Turaka preo-bukavši se u muškarce. Tako odjevene, s kosama i dugim poljoprivrednim alatkama u rukama, žene su, vičući, za-varale turske osvajače, tako da su oni pomislili da su to duhovi, pa su u strahu oslobo-dili seoske muškarce. Na toj legendi počiva i bogato narod-no ruho, te folklor tog običaja. Ljelje se oblače u kićenu na-rodnu nošnju, karakterističnu po visokim, muškim, bogato kićenim kapama, a u rukama nose sablje.

Godišnji proljetni ophod Ljelja u Gorjanima je narod-ni običaj, upisan 1966. kao hrvatska kulturna baština. 2007. prepoznat je kao nema-terijalna svjetska baština, a 2009. upisan je na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine.

20. rujna 2012. godine u prostorima Muzeja Đakovšti-ne održao se niz radionica na kojima su se izrađivali dijelovi tradicijske nošnje Ljelja. Ra-dionice je osmislila gospođa Branka Uzelac, dipl. etnolog uz pomoć svojih stalnih su-radnika: profesora i učenika naše škole, OŠ Gorjani, KUD-a Gorjanac, kao i najiskusnijih među suradnicima, to su bake: Kata, Ana, Evica i Katica.

Naši su učenici vidjeli, a neki i naučili, kako se izrađuju šticle i štrepe, kako se uvezuju dukati, ili plete voravica. Osim domaćih kolača koje su ispekli pekari u pekarskom praktiku-mu, svirali su školski tambu-raši kao pratnja recitatorima. U radionice u prostoru muzeja bili su uključeni: agroturistič-ki tehničari, frizeri, sobosli-kari, krojači i kuhari.

Dubravka Scharmitzer i 3. Pt2

Legenda za koju sam čula i iz koje je proi-

stekla cijela priča o Ljeljama je nešto što me zaista zain-teresiralo, pogotovo zato što sam iz Gorjana i imam prili-ku svake godine vidjeti op-hod Ljelja kroz selo. Legenda koja je Gorjane, Đakovštinu i možemo reći cijelu Hrvatsku proslavila je vezana uz turske osvajače koje su nasamarile obične žene koje su se obu-kle u nošnju i na glave stavile muške šešire. Turci, kojih se bojala gotovo cijela Europa su tako nasamareni, a selo i muš-ki dio stanovništva je spašen. Naime, Turci su povjerovali da su došli duhovi koji su tra-žili osvetu i odmah su pustili sve zarobljene Gorjance. Taj običaj prikaza ophoda Ljelja i odnosa ljudi prema njima se održao do današnjih dana, jer su zahvalni Gorjanci željeli na neki način proslaviti do-mišljatost svojih suseljanki, a mislim da ni tadašnji ljudi, a ni generacije poslije njih nisu ni sanjali da će Ljelje jednog dana predstavljati Hrvatsku na mnogim svjetski poznatim manifestacijama. Prije nego Ljelje krenu u ophod, una-prijed se dogovori u koju će kuću one svratiti, a taj kome se ukaže čast je vrlo sretan, pa se zato trudi dobro ugostiti Ljelje i sve koji putuju u njiho-voj pratnji. Velika je čast bila ugostiti Ljelje u svojem dvo-rištu, a pogotovo danas kada

Svi smo čuli za njih i svi smo ih vidjeli, ali koliko znamo o njima

LJELJE – svjetski kulturni fenomen

Poznati stihovi Ljelja:

Mi idemo ljeljoMi idemo kralju ljeljo,Od dvora do dvoraDo careva stolaGdje car vino pijeA carica spava…Car caricu budiMeđu oči ljubiUstan de cariceDošle su kraljiceDa ih darivamoSa srebrom i zlatomŠkudom il’ dukatom.

ih obavezno prate televizijske kamere i turisti koji u Gorjane dolaze vidjeti taj izvorni pučki običaj.

Koliko su Ljelje poznate i priznate vidi se po činjenici da su uvrštene na Unescovu listu nematerijalne svjetske baštine, ali i po tome koliko ih stranih država želi ugostiti. Tako su Gorjanske Ljelje 2008. putovale u Japan, a 2012. u Ko-reju. Među onima koji su su-djelovali na tim putovanjima su i učenici naše škole kojima će takva putovanja zauvijek ostati u sjećanju. Oni nam ta-kođer mogu i posvjedočiti ko-liko su svi bili zainteresirani vidjeti ih i fotografirati se s njima, jer su zaista nešto po-sebno. Nedavno je čak objav-ljena i knjiga pod nazivom „Gorjanske ljelje“ autora Ivana Lovića, tako da će Ljelje doista zauvijek ostati zapamćene.

Početkom rujna su učenici i profesori naše škole sudje-lovali u radionici „Svjetski kulturni fenomen“ koja je bila posvećena Ljeljama. Radio-nica se održavala u Muzeju Đakovštine, a svi koji su bili zainteresirani mogli su vidjeti kako se izrađuju pojedini di-jelovi nošnje koja krasi svaku Ljelju. Mislim da je to bilo jako zanimljivo i poučno, jer svi smo čuli za Ljelje i imamo ih priliku vidjeti, a sad smo ne-što i naučili o njima.

Marija Grgić 3. Pt2

LJELJE IZ POVIJESTI ZA BUDUĆNOST

Drnja plete voravicu Radno i veselo

Gospođa Uzelac je organizator radionice

RAZMIŠLJAMO

18

Svakodnevna pojava kako u našoj, tako i u ostalim ško-lama je namjerno izostajanje s nastave, odnosno apsentizam. Smatramo da je to nešto na što bi se trebalo obratiti više pozornosti, jer sve to nije tako bezazleno, ali ni bez razloga.

Ovu anketu smo napravili jer smatramo da previše uče-nika izostaje s nastave, počev-ši od našeg razreda. Počela je tzv. „epidemija izostanaka“, pa smo htjeli doznati što je razlog tolikim izostancima. Na ovu anketu odazvalo se sto učenika od prvog do četvrtog razreda svih zanimanja. Sa-znajte kakve smo rezultate dobili!

➢ Izostaješ li namjerno iz škole?

a) DA 56 %b) NE 44 %

➢ Izostaješ li zbog ocjena ili zbog profesora?

a) OCJENE 48%b) PROFESORI 52 %

➢ 3. Kada izostaješ, to je zbog:

a) testa ili odgovaranja 34%

b) društvo 19 %c) problemi u školi 4 %d) dosada u školi 43%

➢ Koliko tjedno izostaješ?

a) 1-2 sata 69%b) 5-10 sati 18 %c) više 13%

➢ Gdje provodiš vrijeme kada izostaješ?

a) kod kuće 20%b) kafić 62%c) ostalo 18%

➢ Misliš li da tvoje izostaja-nje utječe na tvoje ocjene?

a) da 33%b) ne 67%

➢ Znaju li tvoji roditelji za tvoje izostanke?

a) da 52%b) ne 48%

➢ Opravdavaju li tvoji rodi-telji namjerne izostanke?

a) da 33%b) ne 67%

➢ Je li prisutna grižnja sa-vjesti nakon namjernog izo-stajanja?

a) da 23%b) ne 77 %

Pedagoški problem adolescenata

Apsentizam učenika (izo-stajanje s nastave) je peda-goški problem, koji zbog svoje učestalosti i mogućih ozbiljni-jih posljedica zahtjeva sustav-no istraživanje. Problemi ve-zani uz izostajanje s nastave uglavnom nastaju polaskom u srednju školu, odnosno ula-skom u adolescenciju kada su učenici potaknuti pojačanom željom za samostalnošću, te borbom protiv autoriteta i krutih pravila.

Apsentizam učenika je na žalost vrlo aktualna i kod nas nedovoljno istražena pojava. Odlazeći s nastave učenicima se otvara mogućnost provo-đenja vremena bez ikakve kontrole, jer roditelji misle da su u školi. Obično se u tom vremenu susreću s društvom koje ima negativan odnos pre-ma školi, koriste laži i preva-

re kako bi se opravdali kod razrednika, provode vrijeme u kafićima prepunim dima, skloni su uživanju u alkoholu, nemaju nikakvih obveza i ne-maju osjećaj odgovornosti.

Najviše izostaju maturanti

Brojni pokušaji pedagoš-kog djelovanja u svrhu sma-njivanja izostanaka ne dono-se rezultate, jer istraživanje za ovu temu zahtjeva analizu ponašanja učenika u školi, utjecaj čimbenika iz školskog okružja, dnevnih događanja u obitelji, te međuljudske odno-se u društvu.

Najveći broj izostanaka s nastave nastaje u IV. razredu srednje škole. Glavni razlozi za izostajanje s nastave su:

1. Poticaj društva 2. Pogrešan izbor škole3. Izvanškolske aktivnosti

(zloupotreba, kako bi se ba-vili onim što im se sviđa, bez ikakvih obaveza)

4. Nedostatak autoriteta i nedovoljna uključenost rodi-telja

5. Strah od testa, nastavni-ka ili neuspjeha

6. Nedovoljna motivacija (koja također vodi do izbje-gavanja obaveza i nedovoljno svladanog gradiva, a naravno onda i loših ocjena)

7. Dosada na satu (ako učenik nije zainteresiran za praćenje nastave i smatra

UBIJA ME TA DOSADA…..

Veliki broj izostanaka potaknuli su nas da napravimo anketu na tu temu

da gradivo može svladati i bez prisutnosti na tom satu, pokušavat će ga izbjegavati i iskoristiti to vrijeme za nešto „korisnije“.

Kako poboljšati situaciju?

Nudi nam se nekoliko rje-šenja.

Treba poći od toga da je učenik u adolescenciji najo-sjetljiviji na svoje okružje i promjene, te mu je potrebno više pažnje i roditelja i na-stavnika. Važan je njihov au-toritet, jer će u suprotnom učenik biti pod stalnim utje-cajem društva.

Treba se orijentirati na školu kao instituciju znanja, ali i odgoja. Nažalost, učeni-ci nemaju pravu sliku o ško-li, nego ju doživljavaju kao neku vrstu «zatvora» u kojoj moraju obavljati zadaće koje su im nametnuli nadređeni, a pri tome su prisutni i stalni stesovi u obliku testova i ispi-tivanja što u njima budi osje-ćaj straha i depresije. Čini se da hitno moramo promijeniti sliku škole.

Trebali bi pobuditi samo-svijest učenika i podsjetiti ih na važnost škole u budućoj perspektivi života. U školi bi trebalo doći do promjena u sa-mom načinu ispitivanja. Stres bi se smanjio kada bi se znanje provjeravalo tijekom razgo-vora, ili rješavanjem određe-nih zadataka sa što više opi-snih ocjena, jer se brojkom zanemaruje objektivnost.

U nastavi bi se trebale upotrijebiti modernije meto-de da se smanji dosada (upo-treba računala, pametnih ploča,itd.), ali i da se pritom privuče pozornost.

Trebale bi se pooštriti me-tode opravdavanja učenika pri izostajanju te nakon odre-đenog broja sati izostanaka ići na razgovor pedagogu s rodi-teljem i razrednikom. Mora-mo osvijestiti okolinu važno-šću gdje mladež provodi vri-jeme kada izostaje s nastave.

Monika Ramač, Maja Topalović, Marina Mikić i Sandra Kolar

4.Pt2

Vani je ekipa, a unutra je dosadno...

SPORT

19

Školska badminton ekipa sa trenerima prof. Takač i Beljan u društvu ravnatelj Mirka Ćurića

Za neznalice ili možda za one koji se trebaju podsjetiti donosimo neka od osnovnih pravila igre badminton.

BADMINTON

Badminton je sport koji se igra reketom. Može se igrati pojedinačno i u paru, i odli-čan je oblik rekreacije. Igrači igraju na svojoj strani pravo-kutnog terena po sredini po-dijeljenog mrežom. Igrači re-ketom udaraju badmintonsku lopticu tako da pređe mrežu i padne u suprotnu polovicu terena s ciljem da je protiv-nik ne uspije vratiti. Loptica se smije udariti samo jednom prije nego što se uputi preko mreže. Poen počinje servisom jedne od strana, a završava kad loptica dodirne tlo. Bad-minton je natjecateljski sport i od 1992. standardni olimpij-ski sport.

Badminton se igra reke-tom i posebnom pernatom du-guljastom lopticom. Loptica može dostići brzinu i do 300 km/h, ali samo na djelić se-kunde, jer pera pružaju otpor, uzrokujući da badmintonska loptica usporava puno brže od okrugle loptice. S obzirom da na lopticu jako utječe stru-janje zraka ili vjetar, natjeca-teljski mečevi se održavaju isključivo u zatvorenom pro-storu.

ŠKOLSKI DOMETI

Ovom vrlo zanimljivom igrom su se bavili naši učenici D. Degmečić, K. Ditrih, M. Iša-segi i S. Degmečić, koji su čini-li ekipu naše škole i tako se su-

protstavili, a kome drugome nego ostalim dvjema školama, našim starim rivalima. S ob-zirom da nam je ovo prvi put da se bavimo ovim sportom, bar u natjecateljskom smislu, sve je bilo vrlo neobično i za-nimljivo. Dečki koji su pred-stavljali našu školu pokazali su iznimnu izdržljivost i vje-štinu u ovom sportu, no ipak je ekipa Mladost ‘96 iz đakovač-ke gimnazije bila bolja. Sve se ovo odvijalo 21. siječnja 2013. u zajedničkoj dvorani ovih tri-ju škola, a ona koja je zaslužna što je naša škola uopće sudje-lovala na ovom natjecanju je profesorica Rolanda Takač.

Badminton je definitiv-no novost u našoj školi, kako smo već naveli, izvrstan je za rekreaciju i za razbibrigu, što nam mogu posvjedočiti i naši badminton igrači.

Silvija Pejić 2. Pt2

Poznata su nam već me-đuškolska natjecanja u kojima se odmjeravaju snage učeni-ka naše škole s ostale dvije škole u gradu. Tako je 26. 10. 2012. održano međuškolsko natjecanje u stolnom tenisu. Organizacija ovog susreta pripala je Srednjoj strukov-noj školi Antuna Horvata pod vodstvom profesora Josipa Čengića i profesorice Rolande Takač. Našu školu su pred-stavljale dvije ekipe: muška u sastavu D. Gams, I. Babić i I. Šarić, i ženska koju su činile učenice A. Mirković, V. Dorić i V. Kurtz. Dok su nam dečki izvojevali velike pobjede, dje-vojke nisu imale sreće. Naime,

BADMINTON NOVA IGRA ZA NADMETANJE MEĐU ĐAKOVAČKIM ŠKOLAMA

NOVA IGRA – STARI PROTIVNICI

Kros

Uz natjecanje iz stolnog tenisa, održalo se i natje-canje u krosu. Natjecali su se učenici triju đakovačkih srednjih škola. U muškoj su konkurenciji najbolji bili gimnazijalci s 9 bodova, na drugom mjestu naša škola s osvojenih 17 bodova te na trećem mjestu Ekonomska škola s 25 bodova. Našu su školu predstavljali Marino Šarčević, Mihael Šlegl, Ivan Volarević, Marko Peša, Pe-tar Bago, Petar Škegro te Matej Galić.

Silvija Pejić 2. Pt2

MEĐUŠKOLSKO NATJECANJE U STOLNOM TENISU

MOMCI UVJERLJIVO NAJBOLJI

dečki su pobijedili gimnaziju rezultatom 3:2 i ekonomsku školu 3:0 čime su osvojili prvo mjesto i dokazali svoju kvali-tetu. Djevojke su nam u tom nadmetanju izgubile od obje škole, a prvo mjesto su zau-zele gimnazijalke. Voditelji naših ekipa bili su profesorica Rolanda Takač i profesor Josip Čengić.

Bila su to tri sata nadme-tanja u ovoj igri, što uvijek bude zanimljivo i sudionici-ma i gledateljima, odnosno navijačima. Uvijek se na kraju dođe do zaključka da je bitno sudjelovati, ali je još bolje i po-bijediti.

Silvija Pejić 2. Pt2

Muška i ženska stolnoteniska ekipa zajedno s profesorima, Josipom Čengićem, Rolandom Lončarić-Takač, Branimirom Popovićem i

ravnateljem Mirkom Ćurićem

Domagoj Gams (lijevo) u pobjedničkom pohodu

20

SPORT

Istraživali smo povijest sporta i sportskih klubova u gradu Đakovu i okolici. Za-nimalo nas je kojim su se sve sportovima bavili Đakovčani i koji sportski klubovi danas privlače mlade. Došli smo do zanimljivih rezultata. U gradu postoji dvadesetak sportskih klubova koji na raznim natje-canjima postižu dobre rezul-tate.

Plivanje

Plivački Klub Đakovo osnovan je davne 1952., tada je u sklopu plivačkoga kluba postojao i vaterpolski klub. Vaterpolisti napuštaju klub ‘80.-tih godina te zbog pro-blema s vodoopskrbom bazen radi samo povremeno. No za-hvaljujući entuzijastima pli-vači i dalje nastavljaju treni-rati, ali u teškim uvjetima pod sekcijom SD „Jedinstvo“.

Godine 1985. plivači se izdvajaju iz SD „JEDINSTVO“ i od tada djeluju kao PLIVAČKI KLUB „ĐAKOVO“. Svoje aktiv-nosti i dalje provode na Grad-skom bazenu u ulici V. Nazora sve do 1990. godine kada je izgrađen novi Gradski bazen u ulici A. Starčevića.

Zahvaljujući već spomenu-tim entuzijastima prošlih go-dina kroz plivački klub prošlo je tisuće djece, te su osvojene mnoge medalje i pehari, a sam klub je istaknut i na Držav-nim prvenstvima. Osvajanje 1. mjesta u općoj kategoriji na „B“ kriterijskom mitin-gu 2009. godine na Korčuli, 1.mjesto za juniore, 2. mjesto za kadete, 3. mjesto za senio-re i 3. mjesto za seniorke na „B“ kriterijskom mitingu u Biogradu n/m 2010. godine, najvredniji su ekipni rezultati našeg Kluba. U Klubu rade če-tiri trenera sa 70-tak plivača i plivačica, od kojih je 40 regi-strirano u HPS-u i natječe se tijekom cijele godine.

Košarka

Prvi pokušaji igranja ko-šarke javljaju se još iz vre-mena prije 2. svjetskog rata, točnije 1947., no bezuspješno. Dok prvi pokušaj osnivanja košarkaškog kluba datira još iz 1958., ali još dva desetljeća

je taj projekt, točnije pokušaj, stagnirao. 1974. održana je Osnivačka skupština i osno-van je Košarkaški Klub „Đa-kovo“ te od tada neprekidno djeluje.

Povećani interes za košar-ku u gradu Đakovu javlja se nakon Svjetskog prvenstva u Ljubljani gdje je Jugoslavija osvojila 1.mjesto. Košarkaška igrališta su u Đakovu gotovo preko noći niknula, a djeca i mladi su sve više vremena provodili „rekreirajući“ se na taj način. Forma košarke u Đakovu je poprilično naliko-vala američkom obliku ulične košarke.

Službeno je KK „Đakovo“ osnovan 26.ožujka 1974. KK „Đakovo“ je vrlo uspješan klub, koji je do sada nadišao sve probleme, i uspio se odr-žati. Tijekom svoje povijesti đakovački košarkaši su ostva-rili mnogobrojne pobjede. Trenutno je veliki problem svih klubova u Đakovu, pa tako i košarkaškog nedosta-tak sredstava.

Nogomet

Nogomet se u gradu Đa-kovu organizirano počeo igrati 1908. godine u okvi-ru sekcije Hrvatskog sokola. Tijekom idućih godina, sve do završetka 2. svjetskog rata, u Đakovu je djelovalo ukupno petnaestak nogo-metnih klubova u raznim vremenskim razdobljima. Po završetku 2. svjetskog

rata 1945. osniva se Fiskul-turno društvo Sloboda, koje kasnije mijenja ime u sport-sko društvo Sloboda i koje nastavlja nogometnu tradici-ju u Đakovu. 1950. se osniva sportsko društvo Mladost, koje kasnije mijenja ime u Đa-kovački športski klub, gdje se osim nogometa trenira od-bojka, rukomet, tenis i boks. Kako tijekom svoga djelo-vanja oba kluba nisu ostva-rila značajnije rezultate, te se spajaju u jedan klub pod imenom Jedinstvo. NK Jedinstvo pod istim ime-nom djeluje sve do 1989., kada se nakratko imenu kluba do-daje sponzorsko ime NK Je-dinstvo - RAD, da bi se potom 1992. godine ime kluba pro-mijenilo u NK Đakovo. Do 27. lipnja 2012. u gradu Đakovu su postojala dva nogometna kluba NK Đakovo i NK Croatia koji su se tada ujedinili u novi klub NK Đakovo Croatia, zbog prvenstveno lošeg financij-skog stanja u oba kluba. Đa-kovački nogometni život je od samog početka bio vrlo zani-mljiv, a đakovački nogometaši su se kroz povijest više puta proslavili u različitim hrvat-skim ligama.

Rukomet

Rukometni klub je u Đa-kovu osnovan 1954., iako su se i ranijih godina Đakovča-ni bavili ovim sportom, no to je bilo u okviru različitih Sportskih društava. Od sezo-

ne 1992./1993. RK Đakovo se konstantno natjecao u 1. hr-vatskoj rukometnoj ligi, sve do sezone 2006./2007. kada promjenom sustava natjeca-nja i stvaranjem Premijer lige, RK Đakovo postaje član no-voosnovane 1. HRL. Tijekom prošlih vremena klub je pod različitim imenima dostojno zastupao boje svoga grada u različitim konkurencijama od regionalne, republičke, među-republičke do prve hrvatske rukometne lige. Kao najplod-nija godina ističe se 1988. kada, pored šestog mjesta, klub igra i finale Hrvatskog Kupa. Najpoznatiji rukometni igrač iz Đakova svakako je Do-magoj Duvnjak, koji trenutno igra i Njemačkoj, a brani i boje hrvatske rukometne repre-zentacije. Mlade su momčadi redoviti sudionici državnih prvenstava u svim uzrastima, gdje igraju značajnu ulogu i osvajaju visoka, pa i prva mje-sta.

Osim Rukometnog kluba Đakovo u Đakovu vrlo uspješ-no djeluje i Ženski rukometni klub PAN, koji već godinama postiže vrlo dobre rezultate.

Konjički sportovi

Đakovo se oduvijek pove-zuje s konjima, lipicancima, zbog ergele i uzgoja konja, a kako bi to onda bilo da nema i sportova vezanih uz ovu in-stituciju. Konjički klub je služ-beno osnovan 1972. i od tada djeluje u sklopu Društvene ergele lipicanaca Đakovu koja je osnovana 1906. U klub je učlanjeno tridesetak članova koji se bave različitim djelat-nostima. Ovo društvo radi na dresuri konja, natječe se na sportskim natjecanjima ve-zanim uz konje, gdje postižu vrlo dobre rezultate, tu je još i škola jahanja, terapijsko ja-hanje te sportska rekreacija. Najpoznatija konjička natje-canja u Đakovu i smotra konja odvija se u vrijeme Đakovač-kih vezova koji su nezamislivi bez tih prekrasnih ponosnih životinja.

Karate

Karate je borilački sport koji u Đakovu oživljava 80.-

SPORTOVI KOJIMA SE BAVIMO…..

SPORT U ĐAKOVU

Domagoj Duvnjak - najpoznatije ime đakovačkog sporta

21

SPORT

tih godina prošlog stoljeća, kada je osnovan Karate klub Đakovo. Trenutno broji stoti-njak članova i vrlo je popula-ran u gradu i okolici. Karate klub se bavi obukom karataša koji sudjeluju na različitim na-tjecanjima u Hrvatskoj i Eu-ropi. Obuka se odvija u dvije discipline tzv. kate koje nam prikazuju borbe sa zamišlje-nim protivnikom i borbe kada se prikazuju različiti karataš-ki potezi i zahvati sa stvarnim protivnikom. Karataši su u klubu podijeljeni prema razini postignutih uspjeha, odnosno prema tome koji su stupanj obuke prošli, a to se vidi po boji pojasa kojeg karataši nose (bijeli – početnici, žuti, narančasti, crveni, zeleni, pla-vi, ljubičasti, smeđi i na kraju crni).

Brazilski jiu jitsu

Brazilski Jiu jitsu je bo-rilačka vještina i borilački sport koji je usredotočen na borbu na tlu s ciljem dobiva-nja dominantne pozicije, te korištenjem zglobnih koštaca i gušenja da se prisili protiv-nika na predaju. Ovaj sport promovira princip da se ma-nja, slabija osoba korištenjem ravnoteže i tehnike može uspješno obraniti protiv ve-ćeg i jačeg napadača.

Ovaj sport se u Đakovu jav-lja 2006. kada se osniva klub Triangl u kojem danas trenira 80.–tak članova. „Triangl“ je zapravo jedan od zahvata u ovom neobičnom sportu koji ima dvije discipline: grappling i jiu jitsu. Ove dvije discipline se razlikuju po pravilima bor-be i po različitim tehnikama koje se upotrebljavaju prili-kom borbe. Đakovački Trian-gl je od samih početaka vrlo uspješan klub, a u posljednjih pet godina je najuspješniji u Hrvatskoj, dok je juniorska ekipa najbolja u Europi.

Tajlandski boks

Boks je jedan od sportova kojeg se spominje u najranijim Đakovačkim povijesnim spisi-ma. Naime, boks se u Đakovu trenirao u sklopu sportskih društava koji su djelovali u gradu 40.-tih godina proš-log stoljeća. Međutim u ova moderna vremena trenira se tzv. tajlandski boks. Jedan od najmlađih sportskih klubova u Đakovu je Klub tajlandskog boksa Blitz, koji je osnovan 2011., a već je prošle (2012.) sudjelovao na natjecanju u

prestižnoj regionalnoj ligi tajlandskog boksa, gdje su đakovački boksači osvojili tri medalje i bili proglašeni naju-spješnijim klubom toga kola.

Blitz broji negdje oko 60 članova u dobi od 15 do 40 go-dina, i sigurnim koracima ide prema sljedećim izazovima.

Šah

Šahovski klub Đakovo uspješno djeluje od davne 1920. s neprekidnim radom i trajanjem sve do danas, a tijekom godina odavde su se iznjedrili svjetski prvaci, olimpijci, reprezentativci, ve-lemajstori, međunarodni maj-stori i majstori FIDE. U sklopu

Hrvoje Stević - 1995. kadetski prvak svijeta u šahu

Vaterpolo klub Đakovo - najmlađi sportski klub u Đakovu

šahovskog kluba djeluje i Đa-kovačka škola šaha poznata i priznata u cijeloj Hrvatskoj, kroz koju tijekom godine pro-đe više desetaka mladih ljudi. Kvaliteta i kontinuirani rad ovog kluba vidi se u njegovim rezultatima. Od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, đakovački su šahisti svake godine na europskim i svjet-skim prvenstvima, što je velik rezultat jer da bi došli do tamo moraju biti najbolji u Slavoniji i Baranji, pa onda i u Hrvat-skoj. Najpoznatiji đakovački šahist je Hrvoje Stević koji je 1995. bio kadetski prvak svi-jeta, a kasnije više puta prvak Hrvatske i hrvatski olimpijac. Trenutno u Đakovu i okolici osim šahovskog kluba Đakovo

djeluju i ŠK Dama, te ŠK Piš-korevci koji su također vrlo uspješni.

Vaterpolo

Vaterpolo klub Đakovo osnovan je prije nešto više od godinu dana i u vrlo kratkom roku uspio se organizacijski uzdignuti na zavidnu razinu. Osim popularizacije tog spor-ta u Đakovu, ali i u Slavoniji, primarni cilj je rad s mladima, pa je pokrenuta Škola vater-pola koju pohađa tridesetak đakovačkih klinaca s kojima radi stručni trenerski kadar. No, sve veća popularizacija iziskuje i sve bolje kadrovske, organizacijsko-tehničke i fi-nancijske uvjete, pa se u Va-terpolo klubu Đakovo nadaju da će to biti još jedan razlog za realizaciju ideje o izgradnji zatvorenog bazena u gradu.

Osim navedenih klubova u gradu djeluju još atletski klub, teniski klub, kuglački klub, streljački klub, odboj-kaški klub, malonogometni klub te moto klub. Prema sve-mu navedenom vidljivo je da je raznolikost sportova nešto čime se naš grad doista može pohvaliti, a niti jedan od tih klubova ne bi mogao opstati bez zaljubljenika sportova ko-jima se bave. Sport je jedna od važnih sastavnica života sva-kog čovjeka, pa onda i grada, države….

Marin Mutaja, Božidar Drmić i Andrija Bošnjaković 3. Pt1

LITERARNI RADOVI UČENIKA

22

PoezijaDuša

Htjela bih napisati nešto,riječima neizrecivo, mislima nezamislivo,Očima neviđeno. Htjela bih na papir preslikatisliku ove čudne duše.

Duša je kao vjetar, ne možeš ju vidjeti, ali je možeš osjetiti.Upoznaje ovaj daleki svijet.

Duša osjeća ljubavi kada je nema i kada mislišda ti ona nije potrebna.Ne brini, duša joj čuvaposebno mjesto pokraj srca.

Teško ju je pokazatiako se sakrivaš iza zidova, ako se ne smiješ i ako ne voliš. I ti osjetiš taj nedostatak.

Laura Breulj, 1. PT2

Samoća i ja

Ona dolazi u sitne sate, kada riječi postanu suvišne i kada se misli uzburkaju kao kameni valovi, tamo južno na moru.

Samoća i ja, usuđujem se reći, prijatelja dva. Samoća šuti, a daje toliko puno odgovora. Možda nisi ni svjestan, ali ona te potiče na stvari na koje nisi mogao ni zamisliti da možeš! Sjedne pokraj tebe i pusti te da pišeš pjesme, crtaš, izražavaš se kako god da znaš, ustane te kad pad-neš, progoni te dokle god ne odlučiš više za nju ne mariti. Kada opet sjedneš na krevet bez imalo volje za ičim, doći će.

Uvijek dođe. Sarkastična je ona jako i ima ponekad nerealan smisao za humor.

Samoća i ja. Sjedimo i razmišljamo kako i što ćemo dalje. Sluša me, pušta me da sama dajem zaključke i pravi mi društvo kada malo tko želi. Volim samoću jer, ponekad, mislim da njoj mogu reći sve.

Laura Breulj, 1. PT2

Strah

Strah me je proganjao,taj strah sam osjećao,govorio mi je što da radim,tjerao me da radim ono što ni-

sam trebao.

Sada više ne osjećam onaj stari strah

što me je pratio i bio uz menekada je bilo najbolnijei kada je bilo najgore.

Taj strah više ne poznajem,on od mene bježi sada,pokušavam svoj da ostanem,ali više nije kao tada

Mislili ste preko njega mene kontrolirati

i preko mene raditi sve onošto vaše ruke ne smiju niti do-

dirnutii sve to odjednom je nestalo.

Filip Grabar, 4. RT

Božićna jelka

Zelena, visoka, ukrašena božić-nim duhom

nikoga tako lijepa ne ostavlja ravnodušnim.

Kićenje na Badnjak povezuje obitelj

i odnosi svađu i mržnjudonosi mir i blagostanje.

Ujutro ispod nje glavna čarolija se skriva,

otvaranje darova nikome ne da mira.

Predstavlja blagdan gdje ljubav je lak motiv.

Božićna jelka ukrašava topli-nom duše,

zagrijava duh, iako vani hladan vjetar puše.

Laura Breulj 1. Pt2

Ne okrećem novi list, uzimam novu knjigu

Počinjem od početka.Novi list okrećem, sa slobodom se susrećem. Ona me dugo nije vidjelazato mi je drago, jer moguopet okrenuti rundu na njezin

račun.

Tvojoj majici više nije mjesto u mom ormaru.

Vrijeme je, znam, da prebolim ljubav staru.

Otvorim prozor, a vani šugava kiša pada,

to je u redu, jer sada sam sama. Ne moram više čekati tvoj lažni

osmijeh da se javi.Daj, slobodno, okreni njezin taj-

ni broj i čekaj da se javi, neka ti priča kako te od mene

ne mora više krasti. Sad bez mene si anđeo bez krila

i ubrzo ćeš pasti.Ali to je sada tvoja stvar, više u

nju ne zabadam nos.Idi sad, olakšaj stvar, budi jak,

pokaži već jednom ponos svoj.

Hajde, kreni, mirno ti more, a moje rime nek’ ti po glavi ore.To je jedina kazna od mene,Ali nemoj da s tim opterećuješ

sebe.

Kad nestane slova,Kad nastane tišina, kad hladi ti

se glavau ta četiri bijela zida. Sjeti se mene i svega što je mo-

glo biti,žalim te, al› znam da mržnju

neću više kriti.

Laura Breulj, 1. PT2

Tajna

I tako mi ponekaddođe da skočim snajvećeg mola u more.

Da jednostavno skočimi da nestanem…U tajnama mora.

Da me u svitanje više nema,da me nešto vodi drugim svije-

tom,svijetom čuda i tajni…

svijetom koji otkriva neku taj-nu,

a svaka tajna je neka pustolovi-na…

Svaka pustolovina je …trenutak iz životaSvaki novi dan je pustolovina.

Silvija Pejić, 2. Pt2

No dream girl

She was my love She was my world I could live with her all my lifeShe could say only a word

But there was one thing That wasn’t on place

She was girl without dream No destination, no last finishShe was girl without fearAny happy ending

She only dream black and whiteJust two things, which she

don’t understand Just black and whiteNow she knew how to pretend

I still love herBut when she told me her

dreamI was forced to end everythingMa soul left me and stayed next

to her Watching for her

Now, she is just best memories

Filip Grabar, 4. RT

Snježna kraljica

Snježna kraljica poznata kao pahulja,naviješta zimu i zajedno s njom Božić.Isprepletena tankim nitima da leprša,

leti i spušta se niz stazugdje tvori blistavi bijeli put.

Snježna kraljica topi se na dlanu,blješti od čistine, pleše u zraku.

Uživa u svakom novom snježnom danu.Ljepote zimske radosti nam nosi

i svima nama plaho zbori:„Božić dolazi s najljepšim pjesmama.“

Laura Breulj, 1. PT2

RAZONODA

23

OVANImat ćete problema u ljubav-

nom životu, ponekad će vam se učiniti da vas svi ignoriraju. Živci-rat će vas svakakve stvari, ali za-pamtite da vam zdravlje treba biti uvijek na prvom mjestu.

NAJSRETNIJI DAN: 19. 4.

BIKLjubavni život će vam postati

vrlo zanimljiv. Napokon možete ostvariti ono što ste namjeravali jer će vam sve ići od ruke, ali ne pretjerujte sa zahtjevima. Pripazi-te na zdravlje.

NAJSRETNIJI DAN: 23. 3.

BLIZANACTrenutno ste u razdoblju kada

ste jako sretni, zapamtite ove tre-nutke za utjehu u crnim danima. U školi, ili na poslu, ćete imati sit-nijih problema, koji vas ne trebaju zabrinjavati. Zdravlje nikad bolje.

NAJSRETNIJI DAN: 26. 2.

RAKBit ćete omiljeni u svojoj sredi-

ni. Prihvatite se posla i nadokna-dite sve zaostatke, sad je pravo vrijeme za to. Održavajte dobro raspoloženje, koje će utjecati i na vaše dobro zdravlje.

NAJSRETNIJI DAN: 15.5.

LAVLjubav vam u ovom razdoblju

baš i ne cvjeta. Takvo stanje mo-žete promijeniti jedino ako sebe promijenite. Vaša tvrdoglavost vas može koštati dobrog zdravlja, počnite se baviti nekim sportom.

NAJSRETNIJI DAN: 31. 3.

DJEVICA Ljubav vas ovih dana potpu-

no zaokuplja. Dobro razmislite o sljedećem koraku, da ne biste razočarali ljude oko vas. Ojačajte imunitet kako biste prebrodili na-dolazeće probleme sa zdravljem.

NAJSRETNIJI DAN: 17. 6.

VAGASreću tražite u malim stvarima!

Osjećaji za koje ste mislili da su prolazna simpatija, postat će oz-biljni. Zdravlje je u redu, a da bi tako i ostalo izbjegavajte preko-mjerne užitke.

NAJSRETNIJI DAN: 22. 5.

ŠKORPION Povrijedit će vas bezosjećajne

osobe koje vas ne razumiju. Jedi-no što vam preostaje je opustiti se u društvu starih prijatelja. Raz-mišljajte pozitivno i sve će biti u redu, kao i vaše zdravlje.

NAJSRETNIJI DAN: 11. 3.

STRIJELACNekome ćete se jako svidjeti,

obratite pozornost na ljude oko sebe ako želite otkriti tko je ta osoba. Ne dopustite da loša pre-hrana i nespavanje utječe na vaše dobro zdravlje.

NAJSRETNIJI DAN: 19. 4.

JARACU vaš će život ući jedna poseb-

na osoba zbog koje ćete se pro-mijeniti. Iako vam obveze to ne dopuštaju, želite više vremena posvetiti prijateljima. Udovoljite si! Zdravlje u najboljem redu.

NAJSRETNIJI DAN: 15. 6.

VODENJAKUlazite u razdoblje sreće i oče-

kuju vas nove stvari koje će vam promijeniti dosadašnji način raz-mišljanja. Bavite se rekreacijom, ili nekim sportom, kako biste po-boljšali svoje zdravlje!

NAJSRETNIJI DAN: 28. 3.

RIBEU ljubavi izvrsno. Svi vas sma-

traju dobrom osobom koja će im pomoći dobrim savjetom, što će vam ponekad i zasmetati. Zdrav-lje je u redu, a samo o vama ovisi hoće li tako i ostati.

NAJSRETNIJI DAN: 15. 6.

HOROSKOP

Horoskop za vas pripremile I. Kovačević, M. Jurić i D. Lončar, 3. Pt1

Glazbena Top-lista

ŠALEMujo i Haso autom udarili u drvo. Mujo izleti kroz šajbu, pružajući mu prvu pomoć na mjestu nesreće doktor ga grdi : “Da si bio vezan, ne bi ispao! Vidi kako Haso lijepo sjedi, kao da je živ.

* * *

Viče Ciganka: “Cigoooo, brzo palo nam dijete u potok, udavit će se.” A Cigo će: “ Da ga vadim, ili radimo novo?”

* * *

Sudac ispituje plavušu na sudu zbog krađe u Konzumovim marketima: -Znači, priznajete da ste krali, ali me zanima zašto ste krali samo u Konzumovm marketima? -Zato što je tamo najjeftinije.

* * *

Idu dva papira ulicom. Jednog zgazi auto, a drugi se pokida od smijeha.

* * *

Pita mama Pericu: Perice, zašto ti brat plače? Perica: Ne znam, samo sam mu pomogao! Mama: A što si mu pomogao? Perica: Da pojede čokoladu.

Djevojčica plače. Priđe joj Perica i pita: Zašto plačeš ? -Moj tata ne zna kada je moj rođendan. -Nemoj plakati, moj ne zna ni kako se ja zovem. -Kako to? -Stalno me zove: majmune!

* * *

Ide medo šumom I naiđe na glistu. Medo: Iju, tko si ti, čovječe? Glista: Ja sam strašna zmija Medo: Ma daj, ne zezaj me, kakva si ti strašna zmija, pogledaj kolika si. Glista: Pa bolesna sam.

* * *

Baka: Ee moj sinko da su meni tvoje godine… Unuk: Eee bako! Da je meni tvoja penzija.

* * *

Sjećaš li se tata, kako si mi pripovijedao da su te u prvom razredu srednje potjerali iz škole?- Sjećam se, sine, nažalost!- Zanimljivo je to, tata. Kako se povijest ponavlja!

STRANA

1. WILL.I.AM feat. BRITNEY SPEARS – Scream & Shout 2. OLLY MURS ft. FLO RIDA – Troublemaker3. JAMES ARTHUR – Impossible4. LABRINTH feat. EMELI SANDE – Beneath Your Beautiful5. THE LUMINEERS Ho Hey6. KE$HA – Die Young7. TAYLOR SWIFT – I Knew You Were Trouble8. EROS RAMAZZOTTI – Un Angelo Disteso Al Sole9. ROBBIE WILLIAMS – Different10. DAVID BOWIE – Where Are We Now

DOMAĆA

1. FRANKA – Pred svima2. SHEITANS – Večeras ću možda svratiti do tebe 3. ŽELJKO BEBEK – Kaldrma4. AERODROM – Dovela si me u red5. JELENA RADAN – Sjeti me se ljube6. SHOMY & VUKI FT. OK CLUB - U kinu7. BOJAN ALEKSOVSKI – Sjajna8. NOLA – Dio tebe (piano verzija)9. HARI RONČEVIĆ – Još te uvijek osjećam u sebi10. BELFAST FOOD – Karte na stol

Viktorija Davidović, 3. Pt2

24

FOTO-STRIP

Zbogom školo!Ove godine donosimo vam još jednu poučnu priču iz školskog života, koja se svakodnevno događa neodgovornim pojedincima u našoj školi. Kao i svaka priča sve počinje bezazlenim izostancima iz škole, a za one koji ne shvate pouku na vrijeme završava isključenjem iz škole. U ovoj foto-priči pogledajte kako je završio naš glavni “junak” Dašo. Pripazite da se i vi ne nađete u njegovoj koži. Glavni junaci ove avanture su učenici 1. D/GSL/Fot razreda.

Napokon je škola počela, opet mogu bježati na biljar!

Dašo, sad si pretjerao, vrijeme je da se javiš pedagogu.

Pa vidite da sam fer i korektan, ne napadam nikad iste osobe.

U slobodno vrijeme se udvaram curama. E, Dašo, pretjerao si i iskoristio sve bonuse. Nastavničko vijeće te izbacuje iz škole!

Baš me briga za školu, odoh ja s vrećicom na biro. Dašo je osvojio „one way ticket“.

Nakon par godina Dašo je došao kod svog školskog kolege, majstora Pere tražiti posao. „Dok smo mi

pažljivo pratili nastavu i marljivo učili, ti si bježao i maltretirao nas.“

Žao mi je, tek kad završiš školu, možeš dobiti posao!

Ma nisam ja ništa napravio, oni sve izmišljaju i lažu. Što vi izmišljate, zašto ste me cinkali!

Svi sati su mi dosadni, pa se zabavljam bacanjem papira.

Na svoje kolegice iz razreda primjenjujem stare „pedagoške“ mjere.