bilten 2014 -3/4

›2014-3/42014-3/4‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nica urednika:Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 400

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE IX. PROSINAC 2014. BROJ 3.-4.

Sadràj

uvodnik 99Bezreceptni lijekovi samo u ljekarni 99

~lanci 105Ugovaranje ljekarni~ke usluge: dijagnosti~ko-terapijski postupci u ljekarni~koj praksi ¢2£ 105

Izgradnja profesionalne vrijednosti u ljekarni~koj praksi 114Tri temeljna strate{ka cilja: obrazovanje, briga za poloàj struke i kakvo}a rada ljekarnika 118

izvje{}a 123Rad Vije}a Komore – sjednica 13/118 123PGEU izvje{}e: listopad 2013./rujan 2014. 126FIP 2014: kratko izvje{}e 139

osvrti 141Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike 141Obiljeàvanje Svjetskog dana palijativne skrbi 143Javnozdravstvena kampanja o podizanju svijesti o alergijama 145Uz nadolaze}e izbore za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a 149

jezik 151Farmakopejsko nazivlje za kiseline 151

iz ureda 165Izdavanje na iskaznicu HLJK-a lijekova na recept 165Kartice vjernosti za pacijente 165Izdavanje vi{e pakovanja lijekova prije duèg putovanja izvan Hrvatske 165Informacije o kvaliteti tlakomjera 166

Prodaja alkohola i acetatne kiseline vrlo visokih koncentracija 166O potrebi registracije ljekarne, odnosno ljekarni~ke ustanove za poslovanje hranom 166Poziv na suradnju 168

podsjetnik 171Obljetnica tre}e reforme farmaceutske nastave na Sveu~ili{tu u Zagrebu: 1914.-2014. 171

kazalo Kazalo imena autora ovitakTekst uz ~estitku ovitak

99

uvodnikBezreceptni lijekovi samo u ljekarni

Istog dana kada je u Saboru po-tvr|en za novog ministra zdravlja, prim. Sini{a Varga primio je na zajedni~ki sasta-nak u Ministarstvu predstavnike svih komo-ra u zdravstvu. U kratkom pozdravnom govoru najavio je »vru}e ljeto«, s mnogo do ga|anja i aktivnosti, jer u kratkome vre-menu treba poku{ati rije{iti brojne proble-me nagomilane u zdravstvu. Kao klju~ni potez za rje{enje brojnih problema najavio je izlazak HZZO-a iz Dràvnoga prora~una RH, koji }e pridonijeti boljoj zdravstvenoj za{titi. Izdvajanjem HZZO-a iz Dràvnoga prora~una zdravstvu bi se osigurale dodat-ne dvije milijarde kuna.

Po~etkom rujna dobili smo informacijom da se u HALMED-u, po nalogu ministra, pri-pre ma pravilnik kojim bi se regulirala inter-netska prodaja bezreceptnih lijekova. Ko-mo ra je reagirala prema Ministarstvu traè-}i sastanak i uklju~ivanje predstavnika Ko mo-re u pripremu pravilnika. HALMED-u smo dostavili rezultate ankete koju smo proveli me|u ljekarnama i ljekarnicima. Odgovori velikoga broja ljekarni i ljekarnika potvr|uju da ljekarne i ljekarnici nisu voljni preuzeti obveze koje bi se u sklopu internetske pro-daje trebale provoditi glede sigurnosti bole-snika i sigurne uporabe lijekova.

Nakon {to je po~etkom listopada na t-por-talu.hr objavljen ~lanak Jo{ malo pa moète i po aspirin u Konzum, shvatili smo da je pred nama, ~ini se, i »vru}a jesen«. Naime, dugo smo vjerovali da se u Hrvatskoj ne}e dogoditi znatnija liberalizacija trì{ta bez-receptnih lijekova. Jesmo li bili naivni? Vje-rovali smo proizvo|a~ima bezreceptnih li-jekova koji su nas podràli u stavu da je mje sto bezreceptnim lijekovima samo u lje karnama. Istodobno su se za sve vi{e bez receptnih lijekova podnosili zahtjevi da se mogu izdavati i izvan ljekarni. Bilo je pitanje dana kada }e se neki veliki trgova~ki lanac odlu~iti na pro{irenje svoje djelatno-sti i na podru~je bezreceptnih lijekova. Ko-mora je od po~etka bila protiv liberalizacije trì{ta bezreceptnih lijekova i stajali{ta da se bezreceptni lijekovi mogu izdavati samo u ljekarni pod nadzorom magistra farmaci-je. Upozoravali smo Ministarstvo zdravlja broj nim dopisima, ali i na sastancima u Mi-nistarstvu, na posljedice i {tetnost te i ta-kve odluke. Me|utim, Ministarstvo nije uvaìlo stajali{te Komore, uz tuma~enje da je Hrvatska obvezna u okviru uskla|ivanja svojeg zakonodavstva s direktivama EU-a

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IX : 2014 - 3./4.

100

omogu}iti prodaju bezreceptnih lijekova izvan ljekarni.

Naime, Europska je komisija svojedobno pokrenula liberalizacijske procese u ljekar ni-{tvu u trima va`nim segmentima, i to u po-gledu vlas ni{tva ljekarni, osnivanja ljekarni i prometa bezreceptnih lijekova. Liberalizaci-ja glede vlasni{tva i osnivanja u hrvatskom ljekarni{tvu ve} je davno provedena, dok je u podru~ju bezreceptnih lijekova proces te-kao usporeno, {to je vidljivo iz kratke kro-nologije dono{enja zakona i propisa.

Ve} je prvi Zakon o lijekovima i medicin-skim proizvodima iz godine 1997. utvrdio da se bezreceptni lijekovi samo iznimno mogu izdavati i izvan ljekarne. Uslijedila su dva nova zakona, jedan iz godine 2003., a drugi iz 2007., koji uvode pojam specijali-zirane prodavaonice za prodaju lijekova na malo i za lijekove poput bezreceptnih koji se mogu izdavati izvan ljekarni. Zakonom o lijekovima iz lipnja 2013., koji je uskla|en s odgovaraju}im direktivama i uredbama Eu ropske unije, bezreceptni su lijekovi po-dijeljeni u one koji se izdaju samo u ljekar-ni (BR) i one koji se izdaju u ljekarni i spe-cijaliziranoj prodavaonici za promet na ma lo lijekovima (BRX). Pravilnik o uvjetima otvaranja specijaliziranih prodavaonica iz godine 2005. odredio je da specijalizirana prodavaonica mora imati zaposlenu odgo-vornu osobu, magistra farmacije, zaposle-nog na osmosatno radno vrijeme. Izmje-nom Pravilnika ova se odredba godine 2010. zamjenjuje rije~ima »na raspolaga-nju odgovornu osobu«.

U me|uvremenu je u Hrvatskoj otvoreno 137 specijaliziranih prodavaonica za pro-met na malo lijekovima, a HALMED je od ukupno 447 registriranih bezreceptnih lije-kova registrirao ~ak 163 kao bezreceptna koji se mogu izdavati i u specijaliziranim prodavaonicama. Novi Pravilnik iz studeno-ga 2014. odgovornu osobu zamjenjuje stru~nom osobom i na taj se na~in pogodu-je velikim trgova~kim lancima, ljekar ni{tvo se dovodi u neravnopravan poloàj, a be-zreceptni lijek pretvara u obi~nu trgo va~ku robu. Liberalizacija trì {ta bezreceptnih lije-kova ozbiljno ugro ̀ ava sigurnost bolesnika, a donosi i negativne ekonomske posljedice za ljekar ni{tvo, zdrav stveni sustav i sigurnu opskrbu lijekovima.

Premda je razlog zbog kojeg se liberalizira trì{te bezreceptnih lijekova prije svega pove}anje dostupnosti kroz bolju opskrbu u ruralnim podru~jima i niè cijene, do sa-da{nja istraìvanja to nisu potvrdila. Valja naglasiti da izvje{}e Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Collaboration Centre for Pricing and Reimbursement Policies of Pharmaceuticals), iz oùjka 2014., nalazi to isto i potvr|uje na{u tvrdnju.

U zemljama poput Argentine i Paragvaja, gdje je kao posljedica vi{egodi{nje liberali-zacije bezreceptnih lijekova do{lo do ugro-àvanja poslovanja ljekarni, a time i opskr-be stanovni{tva lijekovima, donesena je u sije~nju ove godine odluka o vra}anju bez-receptnih lijekova u ljekarne.

Proizvo|a~i i dio stru~nih krugova u Hrvat-skoj podràvaju izdavanje bezreceptnih lije-

IX : 2014 - 3./4. BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

101

kova pod stru~nim nadzorom farmaceuta, {to podrazumijeva i prodaju izvan ljekarni. Stajali{te i Komore i hrvatskog ljekarni{tva, stru ~ne i {ire javnosti jest da se bezreceptni lijekovi trebaju izdavati samo u ljekarnama, {to je i za ljekarni{tvo najbolje rje{enje. î njenica da se bezreceptni lijekovi izdaju pod stru~nim nadzorom farmaceuta izvan lje karni donosi nam u budu}nosti sve ve}i broj registriranih bezreceptnih lijekova u re-ìmu BRX i otvaranje novih specijaliziranih prodavaonica. S druge pak strane, specijali-zirane prodavaonice bez zaposlenog farma-ceuta uz nova mjerila za razvrstavanje be-zreceptnih lijekova zna~ila bi manji broj BRX lijekova. U rje {avanje ove dvojbe treba uklju-~iti HALMED koji je odgovoran za utvr|i-vanje reìma bezreceptnih lijekova, a to pro-vodi po nekim internim mjerilima za sada nepoznatim {iroj stru~noj javnosti. Tako izo-staje vrlo vrijedna sigurnosna znanstvena i stru~na provjera tih i takvih odluka u {iroj ljekarni~koj i lije~ni~koj struci. Nije dobro da bezreceptni lijekovi izgube mogu}nost nad-zora nad lijekom u prometu. Ne treba zabo-raviti da odgovor ljudskog organizma na bilo koji receptni i/ili bezreceptni lijek ovisi i o naravi bolesnika i drugih korisnika lijekova (pacijenata), o prate}im bolestima te o dru-gim lijekovima koji je uzimaju. Nije mogu}e zamisliti da se takve ~injenice povezuju s blagajnicama u trgovinama izvan ljekarne.

HZZO i novi model ugovaranja HZZO i novi model ugovaranja

Komora je HZZO-u sredinom lipnja dosta-vila radni materijal pod nazivam Novi model

ugovaranja u ljekarni~koj djelatnosti. Dogovo-ren je nastavak pregovora po~et kom srpnja, dovoljno da bi se HZZO upoznao s radnim materijalom i njegovim prijedlozima. Potkraj kolovoza dobili smo dopis iz HZZO-a u ko-jem nas obavje {ta vaju: Svi navedeni prijed-lozi znatno bi una prijedili i osuvremenili na-~in funkcioniranja ljekarni~ke djelatnosti i stoga zavre |uju potporu. Unato~ tome im-ple mentacija »Novog modela« u najve}oj mjeri ovisi o prethodnoj implementaciji mo-dela objedinjene javne nabave. Nije pozna-to {to sve, a {to ne, u HZZO-u razumijeva-ju pod ujedinjenom javnom nabavom, i ka-kve }e to posljedice imati za ljekarne. Moè se pretpostaviti da je nakana HZZO-a pre-uzeti od ljekarni ugovaranje s dobavlja~ima nabave lijekova koji se izdaju na recept. Ho-}e li to donijeti vi{e ili manje prihoda ljekar-nama pokazat }e vrijeme. Odgovor smo trebali dobiti na zajedni~kom sastanku Ko-more i HZZO-a koji je odràn 12. studeno-ga 2014. Naàlost, na{e su pretpostavke potvr|ene na tom sastanku jer HZZO u sklopu ujedinjene javne nabave kani s do-bav lja~ima dogovoriti uvjete nabave lijekova koji }e se izdavati na recept i na taj na~in osigurati sredstva za pove}anje ljekarni~ke usluge. Stoga su do utvr|ivanja na~ina pro-vedbe ujedinjene javne nabave obustavljene sve aktivnosti na uvo|enju DTP-a kao no-vog modela ugovaranja za ljekarni{tvo.

Rebalansom Dràvnoga prora~una za sa-naciju zdravstva planirana su sredstva u iznosu od 3,2 milijarde kuna, od ~ega su oko 1,2 milijarde predvi|ene za podmire-


102

nje obveza HZZO-a prema ljekarnama. Sredstva su trebala biti ispla}ena jo{ u lip-nju 2014. Komora je u rujnu uputila dopis Vladi, Ministarstvu zdravlja i HZZO-u upo-zoravaju}i na neodrìvost postoje}ega sta-nja i potrebu sanacije dugovanja koja su potkraj listopada dosegnula rok pla}anja od 300 dana. U drugoj polovici studenoga lje-karnama je upla}eno oko 1,0 milijarde kuna ~ime je rok pla}anja smanjen na 180 dana. Do kraja godine o~ekuju se jo{ uplata od 660 milijuna kuna kao dio redovitih uplata.

Za godinu 2015. HZZO je planirao sred-stva za lijekove na recept u iznosu od 3,25 milijardi kuna, {to je 600 milijuna kuna vi-{e nego je prora~unom osigurano u 2014., odnosno za 400 milijuna kuna vi{e nego }e iznositi potro{nja u godini 2014., a koja je procijenjena na 2,85 milijardi kuna. U prvome tromjese~ju 2015. ljekarne mo-gu o~ekivati ka{njenja ili smanjena pla}anja zbog smanjene likvidnosti kao posljedice izlaska HZZO-a iz Dràvne riznice. U dru gome tromjese~ju o~ekujemo da bi se pla}anja trebala stabilizirati, a prema kraju godine moèmo o~ekivati smanjivanje ro-kova pla}anja. Nakana je HZZO-a zahva-ljuju}i izlasku iz Dràvne riznice da u slje-de }e dvije godine osigura dodatna sred-stva i pla}anje ljekarnama u zakonski utvr-|e nom roku od 60 dana.

Renesansa primarne zdravstvene Renesansa primarne zdravstvene za{tite za{tite

Potkraj studenoga odràt }e se u Opatiji 1. Me|unarodni kongres primarne zdravstve-

ne za{tite pod pokroviteljstvom Ministar-stva zdravlja i HZZO-a, a jedan od pokro-vitelja jest i HLJK.

Prvi }e se put na jednom mjestu okupiti ugovorni partneri iz primarne zdravstvene za{tite (PZZ) u Republici Hrvatskoj i visoki du`nosnici Ministarstva zdravlja i HZZO-a radi izravne komunikacije kroz razmjenu mi{ ljenja te prijedloga za pobolj{anjem us-lu ga u primarnoj zdravstvenoj za{titi. Ko-mora je uz tri predavanja pripremila i jednu panel-radionicu na temu suradnje ljekarnika i lije~nika PZZ-a. Na kongresu sudjeluje i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo (HFD) jed-nim predavanjem o ulozi ljekarnika u jav-nozdravstvenim akcijama. Cilj nam je pre-davanjima i radionicom pribliìti novu ulogu ljekarnika u zdravstvenom sustavu, lije~ni-cima i ostalim zdravstvenim vlastima, kao i osvijetliti mogu}nosti suradnje ljekarnika i lije~nika u primarnoj zdravstvenoj za{titi.

Dani Belupa Dani Belupa

»Ljekarna u sredi{tu zdravstvenih politika« bila je sredi{nja tema panel-diskusije odr-àna u sklopu stru~nog dijela 21. Dana Be lupa u Pore~u. U njoj su sudjelovali predsjednik Hrvatske ljekarni~ke komore Ma te Portolan, predsjednik Hrvatske lije~-ni~ke komore Hrvoje Minigo, prodekanica za nastavu Farmaceutsko-biokemijskog fa-kulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky, predsjednica KoHom-a Ines Balint te ljekarnica Marija [kribulja iz Ljekarni Deltis Pharm. Raspravljalo se o


103

ulozi ljekarne u sustavu javnoga zdravstva kao mjestu izvrsnosti, na kojem se mjestu pre la maju brojne i ~este reforme, sanacije i ukr{taju razne zdravstvene politike. Nagla-{eno je da ljekarne èle do}i na takvu razi-nu da mogu samostalno poslovati od svoje osnovne djelatnosti i temeljnoga stru~nog rada. Ljekarnici su danas nezadovoljni svo-jim poloàjem, a svojim bi znanjem mogli dati itekako ve}i doprinos svemu onomu {to je danas vrijedno za zdravstvo: racio-nalizacija, ve}a u~inkovitost i uzorna kvali-teta. Predstavnik Hrvatske ljekarni~ke ko-more posebno je naglasio da }e ljekarnici us trajati u tome bez obzira na to ho}e li zdravstvene vlasti prihvatiti te i takve zami-sli zbog jednostavnog razloga {to smatraju da je to valjana europska i svjetska tenden-cija razvoja ljekarni~ke prakse i uloga lje-kar nika koja se ne moè zaustaviti.

U sklopu stru~nih predavanja o novom mo delu ugovaranja ljekarni~kih usluga go-vorila je Tihana Govor~inovi} iz Hrvatske ljekarni~ke komore, a predsjednica Vije}a Komore Dragica Radin opet nas je razve-selila {aljivim redcima.

Farmaceutski otpad i naknada Farmaceutski otpad i naknada za {ume za {ume

Komora je sredinom listopada na sastanku u Ministarstvu za{tite okoli{a i prirode do-govorila izmjenu postoje}eg modela finan-ciranja zbrinjavanja farmaceutskog otpada po ljekarnama. Naime, proizvo|a~i bi bili obvezni upla}ivati odre|enu naknadu u

poseban fond iz kojeg bi se financiralo zbri njavanje farmaceutskog otpada.

Visoki trgova~ki sud u Zagrebu je dono-{enjem nekoliko presuda u sporu izme|u Hrvatskih {uma i ljekarni~kih ustanova u Hrvatskoj, a vezano za pla}anje naknade za op}ekorisne funkcije {uma, presudio u korist Hrvatskih {uma. Nije nam pomogla potpora Ministarstva zdravlja koje se na poticaj Komore uklju~ilo u taj proces pisa-nim tuma~enjem sudu da ljekarne obavlja-ju zdravstvenu, a ne gospodarsku djelat-nost. Visoki trgova~ki sud zauzeo je staja-li{te da ljekarni~ke ustanove obavljaju dje-latnost koja je dio zdravstvene djelatnosti. U isto vrijeme ljekarni~ke ustanove ostvari-vanjem prihoda obavljaju i gospodarsku djelatnost. Ljekarni~ke ustanove ostvaruju dobit koja je predmet oporezivanja, odnos-no obveznici su pla}anja poreza na profit pa stoga moraju pla}ati naknadu za {ume.

Ministarstvo gospodarstva nije jo{ donijelo kona~nu odluku trebaju li ljekarni~ke usta-nove u vlasni{tvu ùpanija provoditi postu-pak javne nabave za nabavu lijekova i osta-le robe koja sluì za daljnju prodaju. Po-krenulo je postupak izmjene propisa pre-ma EU-u kako bi ljekarne bile izuzete iz te obveze.

Novi zakon o ljekarni{tvu Novi zakon o ljekarni{tvu

Ministarstvo zdravlja najavilo je za godinu 2015. dono{enje novih strukovnih zakona koji bi sadràjno trebali me|usobno biti uskla|eni. To podrazumijeva dono{enje


104

novog Zakona o ljekarni{tvu kako bi se kona~no rije{ili problemi sa zakupom lje-karni, organiziranjem farmaceutskih tehni-~ara u strukovni razred unutar HLJK-a i naslje|ivanja privatne prakse u ljekarni{tvu.

Po~etkom studenoga proradila je nova web-stranica Komore izra|ena na novoj platfor-mi koja bi trebala omogu}iti bolju komuni-kaciju Komore i njezinih ~lanova, ali i mogu-}nost da Komora samostalno mo ̀ e organi-zirati e-Te~ajeve za svoje ~lanove.

Na nedavnoj Izbornoj skup{tini HFD-a za novog je predsjednika Dru{tva izabran ko-lega Darko Taka~, u dva mandata pred-sjednik Vije}a Komore, sada u funkciji ~la-na Vije}a Komore. Darko Taka~ je dao ve-liki doprinos u osnivanju na{e Komore, a posebno u prvim godinama rada kada su se postavljali temelji pravne regulative i rada Komore, od koje se dio regulative i danas primjenjuje. Kolegi Darku Taka~u iskrene ~estitke sa `eljom da suradnja Ko-more i Dru{tva u idu}em razdoblju bude jo{ bolja i kvalitetnija na dobrobit nam na{e ljekarni~ke struke i svih njezinih ~lanova.

Na kraju jo{ jedne kalendarske godine, koja nam, zasigurno, ne}e ostati ba{ u lijepom sje}anju zbog brojnih problema u zdravstvu i ljekarni{tvu, svim ~lanicama i ~lanovima Komore, njihovim obiteljima i na{im vjernim ~itateljima `elim mnogo sre}e, zdravlja i uspjeha u novoj godini 2015. ■

Mate Portolan, mag. pharm.

se e-i-i

u.

b-r-

ni-u-ni-

za o-d-a-e-a

su i i

~u o-de {e

ja m vu ma m i

Albarello od majolike (Paterna ili Manises, [panjolska, svr{etak XVI. st.)Natpis: ¢HUMULUS£ LUPULUS

105

~lanciUgovaranje ljekarni~ke usluge: dijagnosti~ko- -terapijski postupci u ljekarni~koj praksi ¢2£

Kao temeljno pitanje opstanka i uspje{nog poslovanja ljekarni, kao dijela zdravstvene djelatnosti, postavlja se pita-nje vrijednosti ljekarni~ke usluge.1 înjeni-ca je da postoje}e poslovanje ljekarni ka-rakterizira zna~ajan udio prihoda kao {to su bonifikacije, rabati, cassa sconti, no Komora stoji na stajali{tu da glavni prihod, koji osigurava sigurnost u poslovanju lje-karni, ~ini prihod od HZZO-a po osnovi izdavanja lijekova na recept.

Na sastanku, koji je odràn u Direkciji Za-voda 8. studenoga 2013. upoznati smo s idejom novog modela ugovaranja u ljekar-ni~koj djelatnosti. Nastavno na ovu inicija-tivu HZZO-a, Hrvatska ljekarni~ka Komo-

ra (HLJK) pokrenula je niz aktivnosti na pripremi novog modela financiranja. Odlu-kom predsjednika HLJK-a osnovana su dva radna povjerenstva: • Povjerenstvo za izradbu ekonomskog

modela ljekarni~ke naknade i • Povjerenstvo za unapre|enje ljekarni~ke

prakse. Povjerenstvo za unapr|enje ljekarni~ke

prak se zapo~elo je svoj rad u listopadu 2013. Zada}a je Povjerenstva bila pred lo-ìti konkretne modele i protokole za una -pre|enje ljekarni~ke prakse u sklopu do-datnih ljekarni~kih usluga.

Povjerenstvo je djelovalo u sljede}em sa-stavu: dr. sc. Arijana Me{trovi}, predsjed-nica Povjerenstva, Martina Juzba{i}, za m-je nica predsjednice, i ~lanovi: mr. sc. Dah-na Ar ba nas, Marina Cokari}, Slaven Fala-mi}, Katarina Fehir-[ola, Ana Gali}-Skoko, Je lena Ka~i}, Mirjana Oluji}, mr. sc. Maja Ortner-Hadìabdi}, Anita [imi}, Martina [e petavc, Petra [tefani} i Branimir [incek, koji je bio zapisni~ar na sastancima povje-renstva. Mr. sc. Tihane Govor~inovi} iz Hrvat ske ljekarni~ke komore povremeno je sudjelovala u radu Povjerenstva.

Nakon odrànih sedam sjednica povjeren-stvo je po~etkom travnja 2014. pripremilo materijal pod nazivom »Dijagnosti~ko te-rapijski postupci u ljekarni~koj praksi – Pri-jedlog programa DTP-a u okviru ljekar-ni~kih usluga za unaprje|enje ljekarni~ke prakse u Hrvatskoj«. Taj je materijal, uz manje korekcije, sastavni dio kona~ne ver-zije radnog materijala pod nazivom »Novi

napisao: Mate Portolan, mag. pharm. / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Prvi ~lanak istoga autora na tu temu, tj. Naša konačna verzija za model ugovaranja u ljekarničkoj djelatnosti vidjeti u Bilten HLJK 2014-1/2, str. 37 – 48.


106

model ugovaranja u ljekarni~koj djelatno-sti«. U pro{lome broju Biltena HLJK obja-vili smo1 najzanimljivije dijelove iz prvog dijela radnog materijala. U ovom izvje{}u donosimo drugi dio u kojemu su opisani DTP-ovi prve i druge razine.

Prijedlog razina i opisa DTP-aPrijedlog razina i opisa DTP-a

U sklopu ljekarni~kih usluga za unapre|enje ljekarni~ke prakse u Hrvatskoj izra|en je Prijedlog razina i opisa DTP-a. Dijagno-sti~ko-terapijski postupci (DTP) dio su sva-kodnevne ljekarni~ke prakse i procesa lje-kar ni~ke skrbi koja se provodi u hrvat skim ljekarnama. Bez obzira na u~e stalost nji-hove realizacije od pojedine ljekarne ili lje-karnika, oni do sada nisu bili dokumentira-ni, evidentirani, ni adekvatno vrednovani. Neki su od njih dio osnovnih svakodnevnih zadu`enja ljekarnika i za njih nije potrebna dodatna oprema, uvjeti ili edukacija (obra-zovanje). Osnovne kompetencije ljekarnika uklju~uju znanja i vje{tine dostatne za rea-lizaciju tih postupaka. No, u ljekarni~koj praksi poznajemo i provodimo i takve, do-datne usluge za koje su potrebne napred-nije vje{tine i kvalifikacije te razvijene na-predne kompetencije.

Po uzoru na DTP klasifikaciju lije~nika obi-teljske medicine i stomatologa, donosimo prijedlog ljekarni~kih DTP-a isto tako na ~etirima razinama (dvjema bazi~nim/te-meljnim – prvoj i drugoj razini i dvjema naprednim – tre}oj i ~etvrtoj razini).

BAZI^NA/TEMELJNA RAZINA

[A] DTP prve razine:• najosnovniji postupci ljekarnika – njima

se prati svakodnevni rad ljekarne. To su osnovne djelatnosti uklju~ene u cijenu ugovorene bazi~ne/temeljne usluge za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti. Svi su ih ljekarnici du`ni pru`ati.

[B] DTP druge razine:• postupci za koje nije potrebna dodatna

oprema i/ili edukacija (obrazovanje), ali je potrebno dodatno vrijeme, pose-ban na~in zaposlenosti (anga`man), iskustvo, kao i znanje da se takvi po-stupci provode u sklopu svakodnevnog posla ljekarnika.

Postupci su i slijed aktivnosti iz nulte razine, a obuhva}aju specifi~ne vje{tine i znanja ljekarnika u holisti~kom2 pri-stupu bolesniku, kako u dijagnosti~ko-terapijskom procesu, tako i u preventiv-nom radu. Ta i takva razina dio je sva-ko dnevnog osnovnog rada ljekarnika. Za te se postupke, isto tako, mogu ponuditi edukacije i radionice, ali samo radi utvr|ivanja znanja i izmjene isku-stva, iako za njihovu provedbu nije nu`dan certifikat o osposobljenosti. Za provedbu tih i takvih usluga nije po-trebna za{tita osobnih podataka bole-snika. Vaga, tlakomjer i glukometar, koje }e ljekarnik rabiti u tim postupci-

2 Holisti~ki pristup – misli se na takav pristup koji sve postoje}e pojave me|usobno povezuje pa i one bitne za razumijevanje ljudske varijabilnosti i evolucije.


107

ma ne smatraju se dodatnom opre-mom. Obavljanje tih postupaka na dok-na|uje se pla}anjem dodatne usluge na temelju dokumentacije o njihovu izvr-{enju.

NAPREDNA RAZINA

[C] DTP treće razine:• postupci za koje su potrebni dodatna

oprema, prostor, stjecanje novih zna-nja, te trajno obnavljanje i pro{irivanje ste~enih vje{tina i znanja, kao i dodat-na potvrda o stru~noj osposobljenosti za pojedine postupke (certifikat o os-po sobljenosti nakon zavr{enog te~aja). Edukacija za ovakve usluge ne po~inje od temeljne razine, nego se za nju tre-ba kvalificirati. Obavljanje takvih po-stupaka nadok na|uje se pla}anjem do-datne usluge na temelju dokumentacije u vezi s njihovom provedbom i izvr-{enjem.

[D] DTP četvrte razine:• potrebna su klini~ka i druga specifi~na

znanja, znatnija ulaganja u opremu i materijale, dodatno vrijeme i prostor za provedbu, te {kolovanje ili obrazo-vanje (dodatna potvrda o stru~noj os-po sob ljenosti, specijalisti~kom te~aju i/ili specijalizaciji). Obavljanje takvih po-stupaka nadokna|uje se pla}anjem do-datne usluge na temelju dokumentacije u vezi s njihovom provedbom i izvr-{enjem.

Vrste indikatora – pokazatelja Vrste indikatora – pokazatelja kvalitete ljekarni~ke skrbikvalitete ljekarni~ke skrbi

STRUKTURNI INDIKATORI – PROCJENA SUSTAVA, ORGANIZACIJE, PROGRAMA (ISO STANDARDIZACIJA)• Mjerni instrumenti poput vage, tla-

komjera, glukometra i sli~ni umjereni su (ba`dareni, kalibrirani) kod ovla{ te-nih servisera te se mjerenje provodi po uputama dobivenima od proizvo|a~a i certificiranih distributera.

• Mjerenja i savjetovanja provode se u za to odre|enom odvojenom prostoru, po mogu}nosti u savjetovali{tu, gdje je za{ti}ena privatnost bolesnika/pacijenta.

• Mjerenja se provode u sigurnim sani-tarno-higijenskim uvjetima (uporaba za {titnih rukavica, dezinficijensa, jed-no kratnih lancetara i lanceta, zbrinja-vanje biolo{kog otpada).

• Savjetovanja se provode u radno vrije-me, kada ljekarnik nije sam u smjeni, nego je uz njega najmanje jo{ jedan ~lan tima.

• U zdravstvenoj ustanovi ili u samostal-noj ljekarni postoji sustav provjere za-dovoljstva strane u poslovnom odnosu (klijenata).

PROCESNI INDIKATORI – PROCJENA SPECIFI^NIH POKAZATELJA KOMPE-TENCIJA LJEKARNIKA (EVALUACIJA KOMPETENCIJA PREMA GLOBALNOM STANDARDU)• U interpretaciji rezultata mjerenja ljekar-

nik ne postavlja dijagnozu, ali na temelju


108

relevantnih referentnih vrijed nosti koje su propisali WHO te europske i nacio-nalne udruga za razli~ite kroni~ne bolesti procjenjuje rizike i savjetuje bolesnika.

• U preporuci proizvoda ljekarnik se ru-ko vodi medicinom i farmacijom teme-ljenom na dokazima, daju}i to~ne i ne-pristrane informacije bolesniku.

• Ljekarnici se najmanje jednom godi{nje ispituju (testiraju) na globalni standard kompetencija u pruànju ljekarni~ke skr-bi i javnom zdravstvu, a za pove}anje kom petencija slijede i planiraju obra-zovne (edukacijske) programe, o ~emu postoji pisani trag u portfoliju ljekarnika.

• Ljekarnik u procesu skrbi za bolesnika provodi postupke prevencije i odvikava-nja od {tetnih ìvotnih navika.

• Ljekarnik ima razvijene komunikacijske vje{tine i vje{tine dono{enja odluka.

• Ljekarnik se vodi na~elima humanosti i nepristranosti, slijede}i ljekarni~ku eti-ku. U odlu~ivanju je samostalan, pro-sudbe donosi na temelju stru~nih ~i nje nica i koristi se pravom profesio-nalne autonomije.

• Ljekarnik bolesniku pristupa individual-no, svjestan odgovornosti za sve radnje u procesu savjetovanja.

INDIKATORI ISHODA – PROCJENA UÎNAKA NA LJEKARNI^KU SKRB I SI-GURNOST PACIJ ENTA (PISANI TRAGO-VI O LJEKARNI^KIM INTERVENCIJAMA)• Prosudbe potencijalnih klini~kih inte-

rakcija lijekova provode se s pomo}u licenciranih korisni~kih programa za

ljekarne, kao {to je Lexicomp ili tomu sli~no, kao i na temelju obvezne stru-~ne literature u ljekarni.

• Savjetovanja s lije~nikom o mogu}im inter vencijama u lije~enju uredno su dokumentirana u portfoliju magistra farmacije koji poduzima intervencije.

• Obrasci prijavljenih nuspojava lijekova, OTC proizvoda ili biljnih lijekova te cjepiva (izra|eni prema HALMED-u) pohranjeni su i uredno dokumentirani u portfoliju magistra farmacije, uz pri-padne odgovore pristigle iz agencije.

• U savjetovanju bolesnika ljekarnik slije-di standardne operativne postupke (SOP-ove), aktualne terapijske smjerni-ce i postupke koje je propisao HLJK, o ~emu postoji pisani dokaz u ljekarni.

• Sadràj savjetovanja i plan ljekarni~ke skrbi ljekarnik dokumentira u osobni karton bolesnika koji je pohranjen u ljekarni i dostupan lije~niku i bolesniku (pacijentu).

• Ljekarnik proaktivno sudjeluje u kola-borativnoj praksi i redovito informira lije ~nika o procesima skrbi za zajed ni~-kog bolesnika.

• Pohrana osobnih podataka bolesnika obavlja se uz bolesnikov pisani prista-nak, te se po Zakonu o za{titi osobnih podataka (NN, 106/12.; NN, 130/11.) te po Zakonu o za{titi prava pacijenata (NN, 37/08.), osobni podatci ~uvaju na za{ti}enom serveru koji je pod klju~em i videonadzorom, a za za{titu podataka imenovana je odgovorna


109

osoba. Usluga je prijavljena Agenciji za za{titu podataka (AZOP), o ~emu po-stoji pisani dokaz.

• Omogu}eno je trajno uni{tenje poda-taka ako bolesnik odustane od usluge.

Pokazatelji u~inkovitosti DTP-aPokazatelji u~inkovitosti DTP-a

Pokazatelji u~inkovitosti DTP-a nisu ni{ta drugo nego pisani dokazi o tome da su DTP-i provedeni i da imaju utjecaj na si-gurnost i ishode lije~enja bolesnika. Evi-dencija provedenih DTP-a va`na je radi naplate usluga i evidencije obavljenih uslu-ga u ljekarni pojedina~no po ljekarniku. Ona treba biti:• vidljiva (transparentna) • jednostavna• jednozna~na (koji DTP, koji bolesnik,

koji ljekarnik, koja ljekarna, koji lije~nik)• potpisana od bolesnika ili lije~nika• vremenski uskla|ena s normativom i

ko eficijentima• odre|ena na dio procesa izdavanja lije-

kova• odre|ena na dio korisni~koga progra-

ma informati~ke potpore u ljekarni• elektroni~ki pohranjena • s dokazom da je bolesniku pruèna

evidentirana usluga• dostupna za pregled i obradbu podataka.

Povjerenstvo predlaè da se u korisni~ki program informati~ke potpore u ljekarna-ma uvede mogu}nost jednostavne eviden-cije, ispisa pisa~em, pohrane i obradbe

pro vedenih DTP-a. Kad god je to mogu}e, potvrdu o evidenciji treba potpisati bole-snik kojemu je pruèna usluga (npr. savje-tovanje o komplementarnoj terapiji3, ku}ni posjet, kontrolno mjerenje, psiholo{ka pot pora, pruànje dodatnih informacija), te na sli~an na~in i lije~nik, ako je rije~ o po sjetu lije~niku, zajedni~koj prijavi nus-pojave i tako redom.

Evidencije mogu biti dio sustava na ra ~u-nalu, ispisi pisa~em ili zasebni dokumenti, a va`no je da sadràvaju:• {ifru i kratak opis DTP-a• ime i {ifru ljekarnika• ime i {ifru ljekarne• broj osigurane osobe i ime bolesnika

(pacijenta)• datum i vrijeme pruànja usluge.

Evidencije mogu i ne moraju biti vezane za izdavanje lijekova te se mogu ispisati na kasi u obliku potvrde (poput one za izdava-nje, kod e-Recepta), kao {to se {alju na naplatu HZZO-u.

U budu}nosti se o~ekuje i poseban pristup dijelu elektroni~kog kartona bolesnika, pa }e biti mogu}e upotrebljavati, dijeliti i obra |ivati podatke u zajedni~kome virtual-nom su~elju izme|u ljekarne i lije~ni~ke ordinacije.

3 Komplementarna terapija dio je komplementarne me-dicine, {to je noviji naziv za zamjensku ili alternativnu medicinu.


110

1. RAZINA¢svakodnevni rad ljekarnika/ljekarne£

LJ01 – Priprema za izdavanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda .OZNAKA OPIS

LJ01-1 Naru~ivanje lijekova, medicinskih i drugih proizvodaLJ01-2 Provjera dostupnosti lijeka na trì{tuLJ01-3 Nabava lijeka interventnim uvozomLJ01-4 Zaprimanje lijekova, medicinskih i drugih proizvodaLJ01-5 Provjera zaprimljenih lijekova, medicinskih i drugih proizvodaLJ01-6 Kontrola rokova valjanostiLJ01-7 Unos primkeLJ01-8 Odràvanje potrebne razine zaliha za odgovaraju}u opskrbu pu~anstvaLJ01-9 Odràvanje potrebne razine zaliha za odgovaraju}u opskrbu pu~anstva

POSTUPANJA SA ZALIHAMA ̂ uvanje i skladi{tenje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda u propisanim uvjetima (do 25 °C, do 15 °C,

do 8 °C). Isto tako, propisano ~uvanje: lako hlapljivih i lakozapaljivih tvari, otrova, korozivnih, kausti~nih i ostalih

opasnih tvari pod odre|enim i posebnim uvjetima.

LJ01-10 Odràvanje uvjeta za ispravno ~uvanje, izradbu i uru~ivanje lijekova, medi-cinskih i drugih proizvoda

LJ01-11 Kontrola ispravnosti mjernih ure|aja

LJ02 – Izdavanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda – administrativni i tehnički dioOZNAKA OPIS

LJ02-1 Provjera ispravnosti recepta: • kontrola podataka o bolesniku (ime i prezime, MBO, DZO) • provjera {ifre lije~nika, zdravstvene ustanove i specijalista /pe~ati kod pa-

pirnatog recepta (generici, droge…) • provjera datuma valjanosti recepta • provjera valjanosti ponovljivog receptaLJ02-2 Provjera ispravnosti recepta za drogu – dvostruki (dupli) recept, broj evidencijeLJ02-3 Provjera ispravnosti doznake – administrativni dioLJ02-4 Provjera ispravnosti recepta – tehni~ki dio ¢valjano osnovno i dopunsko osiguranje, upisana {ifra bolesti ({ifra oslobo|enja

gdje je mogu}e), naziv lijeka i doziranje, to~an broj kutijica, ispravna koli~ina sanitetskog materijala, hrane za posebne potrebe, ponovljivost, …£


111

LJ02-5 Provjera ispravnosti doznake – tehni~ki dio ¢valjano osnovno i dopunsko osiguranje, upisana {ifra bolesti ({ifra oslobo-

|enja gdje je to mogu}e), to~an broj pomagala – ispravci kod pomagala koja se ne mogu razbrojavati£

LJ02-6 Vo|enje laboratorijskog dnevnikaLJ02-7 Evidencija droga

LJ03 – Izdavanje lijekova, medicinskih i drugih proizvoda – stručni dioOZNAKA OPIS

LJ03-1 Provjera indikacijeLJ03-2 Spre~avanje duplikacije lijekova LJ03-3 Provjera propisane doze lijeka i spre~avanje krive dozeLJ03-4 Provjera oblika lijeka LJ03-5 Evidencija droga

LJ04 – Savjetovanje bolesnika/pacijentaOZNAKA OPIS

LJ04-1 Uz izdavanje lijeka (do 10 min na recepturi)LJ04-2 Uz izdavanje ortopedskog pomagala (do 10 min na recepturi)LJ04-3 Timska konzultacija u ljekarniLJ04-5 Telefonska konzultacija s lije~nikom OM ili sa specijalistom LJ04-6 Upu}ivanje bolesnika drugom zdravstvenom radnikuLJ04-7 Savjet telefonom bolesniku ili ~lanu obitelji

LJ05 – Obradba recepata i doznaka, fakturiranje osiguravaju}em društvuOZNAKA OPIS

LJ05-1 Obradba i fakturiranje recepta • posebno • papirnati recepti • H-kategorija • CZOLJ05-2 Obradba i fakturiranje doznake za pomagalo • posebno • papirnati recepti • H-kategorija • CZO


112

LJ05-3 Obradba i fakturiranje recepta u reìmu posebnih propisa (droge)72050 Otapanje antibioti~kih pripravaka za oralnu uporabu72090 Podjela pra{ka u kapsule od {kroba, u èlatinozne i na ostale na~ine (po komadu)

2. RAZINA

DTP druge razine uklju~uje postupke, odnosno slijed aktivnosti iz prve razine, za koje je potrebno izdvojiti dodatno vrijeme. Isto tako, za odre|ene postupke, potrebna je i do-datna oprema (usporediti s op}im stavom o opremi: [B] DTP druge razine).

Te i takve usluge pridonose o~uvanju zdravlja i sprje~avanju bolesti, a optimiranjem far-makoterapije pobolj{avaju se ishodi lije~enja. U kona~nici, usluge isto tako rastere}uju cjelokupni zdravstveni sustav te pridonose racionalizaciji tro{kova. Glavni su poslovi, odnosno postupci druge razine kako slijedi: LJ02-1 Prijava nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda HALMED-uLJ02-2 Intervencija u slu~aju indikacije bez medikacijeLJ02-3 Intervencija u slu~aju medikacije bez indikacijeLJ02-4 Uo~avanje, procjena i spre~avanje klini~ki zna~ajnih interakcija lijekova s lije-

kovima, medicinskim i drugim proizvodima te hranomLJ02-5 Priprema peroralne supstitucijske terapije ovisnikuLJ02-6 Razvrstavanje mjese~ne farmakoterapije u dnevne doze za odre|enog boles-

nikaLJ02-7 Hitna kontracepcijaLJ02-8 Pretraìvanje podataka i pruànje savjeta o lijekovima, medicinskim i drugim

proizvodimaLJ02-9 Savjetovanje o zdravim ìvotnim navikama – zdravom na~inu prehrane,

va`nosti tjelesne aktivnosti i prestanku pu{enjaLJ02-10 Savjetovanje o sezonskoj imunizacijiLJ02-11 Savjetovanje u svrhu prevencije kroni~nih bolestiLJ02-12 Kontrolno mjerenje krvnoga tlakaLJ02-13 Kontrolno mjerenje GUK-a u svrhu prevencije i otkrivanja dijabetesaLJ02-14 Kontrolno mjerenje triglicerida u krviLJ02-15 Kontrolno mjerenje kolesterola u krviLJ02-16 »Peak-flow« metrija LJ02-17 Pra}enje adherencije i savjetovanje u svrhu kontrole kroni~nih bolestiLJ02-18 Glukometrija u bolesnika sa {e}ernom bolesti (oralna terapija, prijelaz: oral-

na terapija – inzulin)


113

LJ02-19 Savjetovanje o racionalnoj i ispravnoj uporabi antibiotikaLJ02-20 Savjetovanje s bolesnikom i ~lanovima obitelji u ljekarni na recepturi (do 20

min), primjerice, o: • terapiji boli • antikoagulacijskoj terapiji • gastrointestinalnim problemima • zaraznim i spolnim bolestima • erektilnoj disfunkciji • menopauzi • njezi rane • primjeni lijekova i drugih proizvoda u trudnica i dojilja • skrbi za le`e}eg bolesnika (i tako redom)LJ02-21 Savjetovanje o pravilnoj uporabi medicinskih proizvodaLJ02-22 Posjet lije~niku radi skrbi za zajedni~kog bolesnikaLJ02-23 Savjet e-mailom bolesniku ili ~lanu obiteljiLJ02-24 Ku}ni posjet bolesniku i savjetovanje. ■

FOTO: Goran Vrani} – Ljekarna u ulici Stjepana i Antuna Radi}a, Sisak.


114

Izgradnja profesionalne vrijednosti u ljekarni~koj praksi

U svakom dobu i u svakoj kulturi postojali su pojedinci koji su preuzimali odgovornost o skrbi za bolesne, bili to pojedinci koji su se bavili skupljanjem bilja-ka, lije~enjem ljudi »magijom i vrad` bi-nama« ili pak sve}enici. Razdvajanjem farmacije i medicine kao zdravstvenih i znanstvenih disciplina po~inje utvr|ivanje tradicionalnih uloga i obveza farmaceuta, koje su se temeljile na sigurnoj pripravi i izdavanju ljekovitih tvari. Ipak, ~ak i u tim, davnim vremenima, farmacija, poput osta-lih zdravstvenih profesija, bila je istinska ljudska aktivnost, vo|ena temeljnim ljud-skim vrijednostima i vrlinama, poput su-osje}anja, dostojanstva, pravednosti i isti-nitosti, ~ime je dobila obilje`je plemenite struke. Me|utim, kako je vrijeme prolazilo, a tehnologija i dru{tvo sve vi{e napredova-li, dio se tih vrijednosti sve vi{e gubio, a temeljna vrlina struke, koja se dotad uveli-ke temeljila na ~ovjekoljubivom odnosu s bolesnicima (pacijentima), sve je manje bila vidljiva.

napisali: Katarina Raj{l, mag. pharm., i Toni Portolan, mag. pharm. / pripravnici ZU Ljekarne Splitsko-dalmatinske `upanije, Split

Kontekst samih promjena profesionalnih vrijednosti prakse najlak{e je prikazati kroz povijest razvoja farmacije, u ovom slu~aju SAD-a. U prijelazu s XIX. na XX. stolje}e glavne du`nosti ljekarnika bile su priprava i izdavanje lijekova.1 Ljekarnik je imao i ulogu za{titnika neobrazovanog pu~anstva (popu-lacije) od raznih krivotvorina i ~udotvornih eliksira. Tada{nji su ljekarnici iskazivali is-krenu brigu za svoje »mu{terije«, pa se sama struka temeljila na osobnom odnosu.

Do 1930-ih godina situacija se malo pro-mijenila. Reklamne su kampanje ponosno tvrdile: »Va{ ljekarnik je znanstvenik do-stupan Vama.« Dobra farmaceutska pra k-sa temeljila se na elegantno pripremljenim lijekovima s precizno napisanim ozna ka-ma. Me|utim, unaprje|enjem tehno lo{kih procesa mnogi su proizvo|a~i zapo~eli proizvodnju gotovih oblika koje nije tre-balo dodatno pripremati. No, mnogi su se ljekarnici suprotstavljali tim i takvim pro mje nama, jer su time gubili jednu od ste ~enih poslova i uloga u dru{tvu. Pro-vodile su se tzv. USP (US Pharmacopeia) i NF (National Formularies) kampanje kojima su ljekarnici poticali lije~nike da pro pisuju magistralne pripravke, koji su prisutni i detaljno opisani u navedenim

1 O tome je ve} prije mnogo godina pisao u svojoj knji-zi ameri~ki ljekarnik i povjesni~ar George Urdang, Pharmacy’s Part in Society, American Institute of the History of Pharmacy, Madison, 1946., koja je godine 1954. prevedena na hrvatski jezik pod naslovom Uloga farmacije u dru{tvu, a u izdanju tada{njega Hrvatskog farmaceutskog dru{tva.


115

knjigama,2 a ne unaprijed pripremljene gotove oblike razli~itih proiz vo |a~a.

Do ~etrdesetih godina XX. stolje}a terapi-ja lijekovima doìvjela je napredak. Vi{e nije imala samo simptomatsku i palijativnu ulogu, ve} se sve vi{e temeljila na proiz-vodnji u~inkovitih kemoterapeutika. Nagla-sak struke promijenio se s ex tempore pri-prave lijekova na {to efikasnije izdavanje gotovih lijekova. Poput razvoja lanaca tr-govina po~eo je i nasrtljiv rast ljekarni~kih lanaca. To je izazvalo mnoge probleme za pojedine vlasnike ljekarni koji su bili pri-siljeni na iscrpljuju}i »rat« snizivanjem cije-na i {to brù uslugu. Sama se praksa te-meljila na proizvodu, a profesionalne vri-jed nosti na preciznoj i brzoj usluzi. Mnogi su se farmaceuti ponosili toplim i osobnim odnosima s bolesnicima i drugim korisnici-ma lijekova, ali nije postojala nikakva od-go vornost za bolesnikovo zdrav stveno sta-nje. Bilo kakvo savjetovanje smatralo se neeti~nim ulaènjem u domenu lije~nika. Takva, dijelom samonametnuta, stajali{ta ograni~avali su farmaceutsku praksu i sve je vi{e okretali proizvodu.

[ezdesetih godina Amerikom, pa tako i farmaceutskom strukom, u potpunosti je zavladao potro{a~ki (konzumeristi~ki) duh. Profesionalne su se vrijednosti temeljile na {to ve}oj efikasnosti usluga, a odnos s bo-lesnikom smatrao se nepotrebnim gubit-kom vremena. U samo desetak godina trì-{te lijekova pove}alo se ~etiri puta. S dru-ge pak strane, pojavljuje se nova generaci-ja bolesnika kojima je potreban stalan nadzor. Po samom planu i programu stu-dijskih predmeta (kurikulu) farmaceut je imao iznimna znanja o lijeku, njegovim fizi~kim i kemijskim svojstvima, strukturi i sli~no, dok su djelovanje lijeka i terapijske posljedice za bolesnika bile zagonetke, a o tim su ~injenicama glavni izvori informacija bili svojevrsni pamfleti proizvo|a~a. Zbog toga je rastao pritisak za uvo|enjem novih studijskih predmeta koji bi farmaceute obrazovali u pravom smjeru. Neki su se pojedinci odupirali takvim promjenama. Primjerice, Eugen White spas je vidio u osnivanju farmaceutskih sredi{ta u kojima se napu{ta komercijalna atmosfera dota-da{njih ljekarni. Uveo je registre bolesnika s pomo}u kojih je pratio njihovu terapiju, a praksu je temeljio na kvalitetnom odnosu s bolesnikom. Prije ra~unalne ere, kada su se zapisi o povijesti bolesti morali pisati ru~no, bio je izazov uop}e razmi{ljati o pra}enju interakcija lijekova. No, mnogi su se ljekarnici, da bi pobolj{ali svoju uslugu, po~eli time baviti. Iako je koncept bio uspje{an u pojedinim dijelovima SAD-a, nije zaìvio na razini cijele zajednice dr-àva. Me|utim, naglasak na skrbi za bole-

2 Unato~ ~injenici da se u svakome novom izdanju Far-makopeje Sjedinjenih Ameri~kih Dràva (United States Pharmacopoeia) ona oboga}ivala novim i vrijednim pri-pravcima, ostalo je, me|utim, mno{tvo lijekova koji iz raznoraznih razloga nisu bili uvr{tavani, a prakti~ni su ih lije~nici smatrali korisnima, {to dokazuje i njihova ~esta uporaba. Da bi se ti lijekovi mogli dràti na raspolaganju onima koji ih rabe i da se standardiziraju, Ameri~ko far-maceutsko dru{tvo stvorilo je godine 1888. stanoviti popis lijekova the National Formulary, koji je uvijek otada bio priloèn kao dodatak Ameri~koj farmakopeji.


116

snika ostavio je trag koji je poslije potaknuo mijenjanje profesionalnih vrijednosti.

Do sredine 1970-ih godina dolazi do no-vih promjena. Vrijednosti prakse okre}u se »klini~kom pristupu« – ljekarnici bolesniku pruàju u~inkovitu terapiju ja~anjem njiho-va me|usobnog odnosa. Jedan od razloga jest i rast broja korisnika kroni~nih terapija koje su zahtijevale i druk~iju uslugu osim izdavanja samih lijekova. Uo~ava se i va`-nost stanovitih nematerijalnih doprinosa terapiji, tj. ja~a spoznaja da vi{e nije do-voljno samo propisati i izdati lijek da bi on djelovao. Naime, potrebno je pratiti bole-snika, upozoriti ga kako da izbjegava nus-pojave i interakcije lijekova, da ne odusta-ne od terapije i tomu sli~no. Ukratko, prak sa lije~enja fokus je ponovno prebacila s proizvoda na bolesnika.

Na dana{nje su profesionalne vrijednosti utjecali razni ~initelji poput znanstvenog i tehnolo{kog napretka, zakonske regulative, socioekonomskih promjena u dru{tvu i o~e-kivanja bolesnika, kao i samih tradicionalnih vrijednosti. »Lije~nik dijagnosticira i propi-suje, a ljekarnik izdaje« dogma je koja je aktualna jo{ i danas. Op}enito, kroz protek-lo stolje}e mnogi su se farmaceuti osje-}ali sigurno u funkciji distributera lije kova, dok je rasprava o terapiji s lije ~nicima bila izbjegavana, osim u slu~ajevima pogre{no propisanih doza. S druge pak strane, prava bolesnika nisu niti postojala. Bolesnici nisu sudjelovali u odlu~ivanju o vlastitoj terapiji, jer se smatralo da je njihovo uklju~ivanje u odluke o lije~enju nepotrebno i beskorisno.

Me|u tim, kako je obrazovanost populacije rasla, rastao je i pritisak od bolesnika i dru-gih potro{a~a lijekova za dobivanjem stvar-nih informacija s kojim se ve}ina ljekarnika to ga vremena nije mogla nositi zbog ne-uskla|enosti studijskih kurikula. Isto tako, kako su lijekovi poput antibiotika i antitu-berkulotika doveli do revolucije u lije~enje zaraznih i fatalnih bolesti, javnost je o~e-kivala jednaku u~inkovitost od lijekova za stanja poput akni, }elavosti, nesanice, a koje su, u usporedbi sa zaraznim bolestima, blaè smetnje za zdravlje. Lijekovi su se na svoj na~in smatrali ~udesnima i ~u do tvor-nima, a bilo kakve nuspojave ne po ̀ eljnima i rezultatom nesposobnosti zdrav stvenog osoblja. Zavladao je »farma kolo{ki hedoni-zam« – ako lijek ima blagotvoran u~inak, trebalo bi ga se uzimati bez ustezanja i opreza. Takva neobjektivna o~ekivanja od bolesnika problem su i danas, zbog ~ega lije~nici i ljekarnici moraju procijeniti i ba-lans irati izme|u legitimnih potreba i ne-ozbiljnih zahtjeva bolesnika.

Zakonska je regulativa imala znatan utjecaj na razvoj prakse u SAD-u. Postojali su odre|eni zakonski akti, ali ve}ina je prakse bila regulirana eti~kim i unutarnjim pravili-ma struke. Prvi bitan zakon koji je u SAD-u dijelom regulirao izdavanje lijekova na re-cept bio je Zakon o hrani, lijekovima i kozmetici iz godine 1938., koji je donijela Food and Drug Administration (FDA). Premda su glavne to~ke zakona bile veza-ne za obveze proizvo|a~a u obliku ispiti-vanja sigurnosti lijekova prije njihova pu{-tanja na trì{te, odredbe o samom ozna-


117

Dakako, bez prilagodbe kurikula i znanja farmaceuta da se nose s novim izazovima, proces promjene bio je nemogu}. Vi{e {tete nanijelo je stajali{te da je farmaceut znan-stvenik, pa je zbog toga u svom kurikulu imao, primjerice, prou~avati tri postupka sinteze nekog antimalarika, umjesto infor-macija o stvarnom u~inku lijeka. Zbog tak-voga stajali{ta odnos s bolesnikom smatrao se gubitkom vremena, {to je u suprotnosti s humanim vrijednostima koje proizlaze iz lije~enja bolesnih.

Zbog tih i takvih razloga, praksa se od 1970-ih godina okrenula klini~kom i soci-jalnom dijelu. Iako je do 1990-ih godina ve}ina ljekarnika prihvatila klini~ku farma-ciju kao novi modus operandi, i dalje je po stojala skepsa prema tom, novom klini-~kom pojmu. U svojem radu iz godine 1990. Hempler i Strand osvr}u se na go-ru}i problem pobola (morbiditeta) i pomo-ra (mortaliteta) povezanih s lijekovima. Za-klju~ili su da je rje{enje osnovna ili funda-mentalna promjena u profesionalnoj funk-ciji ljekarnika, koncept nazvan farmaceut-skom skrbi. Definirali su ga kao odgovorno pruànje terapije lijekovima u svrhu posti-zanja defi niranih ishoda radi pobolj {anja kvalitete ìvota bolesnika. Umjesto da se profesionalna funkcija ljekarnika ograni~ava na samo izdavanje i provjeru terapije, po navedenim autorima, ljekarnik bi trebao sudjelovati, zajedno s ostalim sudionicama zdravstvenog sustava, u osmi {ljavanju, obli kovanju ili izra|ivanju (dizajniranju), provedbi ili izvr{enju (implementiranju) i kontroli terapije, da bi se postigao jasan

~ivanju lijekova imale su utjecaj i na praksu. Proizvo|a~i su bili obvezni staviti upozo-renje i detaljnu uputu o lijeku. Ako je upo-zorenje bilo samo uz preporuku lije~nika, zubara ili veterinara, ljekarnici su ih imali pravo izdati samo na recept. Neki su pro-iz vo|a~i stavljali samo oznaku upozorenja pa su se mnogi ljekarnici nalazili u nedo-umici kako postupiti u tim slu~ajevima. Valja spomenuti i to kako je tada bila praksa da se ve}ina lijekova ne izdaje bez recepta, zbog eti~kih i internih pravila i propisa (re-gulacija). Postojalo je diskrecijsko »pravo« da ljekarnik odlu~uje o potrebama bolesni-ka. Dopuna toga zakona iz godine 1951., nazvana Durham-Humphreyevim aman d-man prema dvojici ljekarnika koji su ga predloìli, u potpunosti je ustanovila kate-gorije lijekova na recept i bez recepta.

Zapravo, tehnolo{ki je napredak bio presu-dan ~initelj za promjenu struke. Iz tradicio-nalnih zahtjeva, poput priprave lijekova, ljekarnici su bili primorani na}i druk~iju ulo-gu u zdravstvenom sustavu. Kako se razvija-la farmaceutska industrija i razni gotovi obli-ci lijekova, eliminirala se uloga ljekarnika u ex-tempore izradbi lijeka. S druge strane, napredak u pojedina~nim terapijskim pod-ru~jima promijenio je tipi~nog bolesnika. Primjerice, bolesnici sa psihi~kim poreme-}ajima, koji su do razvoja prvih lijekova uglav nom bili izolirani, odjednom su postali redoviti pacijenti s jednakim na~inom lije-~enja (tretmanom) kao i ostali. Razvoj an-tihipertenziva, antidijabetika i drugih lijeko-va donio je golem broj pacijenata s kojima se zdravstveni sustav nije mogao nositi.


118

terapijski cilj. Naravno, klju~ samog kon-cepta jest skrb, gdje bolesnik u tom odno-su daje svoje povjerenje, a ljekarnik (ili koji drugi zdravstveni radnik) daje svoju stru~-nost, predanost i iskrenu brigu za zdravlje tog bolesnika. Mnoga su sveu~ili{ta odmah prihvatila taj koncept te ga uklju~ila u svoje kurikule.

Nakon desetlje}a borbi s konzumeristi~kim i trì{tu orijentiranim dru{tvenim norma-ma, istinske vrijednosti ljekarni~ke struke kona~no su po~ele dolaziti do izraàja. Naglasak se s lijeka i proizvoda polako, ali sigurno, pomi~e na odgovorno pruànje terapije lijekovima radi pobolj{anja kvalite-te ̀ ivota bolesnika. Danas se od ljekarnika, kao integralnoga ~lana zdravstvenog su-stava, o~ekuje stalni rad na usavr{avanju znanja, komunikacijskih vje{tina, rje{avanju problema i razvijanju sustava vrijednosti kojima se treba voditi kroz svakodnevni rad i zdravstveno djelovanje. Na taj se na~in, kroz zajedni~ki rad i predanost svakog ljekarnika i individualni doprinos zdravstve-noj za{titi, zasigurno, mogu ostvariti pravi ciljevi ljekarni~ke skrbi i unaprijediti sigur-nost i zdravlje bolesnika.

LiteraturaLiteratura

¢1£ R. A. Buerki, L. D. Vottero, Ethical Responsi-bility in Pharmacy Practice (2nd edition), Ameri-can Institute of the History of Pharmacy, Madi-son, 2002, str. 1-23. ■

Tri temeljna strate{ka cilja: obrazovanje, briga za poloàj struke i kakvo}a rada ljekarnika

Hrvatska ljekarnička komora sa svojim ~lanovima velika je obitelj ljekarnika koji su udruèni da grade takvu komoru koja }e sna`no i sve sna`nije zastupati hr-vatske ljekarnike, koja }e pa`ljivo i skladno utjecati na obrazovanje ljekarnika, koja }e se brinuti za {to bolji poloàj struke u dru{tvu, kao i za uvijek kvalitetniji i sigur-niji rad ljekarnika.

Nedavno je Hrvoje Kolari}, mag. pharm., predsjednik Uprave Belupa i predsjednik Udruge proizvo|a~a lijekova pri HUP-u, izvrsno sublimirano i mudro prikazao sudbinska kretanja u ljekarni{tvu danas: Nikada do danas nije bilo va`nije sa~uvati hrvatsko ljekarni{tvo, sa~uvati ljekarnu, sa-~uvati farmaciju. Nikada, do danas, nismo u toj mjeri bili u sredi{tu zdravstvenih po-litika i nikada do danas nismo imali toliko izazova, ali i prilika.1

napisao: Vladimir Grdini}

1 Iz pozdravnog govora Hrvoja Kolari}a na XVII. Savje-tovanju farmaceuta Slavonije i Baranje u Osijeku, Vin-kovcima i Vukovaru od 15. do 17. svibnja 2014.


119

Studentsko, specijalisti~ko i trajno Studentsko, specijalisti~ko i trajno obrazovanjeobrazovanje

Odgoj i obrazovanje, posebice studenata i specijalista, velika je briga i te{ka zada}a HLJK-a. Potrebo je ustrajavati na kvaliteti i uskla|ivanju (harmonizaciji) ne samo obra-zovnih planova i programa nego i svih dru-gih pridruènih procesa tijekom dodiplom-skog, specijalisti~kog i trajnog obrazova-nja. Pridruèni procesi, na koje se lako za bo ravlja, precizno su utvr|ene ovlasti (li cen ciranje) ustanova i mentora, te na~in provjere znanja, vje{tina i stajali{ta.2

Najmanje ure|eno podru~je, naàlost, jest upravo ono koje je za ugled i za stru~no uzdizanje ljekarnika najopasnije. Rije~ je o studentskoj stru~noj praksi.3 Ve} je godine 2010. utvr|eno (Bilten HLJK 2010-3, str. 149.) da je neobi~no va`no da se stu-dentska ljekarni~ka praksa provodi postup-no tijekom svih pet godina studija farma-cije, s osobitom ulogom Hrvatske ljekar-ničke komore, a da se diploma i odobrenje za samostalan rad ne mogu izdati bez jas-ne, stru~ne, odgojne i upravne uloge Hr-vatske ljekarničke komore.

2 Vidjeti o tome tematski broj Hrvatska ljekarnička ko-mora i obrazovanje ljekarnika u Bilten HLJK 2010-3.

3 Krajnja nakana izobrazbe za zanimanje studenata far-macije jest posti}i mogu}nost baviti se trenuta~nom praksom i uvijek onime {to se vjeruje da se nedvojbeno treba znati, a to {to je sada{nja ljekarni~ka praksa i {to u ljekarni treba znati znadu isklju~ivo ljekarnici, ~lanovi HLJK-a. Sveu~ili{te i politika u tom dijelu obrazovanja samo moè nanijeti ljekarni{tvu nepovratno, ili barem te{ko popravljivo zlo.

Stajali{ta u duhu djelovanja »budemo«, »lako }emo«, »trebalo bi« dramati~no ote-àvaju budu}i poloàj struke, a oslonac i povjerenje u Farmaceutsko-biokemijski fa-kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu opti~ka je var-ka. Krleà bi rekao: »… sve {to se tu|im nao~arima moè ugledati izopa~ena je ka-rikatura stvarnosti. Pravi odgoj jest pli jev-ljenje, ~i{}enje, kr~enje, tminosje~e u gu-{tari mraka, to su u~itelji usavr{avanja i poljep{avanja prirode«. Pravim su na o~a-lama nedavno gledali Slovaci stanje farma-ceutskoga studija na Sveu~ili{tu u Bratisla-vi.4 Ono {to je re~eno neodoljivo pod sje}a na fakultet u Zagrebu.

Najvi{e se pozornosti mora usmjeriti na uvjete provedbe studentskih i specija lis-ti~kih programa te na na~in provjere kom-petencija.5 Potrebno je osmisliti, ali i redo-vito provoditi najrazli~itije na~ine vanjske provjere kvalitete/kakvo}e obrazovnih pro-grama. U toj, vanjskoj provjeri svoje zada-}e treba imati i Hrvatska ljekarnička komo-ra, primjenjuju}i vlastiti vodi~ za pisanje pitanja s vi{e ponu|enih odgovora.

Briga za poloàj strukeBriga za poloàj struke

îni se da je nu`no uvesti nacionalne smjer nice za postupanja pri najva`nijim

4 Vidjeti izlaganje Jana Klimasa, prodekana Farmaceut-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Bratislavi, u ~lanku Glavna skupština PGEU-a, Bratislava, 2014. u ovome broju Biltena HLJK.

5 Vidjeti ~lanak Ljekarničke kompetencije u ovome broju Biltena HLJK.


120

rad dosegao visoku razinu kak vo}e, ljekar-nik treba pruàti, s jedne strane, inovativne i standardne zdravstvene usluge provede-ne, i to na zavidnoj stru~noj razini, kao i, s druge strane, nuditi {iroku lepezu tih i takvih usluga. Dobra }e lje karni~ka usluga u jednom segmentu hrabriti ljekarnika da se odlu~i i za koju drugu vrijednu ljekar-ni~ku slugu. Oni najnapred niji uloìt }e vlastite intelektualne snage da se specijali-ziraju, odnosno da svladaju i takve ljekar-ni~ke poslove koji su iznimni i na gornjoj granici poslova koje ljekarnik moè obav-ljati. Europski se ljekarnici bave raznovrs-nim poslovima, primjerice, izdavanjem lijekova za nastavak terapije u hitnim slu~a-jevima, zamjenom propisanog lijeka s dru-gim lijekom istoga djelovanja, obnovom ili produètkom lije~ni~kog recepta, promje-nom doze lijeka i njegove formulacije, apli-kacijoma lijekova injiciranjem, pro vo|e-njem imunizacije, propisivanjem odre|enih pomo}nih sredstava, ali i lijekova na razli-~itim razinama (npr. sred stva za prestanak pu{enja), upravlja njem kroni~nim bolesti-ma uz zahtjev stanovitih laboratorijskih ispitivanja i interpretacijom dobivenih vri-jed nosti i tako redom.

Kako se pove}avaju zahtjevi za vjerodo-stojnim rezultatima rada, tako su i sve po-trebniji normativi u ljekarni{tvu,6 dobra ljekarni~ka praksa i kakvi drugi alati za osi-guranje kakvo}e rada, dakle sve ono {to

6 Vidjeti ~lanak Standardizacija hrvatskoga ljekarništva [2] u ovome broju Biltena HLJK.

poslovima ljekarnika i naj~e{}im ljekar ni-~kim situacijama, koje, dakako, moraju biti postavljene razumno, a ne maksima listi~ki. Jasno je da je ova tema povezana s va`nom temom sigurnosti i prava bolesnika, odnos-no s pravom bolesnika na zdrav lje i ure |en zdravstveni sustav. O~e kuje se da ljekarnici donose odluke temeljene na znanju, da poznaju stanovite probleme bolesnika i da mogu suvereno sudjelovati u savjetovanju bolesnika, ina~e je njihov rad u ljekarni be-skoristan, da ne kaèmo {tetan. Svaki valjan stru~ni potez pojedinca slabo je zapaèn, ~ini se prirodnim, a svaki propust pojedinca zbraja se u jednad`bi koja odre-|uje poloàj cijele struke. Dakle, borba pro tiv lo{ih primjera itekako je va`na. @ivot nas u~i da su znanje i vje{tina mo} svake struke te da je obrazovanje pretpo-stavka svakog napretka. A poloàj struke stvar je strategije, a ne sre}e.

Kakvo}a rada ljekarnikaKakvo}a rada ljekarnika

Svaka ljekarna mora imati zaposlenog lje-karnika, {to ne zna~i da }e ipso facto lje-kar na biti na dobrome glasu. Kakvo}a rada ljekarnika i stvarni u praksi dosegnuti op-seg njegovih stru~nih poslova strate{ki je biljeg raspoznavanja ljekarni. Ne treba pre stati ponavljati da ljekarnici imaju vrlo bitnu ulogu u dru{tvu jer su uklju~eni u od govorno upravljanje lijekovima. Oni odr -à vaju komunikaciju, odnosno razmjenjuju zdravstvene informacije i podatke, s bole-snicima, njihovim obiteljima i s lije~ nicima za dobrobit bolesnika. No, da bi ljekarni~ki


121

vodi prema visoko vrijednom rezultatu ljekarni~koga rada.Kakvo}a ljekarni~kog rada u uskoj je vezi s cjelokupnim osobinama pojedinog ljekar-nika koje ga ~ine sposobnim za udovolja-vanje izra`enim ili pretpostavljenim potre-j

Albarello od majolike (Toskana ili [panjolska, oko 1440.)

Natpis: nema

bama bolesnika, a bolesnik je, kao i svaka druga osoba (kao korisnik lijekova), izvor svih ljudskih prava i svakoga dru{tvenog poretka. Kako je svojedobno govorio papa Ivan Pavao II., ljudsko bi}e mora uvijek biti cilj, a ne sredstvo, subjekt, a ne objekt. ■

Isus Krist – ljekarnik, ulje na platnu, Heidelberg, nepoznati autor, prva polovica XVIII. st., veli~ina 90 ×70 cm (vidjeti tako|er komen-tar na omotu uz Kazalo imena autora).

Radostan Bo`i}, sretnu Novu godinu i svaki uspjeh u godini 2015. `eli Vam

Hrvatska ljekarni~ka komora

123

izvje{}aRad Vije}a Komore – sjednica 13/118

Vije}e Komore na svojoj je sjednici od 16. listopada 2014. raspravljalo i do-nijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• dono{enju Pravilnika o vo|enju regi-

stra ljekarni, ljekarni~kih depoa, galen-skih laboratorija i laboratorija za pro-vjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifi kaciju ljekovitih tvari

• dono{enju odluke o prigovoru ZU Ljekarne Osijek na rje{enja o utvr|enim nedostatcima u postupku izvanredno-ga stru~nog nadzora

• dono{enju Odluke o dopuni Popisa koz meti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike 1

• najavi prodaje bezreceptnih lijekova u trgova~kim lancima.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori u razdoblju od 25. lip-nja 2014. do 16. listopada 2014.

pripremila: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK

1 Vidjeti ~lanak Popis kozmetičkih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike u ovom broju Biltena HLJK.

Povjerenstvo za upravni nadzor Ministar-stva zdravlja u tro~lanom sastavu 17. rujna 2014. Provelo je redoviti nadzor nad ra-dom HLJK-a u dijelu poslova koje Komora obavlja kao javnu ovlast: izdavanje, ob-navljanje i oduzimanje odobrenja za samo-stalan rad, priznavanje inozemnih stru~nih kvalifikacija i stru~ni nadzor. Osim uvida u pojedine predmete iz djelokruga nadzora, ~lanice su Povjerenstva s predstavnicama Komore, koje su prisustvovale nadzoru, razmijenile iskustva u rje{avanju pojedinih predmeta i uputile savjete o rje{avanju uo~enih nedostataka.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Komora nastavili su aktivnosti ve zane za novi model ugovaranja. Dopi-som od 27. kolovoza 2014. HZZO je po-tvrdio da je prijedlog novog modela ugo-varanja dobar na~in unapre|enja i osuvre-menjivanja ljekarni~ke djelatnosti, ali da ostvarivanje novoga modela ugovaranja uve like ovisi i o provedbi ujedinjenja javne nabave o kojoj u ovom trenutku nema kona~ne odluke.

Novoosnovana Komora Republike Kosovo uputila je 31. srpnja 2014. zamolbu Hr-vatskoj ljekarni~koj komori za odr`avanjem sastanka i za suradnju vezano za pomo} u or ganizaciji rada. Komora je pozitivno od-govorila na tu zamolbu pa se o~ekuje i su-radnja na tom planu.

Farmaceutska komora Srbije uputila je za-molbu predsjedniku Komore za intervju koji }e nakon razgovora s novinarom biti


124

objavljen u njihovu ~asopisu »Apotekarska praksa«.

Predstavnici Komore su u Motovunu od 2. do 5. srpnja 2014. sudjelovali na radionici »Zdravstveni sustavi i zdravstvena politi-ka«. Ovogodi{nja se tema odnosila na vred novanje rada profesionalaca u zdrav-stvu. Klju~na pitanja na koja se, kroz ras-pravu, nastojalo do}i do odgovora bila su: kakav je zdravstveni sustav potrebno razvi-jati kako bismo pokazali sposobnost za uspje{no angaìranje stru~njaka u zdrav-stvu i na koji na~in kvalitetno vrednovati svakodnevni rad zdravstvenih radnika? U izlaganju pod naslovom »Kako i koliko HZZO pla}a ljekarni~ku uslugu?« Katica Vugrin~i}-Tomi~i}, glavna tajnica HLJK-a, govorila je o posebnostima i na~inu finan-ciranja ljekarni~ke djelatnosti, te zaklju~ila kako se name}e potreba za novim na~inom ugovaranja s HZZO-om kojim bi se utvrdi-lo {to }e se, po kojoj cijeni i u kojim roko-vima pla}ati ljekarnama, a prema mjerilima koja su utvr|ena za vrednovanje rada u ostalim djelatnostima u zdravstvu.

Od 9. – 11. rujna 2014. u Pore~u su odràni 21. Belupovi dani na temu »Ljekar-na u sredi{tu zdravstvenih zbivanja«.

Predsjednik Komore Mate Portolan, mag. pharm., sudjelovao je u okviru panela, a Tihana Govor~inovi} s predavanjem »Novi model ugovaranja za ljekarni~ku djelatnost i dodatne ljekarni~ke usluge«.

Dokument Hrvatski ljekarni~ki kompetencijski okvir ure|en je i u{ao je u zavr{nu fazu oblikovanja nakon vi{e mjeseci rada ~lano-va Povjerenstva u sastavu prof. dr. sc. Ves-na Ba~i}-Vrca, mag. pharm., Ana Crnko-vi}, univ. mag. pharm., Tihana Govor ~i-novi}, mag. pharm., MSc, dr. sc. Maja Jak {evac-Mik{a, mag. pharm., Martina Kra njec-[aki}, mag. pharm., spec., Vlatka Ljubi}-Taslak, mag. pharm., dr. sc. Iva Mu-calo, mag. pharm., PG Dip Pharm Pract, mr. sc. Maja Ortner-Hadìabdi}, mag. pharm., PG Dip Pharm Pract, Katarina Sovi}, mag. pharm., Stella [aban-Gradi{-~ak, mag. pharm., Martina [epetavc, mag. pharm., Jasminka Vugec-Mihok, mag. pharm. ^lanovi Povjerenstva radili su na prijevodu FIP-ova dokumenta, odnosno na procjeni (evaluaciji) i prilagodbi kompeten-cija hrvatskim uvjetima i mogu}nostima. Pri premljen dokument bit }e stavljen na javnu raspravu.

U Agenciji za lijekove i medicinske proizvo-de odràn je sastanak predstavnika Komo-re i HALMED-a vezano za Internetsku ljekarnu. Naime, u izradbi je Pravilnik o uvjetima za promet lijekovima na malo na daljinu putem interneta koji bi trebao pro-pisati na~in postupanja, obveze, odnosno odgovornosti ljekarnika. Nastavno na isto, Komora je na svojoj web-stranici objavila kratko obja{njenje uz anketu, ~iji bi rezul-tati trebali pokazati stajali{ta struke o nave-denoj problematici.

Povjerenstva Hrvatske ljekarni~ke komore odràla su sljede}e sastanke.

2 Vidjeti uvodnik Bezreceptni lijekovi samo u ljekarni u ovom broju Biltena HLJK.


125

Povjerenstvo za priznavanje inozemnih stru~nih kvalifi kacija odràlo je 2 sastanka na kojima je rije{eno 26 predmeta.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni dràlo je 3 sastanka na kojima je rije{eno 11 zahtjeva, a od toga:• 1 za preseljenje ljekarni~ke podru`nice• 10 za osnivanje ljekarne, odnosno

ljekarni~ke podru`nice.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje magi-stara farmacije dràlo je 2 sastanka na ko-jem je rije{en 31 zahtjev, a od toga:• 18 zahtjeva za bodovanje stru~nih sku-

pova • 13 osobnih zahtjeva.

Vije}e Komore na ovoj je sjednici donijelo Pravilnik o vo|enju registra ljekarni, ljekar-ni~kih depoa, galenskih laboratorija i labo-ratorija za provjeru kakvo}e galenskih pri-pravaka i identifi kaciju ljekovitih tvari kojim se ure|uje sam sadràj registra koji Komo-ra vodi u okviru svojih javnih ovlasti.

Po nalogu Povjerenstva za stru~ni nadzor, a prema prijavi koju je uputilo Ministarstvo zdravlja, Hrvatska ljekarni~ka komora pro-vela izvanredni stru~ni nadzor u 6 ljekar-ni~kih jedinica ZU Ljekarne Osijek.

Nakon dostavljenih rje{enja o utvr|enim stru~nim nedostatcima ZU Ljekarna Osijek pravodobno je uputila prigovor. Prije do-no{enja Odluke, ~lanovi Vije}a razmotrili su svaku to~ku prigovora, kao i o~itovanje provoditelja stru~nog nadzora od Komore u navedenim ljekarni~kim jedinicama te,

nakon rasprave, donijeli odluku o djelo-mi~nom prihva}anju/usvajanju navedenog prigovora.

Na sjednici Vije}a 24. lipnja 2014. razma-trani su zahtjevi nekoliko tvrtki kojima se traì dopuna Popisa kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrblji-vati korisnike, i to hladno pre{anim uljima industrijske konoplje, podlanke, sikavice, sun cokreta, sjemenki gro`|a, sjemenki ma relice, crnog kima i soje iz ekolo{kog uzgoja, zatim hranom novih prehrambenih tendencija razvoja (trendova), kao {to su accai prah, aronija su{ene bobice, cejlonski cimet, prah guaranae, prah maca, prah roga~a, psilliyum lju{~ice, himalajska sol, napitak od zobi i tako redom.

Vije}e je nakon provedene rasprave, jo{ na pro{loj sjednici, zaklju~ilo da je prije do-no{enja bilo kakve odluke o usvajanju ili odbijanju gore navedenih zahtjeva potreb-no zatraìti mi{ljenje Zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenoj vrijednosti gore navedenih proizvoda.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo na tra-ènje Komore dostavio je mi{ljenje da je ulje konoplje dopu{teno upotrebljavati is-klju ~ivo kao salatno ulje i ne u hrani koja zahtijeva termi~ku obradbu. Ostali proiz-vodi od konoplje (npr. bra{no, proteini, sjemenke) nemaju na znanosti utemeljeno mi{ljenje, a ni zakonodavni okvir.

Kao zaklju~ak za sva ostala ulja, za koja je zatraèna dopuna Popisa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da samo ulja


126

koja su nostrificirana pri Ministarstvu zdravlja i koja su dobila kategorizaciju do-datak prehrani mogu biti uvr{tena u Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima lje-karne mogu opskrbljivati korisnike.

Na temelju gore navedenog mi{ljenja, kao i ~injenice da se ostali dio prijedloga za dopunu Popisa odnosi na hranu, Vije}e je donijelo Odluku da se takvi proizvodi ne uvrste na Popis kozmeti~kih i drugih sred-stava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike.

Vije}a Komore raspravljalo je o najavi trgo-va~kog lanca Konzum da unutar svojih pro dajnih mjesta organizira prodaju bezre-ceptnih lijekova i medicinskih proizvoda. Budu}i da u specijaliziranim prodavaonica-ma lijekova i medicinskih proizvoda magi-star farmacije nije prisutan puno radno vrijeme, postoji opasnost od nekontrolira-ne prodaje lijekova bez stru~nog savjeta i nadzora, o ~emu je Komora vi{e puta upo-zoravala nadle`no Ministarstvo zdravlja.2

Nakon rasprave Vije}e je zaklju~ilo da je potrebno hitno poduzeti aktivnosti prema Ministarstvu zdravlja te zatraìti izmjenu Pravilnika o specijaliziranim prodavaoni-cama na na~in da se u specijaliziranim prodavaonicama obvezatno zaposli magi-star farmacije na puno radno vrijeme. U aktivnostima prema javnosti, medijima i nadle`nom Ministarstvu zdravlja (MZ) Hrvatska lje kar ni~ka komora (HLJK) treba sura|ivati s Hrvatskim farmaceutskim dru{tvom (HFD). ■

PGEU izvje{}a: listopad 2013./rujan 2014.

Donosimo nove va`nije podatke s podru~ja djelatnosti Farmaceutske grupa-cije Europske unije (PGEU).1 Podatci se odnose na doga|anja od listopada 2013. do rujna 2014.

Listopad 2013.Listopad 2013.• Europski je parlament izglasao moder-

nizaciju postoje}e Direktive o stru~nim kvalifi kacijama, a najve}a je promjena uvo|enje Europske profesionalne karti-ce (engl. The European Professional Card). Uporabom te kartice, koja }e biti izdana odre|enim strukama, omo-gu}it }e se lak{e i brè priznavanje kva lifikacije. Direktiva }e sadràvati i druge stavke koje }e podupirati mobil-nost stru~njaka unutar Europe.

Sustav automatskog priznavanja diplo-me bit }e pro{iren na nove struke. S druge pak strane, mladi stru~njaci re-guliranih profesija imat }e korist od navedene izmjene Direktive utoliko {to }e mo}i obavljati dio ili cjelokupni sta` izvan svoje zemlje.

pripremila: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH /HLJK, Zagreb

1 Vidjeti ~lanak: PGEU izvješća: prosinac 2012./rujan 2013. u Bilten HLJK 2013-4/5, str. 262. – 269.


127

Isto tako, EU Parlament podupire one prijedloge kojima je za cilj bolesnikova sigurnost, primjerice, osmi{ljavanje su-stava koji }e mo}i upozoriti na slu-~ajeve kada radi u zemlji ~lanici EU-a stru~njak u zdravstvu kojemu je oduze-ta dozvola za rad ili protiv kojeg se vodi disciplinski postupak.

• Prijedlog Direktive o duhanu, prema kojemu samo e-cigarete koje imaju po-zitivno zdravstveno o~itovanje mogu biti regulirane kao lijekovi, pro{ao je EU Parlament.

Proizvodi bez tih i takvih tvrdnji bit }e stroè regulirani nego dosada. Proiz-vodi ne}e mo}i sadràvati vi{e od 30 mg/mL nikotina, morat }e imati zdrav-stvena upozorenja i ne}e se mo}i pro-davati osobama mla|im od 18 godina. Ograni~enja ogla{avanja, koja se pri-mje njuju za duhansku industriju, od-no sit }e se i na elektroni~ke cigarete.

Cilj je Direktive u~initi duhanske pro-izvode manje privla~nima mladim lju-dima.

Tako|er }e se zabraniti uporaba okusa u cigaretama kao {to je mentol. Osim toga, na svim pakovanjima cigareta znak upozorenja za zdravlje morat }e prekrivati vi{e od 65 % povr{ine pako-vanja.

• Krivotvorine: vi{e od milijun krivotvore-nih pakovanja Pfizerova anksiolitika Xanaxa zaplijenjeno i uni{teno na aero-dromu u Zürichu. Analize su pokazale da lijekovi nisu sadràvali nikakvu dje-latnu tvar.

• Vije}e za procjenu rizika od farmakovi-gilancije (eng. Pharmacovigilance Risk Assessment Committee, PRAC) Europ-ske agencije za lijekove (EMEA) provje-rilo je rizik od venske tromboembolije kod primjene kombiniranih oralnih kontraceptiva.

Zaklju~eno je da dobrobiti kontracep-tiva u spre~avanju neèljenih trudno}a i dalje prevladavaju rizik. Nema razlo-ga da ène, koje uzimaju oralne kon-traceptive bez negativnih posljedica, prekidaju s takvim na~inom planiranja trudno}e. Jedino je va`no upoznati ̀ e-ne s rizikom od nastanka venske trom-boembolije i sa simptomima te bolesti.

• Neprofitna istraìva~ka organizacija Ep-posi provela je u ljeto 2013. istra ̀ i vanje o percepciji samolije~enja me|u korisni-cima u deset zemalja EU-a. Devet od 10 korisnika smatra da je samo lije~enje vitalni dio lije~enja i prevencije manjih bolesti te kroni~nih stanja i bolesti, a samo dvije osobe od 10 ispitanih ocije-nile su da su samopouzdani u upravljan-ju vlastitim zdravljem. Lije~nik obiteljske medicine i dalje je prvi izbor u lije~enju manjih bolesti. Samo 11 % ispitanika iz sjevernih europskih zemalja u tom se slu~aju obra}a ljekarniku, a ne{to je ve-}i postotak takvih ispitanika u zemljama ju`ne Europe (20 %). Me|utim, u 38 % ispitanika ljekarnici su primarni izvor in-formacija o bezreceptnim lijekovima. Naàlost, samo 9 % ispitanika vidi sa-mo lije~enje kao proces u partnerstvu sa zdravstvenim radnikom.


128

• Dana 31. listopada 2013. Europska je komisija objavila izvje{}e o personalizi-ranim lijekovima u kojemu zaklju~uje da se putem personaliziranih lijekova nude nove mogu}nosti lije~enja, uklju-~uju}i bolje ciljano lije~enje, izbjega-vanje medicinskih pogre{aka i sma nje-nje nuspojava lijekova. Isto tako, govo-ri se o izazovima (npr. u istra ̀ iva njima personaliziranih lijekova) kako bi se takvi lijekovi uspje{no uveli u zdravstve-ni sustav.

• AstraZenecin inhibitor protonske pum-pe esomeprazol, pod imenom Nexium Control, postao je tre}i lijek koji je u EU-u dostupan putem centralizirane nabave. Esomeprazol je novoodobreni bezreceptni lijek u svih 28 zemalja EU-a indiciran za kratkotrajno lije~enje refluksa kod odraslih, kao {to je `gara-vica i regurgitacija kiseline (kiseli okus u ustima).

Studeni 2013.Studeni 2013.• Europska agencija za lijekove (eng. Eu-

ropean Medicines Agency, EMEA) pokrenula je javni katalog koji sadràva informacije vezane uz nesta{ice lijeko-va. Cilj je kataloga biti referentno mje-sto na kojemu se dobivaju najnovije informacije Agencije o nesta{icama lije kova. Katalog pruà informacije o razlozima, poloàju i ra{irenosti nesta-{ice odre|enog lijeka, daje upute za bolesnike i zdravstvene radnike i linko-ve za va`ne dokumente.

• Dana 29. listopada 2013. na Europskoj konferenciji za telemedicinu u Edin-burghu donesen je Europski kod za praksu telezdravstvenih usluga koji nudi standarde prema kojima se teleusluge mogu procjenjivati i akreditirati.

• PGEU je na sastanku s organizacijom Udruge europskih farmaceutskih fakul-teta (eng. European Pharmacy Facul-ties) dogovarao program oko suradnje na temu kompetencija koje farmaceut mo ra ste}i nakon zavr{etka studija far-macije te bi se sukladno tomu mijenjala postoje}a Direktiva.

• U Vilniusu su 21. studenoga 2013. vla de europskih zemalja i EU-a potpi-sale takozvanu Vilniusku deklaraciju, prema kojoj europski zdravstveni sus-tavi trebaju biti usredoto~eni na kori-snika, biti odrìvi i uklju~ivati sve ono {to svima donosi zdravlje. Kako bi se to postiglo, potrebno je:

– pove}ati investicije u promociju zdra v lja i prevenciju bolesti

– osigurati jedinstveni pristup viso-kokvalitetnim zdravstvenim usluga-ma, usredoto~ene na korisnike

– osigurati da zdravstvene reforme, uklju~uju}i planiranje radnih mjesta, budu utemeljene na dokazima, eko-nomi~ne, odrìve, i dobro vo|e ne. Vilniusku deklaraciju pod ràva i Svjet ska zdravstvena organizacija (WHO), Europski savez za javno zdrav stvo, Europski forum za boles-nike i Europsko udruènje farma-ceutskih industrija i dru{tava.


129

Prosinac 2013.Prosinac 2013.• Europska je komisija kaznila tvrtku

Johnson&Johnson i Novartis nov~anom kaznom od 10,798.000 eura jer su nji hove nizozemske podru`nice sklopi-le ugovor o odgodi ulaska jeftinije, generi~ke verzije analgetika fentanila.

• Europska komisija pozdravlja usvajanje Horizon 2020, EU-ova istraìva~kog i inovativnog programa koji je jedan od najve}ih javno financiranih istraìva~kih projekata s budètom od 80 milijardi eura za razdoblje od 7 godina.

• EU Komisija odobrava sredstva od 10 milijuna eura za razdoblje od pet godi-na u svrhu unapre|enja dostupnosti medicinske skrbi za nekoliko tisu}a sta-novnika udaljenih podru~ja savezne pokrajine Saksonije u Njema~koj sa svrhom uvo|enja telemedicinskih uslu-ga. Bolesnici }e se mo}i konzultirati sa svojim lije~nikoma videopozivom i na taj na~in izbje}i duga putovanja do bolnice.

• Vije}e za procjenu rizika od farmakovi-gilancije (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMEA) provjerilo je dobrobiti i rizike od razvoja leukemije kod primje-ne lijeka Iclusig, a posebice rizike od razvoja krvnih ugru{aka. Isto tako, PRAC je zaklju~io da dobrobiti Koge-nate Bayera i Helixate NexGen, koji su druga generacija faktora VIII, i dalje prevladavaju rizik u prethodno nelije-~enih bolesnika s poreme}ajima krva-renja izazvanih hemofilijom A.

• Na sastanku EU Parlamenta i Vije}a ministara, odrànom 18. prosinca 2013., dopunjen je prijedlog zakona o regulaciji e-cigareta, prema kojemu e-cigarete trebaju biti regulirane kao me dicinski proizvodi (ako imaju kura-tiv ne ili preventivne u~inke) ili kao du-han ski proizvodi (u tom slu~aju ne smi-ju imati vi{e od 20 mg/mL nikotina).

• Dana 18. listopada 2013. EU Komisija pozvala je predstavnike stru~nih orga-nizacija i udruga EU-a da komentiraju prijedlog Komisije o uvo|enju Europs-ke profesionalne kartice. Rezultati upit-nika o interesu za uvo|enje kartice ob-jav ljeni su 6. prosinca 2013.

• Jednogodi{nje istraìvanje Chemist and Druggist pokazuje da ljekarnici pro-sje~no tro{e barem dva radna dana mjese~no naganjaju}i proizvo|a~e i ve-ledrogerije u slu~aju nesta{ice lijekova. [okira podatak iz izvje{}a u kojemu ljekarne izjavljuju da 75 % bolesnika ima {tetne posljedice zbog nesta{ica lijekova. Ve}ina se posljedica ocjenjuje osred nje {tetnima, dok se u 12 % slu-~ajeva smatra da su bolesnici imali ozbiljne {tetne posljedice zbog ne-sta{ice lijekova koje uzimaju.

• U [kotskoj bolesnici vi{e ne}e morati predo~iti lije~ni~ki recept za podizanje bezglutenskih namirnica u ljekarni. Od sada }e biti dovoljan recept koji boles-niku izdaje ljekarnik. Kao preduvjet, bolesnik se mora registrirati u ljekarni i imati uputnicu lije~nika ili nutricionista na kojoj stoji dijagnoza i to~an iznos


130

potrebnih jedinica bezglutenske hrane. Sve ljekarne koje s Nacionalnim zdrav-stvenim sustavom (NHS) ugovore ovu uslugu, dobivat }e fiksnu mjese~nu naknadu u iznosu od 125 £.

• Predstavnici PGEU-a prisustvovali su sastanku na kojemu je predstavljen novi projekt PHAR–IN:

Kompetencije industrijske ljekarni~ke prakse u biotehnologiji. Svrha je pro-jekta pokrenuti novi on-line te~aj o bio-tehnologiji za studente farmacije i za zaposlene u industriji. Europsko dru-{tvo industrijskih ljekarnika podupire uvo|enje dodatnog obrazovanja iz po-dru~ja biotehnologije u dodiplom sku nastavu studija farmacije, a to bi pove-}a lo broj farmaceuta zaposlenih na istra ̀ ivanjima u industriji. Kao sljede}i korak, mjerodavna }e tijela osmisliti 50 kompetencija. Te~ajevi }e biti besplatni i dostupni tijekom idu}e dvije godine.

Sije~anj 2014.Sije~anj 2014.• Dana 31. sije~nja 2014. odràn je sa-

stanak PGEU-a s predstavnicima regu-latornih tijela u zdravstvu vezano uz razvijanje Europske profesionalne kar-tice. Ve}ina je predstavnika stru~nih tijela podràla tu zamisao, osim lije~-ni~ke struke ~ija gledi{ta u vezi s tim bila podijeljena.

• Vije}e za procjenu rizika od farmakovi-gilancije (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMEA) utvrdilo je da se lijek Protelos/Osseor vi{e ne bi trebao rabi-

ti za lije~enje osteoporoze jer su rezul-tati detaljne analize pokazali da je lijek izazivao ozbiljne sr~ane probleme i stvaranje sr~anih ugru{aka u mnogo ve}em broju nego u placebo uzorku. êka se odluka Europske agencije za lijekove (EMEA).

• Prema podatcima is ankete YouGov provedene nad 2068 odraslih ispitani-ka u Velikoj Britaniji, manje od polovice je svjesno da ljekarnici pruàju savjete vezane za lak{e bolesti, a manje od tre}ine ispitanika znali je da ljekarnici pruàju savjete o zdravom na~inu ̀ ivo-ta. Zbog toga je kreiran je dokument »Izdavanje zdravlja« (engl. Dispensing Health) radi pobolj{anja ljekarni~kog profila i promoviranja uloge ljekarnika kao »izdava~a zdravlja, a ne samo lijekova«.

• Rezultati istraìvanja provedenog na London School of Pharmacy pokazuju da 40 % vremena u javnim ljekarnama ljekarnici tro{e na poslove vezane za re-cept (prodaja, provjera zaliha), a samo 3 % vremena na pruànje ljekarni~kih usluga poput pregleda upotrebe lijeko-va. Istraìva~i zaklju~uju da je udio vre-mena potro{en na savjetovanje bolesni-ka i dalje vrlo mali unato~ zakonskim promjenama koje poti~u ljekarnike da provode vi{e vremena na pruànje ljekarni~ke skrbi. Isto tako, zaklju~uju da se mora provesti izmjena uloge {kolova-nih ljekarnika tako da se nestru~ne dje-latnosti dodijele drugim ljekarni~kim rad nicima, i da bi ljekarnici dobili na


131

vremenu koje }e utro{iti za provo|enje ljekarni~ke skrbi, tj. za djelatnosti koje su usredoto~ene na bolesnika.

Velja~a 2014.Velja~a 2014.• Europska agencija za lijekove (EMEA)

zaklju~ila je da lijek Protelos/Osseor tre-ba biti ograni~en za uporabu samo u osoba u kojih se osteoporoza ne moè lije~iti drugim lijekovima. Isto tako, pre-poru~uje se ograni~avanje upo rabe lije-kova koji sadràvaju ljekovitu tvar meti-sergid zbog mogu}e pojave fibroze.

• Prema rezultatima neovisne studije, koju je proveo PatientView (organiza-cije koja okuplja 800 skupina bolesni-ka), javne su ljekarne na vrhu ljestvice najboljih ustanova u zdravstvu.

• U sklopu IMI-jeva PROTECT projekta objavljena je nova verzija Baze o potro{nji lijekova (eng. Drug Con-sumption Database) koja je sveobuhva-tan i strukturirani izvor informacija o potro{nji lijekova u bolni~kom i izvan-bolni~kom sektoru u Europi. Ta baza podataka sadràva i informacije o po-tro{nji lijekova u Hrvatskoj.

• Dana 26. velja~e 2014. EU Parlament je prihvatio novi EU-ov Zdravstveni program za razdoblje 2014. – 2020. (engl. EU Health Programme) uz odo-brenje prora~una od 446 milijuna eura. Cilj je toga programa pobolj{ati zdravlje bolesnika, smanjivanje zdrav-st vene nejednakosti, promocija zdrav-lja, poticanje inovacija u zdravstvu,

pove}anje odrìvosti zdravstvenih su-stava i za{tita gra|ana EU-a od oz-biljnih prekograni~nih prijetnji.

• Francuska farmaceutska grupacija PHR objavila je rezultate ankete u koju je bilo uklju~eno 1003 bolesnika u Fran-cuskoj. Vi{e od polovice ispitanika (57 %) prihvatilo bi zamjenu originalnog lijeka generi~kim. âk je 40 % ispitani-ka ocijenilo generi~ke lijekove kao manje sigurne, a 31 % kao manje u~in-kovite od originalnih lijekova. Dru{tvo generi~ke industrije smatra da bi se trebala organizirati kampanja u kojoj bi se javnost i zdravstveni radnici po u~a-vali o sigurnosti, kvaliteti i isplativosti generi~kih lijekova.

• Njema~ka vlada planira objaviti listu popusta za lijekove u sklopu zakona koji treba stupiti na snagu u travnju go-dine 2014. Cilj je novog zakona spri-je~iti veledrogerije i ljekarne da formi-raju cijene lijekova na temelju liste lije-kova, umjesto na temelju sniènih cije-na s liste popusta za lijekove.

• Britanska agencija za lijekove i medicins-ke proizvode razmatra zahtjev Reckilt Benckisera za promjenu reìma izda-vanja lijeka Nurofen Express 400 mg, pra{ka za oralnu primjenu koji sadràva 683,34 mg ibuprofenlizina, tako da moè biti dostupan izvan ljekarni.

• U Walesu je organizirana jednomjese~na kampanja pod nazivom »Look after your eyes« u koju je bilo uklju~eno 2000 bolesnika. Provedene su 1933 provjera uporabe lijekova (engl. medi-


132

cation use review), 348 bolesnika je upu}eno oftalmologu, a 83 s ozbiljni-jim zdravstvenim problemima upu}ena su u Welsh Eye Care Service.

• Dana 13. velja~e 2013. EU-ov Sud pravde (eng. EU Court of Justice) do-nio je odluku da kriteriji za otvaranje ljekarni u Austriji ne po{tuju zakonsko na~elo »dosljednosti«. Kriteriji se sma-traju odvi{e rigidnima u nedopu{tanju iznimki za odre|ena lokalna podru~ja.

To se posebno odnosi na ruralna podru~ja. Ta je odluka od potencijalne va`nosti za sve ljekarni~ke sustave koje imaju demografski kriterij otvaranja ljekarni. Sud smatra da, u slu~aju kada su kriteriji odvi{e rigidni bolesnicima se oteàva dostupnost ljekarni, {to je protivno spomenutom na~elu.

Oùjak 2014.Oùjak 2014.• Vije}e za procjenu rizika od farmakovi-

gilancije (PRAC) Europske Agencije za lijekove (EMEA) preporu~ilo je da se lijekovima koji sadràvaju domperidon ograni~i indikacija isklju~ivo za rje{a-vanje simptoma mu~nine i povra}anja, ograni~avaju}i i prilago|uju}i dozu su-kladno tjelesnoj masi kada se primjen-juje u djece.

• Internetska prodavaonica lijekova, Well nessFitnessNutrition LLP (WFN), pro daje receptne lijekove bez predo-~enja recepta, primjerice, poput anti-biotika, steroida, hormona rasta, a ima i krivotvorene certifikate ameri~koga

Nacionalnog udruènja ljekarni~kih ko-mora – NABP (engl. National Associa-tion of Boards of Pharmacy).

Tako|er su na svojoj web-stranici obja-vili krivotvoreni dopis NABP-a, prema kojem su WFN i njegova podru`nica »Dr. Hector R. Rodriguez« ovla{tene internetske ljekarne. Takvi primjeri po-kazuju va`nost uvo|enja .pharmacy, domene koja }e biti sigurno mjesto na internetu za korisnike, a preko koje se mogu kupiti lijekovi, i to preko ovla-{tenih on-line ljekarni.

• Od 1. travnja 2014. u Belgiji stupaju na snagu promjene vezane za magi-stralne Pripravke, i to vezano za iznos naknade koje ljekarne primaju za magi-stralne pripravke. Ljekarnici }e primiti naknadu za: vrstu pripravka, vrijeme pripreme, utro{en materijal i pribor. Kvantiteta (20 ili 60 kapsula) ne mijenja spomenutu naknadu. Svi su galenski pripravci razvrstani su u 3 razli~ite ka-tegorije prema vremenu utro{enom za pripremu magistralnih pripravaka: jed-nostavni pripravci (kapsule, otopine, ...), 20 minuta: 12,93 eura; der ma-tolo{ki pripravci (kreme, losioni...) 32,5 minuta: 21,03 eura; ostali pri-pravci (~epi}i, vagitoriji...) 50 minuta: 32,35 eura.

• ̂ e{ka Republika ostaje jedina zemlja EU u kojoj e-Recept ne}e biti obvezan.

Lije~nici koji to èle mogu lijekove pro-pisivati na e-Recept, ali velika ih ve}ina jo{ uvijek propisuje lijekove na papirnati recept. U Bugarskoj se papirnati recept


133

planira zamijeniti e-Receptom do kraja godine 2014., u Poljskoj do 1. kolovo-za 2016., u Slova~koj do kraja godine 2016., a u Rumunjskoj se svi recepti izdaju elektroni~ki od godine 2013.

• U ~asopisu Central Europe Pharma News objavljena je analiza francuskog zdravstvenog sektora u kojoj se daje preporuka vladi da poradi na osnaènju savjetodavne uloge ljekarnika. Isto se tako preporu~uje omogu}ivanje pristu-pa zdravstvenom kartonu ljekarniku i bolja razmjena informacija o bolesniku me|u zdravstvenim radnicima. U ma-terijalu se kao dobar primjer spominje multidisciplinarni zdravstveni tim u Ni-zozemskoj koji uklju~uje lije~nike i ljekarnike gdje u me|usobnoj komuni-kaciji lije~nici daju informacije o propi-sanoj terapiji, a ljekarnici sudjeluju u ras pravama o pra}enju lije~enja. Pre-po ru~uje se i uklju~ivanje ljekarnika u pripremu jedini~ne terapije. Osim to ga, podupire se prihva}anje novog sustava pla}anja usluge ljekarnicima »kreira-njem posebnog paketa usluga koje lje-karnik pruà u svrhu pruànja savjeta bolesniku o njegovoj terapiji«. Smatra se da je potrebno unaprijediti, od nos-no prilagoditi informacije za boles nika i to one koje se pruàju na vanj skom i unutarnjem pakovanju lijeka.

• Broj ljekarnika koji èle napustiti Ma-|arsku porastao je 20 % u usporedbi s pro{lom godinom, dok se broj lije~nika smanjuje. Najpoèljnija su odredi{ta Njema~ka, [vedska i Velika Britanija.

• Nekoliko britanskih i talijanskih inter-netskih ljekarni neovla{teno je prodava-lo on-line receptne lijekove pa ih je tali-jansko tijelo za trì{no natjecanje kazni-lo pla}anjem iznosa od 500 000 eura.

• Britansko farmaceutsko dru{tvo smatra da ljekarne u Velikoj Britaniji ne bi smjele prodavati e-cigarete. Razlozi nisu eti~ke naravi nego se struka izja-snila na taj i takav na~in. Stajali{te Dru{tva je u izravnom sukobu s dvama najve}im britanskim lancima – Boots i Lloydspharmacy koje su odnedavno po~ele prodavati e-cigarete.

• U anketi koju je provelo Britansko far-maceutsko dru{tvo, 41 % od 2500 ispitanih ljekarnika izjavilo je da postoji porast u broju bolesnika koji nabavljaju receptne lijekove putem neovla{tenih internetskih ljekarni u zadnjih nekoliko godina, a njih 80 % smatra da bolesni-ci sami sebi postavljaju dijagnoze i lije~e se putem interneta.

Isto tako 60 % ispitanika smatra da su bolesnici postali ovisni o lijekovima koje uzimaju bez lije~ni~kog recepta.

• Federacija samostalnih ljekarni provela je istraìvanje u Velikoj Britaniji ~iji re-zultati pokazuju da samostalne ljekar-ne pruàju bolje usluge i kvalitetniji savjet od ljekarni koje su dio ljekarni~kih lanaca. Ispitanici su izjavili da imaju vi{e povjerenja u male ljekarne nego u ljekarne koje su dio lanca, a i ~esto su bolje pozicionirane, primjerice, pokraj domova zdravlja. Ljekarni~ki su lanci ocijenjeni boljima glede cijene proizvo-


134

da koja je ~esto nià nego u samostal-nim ljekarnama, kao i glede ure|enja i estetskog izgleda prostora ljekarne. Isto tako su ljekarnici, koji rade u sklo-pu lanaca, ocijenjeni kao manje do-stupni i pristupa~ni bolesniku. U to istraìvanje je bilo je uklju~eno 906 ispitanika, od kojih je njih 600 posjetilo jednom u mjesecu samostalnu ljekarnu, a njih je 306 u posljednjih mjesec dana jedanput posjetlo ljekarnu koja je dio lanca, dok samostalnu lje kar nu nisu posjetili u zadnja tri mjeseca.

• U Sjevernoj Irskoj njihova je vlada do-nijela dokument u kojem se za pro-{irenje uloge ljekarnika predlaè pri-stup ljekarnika zdravstvenom kartonu bolesnika.

Travanj 2014.Travanj 2014.• Europska agencija za lijekove (EMEA)

tijekom godine 2013. predloìla je 81 lijek za odobrenje za stavljanje lijeka u promet, a u godini 2012. Predloìla ih je 57. Broj lijekova koji sadràvaju novu djelatnu tvar u porastu je u posljednje tri godine, dok je broj gene ri~kih lijekova stabilan u usporedbi na godinu 2012., premda je op}enito za biljeèn pad u posljednjih nekoliko godina. Dva nova biolo{ka lijeka za naprednu terapiju odobrena su u godini 2013., {to zna~i da su trenuta~no ~etiri takva lijeka pre-poru~ena na odobrenje od kada je Za-kon o lijekovima za naprednu terapiju stupio na snagu. U godini 2013. ta-

ko|er su dobivena dva pozitivna mi{-ljenja za stavljanje u promet bio sli~nih monoklonskih protutijela.

• Prema Europskom vije}u za lijekove (Europe’s Committee for Medicinal Products for Human Use) i preporuci Vije}a za procjenu farmakovigilancije (PRAC), GlaxoSmithKlineov lijek Alli (orlistat), indiciran za mr{avljenje, ne smije se rabiti zajedno s antiviroticima zbog mogu}ih interakcija.

• Cochrane Collaboration i British Medi-cal Journal objavili su pregledni rad o u~inkovitosti lijeka Tamiflua. Zaklju~ci su istraìvanja da Tamiflu nije toliko u~inkovit lijek koliko ga prikazuje pro-izvo|a~ Roche: »nema dovoljno do-brih dokaza da lijek smanjuje broj ho-spitalizacija ili komplikacija gripe«, te da »nema dokaza da uzimanjem lijeka oboljeli vi{e nema u sebi virus i da spre~ava prijenos virusa gripe«.

Ono {to je primije}eno kao pozitivno jest da skra}uje trajanje simptoma gri-pe za pola dana ako se uzima preven-tivno.

• Europska je komisija objavila izvje{taje na temu suradnje u e-zdravstvu, pri-stupa elektroni~kom zdravstvenom kar tonu bolesnika, nejednakostima u e-zdravstvu, kao i u telemedicini.

• Dvadeset sedam zemalja EU-a izjavilo da }e potpisati zajedni~ki ugovor prema kojem mogu nabavljati pandemijska cje-piva i lijekove zajedno kao skupina, a ne pojedina~no. Na taj }e se na~in osigura-


135

ti dovoljna koli~ina cjepiva za sve zemlje po realnoj cijeni. Ugovor }e stupiti na snagu dva tjedna nakon {to ga potpi{e tre}ina zemalja EU-a i EU Komisija.

• Carinici su u Francuskoj otkrili najve}u koli~inu krivotvorenih lijekova koja je stigla u dva kontejnera (2,4 m) iz Kine s oznakom kineskog ~aja sadràvaju}i 601 pakovanja lijekova i to sildenafila, tadalafila i acetilsalicilatne kiseline.

• Nacionalna udruga ljekarni~kih komora (National Association of Boards of Pharmacies, NABP) Sjedinjenih Ame-ri~ kih Dràva objavila je izvje{}e u kojem se nezakonita on-line prodaja lijekova smatra naj~e{}im na~inom pri-je nosa krivotvorenih lijekova i ~ini ozbi ljnu javnozdravstvenu prijetnju. Kao {to je opisano u izvje{}u Internet Drug Outlet Identifi cation Program Progess Report for State and Federal Regulators of April 2014, ve}ina inter-netskih ljekarni prodaje lijekove recept-nog reìma izdavanja bez predo~enja valjanog recepta. Osim toga, mnoge takve ljekarne distribuiraju kontrolirane tvari, potencijalno dovode}i do stva-ranja ovisnosti i zloupotrebe. Kako bi za{titili korisnike, NABP i globalna koa-licija zainteresiranih strana pokre}e in-ternetsku domenu .pharmacy generic Top-Level Domain (gTDL).

• EU je pokrenula novi trogodi{nji projekt od 4 milijuna eura ~iji je cilj borba protiv proizvodnje i prodaje kri-votvorenih lijekova u Kamerunu, Gani, Jordanu i Senegalu, zemljama preko

kojih se obavlja promet krivotvorenih lijekova. Oko 100 000 osoba godi{nje umire na podru~ju Afrike kao rezultat primjene krivotvorenih lijekova (po-datci Svjetske zdravstvene organiza-cije, WHO).

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je izvje{}e iz 114 ze-malja o razornim posljedicama i glo-balnoj prijetnji koja se pojavljuje zbog sve ve}e rezistencije na antibiotike: »to vi{e nije opasnost koja nas ~eka u budu}nosti nego koja se doga|a upra-vo sada u svakom dijelu svijeta i moè zahvatiti bilo koga u bilo kojem dijelu svijeta i u bilo koje vrijeme«.

• Austrijski lije~nici èle dobiti jednaka prava kao i 900 lije~nika u ruralnim podru~jima koji mogu ne samo propisi-vati nego i izdavati lijekove. @ele pro-davati lijekove u slu~ajevima kada se ljekarna nalazi vi{e od 6 km od lije~-ni~ke ordinacije.

Sli~no {vicarsko iskustvo pokazuje da su cijene lijekova porasle za 20 do 30 % otkada su lije~nicima dana prava izdavanja lijekova.

• U Belgiji je pokrenuta digitalna platfor-ma na kojoj se nalaze zdravstveni po-datci o bolesnicima koji su dostupni svim zdravstvenim radnicima u primar-noj zdravstvenoj za{titi. Pilot-projekt je napravljen u 4 regije u Belgiji. Rezulta-ti su, ~ini se, svuda sli~ni. No, zbog razlike me|u softverima u mnogim slu~ajevima podatke nije bilo mogu}e vidjeti, a tablice su pokazivale razli~ite


136

podatke. Zato je osmi{ljen jedinstven izgled tablica, elektroni~ki karton, kar-ton cijepljenja i sve se to moè skinuti s Vitalink platforme. Radi se na osmi{-ljavanju zajedni~kog softvera.

Pozitivnim se pokazalo to {to je do{lo do pobolj{anja komunikacije me|u zdravstvenim radnicima i njihovim strukovnim dru{tvima.

• Novi zakoni u Francuskoj mogli bi ljekarnama omogu}iti da postanu prve ljekarne u Europi koje mogu opskrblji-vati bolesnike biosli~nim verzijama biolo{kih lijekova, ako je to nazna~eno na receptu. Zamjena bi bila samo za bolesnike koji su tek zapo~eli lije~enje i ako lije~nik nije izri~ito naveo na re-ceptu »ne zamjenjuj«.

• Zdravstveni radnici u [panjolskoj od sada se mogu koristiti mobilnom apli-kacijomu za dobivanje informacija o 17 000 lijekova s dopu{tenjem za pro-met u zemlji, uklju~uju}i lijekove s bolni~ke liste, te informacije za 2000 djelatnih tvari.

• Pokrenut je EU-ov pilot-projekt u Ve-likoj Britaniji u kojemu }e javni ljekarni-ci pratiti lije~enje bolesnika koji boluju od KOPB-a u njihovim domovima, kao dio velikog europskog tele-zdravlje projekta. Ljekarnici }e u 12 bolesnika pratiti na~in na koji se primjenjuju in-halatori, pruàti savjete o lijekovima i o odvikavanju od pu{enja, sve u razdob-lju od godine dana.

• Od lipnja 2014. 60 ljekarnika na podru~ju Londona pomo}i }e bolesni-

cima sa {e}ernom bolesti, respirator-nim bolestima i kardiovaskularnim bo-lestima u osmi{ljavanju plana samo lije-~enja ispunjavanjem opse`nog upitnika i kontinuiranim pra}enjem bolesnika, pra}enjem pridràvanja plana te, pre-ma potrebi, upu}ivanjem bolesnika dru gim zdravstvenim radnicima.

Svibanj 2014.Svibanj 2014.• Europska je komisija odobrila uporabu

humanoga monoklonskog protutijela Entyvio za lije~enje odraslih s umjere-nim do ozbiljnim aktivnim ulceroznim kolitisom i odraslih s umjerenom do ozbiljnom Chronovom bolesti. To je prva i jedina biolo{ka terapija koja je odobrena za lije~enje obiju bolesti u bolesnika koji nemaju zadovoljavaju}i odgovor na konvencionalnu terapiju ili faktor alfa (TNF) antagonista tumor-ske nekroze.

• Europska komisija objavila je inte-raktivnu mapu reguliranih profesija u Europi u kojoj su su navedene informa-cije o tome kako je odre|ena profesija regulirana u odre|enoj zemlji, broj li-cenciranih stru~njaka, broj donesenih odluka o priznavanju diploma od godi-ne 2005., a navedeni su i detalji o kon-takt-podacima odgovornih osoba u pojedinim zemljama.

• U posljednje je dvije godine 11 regija u EU-u sudjelovalo u EU-financiranom projektu SUSTAINS projekt: zajed-ni~koj inicijativi kojoj je za cilj pruìti


137

bolesniku pristup njegovu zdravstve-nom kartonu i drugim on-line usluga-ma. Provedena je interna ocjena (eva-luacija) projekta, a rezultati su vrlo po-zitivni. Primjerice, u [vedskoj u Uppsa-li 50 000 bolesnika koristilo se uslu-gom, pobolj{ala se kvaliteta informacija sadràna na e-kartonu bolesnika, po-bolj{ala se komunikacija izme|u bole-snika i zdravstvenih radnika, a zdrav-stveni radnici imaju i vi{e vremena za klini~ke poslove radi smanjenja admini-strativnih poslova. Drugi je primjer iz Estonije. Nakon 1. srpnja 2013., kada je pokrenut projekt, vi{e od 1,2 miliju-na osoba vidjelo je svoje medicinske dokumente sa~uvane u sredi{njemu zdravstvenom sustavu na Nacionalnom portalu za bolesnike. U Baskiji usluga se najvi{e upotrebljava za naru~ivanje na lije~ni~ke preglede.

• Homeopatija u Belgiji postaje slu`beno priznata grana lije~enja, ali tako da se odsada samo lije~nici, stomatolozi i primalje s dodatnim obrazovanjem iz podru~ja homeopatije mogu nazivati stru~njacima za homeopatiju.

• Godina 2013./2014. tre}a je sezona u Irskoj u kojoj ljekarnici provode cije-pljenje protiv gripe. Broj cijepljenih kori-snika udvostru~iose s obzirom na pro{lu sezonu tako da je cijepljeno njih 40 115. Broj ljekarnika koji provode cijep-ljenje tako|er je porastao s 817 na 907. Analize pokazuju da 24 % korisnika, koji su cijepljeni u ljekarni, nije prije bilo cijepljeno te da 85 % od tih pacijenata

pripadalo je u rizi~nu kategoriju. âk 96 % cijepljenih osoba ocijenilo je uslu-gu cijepljenja u ljekarni vrlo dobro/izvrsno, a 4 % ocijenilo je uslugu kao dobru. To je izvrstan rezultat i primjer uspje{ne ljekarni~ke usluge.

• Gr~ki je parlament 31. oùjka 2014. izglasao okvirni zakon prema kojem se uvode mjere protiv »monopola ljekar-nika nad prodajom bezreceptnih lijeko-va«, poput otvaranja ljekarni unutar supermarketa. Tako|er je donesena li-sta od 26 lijekova koji se prebacuju s receptnog na bezreceptni reìm izda-vanja. Te su promjene donesene una-to~ brojnim prosvjedima ljekarnika.

Lipanj 2014.Lipanj 2014.• EU Komisija radi na uvo|enju promje-

na u Direktivi o krivotvorenim lijekovi-ma (2011/62/EU) na na~in da se defi-nira dizajn loga za on-line ljekarne i tehni~ki uvjeti za osiguranje njegove autenti~nosti. Nakon {to ta promjena stupi na snagu, zemlje ~lanice imaju jednu godinu za uvo|enje te aplikacije. EU Komisija }e nacionalnim mjero-davnim tijelima dati komunikacijski alat (engl. Communication Toolkit) koji }e im pomo}i u osmi{ljavanju kampanje za borbu protiv krivotvorenja lijekova, a koju svaka zemlja mora organizirati sukladno spomenutoj direktivi.

• Prema podatcima iz godine 2013. go-tovo 200 milijuna Europljana ima Eu-ropsku zdravstvenu karticu. To je vi{e od polovice osiguranih osoba u EU-u.


138

• Prema rezultatima Eurobarometra, vi{e od 70 % stanovnika EU op}enito su zadovoljni kvalitetom zdravstvene skr-bi u svojim zemljama. Najzadovoljniji su stanovnici sjeverne i zapadne Euro-pe (97 % Belgija, 96 % Austrija), a naj-manje su zadovoljni stanovnici ju` ne i isto~ne Europe (25 % Rumunjska, 26 % Gr~ka).

Srpanj 2014.Srpanj 2014.• Znanstvenici upozoravaju vlasti u pi-

smu upu}enu u British Medical Journal da »tisu}e nezakonitih on-line ljekarni« zna~e opasnost zbog poticanja upora-be krivotvorenog lijeka sildenafila (Via-gre). To potvr|uje analiza otpadnih vo-da provedena u Nizozemskoj u grado-vima Amsterdam, Eindhoven i Utrecht gdje je u vodama na|ena nerealno vi-soka koncentracija sildenafila (Viagre) i njegova dva metabolita, ~ak mnogo ve}a od koli~ine sildenafila koji se mo-gao izdati u ljekarnama u tim gradovi-ma.

• Izvje{taj Francuske glavne inspekcije dovodi u pitanje, kako se navodi, mo-nopol odre|enih struka me|u kojima se spominje i ljekarni{tvo. U izvje{}u se navodi da se monopol u ljekarni{tvu odnosi na otpor da se dopusti prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni.

• Francuska ljekarni~ka komora uloìla je 300 000 eura u program provjere kva-litete usluga koje se pruàju u ljekarna-ma i to tako da se putem tajnih kupaca

provjerava kvaliteta usluga pruènih bolesnicima u 3000 ljekarni godi{nje.

Kolovoz - rujan 2014.Kolovoz - rujan 2014.• Alliance Boots i Walgreens objavili da

}e se u prvoj polovici godine 2015. udruìti u tvrtku koja }e se zvati Wal-greens Boots Alliance i koja }e imati vi{e od 11 000 ljekarni u deset zema-lja diljem svijeta te na taj na~in postati najve}i ljekarni~ki lanac na svijetu.

• [vedska Agencija za lijekove planira zaustaviti prodaju paracetamola izvan ljekarni zbog, kako navode, brojnih slu~ajeva trovanja koje je izazivao taj lijek nakon {to je postao dostupan izvan ljekarni jo{ od godine 2009. Na-ime, dok je u godini 2006. zabiljeèno 2500 slu~ajeva otrovanja paracetamo-lom, u godini 2013. Zabiljeèno ih je ~ak 4400.

• U Danskoj }e od 1. srpnja 2015. stu-piti na snagu novi Zakon o ljekarni{tvu kojim se djelomi~no liberalizira dansko ljekarni{tvo. Glavne su promjene ove: vlasni{tvo treba i dalje biti osobno, ali samo za ljekarnike; ljekarnik moè ot-voriti najvi{e 7 jedinica u krugu od 75 km; jedinice se mogu prodavati; bruto zarada sektora je smanjena; koncept trgovine u trgovini je dopu{ten.2 ■

2 Izvje{}ivanje se nastavlja.


139

FIP 2014: kratko izvje{}e

Svjetski farmaceutski kongres (FIP 2014), 74. skup FIP-a, odràn je u Ban-gkoku (Tajland), i to od 30. kolovoza do 4. rujna 2014. Tema Kongresa bila je dostup-nost i pristup lijekovima, informacijama i uslugama ljekarnika. Na ovome mjestu do-nosimo samo neke obavijesti i zanimljivosti.• NOVA PREDSJEDNICA FIP-a Od 5. rujna.2014. FIP vodi predsjedni-

ca, prva èna, dr. Carmen Peña, ina~e predsjednica General Pharmaceutical Council of Spain.

• EBOLA U Sierra Leoneu su prijavljene smrti

magistara farmacije i farmaceutskih tehni~ara zaraènih ebolom1 na radno-me mjestu (javna ljekarna). WHO (Svjetska zdravstvena organizacija)

izdala je smjernice posebno za zdrav-stvene radnike: http://www.who.int/csr/disease/ebola/protective-measures-staff/en/

• FIP FOUNDATION SEEDING OPPORTUNITIES

Cilj je zaklade unaprijediti obrazovanje i istraìvanje farmaceuta i {irenje uloge ljekarnika na dobrotvorne projekte usmjerene na globalno zdravlje. O mo-gu}nosti sudjelovanja u projektima i dobivanju stipendija vidjeti na http://fip.org/fipfoundation/

• PHARMABRIDGE FIP-ov projekt stvoren je da poveè

pojedince i ustanove iz razli~itih zema-lja kako bi izmjenjivali sredstva, znanja i vje{tine u farmaceutskoj praksi, zna-nosti i industriji.

Cilj je oja~ati ljekarni~ke usluge i zdravstvenu za{titu bolesnika u svim dijelovima svijeta. Ako se èlite uklju-~iti, pogledajte: http://www.fip.org/pharmabridge

• GOOD PHARMACY PRACTICE Smjernice za dobru ljekarni~ku praksu

mogu se pro~itati u aùriranom doku-mentu FIP-a i Svjetske zdravstvene or-ganizacije (WHO), a koje predo~uju standarde za kvalitetu farmaceutskih usluga: http://www.fip.org/www/uplo-ads/database_fi le.php?id=331&table_id=

Svjetska farmaceutska doga|anja koja su se netom odràla ili }e se odràti u skorije vrijeme:

pripremila: Emilija Horvat, mag. pharm., MPH / Gradska ljekarna Zagreb, Zagreb

1 Ebolska hemoragijska groznica virusna je bolest, a prenosi se interhumano kontaktom. Virus Ebola (rje~ica u Zairu) iz roda je folivirusa, a uzrokuje smrtonosnu hemoragijsku groznicu. Bolest je vrlo zarazna.


140

18. – 19. 10. 2014. Singapore Pharmacy Congress, SingaporeAdvancing Medication Safety Towards Quality Care

24. – 27. 10. 2014. ICPE Konferencija o farmakoepidemiologiji i upravljanju terapijskim rizikom, Taipei, Tajvan

25. – 25. 11. 2014. The Mermaid Conference & Events Centre, London, United KingdomImproving Patient Care

5. – 7. 12. 2014. Shaping Tomorrow’s Practitioners Today: Linking Phar-macy Education to Practice, Brisbane

7. – 11. 12. 2014. The 49th ASHP Midyear Clinical Meeting and Exhibi-tion, California, United StatesImproving patient care and medication safety

10. 12. 2014. Drug and Alcohol misuse, the Mermaid Conference Centre, London, United Kingdom

25. – 27. 3. 2015. The European Association of Hospital Pharmacists (EAHP), CCH-Congress Center Hamburg, Belgium

24. – 25. 4. 2015. The Clinical Pharmacy Congress, ExCel London, United Kingdom.

Sljede}i kongres odr`at }e se u Düsseldor-fu (listopad 2015.) s temom Ljekarni~ka praksa temeljena na znanstvenim dokazi-ma, tj. poveznica znanosti i prakse u

pru`anju skrbi za bolesnike. Najavljeni su i idu}i kongresi, i to u Buenos Airesu (Arge-tina, 2016.) i u Seulu (Ju`na Koreja, 2017.). ■

141

osvrtiPopis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike

Kako bi se osigurali ujedna~en izbor i kvaliteta proizvoda kojima ljekarne mogu opskrbljivati stanovni{tvo, zdravstve-ne i druge ustanove, kao i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu, Hr-vatska ljekarni~ka komora ve} je u prvim godinama svoga rada donijela Popis koz-me ti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (u daljnjem tekstu: Popis).1

Popis je podijeljen u dvije tablice, Tablica I – Kozmeti~ki proizvodi i Tablica II – Druga sred stva za za{titu zdravlja. Tablice sadr-àvaju po ~etiri grupe proizvoda.

Grupe se uglavnom sastoje od popisa sku-pine proizvoda, primjerice, masaèri, apa-rati za depilaciju, pamu~ni pribor za ostale medicinske indikacije – uklju~uju}i pribor od netkanog tekstila, a moè biti naveden i to~no odre|en proizvod, primjerice, Sole mio – UV za{titne nao~ale za dojen~ad i djecu, Sterntaler kapice za za{titu od UV zra~enja, i tako redom.

Vije}e Komore moè uvrstiti na popis i druge proizvode.

Primije}eno je da, ~ak i uz Popis, nije jed-nostavno odlu~iti moè li neki proizvod biti u ljekarni ili ne, a dokaz su upiti kako magistara farmacije, tako i samih proiz-vo|a~a i nositelja odobrenja za promet odre|enog proizvoda.

Razlozi su tim nedoumicama raznovrsni, a neki su od njih navedeni u nastavku:• razvoj regulative u podru~ju hrane te

njezino uskla|ivanje s propisima EU-a• izdvajanje pojedinih grupa hrane iz

dijela »obi~ne hrane« i reguliranja tak-ve hrane pojedinim pravilnicima (npr. hrana za posebne medicinske potrebe, posebne prehrambene potrebe, po~et-na i prijelazna hrana za dojen~ad...)

• uskla|ivanje propisa u dijelu dodataka prehrani proizvelo je golemu mnoìnu propisa, {to je ljekarnama vrlo te{ko pratiti, a jednako tako i samim proiz-vo|a~ima hrane i dodataka prehrani.

• pravilnici nisu posve jasni tako da se i njihova primjena razli~ito provodi.

napisala: Katica Vugrin~i}-Tomi~i}, mag. pharm. / HLJK, Zagreb

1 Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike bio je predmet rasprava na sjednici Vije}a Komore, vidjeti ~lanak Rad Vijeća Komo-re – sjednica 13/118 u ovom broju Biltena HLJK.


142

Obvezu upisa ljekarni u Upisnik registrira-nih i odobrenih objekata u poslovanju s hranom neke veledrogerije i proizvo|a~i hrane pogre{no tuma~e te svojim sta ja-li{tem dovode ljekarne u zabludu. Naime, upis u taj i takav Upisnik ne daje mogu-}nost ljekarnama da posluju s hranom izvan grupe hrane navedene u Popisu, na {to su ih svojim tuma~enjima navodile neke veledrogerije i proizvo|a~i hrane.

Nadalje, neki proizvo|a~i hrane u svojemu proizvodnom programu imaju i proizvodn-ju hrane i dodataka prehrani, te jedan pro-iz vod stavljaju na trì{te i kao hranu i kao dodatak prehrani (u tom su slu~aju ishodi-li potrebnu dozvolu Ministarstva zdravlja). Primjeri tomu jesu jabu~ni ocat i sok od cike koji u gotovo jednakoj ambalaì dola-ze na trì{te i kao hrana i kao dodatak prehrani. Razlika je u veli~ini pakovanja, uz napomenu da je prehrambeni proizvod pa-kiran u koli~ini od 1 litre, a dodatak prehra-ni u koli~ini od 750 mL i s, pokatkad te{ko uo~ljivim oznakama koje treba imati doda-tak prehrani.

Osim toga, razli~iti proizvo|a~i stavljaju u promet ina~e vrlo sli~ne proizvode pod druk~ijim, ~esto znatno razli~itim uvjeti-ma. Tako jedni proizvo|a~i stavljaju noni sok i kupinovo vino u promet kao hranu, dok ih drugi plasiraju kao dodatke prehrani.

îni se da ja pokatkad, kako je to vidljivo iz navedenih primjera, te{ko odlu~iti mogu li ljekarne opskrbljivati stanovni{tvo odre-|enim proizvodom. Dakako da to ne bi trebalo biti tako.

Uzimaju}i u obzir da se u ljekarnama obavlja ljekarni~ka djelatnost, a ona je dio zdravstvene djelatnost, prili~no je jasno da se i putem ljekarni stanovni{tvo treba op-skrbljivati, osim lijekovima i medicinskim proizvodima, i onim proizvodima koji sluè za za{titu i o~uvanje zdravlja. Prate}i tu logiku, u~injene su dopune tako da su u Popisu, Tablici II Grupa C – Namirnice i pre-hrambeni aditivi pobrojeni proizvodi ~ija proizvodnja i sastav podlijeù posebnim propisima i trebaju imati odre|ene oznake na pakovanju da ih se moè razlikovati od »obi~ne hrane«. Upravo se u toj skupini proizvoda nalazi najvi{e pogre{aka, pa na policama u ljekarni zavr{i hrana umjesto dodatka prehrani.

Bez obzira na nutritivne vrijednosti hrane, ona ne moè biti u prometu u ljekarni. ■


143

Obiljeàvanje Svjetskog dana palijativne skrbi

Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vje{tine Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagre-bu (CEPAMET) i Hrvatsko dru{tvo za pali-jativnu medicinu Hrvatskoga lije~ni~kog zbora organizirali su 11. listopada 2014. sve~ano obiljeàvanje Svjetskog dana pali-jativne skrbi na kojem je sudjelovala i Hr-vatska ljekarni~ka komora.

Skupu su prisustvovali predstavnici svih komora u zdravstvu, volonteri, predstavni-ci medija, Hrvatskog radija, bolesnici, predstavnici politi~kih stranaka, predstavni-ci udruge hospicija, brojni lije~nici i medi-cinske sestre.

Skup je otvorio vrlo zanimljivim govorom prof. dr. sc. Veljko \or|evi}, dr. med., po-zivom na multidisciplinarno djelovanje i integriranje svih zdravstvenih radnika pri pruànju palijativne skrbi jer samo zajed-ni~kim djelovanjem moè do}i do svih po-trebnih promjena. Upravo je »brinimo za-jedno« moto novoga strate{kog plana razvoja palijativne skrbi u RH od godine 2014. do 2016. Trenuta~no u RH oko 50 000 odraslih osoba godi{nje umire od

napisala: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH / HLJK, Zagreb

neizlje~ivih bolesti, za {to je uvedena i nova dijagnoza palijativne skrbi, Z515.2

Predsjednica Hrvatskoga dru{tva za palija-tivnu medicinu Hrvatske lije~ni~ke komore koje ove godine slavi 20. obljetnicu po-stojanja, Vlasta Vu~evac, dr. med. spec., ukratko je opisala povijest razvoja palija-tivne skrbi u svijetu i u Hrvatskoj.

Prvi hospicij u svijetu osnovan je godine 1967. u Londonu1, iz kojega se razvila fi-lozofija hospicija – »uvijek se ne{to moè u~initi u svrhu pomaganja bolesniku«. Eu-ropska je komisija godine 2003. uvela kao obvezu svake zemlje ~lanice EU-a da orga-nizira pruànje palijativne skrbi. Radi toga je godine 2000. pri tada{njem Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi osnovano Povje-renstvo za palijativnu skrb koje vrlo us-pje{no djeluje i koje je postiglo brojne re-zul tate, i to od razvoja kompetencijskog okvira palijativnog skrbnika, obrazovanja

1 Tvrdnja se, dakako, ne odnosi na drevna razdoblja i na ~injenicu postojanja prvih bolnica nastalih pod utjeca-jem kr{}anske karitativnosti. Naime, ve} je oko 400. godine podignuto u Rimu prvo skloni{te za siroma{ne, bolesne i nemo}ne, a u isto je vrijeme u Carigradu po-dignut hospital sa stalno namje{tenim lije~nicima i bolni~arima. U sklopu samostana nastaju ve} u ranome srednjem vijeku prvi hospiciji (hospitium, hospitale pauperum) u kojima umorni putnici nalaze skloni{te, hranu, a po potrebi i njegu. Iz tih hospicija nastaju s vremenom prave samostanske bolnice, iako su one isto-dobno i ubo`nice i skloni{ta ¢nap. urednika: V. G.£.

2 Prema me|unarodnom razvrstavanju i popisu katego-rija bolesti (MKB), vidjeti u LJEKARNI^KI PRIRU^NIK: terapijske doze i primjena lijekova (HLJK, Zagreb, 1913.), slovnu oznaku Z nose ~initelji koji utje~u na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slu`bom.


144

stru~njaka, prijevoda literature, pa do or-ganizacije brojnih kampanja.

Tako je primjerice godine 2010. proveden humanitarni projekt »Ostani uz mene« koji je dobio najve}e priznanje EU Parlamenta kao najbolja humanitarna kampanja za pro-bleme lije~enja boli, a iste godine osnovan je i Centar za palijativnu medicinu, medi-cinsku etiku i komunikacijske vje{tine Me-dicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prvi palijativni multidisciplinarni tim orga-niziran je u Puli godine 2007., a u sklopu Lige protiv raka uz potporu lokalnih vlasti. Tim i danas provodi aktivnosti, a u njega su uklju~eni i ljekarnici tako da sudjeluju u pa-lijativnim ku}nim posjetima, organiziraju posudionicu pomagala i razgovaraju s oso-bama u posljednjim danima ìvota. [to se ti~e suradnje s drugim komorama, Komora

socijalnih radnika i psihologa izradila je kompetencije tima za pruànje palijativne skrbi i svu potrebnu dokumentaciju. [to-vi{e, Hrvatska psiholo{ka komora izdaje svojim ~lanovima posebnu licencu za pruànje palijativne skrbi.

Detaljnije o razvoju kompetencija i edukaci-ji iz palijativne medicine i palijativne skrbi govorila je doc. dr. sc. Marijana Bra{, dr. med. Upozorila je na pojavu brojnih nekom-petentnih samozvanih stru~njaka za palija-tivnu skrb koji nemaju odgovaraju}e ni znanje ni iskustvo rada u palijativi te ih ona smatra opasnima za zdravlje bolesnika. Isto tako, opisala je na~in na koji je spomenuto Povjerenstvo pri Ministarstvu organiziralo edukaciju palijativnih stru~ njaka u Hrvatskoj te je vi{e puta ponovila kako »bez dobre edukacije nema ni implementacije«.

Vlasta Vu~evac, dr. med. spec., govori o modelu integrirane skrbi za palijativnog pacijentaFOTO: Danijela Jonji}


145

Spomenuta je i uloga ljekarnika pa je istak-nuto kako je ljekarnik u palijativnom timu potreban posebno u lije~enju probijaju}e boli, osiguranju terapije vikendom i blag-danom, savjetovanju lije~nika o tome {to moè i na koji na~in moè biti propisano na doznaku Zavoda, te savjetovanja o na-~inu kako pacijenti mogu posuditi ortoped-sko pomagalo.

O pedijatrijskoj palijativnoj skrbi i IMPaCCT standardima za pedijatrijsku palijativnu skrb donesenim godine 2007., govorila je prof. dr. sc. Diana Butkovi}, dr. med., ~lanica stru~nog vije}a zaklade Sierra za pomo} u lije~enju bolesne djece. Godi{nje u RH umi-re oko 200 djece od posljedica zlo}udnih, rijetkih, genskih i metaboli~kih bolesti, od sr~anog, bubre`nog, jetrenog zatajenja te od stanja gdje je mogu}e lije~enje, ali je ono bezuspje{no. Prema njezinim rije~ima, cilj je pedijatrijske palijativne skrbi pove}anje kvalitete ìvota djeteta uz stavljanje obitelji u sredi{te skrbi tzv. family centred approach te smatra da se pruànje palijativne skrbi za djecu u RH treba organizirati putem dnevnih bolnica jer se na taj na~in dijete zapravo ne udaljuje od svoga doma i obitelji.

Na samome kraju skupa predstavljena je knjiga Palijativna skrb – brinimo zajedno u izdanju Medicinske naklade urednika prof. dr. sc. Veljka \or|evi}a, dr. med., doc. dr. sc. Marijane Bra{, dr. med., i dr. sc. Lovor-ke Brajkovi}, prof. psihologije. Skup je zavr{en opisom nastanka knjige koja je re-zultat dosada{njih poslijediplomskih te~a-je va iz podru~ja palijativne medicine, a sadràva tekstove 123 autora iz mnogih krajeva Hrvatske i svijeta. ■

Javnozdravstvena kampanja o podizanju svijesti o alergijama

napisala: Danijela Jonji}, mag. pharm., MPH / HLJK, Zagreb

Sve ljekarne u Hrvatskoj pozvane su da se uklju~e u provo|enje jedinstvene javnozdravstvene kampanje Uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e, dakle o podizanju svijesti o alergijama koja se istodobno pro-vodi u svim ljekarnama u Europi.

Alergije iz godine u godinu imaju sve zna-~ajniji utjecaj na zdravlje na{ega dru {tva. S obzirom da poga|aju sve dobne skupine, od najmla|ih do najstarijih, potrebno je usmjeriti se na prevenciju i pru ̀ anje konti-nuirane skrbi oboljelima i njihovim obitelji-ma.

Inicijator kampanje, Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju (European

Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju

Croatian Society for Allergology and Clinical Immunology


146

Academy of Allergy and Clinical Immuno-logy) prepoznalo je va`nost i neizostavnu ulogu ljekarnika u podizanju svijesti o aler-gijama te su uz Hrvatsku ljekarni~ku ko-moru i Hrvatsko dru{tvo za alergologiju i klini~ku imunologiju pokrenuli tu europsku kampanju i u Hrvatskoj. Kampanja }e se pro voditi u ~etiri faze i obuhva}at }e raz-li~ite teme. U prvoj fazi, tijekom studeno-ga ove godine, tema kampanje je astma. Vi{e informacija o tome moète prona}i na web-stranici: http://www.bewareofallergy.com/ te na web-stranici Komore.

Ljekarnici svakodnevno pruàju savjete oboljelima od astme o razumijevanju tera-pije i ispravnoj uporabi lijekova, poput va`nosti redovite primjene inhalacijskih kortikosteroida u vi{im stupnjevima astme i ispravne primjene sprava za inhalacijsku terapiju – inhalatora,1 a isto tako i savjete o pra}enju simptoma astme i prepoznavanju pogor{anja stanja. Stoga se od ljekarni i ljekarnika o~ekuje da uporora na taj ozbi-ljan i rastu}i javnozdravstveni problem te da savjetovanjem oboljelih posvjedo~e jav-nosti ulogu ljekarnika.

Hrvatska ljekarni~ka komora }e ljekarnama i ljekarnicima pruìti potporu1 i ovoga puta

slanjem promid`benih materijala koje je osmislilo Europsko dru{tvo za alergologiju i klini~ku imunologiju (posteri i letci), obja-vom kampanje u medijima te pruànjem dodatnih informacija. Ovim putem zahva-ljujemo tvrtki Medika d. d. na suradnji u distribuciji materijala. Edukativni materijal iz e-te~aja »Uloga ljekarnika u lije~enju as-tme« autorice Katarine Fehir-[ola, univ. mag. pharm., moè se prona}i na web-stranici Komore pod rubrikom za ljekarnika – ljekarni{tvo i lijekovi – stru~ni priru~nici/e-te~aj: Uloga ljekarnika u lije~enju astme. Ljekarna, odnosno ljekarnici, letke i poste-re dobivene od Komore trebaju izloìti na vidljivo mjesto te pruàti savjete o preven-ciji i lije~enju astme.

U nastavku objavljujemo detalje o kampa-nji koje je u izvje{}u za medije opisalo Eu-ropsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imuno-logiju:2

1 Hrvatska ljekarni~ka komora u potpori djelovanja hr-vatskih ljekarnika pri zdravstvenom radu na polju astme i alergijskog rinitisa objavila je bro{uru Uporaba lijeka za astmu (BIBLIOTEKA VARIA, SVEZAK/DODATAK ¢2£, Zagreb, 2008.) te poglavlje 3.4.10. Lije~enje aler-gijskog rinitisa i poglavlje 3.4.11. Lije~enje astme u knjizi LJEKARNIČKA PRAKSA: terapijske doze i primjena lijekova (HLJK, Zagreb, 2013.) ¢nap. urednika: V. G.£.

Alergije su javnozdravstveni problem pandemskih proporcija koje poga|aju vi{e od 150 milijuna ljudi u Europi. Stru~njaci smatraju da je jedno od troje djece alergi~no i o~ekuju da }e alergije zahvatiti vi{e od 50 posto eu-ropske populacije u razdoblju od 10 godina.

2 Izvje{taj za medije Europskog dru{tva za alergiju i klini~ku imunologiju (EAACI) u povodu otvaranja javnozdravstvene kampanje o podizanju svijesti o aler-gijama u Zürichu, [vicarska, 30. listopada 2014.


147

Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju (EAACI) pokrenulo je kam-panju o podizanju svijesti o alergijama (www.beawareofallergy.com) ka ko bi dru {tvo bolje razumjelo osje}aje obo-ljelih, koliko duboko alergije poga |aju njihov ìvot, kako bolest moè postati ozbiljna i skupa te za{to su va`ni rana dijag noza i bolje lije~enje te bolesti. Fokusiranjem na edukaciju javnosti o pre venciji alergija, ranoj dijagnozi i is-pravnom lije~enju, EAACI se nada da }e se pomo}i pacijentima i njihovim obi-teljima u boljoj kontroli alergija, pobolj-{anju kvalitete njihova ìvota i pove-}anju javnih sredstava predvi|enih za lije~enje epidemije alergija.

ìvotnoga stila. Predvi|a se da }e do godi-ne 2025. u urbanim podru~jima dodatno 100 milijuna osoba oboljeti od astme, ako se uzme u obzir predvi|eni porast popula-cije. To }e postati najprevalentnija kroni~na bolest u djece i bit }e jedan od glavnih uzroka tro{kova u zdravstvu.

Razlozi nastanka astme nisu potpuno ja-sni, me|utim, poznato je da su osobe s alergijskim rinitisom, atopijskim dermatiti-som, alergijama na hranu i pojavom astme u obitelji pod pove}anim rizikom od raz-voja astme. Isto tako, stajali{te je Europske komisije: »U mnogim slu~ajevima, astma se pojavljuje kao alergijska reakcija na tvari koje se udi{u zrakom, poput dlaka ìvo-tinja, peludi ili grinja i òhara«.

Postoji nekoliko argumenata koji podr-àvaju povezanost alergija i astme:• mnogi su pacijenti svjesni »okida~a«

koji u njih izazivaju astmu (ku}ne gri-nje, dlake ìvotinja, plijesan)

• atopijski dermatitis ~esto je prvi znak da dijete ima atopijski fenotip i u mno-ge se od takve djece, kada odrastu, razviju rinitis i astma

• te{ko disanje u djece ~esto se razvije u astmu ako postoji pozadina pojave alergija

• 75 % odraslih s astmom ima alergijski rinitis

• 50 % osoba s alergijskim rinitisom ima astmu

• lije~enje rinitisa moè pobolj{ati sim-ptome astme, posebno ka{lja.

Kampanja }e se provoditi tijekom godine 2014. i 2015. s naglaskom na razli~ite vr-ste alergija, kao {to su astma, alergije na hranu i anafilaksija, alergijski rinitis, aler-gijska imunoterapija (AIT) i ko`ne alergije.

Prvi ciklus kampanje bavi se astmom kao najra{irenijom alergijskom bolesti sa svr-hom pove}anja svijesti o tome na koji su na-~in alergije i astma povezani. Astma je jedna od naj~e{}ih kroni~nih bolesti. Poga|a 300 milijuna osoba diljem svijeta svih dobnih skupina i ozbiljna je javnozdravstve-na prijetnja. Na poseban na~in umanjuje {kolsku i radnu aktivnost oboljelih.

Prevalencija i utjecaj astme u porastu su po-sebno u urbanim podru~jima, {to je poveza-no s promjenama u okoli{u i promjenama


148

KAKO MO@EMO ZNATI PATIMO LI OD ALERGIJSKE ASTME?

Ako vam se u~estalo pojavljuju ponavljaju-}e epizode ka{lja, hripanje, gubitak daha i stezanje u prsima, postoji mogu}nost da je rije~ o alergijskoj astmi. Te simptome mogu izazvati prehlada, izloènost duhanskom dimu, one~i{}enje zraka i/ili alergeni poput pra{inskih grinja, peludi trave, dlake ìvo-tinja, plijesni i tako redom. S obzirom na to da su alergeni posvuda rasprostranjeni, va`no je da osobe koje pate od alergijske astme prepoznaju {to kod njih izaziva astmu i na koji na~in mogu sprije~iti napad.

ALERGIJSKA JE ASTMA JE BOLEST KOJA SE MO@E DR@ATI POD KONTROLOM

Optimalna kontrola astme svrha je lije~enja. Valja znati, ako je astma kontrolirana, nema pojave danjih ili no}nih simptoma, nema izostajanja iz {kole ili s posla, osoba ima dobar kapacitet za tjelovje`bu i ne pojavlju-ju se napadaji koji zavr{avaju hospitalizaci-jom. Va`no je prepoznati i lije~iti bolest.

U ve}ine oboljelih astma se moè kontroli-rati pridràvanjem mjera iz okoli{a i uzi-manjem lijekova. Dostupni su razli~iti na-~ini lije~enja astme, me|utim, kontrola alergijskih okida~a i alergijskih bolesti, koje se pojavljuju istodobno, poput alergijskog rinitisa, klju~ni je korak u postizanju bolje kontrole astme. Ispitivanje (testiranje) na alergije stoga je preporu~ljivo radi posti-zanja bolje kontrole astme. Uzimaju}i u

obzir sna`nu poveznicu izme|u atopije3 i tolerancije na astmu, senzibilizacija je do-bar na~in njezine prevencije.

UKRATKO O EAACI-uUKRATKO O EAACI-u

Europsko dru{tvo za alergiju i klini~ku imunologiju (EAACI) neprofitna je organi-zacija aktivna na podru~ju alergijskih i imu-nosnih bolesti, kao {to su astma, rinitis, dermatitis, alergija uzrokovana na radnom mjestu, alergije na hranu i lijekove te anafi-laksija. EAACI je osnovana godine 1956. u Florencu i postala je najve}a udruga lije~-nika u Europi iz podru~ja alergije i klini~ke imunologije. Uklju~uje vi{e od 8000 ~la-nova iz 121 zemlje, kao i 47 nacionalnih dru{tava za alergije (www.eaaci.org).

Pozivamo da svoja iskustva podijelite s nama putem e-mail adrese: ljekarnistvoºhljk.hr ■

3 Atopija – genski uzrokovana sklonost za razvoj ranog tipa (tip I) preosjetljivosti povezane sa stvaranjem viso-kih razina IgE, {to uzrokuju ubikvitarni antigeni koji u normalnih osoba ne uzrokuju atopijsku reakciju.


149

Uz nadolaze}e izbore za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a

Sredinom godine 2015. provest }e se izbori za zastupnike Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore i ostala tijela Komore.

Pravilnik o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore omogu}uje da u Vije}e Komore bude predloèn i novoizabrani zastupnik Glavne skup{tine. U tom slu~aju njegov mandat u Glavnoj skup{tini prestaje, a funkciju zastupnika preuzima sljede}i kan-didat iz iste podru`nice prema listi rezulta-ta glasanja.

Izbori se provode tako da kandidate za za-stupnike u Glavnoj skup{tini predlaù ~la-novi Komore koji imaju prebivali{te ili pri-javljeno boravi{te u istoj podru`nici iz koje dolazi i kandidat za zastupnika. Podru`nice teritorijalno odgovaraju podru~jima svake ùpanije i Grada Zagreba.

Cjelokupan vremenski tijek izbora, datum njegova po~etka izbora i njegovo trajanje, datumi drugih radnji propisanih u postup-

ku provo|enja izbora propisat }e Vije}e u Odluci o raspisivanju izbora za zastupnike Glavne skup{tine na svojoj sjednici po~et-kom godine 2015.

Od dana raspisivanja izbora, pa do dana odràvanja izbora, ne smije pro}i vi{e od 90 dana ni manje od 20 dana.

Najva`nije su sljede}e faze izbornog po-stupka:• kandidiranje ~lanova za zastupnike

Glavne skup{tine • dostava glasa~kih listi}a s uputama za

glasanje na ku}nu adresu • glasanje i slanje ispunjenih glasa~kih

listi}a u sjedi{te Izborne jedinice.

Najzahtjevniji je izbor za zastupnike Glav-ne skup{tine jer u tom izboru sudjeluju svi ~lanovi Komore, bilo kao bira~i bilo kao kandidati. Prema Pravilniku o izboru i opo-zivu ~lanova tijela Hrvatske ljekarni~ke ko-more, izborom }e se osigurati da u Glavnoj skup{tini budu zastupljeni magistri farma-cije iz svake ùpanije.

Izborne jedinice teritorijalno odgovaraju postoje}im podru~nim vije}ima HLJK-a, a sastoje se od podru`nica. Podru`nice teri-torijalno odgovaraju podru~jima ùpanija, odnosno Gradu Zagrebu. ^lanovi su pod-ru`nice svi magistri farmacije, ~lanovi Ko-more s prebivali{tem ili prijavljenim bora vi-{tem u ùpaniji za koju se osniva podru`-nica.

Posljednjom izmjenom Pravilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Hrvatske ljekarni~ke napisala: Ana Malovi}, dipl. iur. / HLJK


150

komore izmijenjen je broj zastupnika u Glavnoj skup{tini na na~in da se prema no-vim odredbama na svakih zapo~etih 50, umjesto 30 magistara farmacije, ~lanova Komore u podru`nici, bira jedan zastupnik.

Tim i takvim na~inom izbora zastupnika Glavna skup{tina HLJK-a imat }e pribli`no 60 zastupnika.

U Odluci o raspisivanju izbora za zastup-nike Glavne skup{tine utvrdit }e se to~an

broj ~lanova Hrvatske ljekarni~ke komore, a prema tome i to~an broj zastupnika u Glavnoj skup{tini.

O pojedinim radnjama u postupku izbora zastupnika Glavne skup{tine, Vije}a Ko-more, kao i ostalih tijela, svi }e ~lanovi biti pravodobno obavije{teni putem slu`bene stranice Komore kako bi mogli sudjelovati u radu i razvoju Hrvatske ljekarni~ke ko-more. ■

Posuda s kljunom od majolike (Castel Durante, prva polovina XVI. st.)Natpis: SYR:¢UPUS£ SUCO zapravo: ¢SUCCO£ D:¢E£ RO:¢SARIUM£

151

jezikFarmakopejsko nazivlje za kiseline

Farmakopeja utjelovljuje farmako-pejsko nazivlje, a svojim glavnim elementom cjeline »Materija medika« svojevrsni je terminolo{ki rje~nik, koji omogu}uje da se zna~enja naziva to~no odrede, razgrani~e, da se odnosi me|u zna~enjima srede, da se utvrdi gdje postoje istozna~nice, a gdje ne-potrebna vi{ezna~nost, da se napravi izbor izme|u raznih naziva i raznih ter mi nolo{kih sustava, ali i da se uo~e manjkavosti farma-ceutske jezi~ne gra|e ¢1£. Farma kopejsko nazivlje za kiseline jedan je od primjera ure|ivanja farmaceutskog nazivlja.

Vjerojatno je mnogima poznato da se ve-}ina kemi~ara od godine 1996., bez ikakva bitna razloga, vi{e ne sluè svojom i valja-nom anionskom tvorbom jednostavnih an-or gan skih i organskih kiselina (npr. kloridna kiselina, sulfatna kiselina, acetilsalicilatna kiselina). Ljekarnici, me|utim, i dalje rabe ranije utvr|eno zajedni~ko kemijsko i farma-ceutsko nazivlje, sada samo farmaceutsko nazivlje koje se odnosi na jednostavne kise-line, i to zbog niza valjanih razloga ¢1£:• u hrvatsku je farmakopeju anionska no-

menklatura za kiseline slu`beno uve-dena 1. oùjka 1972. ¢2£, u doba ve}

sazreloga politi~kog, kulturnog i go-spodarskog pokreta u Hrvatskoj, koji je teìo liberalizaciji politi~kog reìma i ve}oj samostalnosti Hrvatske u sklopu Jugoslavije (Hrvatsko prolje}e)

• nara{taji hrvatskih farmaceuta u svojoj praksi gotovo da i ne poznaju nazive kiselina izvan sustava anionske no-menklature kiselina te ih ne ̀ ele izbaci-ti iz slu`bene uporabe

• anionska tvorba kiselina itekako je do-bro poznata, jer se u nizu izdanja hr-vatskih sveu~ili{nih ud`benika anor-ganske kemije sustavno rabila takva nomenklatura kiselina, po~ev{i od ud`be nika E. Wiberg: Anorganska ke-mija ¢3£ iz godine 1967., preko glaso-vitog i nezaobilaznog ud`benika I. Fili-povi}, S. Lipanovi}: Op}a i anorganska kemija ¢4£, nedostignutoga doma}eg znanstvenog bestselera ¢5£, od godine 1973. i dalje tijekom njegovih jo{ se-dam izdanja

• ustanovljena farmakopejska praksa poklapa se s anionskom nomenklatu-rom kiselina, a ta je tvorba lako pamtlji-va (tradicijska su imena aniona veoma poznata i nedvojbena, tj. imena jedna-ka za tvorbu soli), jednozna~na (nema iznimaka), sustavna (jasno postavljeno tvorbeno pravilo), racionalna (imaju izri~aj logi~no povezan sa sastavom, tj. maseni udjel aniona u kiselini je oko 98 posto) i srodna IUPAC-ovoj tvorbi or-ganskih kiselina (npr. umjesto – ska ki-selina rabi se – na kiselina) napisao: Vladimir Grdini}


152

• zbog svoje jednozna~ne tvorbe te no-vije, ali ve} ustaljene, farmakopejske tradicije nazivi kiselina kao anionski na-zivi za farmaciju nema alternative, a za pojedine je potrebe (npr. u farmaceut-skoj tehnologiji) dopu{tena uporaba tradicijskih imena naj~e{}ih kiselina

• uporabom se anionske nomenklature izbjegava neprecizna preporuka jedna-kovrijedne uporabe ~ak triju (jednoga starog i dvaju novih) sustava imena ki-selina za kemi~are: tradicijska, vodiko-va i kiselinska nomenklatura

• stajali{te nekih »glasnih« kemi~ara da se anionska nomenklatura kiselina na-mjerno izbjegava iz razloga zatiranja Unifi cirane jugoslavenske nomenklatu-re anorganske kemije izgra|ene godine 1966. ¢6£ uop}e ne stoji, jer je anion-sku nomenklaturu uveo zagreba~ki i hrvatski profesor Dragutin Strohal go-dine 1942. ¢7-8£, ili pak bjelovarski i hrvatski profesor Gustav Fleischer go-dine 1912. ¢8£.

Razmotrimo u nastavku put razvoja hr-vatskoga nazivlja za kiseline.

Kemija potkraj XVIII. stolje}aKemija potkraj XVIII. stolje}a

Mineralne kiseline, nitratna, sulfatna i klo-ridna, jo{ su do XVII. stolje}a zvali èsta-ma, primjerice, Spiritus nitri. Skupno su ime kiseline dobile u XVII. stolje}u nakon spoznaje o zajedni~kom svojstvu da s luìnama prave soli. Acidum, na latinskom kiselo, postaje tada imenicom u zna~enju

kiselina. Primjerice, acidum aceti (ili aceti-cum), salitrena, to jest, nitratna, acidum sulphuricum, sulfatna, i tako redom.

Preokret koji se u kemiji dogodio potkraj XVII. stolje}a s pravom se naziva kemij-skom revolucijom, jer je ozna~io pad stare, flogistonske kemije i uspon nove, znanstve-ne, koju je utemeljio Antoine Laurent La-voisier (1743. – 1794.) svojim djelom Tra ité élémentaire de Chimie présenté dans un order nouveau et d’après les décou vertes modernes (Osnove kemije po novom sustavu i prema suvremenim otkri-}ima), Paris, 1789. ¢9£.

Jo{ u to, Lavoisierovo doba kiseline su imale dvo~lano ime, pri ~emu je druga rije~ bila kiselina. Prva je rije~ sadràvala dome-tak –na (–ska) ¢eng. –ic£ ili –asta ¢eng. –ous£, dodan osnovi da bi se ozna~io sa-dràj kisika za koji se danas znade da stoji u vezi s oksidacijskim stanjem sredi{njeg atoma ¢10£. Naàlost, ti nastavci nisu oz-na ~ivali ista oksidacijska stanja u razli~itim porodicama kiselina. Spoznaje o novim spo jevima zahtijevale su pro{irenje toga sustava. Uvedeni su predmetci hipo- (za vrlo niska oksidacijska stanja) i per- (za vrlo visoka oksidacijska stanja).1 Kona~no, po javila se i potreba za uvo|enjem i dalj-njih predmetaka (orto-, piro-, meta-), kako bi se razlikovale kiseline s razli~itim »sadr-àjem vode« ¢10£.

Ta i takva tradicijska imena ne daju potpu-nu obavijest ni o broju kisikovih ni vodiko-

1 Predmetak per– ne treba brkati s istovjetnim slogom u imenu liganda perokso–.


153

vih atoma (bili oni »kiseli« ili ne). Uporaba predmetka nije uvijek dosljedna, primjerice hipo- je dolazio uz nastavak –asta (npr. hipodu{ikasta kiselina), ali i uz dometak –na (npr. hipofosforna kiselina). Tako|er, u supstitucijskoj su nomenklaturi razvijeni i drugi nazivi, poput –sulfonska kiselina (–SO3H) i –sulfinska kiselina (–SO2H), {to proturje~i uporabi dometaka –na i –ska za vi{e oksidacijsko stanje ¢10£.

Poznato je da va`no kemijsko svojstvo ki-se losti itekako ovisi o otapalu. Me|utim, tradicijska nomenklatura zanemaruje tu ~inje nicu, jer zadràva rije~ kiselina kao ob vezan dio naziva. Iako nova nomenkla-tura anorganskih spojeva nastoji imenom opisati sastav i strukturu, farmakopejsko na zivlje, oslanjaju}i se na me|unarodne do govore, i dalje uzima kiselost kao jedno od zna~ajnih kemijskih svojstava. Stoga rije~ kiselina ima i dalje istaknuto i nezao-bilazno mjesto u farmakopejskom nazivlju. Zadràna je u farmaciji, dakle tzv. kise-

linska nomenklatura, koja kao polusustavna varijanta imenovanja kiselina nije vi{e po-tis nuta u najnovijim preporukama IUPAC-a od godine 1990. ¢10£.

Farmakopejsko nazivlje razvija se samostal-no, usporedo s kemijskim nazivljem. Na-zivlje kiselina u farmakopeji ima veoma dugu tradiciju, ustaljeni izri~aj, pa bi bilo nestvarno poku{ati potpuno usustaviti nji-ho va imena i tako ih u osnovi u~initi ne-sklad nim s prihva}enim farmakopejskim sti lom. [tovi{e, da se èli s precizno{}u pri kazati sastav i struktura kemijskih tvari, imena kiselina postala bi dulja od onih koja se dopu{taju u farmakopeji. U praksi nala-zimo primjere za manje ili vi{e dopu{tene na~ine tvorbe naziva kiselina (Tablica 1.).

Vodikova je nomenklatura »A« ¢10£ u biti isto tako »anionska nomenklatura« kao i Strohalova nomenklatura »B« (vidjeti po-glavlje: Prijedlog iz godine 1942.), kako je to niè pokazano:

Tablica 1. Primjeri imena anorganskih kiselina

Latinsko ime Tradicijsko ime Ime po Strohalu vodikova nomenklaturaAcidum boricum borna kiselina boratna kiselina trivodikov trioksoboratAcidum hydrochloricum solna kiselina kloridna kiselina – Acidum nitricum du{i~na kiselina nitratna kiselina vodikov trioksonitrat(1-)Acidum phosphoricum fosforna kiselina fosfatna kiselina trivodikov tetraoksofosfat(3-)

A B

HCl vodikov klorid kloridna kiselinaHClO vodikov (mon)oksoklorat hipokloritna kiselinaHClO2 vodikov dioksoklorat kloritna kiselinaHClO3 vodikov oksoklorat kloratna kiselinaHClO4 vodikov tetraoksoklorat perkloratna kiselina


154

Anorganske kiseline u Banovini Anorganske kiseline u Banovini HrvatskojHrvatskoj

Ubrzo nakon uspostave Banovine Hrvatske (1939.) po~inje se obnavljati hrvatsko ke-mijsko nazivlje, kako za potrebe {kolstva, tako i za upravo zapo~etu Hrvatsku enciklo-pediju u kojoj je urednikom za kemiju bio Mladen Deèli} ¢10£. Upravo taj urednik u svojoj malenoj knjiìci ¢11£ pi{e: »U znan-stvenoj kemijskoj terminologiji imamo mi Hrvati ve} osamdeset-godi{nju tradiciju.«

Sastavljaju}i tekst O hrvatskoj kemijskoj terminologiji Mladen Deèli} nastoji {to vi{e rabiti »prave« narodne rije~i, a tamo gdje Hrvati nemaju svoje rije~i, uvodi nove po uzoru na srodne jezike. Iznosi nacrt za jedinstvenu hrvatsku kemijsku terminologi-ju, a pri tom su ga poslu vodila, kako pi{e, ova na~ela: (1) od na{ih termina zadràti sve ono, {to je op}enito prihva}eno i {to je dobro; (2) nazivi i termini2 trebaju biti u duhu hrvatskoga jezika i u skladu s me|u-narodnom kemijskom terminologijom; (3) po mogu}nosti lako razumljivi, kratki i izgovorljivi. Dakako da se posljednje na-~elo ne moè provesti kod dugih imena spojeva, osobito u organskoj kemiji. Nacrt nazivlja anorganske i organske kemije bio je uskla|en s preporukama IUPAC-a za anorgansku nomenklaturu, koje su se ne-

tom bile pojavile u objavljenom stanju kao 1940 Rules, iako nije bio uvijek u prepo-rukama dosljedan. [to se ti~e kiselina, Deèli} pi{e kako mnoge kiseline imaju odavna uvrijeèna imena koja ne treba mijenjati.

Promjene su bile provedene prema prepo-rukama IUPAC-a (1940.) samo tamo gdje su nazivi bili krivi ili nejasni. Treba razliko-vati kiseline i soli koje nastaju supstituci-jom iz vodikova peroksida i sadràvaju peroksidi~no vezani kisik, –O-O–, od ki-selina u najvi{emu stupnju oksidacije nekog elementa, bez peroksidne skupine ¢11£. Ove, posljednje spojeve Deèli} je zvao per–kiselinama (npr. natrijski perklorat, ka-lijski permanganat), dok je prije spomenu-te spojeve zvao peroksi–spojevima (npr. peroksimonosumporna kiselina, H2SO5). Nadalje, orto–kiseline najvi{e su hidroksili-rane kiseline (npr. ortofosforna kiselina, H3PO4). Piro–kiseline i meta–kiseline izvo-de se iz orto–kiselina postupnim gubitkom vode. Primjerice, pirokiseline nastaju od dviju molekula ortokiseline umanjeno za jednu molekulu vode (npr. H4P2O7). Kada u kiselini umjesto kisikova atoma dolazi atom sumpora, kiseline u nazivu imaju rije~cu »tio«. Prema tome se i spojevi sa skupinom –SCN zovu »tiocijanati« (trivi-jalno ime: rodanidi), a ne sulfocijanati.

Prijedlog iz godine 1942.Prijedlog iz godine 1942.

Dragutin Strohal je, kako je ve} napome-nuto, godine 1942. predloìo novi postu-

2 Deèli} navodi kako je hrvatski jezik i bogat i lijep i ~esto izraàva zgodnije i zbijenije od jezika drugih na-roda, primjerice, Hrvati kaù tali{te za njem. Sch-melzpunkt, engl. melting point, tal. punto di fusione, ili pak spoj za njem. Verbindung, engl. compound, tal. composto.


155

pak tvorbe naziva za kiseline i to je objavio u ~asopisu Kemijski vjestnik ¢12£. Tvorba naziva kiseline temelji se na imenima njiho-vih aniona (vidjeti: Nazivi aniona), primje-rice sulfatna kiselina. Takva se nomenklatu-ra moè primijeniti i za manje poznate ki-seline, primjerice heksacijanoferatna, te-trakloroplatinatna kiselina. Taj je sustav tvorbe imena kiselina kasnije preuzela i Jugoslavenska farmakopeja koja se, usput re~eno, izra|ivala u Zagrebu.

To se na~elo moè vrlo jednostavno i do-sljedno provesti, pa otpada nedoumica da se upotrijebe nastavci –na, –ska, –eva, –asta i tako redom ¢7£. Takva je tvorba go-tovo op}enito primjenljiva, {tovi{e i kod spojeva koji sadràvaju i organske anione. Stoga se za kiseline tzv. Unifi cirana jugo-slavenska nomenklatura anorganske ke-mije, izra|ena 1966. ¢7£, a na temelju pre-poruka Me|unarodne unije za ~istu i pri-mijenjenu kemiju (1959.) opredijelila i preporu~ila Strohalovu tvorbu tzv. funkcio-nalne nomenklature. Tako je Hrvoje Iveko-vi} vratio u kemijski ìvot ve} pomalo za-boravljen Strohalov prijedlog uporabe funkcijsko-razrednih imena kiselina. Prije Ivekovi}eva prijedloga rabili su se nazivi za kiseline prema Deèli}u ¢11£, primjerice perklorna (HClO4), klorna (HClO3), klora-sta (HClO2) i hipoklorasta (HClO) kiselina. Me|utim, prema sustavu tvorbe po Stro-halu, to su perkloratna, kloratna, kloritna i hipokloritna kiselina.

Razlike vodikove nomenklature od Stroha-love nomenklature kiselina, kako je to za-pazila Vlasta Finti} 1997.,3 sastoji se u

3 Farmaceutkinja Vlasta Finti} ro|ena je 6. rujna 1922. u Slavonskoj Bistrici. Nakon diplomiranja (1947.) na Far-maceutskom odsjeku Filozofskog fakulteta radi u Zavodu za farmaceutsku kemiju (1947. – 1949.) Farmaceutskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, zatim u Zavodu za ispi-tivanje i kontrolu lijekova u Zagrebu (1950. – 1953.). Za asistenta u Zavodu za farmaceutsku kemiju izabrana je 1953., gdje radi na kemijskom dijelu tekstova za Ph. Jug. II. Doktorirala je godine 1961., a od 1965. radi opet u Zavodu za ispitivanje i kontrolu lijekova na poslo-vima izradbe farmakopeje, uklju~uju}i i ure|ivanje farma-kopejskog nazivlja.

Tvorbeni je sustav za kiseline sveo-buhvatan, jer se moè primijeniti na sve kiseline koje stvaraju anione s ime-nima na –id, –at ili –it. U dotada{njoj kemijskoj nomenklaturi bili su u upora-bi razli~iti zavr{etci kod imena kiselina kojih anioni imaju imena na –at i –it, {to moè dovesti do nesigurnosti o kojoj je kiselini rije~, primjerice, fo-sforna i fosforova, arsenska, arsena i arsenova, fosforasta i fosfornasta i tako redom. Bilo je dopu{teno i da se zadràvaju stara imena. U tom slu~aju trebalo je za kiseline koje tvore anione s imenima koja zavr{avaju na –at, rabi-ti imena sa zavr{etkom –na (npr. bor-na, sumporna, siliciumna, fosforna, klorna kiselina), odnosno sa za-vr{etkom –ska ako pri tome ime ele-menta zavr{ava slovom n (npr. kar-bonska, arsenska kiselina). Za kiseline kojih anioni imaju imena sa zavr{etkom –it, trebalo je rabiti imena sa zavr-{etkom –asta (npr. fosforasta, sumpo-rasta, klorasta kiselina).


156

sljede}em, tj. da kod vodikove nomenkla-ture: • ime kiseline gradi se kao binarni spoj

prema modelu kemijske skupine spoje-va poput »soli«, u kojemu je kation ki-seli vodikov ion u obliku posvojnoga pridjeva

• ostaju samo dva anionska dometka –id i –at, koji se dodaju imenu elementa (npr. klor, brom), korijenu imena ele-menta (npr. »fosf«) ili korijenu latinskog imena elementa, ako se razlikuje od hrvatskog imena (npr. »sulf«, »nitr«)

• ostaje anionski dometak –id za mono-atomske i homopoliatomske anione, i to uz pedmetak di–, tri–, … i neke he-teropoliatomske anione uz neke iznim-ke (npr. amid, cijanid, hidroksid)

• ostaje anionski dometak –at za hetero-poliatomske anione;

• izostavljaju se anionski predmetci hipo–, per– i dometak –it (vjerojatno zato {to ve}ina imena minerala zavr{a-vaju na –it).

Prednost je Strohalova pravila imenovanja kiselina pred tradicijskim imenima kiselina (npr. klorna kiselina, fosforna kiselina, sumporna kiselina) i u tome {to se Stroha-lovim nazivima izbjegavaju konstrukcije s genitivom: kiseline klora, kiseline fosfora, kiseline sumpora, kao {to se je to mjestimi-ce rabilo u hrvatskom prijevodu ud`benika Wiberg,

Anorganska kemija ([kolska knjiga, 1967., npr. str. 134.). Kada se op}enito govori o

skupinama kiselina, Strohalovo pravilo otvara mogu}nosti pridjevnih konstrukcija tipa: klorne kiseline, fosforne kiseline, sumporne kiseline i tako redom.

Farmakopeja prihva}a tvorbu Farmakopeja prihva}a tvorbu po anionupo anionu

Farmakopeja FNRJ, drugo izdanje ¢13£ iz 1951., rabila je trivijalna i ~esto srpska imena za kiseline: octena, borna, limunska, hlorovodi~na, mle~na, fosforna, sumpor-na, vinska kiselina. Me|utim, u tijeku iz-rad be Pharmacopoea Jugoslavica, Editio tertia ¢14£, pisci su farmakopeje odu-{evljeno upotrijebili Strohalov na~in ime-novanja anorganskih kiselina, jer je u to vrijeme taj na~in ve} bio objavljen kao pre-poruka. Farmakopeja sa Strohalovim kiseli-nama objavljena je 1972., a i ~etvrto iz-danje ¢6, 15£ iz 1984. zadr`alo je iste na zive za anorganske kiseline. Organske kiseline i dalje u toj Farmakopeji imaju tra-dicionalne nazive, primjerice benzojeva, limunska, folna, glutaminska, mlije~na, sa-licilna, stearinska, vinska kiselina. Hrvatska farmakopeja 2007 potpuno je prihvatila anionsku tvorbu kako anorganskih kiselina, tako i organskih kiselina jednostavnije ke-mij ske strukture.

U nazivlju je Hrvatske farmakopeje pri-mijenjeno Strohalovo pravilo imenovanja kiselina gotovo u potpunosti, dakle i na organske kiseline koje u imenu imaju rije~ kiselina, a imena njihovih aniona zavr{avaju dometkom –at (npr. acetat, CH3COO–).


157

Nazivi anionaNazivi aniona

Za tvorbu naziva kiselina po Strohalu valja poznavati sustav naziva aniona. Nazivi anio-na tvore se primjenom sufiksa –id, –it, -at koji upu}uju na negativan naboj ~estice. Na-stavak –id rabi se, po pravilu, za jednoatoms-ke i homopoliatomske vrste, nastavak –at rabi se za heteropoliatomske vrste ({to uklju~uje i anione organskog podrijetla) i u koordina-cijskom nazivlju, a nastavak –it rabi se u ne-kim trivijalnim nazivima. Samostalni pridjevi takvih aniona odnosni su s nastav kom –ni (npr. kloridni, sulfatni, nitratni ion). Naziv ho-mopoliatomskog aniona tvori se dodavanjem prefiksa di–, tri–, tetra– i tako redom.

Nazivi aniona koji nastaju odcjepljenjem protona od alkohola ili fenola zavr{avaju na –olat ili –oksid (npr. natrijski metanolat, natrijski benzilalkoholat, natrijski fenolat).

Nazivi aniona, koji nastaju od tiola, zavr{avaju na –tiolat ili –sulfi d (npr. na-trijski etantiolat, natrijski etilsulfid).

Anioni koji nastaju uklanjanjem jednog ili vi{e protona s ugljikova atoma tvore nazive dodavanjem nastavka –id, –diid (i tako re-dom) nazivu osnovnoga spoja (npr. 1-bu-tanid, benzenid).

Pregled uglavnom anorganskih aniona pri-kazan je tabli~no (Tablica 2.).

Tablica 2. Anioni i ~estice za tvorbu kiselina

Dometak Naziv aniona Znak Bilješka–id bromid Br– jednoatomski anion

fluorid F– jednoatomski anionjodid J– jednoatomski anionklorid Cl– jednoatomski anionoksid O2– jednoatomski anionselenid Se2– jednoatomski anionsulfid S2– jednoatomski aniontelurid Te2– jednoatomski aniondioksid O2– jednoatomski anionperoksid O2

2– homopoliatomski anionacetilid C2

2– homopoliatomski anionazid N3

– homopoliatomski aniondisulfid S2

2– homopoliatomski anionamid NH2

– vi{eatomski anion, trivijalni nazivcijanid CN– vi{eatomski anion, trivijalni nazivhidrazid N2H3

– vi{eatomski anion, trivijalni nazivhidrogensulfid HS– vi{eatomski anion, trivijalni nazivhidroksiamid NHOH– vi{eatomski anion, trivijalni nazivhidroksid OH– vi{eatomski anion, trivijalni nazivimid NH2– vi{eatomski anion, trivijalni naziv

–it arsenit AsO33– anion oksokiseline ¢tako|er : vi{eatomski

anion£


158

Farmakopejska pravila za anioneFarmakopejska pravila za anione

Farmakopejska su pravila za anione ¢16£:• nazivi su aniona zasebni i jednozna~ni

pa uz njihove simbole i nazive nije po-trebno pisati i govoriti rije~cu ion (npr. klorid, klorat, sulfat, sulfit, sulfid, oksid, hidroksid, nitrid)

• nazivi monoatomskih i nekih polia-tomskih aniona sastoje se od naziva elementa (pokatkad skra}enih) i na-stavka –id (npr. klorid, fosfid),4 nazivi

Dometak Naziv aniona Znak Bilješkaditionit S2O4

2– anion oksokiselinefosfit PO3

3– anion oksokiselinehidrogensulfit HSO3

– vi{eatomski anionhipoklorit ClO– anion oksokiselineklorit ClO2

– anion oksokiselinenitrit NO2

– anion oksokiselinesulfit SO3

2-– anion oksokiseline–at tiocijanat NCS– vi{eatomski anion, trivijalni naziv

acetat CH3CO2– vi{eatomski anion

benzensulfonat C6H5SO3– vi{eatomski anion

arsenat AsO43– anion oksokiseline

borat BO33– anion oksokiseline

dikromat Cr2O72– anion oksokiseline

ditionat S2O62– anion oksokiseline

fosfat PO43– anion oksokiseline

hidrogenfosfat HPO42– vi{eatomski anion

dihidrogenfosfat H2PO4– vi{eatomski anion,

hidrogenkarbonat HCO3– vi{eatomski anion

hidrogensulfat HSO4– vi{eatomski anion

jodat JO3– anion oksokiseline

karbonat CO32– anion oksokiseline

klorat ClO3– anion oksokiseline

kromat CrO42– anion oksokiseline

manganat MnO42– anion oksokiseline

metanolat, metoksid CH3O– vi{eatomski anion,

nitrat NO3– anion oksokiseline

ortosilikat SiO44– anion oksokiseline

perjodat JO4– anion oksokiseline

perklorat ClO4– anion oksokiseline

permanganat MnO4– anion oksokiseline

sulfat SO42– anion oksokiseline

tiosulfat S2O32– anion oksokiseline

4Zavr{etak –id imaju i neki drugi poliatomski anioni, primjerice hidroksid (OH–), peroksid (O2

2–), disulfid (S2

2–), cijanid (OH–).


159

ostalih poliatomskih aniona imaju na-stavak –at (npr. sulfat, tartarat, kro-mat), a za ozna~ivanje nièga stupnja oksidacije rabi se nastavak –it (npr. ar-senit, nitrit, sulfit)

• u tvorbi naziva anorganskih aniona rabi se prema potrebi i predmetak: heksa–, okta–, hipo–, per–, hidrogen–

• anioni soli vi{ebazi~nih kiselina ozna-~uju se tako da se ispred osnove odgo-varaju}eg aniona dodaje rije~ca hidro-gen ili dihidrogen (npr. hidrogensulfat, hidrogenkarbonat, dihidrogenfosfat)

• ako je u farmakopeji uvr{tena samo u jednom obliku (ili neutralnom ili kise-lom) sol vi{ebazi~ne kiseline, tada se u nazivu ne prikazuje razlika, nego se ozna~uje neutralnim oblikom. Me|u tim, ako je rije~ o dvama ili vi{e oblika iste soli, nazivom se ozna~uje neutralnost ili kiselost. Naziv sulfat ne smije se za mje-njivati s monosulfat, a hidrogensulfat se ne smije zamijeniti s kiseli sulfat, dok se hidrogenfosfat ne smije zamijeniti, pri-mjerice, s dinatrijski fosfat

• esterificirani anorganski anioni moraju se navesti u nazivu (npr. metilsulfat).

Dodatak: tvorba organskih kiselina po Dodatak: tvorba organskih kiselina po IUPAC-uIUPAC-u

Strohalova tvorba naziva kiseline po anio-nu daje dvo~lane nazive od kojih je drugi ~lan naziva rije~ kiselina. To je potpuno u skladu s tvorbom organskih kiselina. Na-ime, imena karboksilnh kiselina koja se

izvode od acikli~nih spojeva zamjenom terminalne metilne skupine (odnosno ter-minalnih metilnih skupina) u glavnom lan-cu skupinom –COOH, tvore se dodatkom rije~i –ska kiselina, odnosno –ska dikiseli-na imenu osnovnoga spoja ¢17-19£.

Kada –COOH ne ~ini glavnu skupinu, odnosno kad se nalazi u sastavu skupine koja se imenuje kao radikal, ozna~uje se predmetkom karboksi–. Me|utim, nova farmaceutska praksa sugerira da se krate imena spojeva. Primjerice,

Europska farmakopeja Opisno Hrvatska

farmakopejaCarmellosum calcium

O-karboksimetilce-luloza, kalcijska sol

karmeloza-kalcij

Carmellose sodium

O-karboksimetilce-luloza, natrijska sol

karmeloza-natrij

Carmellosum natricum conexum

umreèna O-kar-boksimeticeluloza, natrijska sol

karmeloza-natrij, umreèna

Za niz karboksilnih kiselina moè se uporabi-ti Strohalovo nazivlje po anionu: acetatna, propionatna, valeratna, izovaleratna, lauri-natna, oksalatna malonatna, sukcinatna, akri-latna, metakrilatna, oleatna, citratna, benzo-atna, ftalatna, tetraftalatna i tako redom.

Imena aniona, koji se dobivaju uklanjanjem protona iz –COOH, tvore se zamjenom rije~ima –na kiselina, karboksilna kiselina ili karboksilat ¢17£.

Svjeè rasprave o nazivlju Svjeè rasprave o nazivlju anorganskih kiselinaanorganskih kiselina

Hrvatski ud`benici anorganske kemije iz 1967. ¢3£ i 1973. ¢4£ dràli su se Stroha-


160

lova pravila u tvorbi naziva kiselina. Primje-rice ¢3£, nalazimo kod kiselina tipa H2SOn nazive kao hiposulfitna kiselina (H2SO2), sulfitna kiselina (H2SO3), sulfatna kiselina (H2SO4) i peroksosulfatna kiselina (H2SO5), a kod kiselina tipa H2S2On nazive kao ditio-nitna kiselina (H2S2O4), disulfitna kiselina (H2S2O5), ditionatna kiselina (H2S2O6). Me|utim, 1996., pri stvaranju nove hr-vatske nomenklature anorganske kemije ¢10£ Strohalova je tvorba za nazivlje kiseli-na u kemiji dokinuta, no zadràla se u far-maceutskoj struci, posebice u farmako-pejskom jeziku (vidjeti poglavlje: Farmako-peja prihvaća tvorbu po anionu). Dakle, samo su kemi~ari izbacili anionska imena kiselina. Me|utim, anionska imena kiselina realna su i racionalna, jer gotovo potpuno odgovaraju gra|i kiselina (maseni udjeli sulfata, odnosno nitrata u sulfatnoj, odnos-no nitratnoj kiselini su oko 98 posto), a imena aniona poznata su i jednozna~na, i moramo ih ve} ionako poznavati za tvorbu naziva soli. Kona~no, Strohalova je tvorba vrlo sli~na »nomenklaturi na bazi vodika« koju sada zagovara IUPAC, kao i hrvatski kemi~ari. Razlika je tek u tome {to se umjesto vodik u imenu nalazi kiselina. Tre-balo bi na{em Strohalu, pi{e Zvonimir [olji}, dati priznanje {to je preduhitrio IU-PAC za pedesetak godina i predloìo jedi-no ispravna imena za kiseline ¢20£.

Vladimir Simeon, urednik hrvatskog prije-voda Hrvatska nomenklatura anorganske kemije ¢10£ u ~lanku pod istim naslovom ¢21£ ustvrdio je da je Hrvoje Ivekovi} neko-liko godina nakon Drugoga svjetskog rata

(1952.), zajedno s nekolicinom zagre-ba~kih kemi~ara (Vladimir Seifert, Vjera Marjanovi}-Krajovan, Ivan Filipovi}, Smilj-ko A{perger) objavio prijevod Wibergova ud`benika anorganske kemije ¢3£. U tom ~lanku autor tvrdi: »Tu je, barem u osnov-nim crtama, zabiljeèna tzv. zagre ba~ka nomenklatura, rectius (pravilnije, o. auto-ra), dobri nomenklaturni obi~aji hrvatskih kemi~ara.« Za~u|uju}a tvrdnja autora ka da znademo da se u ud`beniku rabi Strohalo-va anionska nomenklatura za kiseline, jer u istome ~lanku tu nomenklaturu Simeon imenuje nesustavnom i trivijalnom. [tovi{e, navodi: »… takvo imenovanje va lja svakako odbaciti, {to prije to bolje«. Vrlo vaàn doga|aj u razvoju hrvatske nomenklature anorganske kemije bila je pojava sveu~ili{nog ud`benika Op}a i anorganska kemija ¢4£, pi{e Vladimir Simeon ¢21£, {to su ga napi-sali Ivan Filipovi} i Stjepan Lipanovi}, a do danas je doìvio nekoliko izdanja. Pisci te knjige nastojali su slijediti pravila IUPAC-a (1970 Rules), a glede nomenklature dogo-vorili su se s ne koliko drugih anorganskih kemi~ara (Drago Grdeni}, Boris Kamenar, Milan Sikirica), prihvativ{i uglavnom nazore akademika Drage Grdeni}a: elementima su vratili narodna imena, latinski nastavak –ium zamijenili su s –ij, a odbacili su nasta-vak –um. Iz Ivekovi}eva su prijedloga preuzeli imeni~nu nomenklaturu (npr. na-trij-klorid) i Strohalovu trivijalnu nomenkla-turu kiselina, kojoj su dali prednost pred tradicijskom, ali su ipak svagdje dosljedno navodili i hrvatska tradicijska imena. I do-ista u tom ud`beniku ¢4£ nalazimo, primje-


161

rice arsenatna kiselina H3AsO4), arsenitna kiselina (H3AsO3), antimonatna kiselina (H3SbO4), antimonitna kiselina (HSbO2), stanatna kiselina (H2SnO3).

Stajali{tima Vladimira Simeona suprotsta-vio se Zvonimir [olji} ¢20£ pi{u}i ovako:

»Prevoditelji Crvene knjige predlaù da se izbace iz upotrebe anionska imena kiseli-na, jer da su nesustavna, a da se vrate tzv. tradicijska imena i uvede nova po vodiko-voj nomenklaturi. … Ali, da razmotrimo malo ta tzv. tradicijska imena. Uzmimo H2SO4 i HNO3; njihova latinska imena aci-dum sulfuricum i acidum nitricum (kiselina sumpora i kiselina du{ika) na{i su stari kemi~ari preveli gradivnim pridjevima: sum porna i du{i~na, {to ne odgovara stvarnosti, jer one nisu gra|ene ve}inom od sumpora i du{ika, primjerice maseni udio sumpora u H2SO4 je samo oko 32 %. A tek imena H2SO3 i HNO2, sumporasta i du{ikasta (du{i~asta), da li ona imaju ikakvu izravnu vezu s gra|om i sastavom moleku-la? Za{to su ove kiseline manje kiseline sumpora i du{ika ako stvarno imaju ve}e masene udjele tih elemenata nego H2SO4 i HNO3. I {to uop}e zna~e ta imena u hr-vatskom jeziku? Sumporasto moè zna~iti da ne{to miri{e na sumpor; neki kaù sum-porasta voda (ili i sumporna) za geotermal-nu vodu koja sadrì H2S. A za rije~, du{ikast ne znam da ima ikakvo zna~enje. A ona imena s hipo–, meta–, per– su jo{ besmislenija. Iz toga je o~ito vidljivo da su ta tzv. tradicijska imena potpuno besmisle-na i da (pogotovo ako se od jednog ele-

menta odvodi ve}i broj kiselina kao od P i S) oteàvaju snalaènje i u~enje.«

»Anionska imena su realna i racionalna, jer gotovo u potpunosti odgovaraju gra|i kiseli-na (maseni udjeli SO4

2– i NO3– u H2SO4 i

HNO3 su oko 98 %), a imena aniona su poznata i jednozna~na (moramo ih znati i za imena soli!). Kaè se da ta nomenklatura odudara od bilo koje poznate nomenklature, ali zar ona nije vrlo sli~na nomenklaturi na bazi vodika koju zagovara IUPAC, samo {to se umjesto vodik u imenu nalazi kiselina.«

»S imenima na bazi vodika ne bi se trebalo ùriti, jer bi njihovo uvo|enje unijelo jo{ ve}u zbrku u ovu na{u i tako nejedinstvenu nomenklaturu. Treba pri~ekati dok ta ime-na prihvate barem Francuzi, Englezi, Nijemci i Rusi (ne trebamo biti prvi!). Iako svaki kemi~ar zna da postoje spojevi koji se mogu pona{ati i kao kiseline i kao baze (kao da postoje i oni spojevi koji ne sadrè u molekuli ni H+ ni OH–, a u otopini se pona{aju kao kiselina, odnosno baza) ipak ne vjerujem da }e se kemi~ari lako odre}i rije~i kiselina u imenima izrazitih kiselina.«

Bilo je o~ekivati da }e Vladimir Simeon po-novno braniti stajali{te koje je s nekolicinom kemi~ara bez cjelovite javne rasprave uveo u Crvenu knjigu ¢10£. Tako pi{e ¢22£: »Ono {to IUPAC nikako ne preporu~uje to je uvo|enje novokomponiranih trivijalnih no-menklatura, a upravo takva je Strohalova (npr. nitratna, sulfatna, … kiselina). Nju se prvi puta poku{alo uvesti u sklopu Unificira-ne jugoslavenske nomenklature ¢7£, mogu}e kao pomo}nu spravu za unifikaciju.«


162

Zvonimir [olji} odgovara ovako ¢23£: »Dr Simeon nepokolebljivo stoji na stanovi{tu da treba vratiti u uporabu tzv. trivijalna imena kiselina temelje}i svoje mi{ljenje na tradiciji i preporukama IUPAC-a. Kaè, tako|er, da su anionski nazivi uvedeni pri-likom predlaganja unificirane nomenklatu-re, mogu}e kao sredstvo unifikacije, pa proizlazi da je i to razlog za njihovu ne-prihvatljivost. Podsje}am samo da je te na-zive kiselina predloìo zagreba~ki, hrvatski profesor, i to mnogo prije unificirane no-menklature. Isto tako, nejasno je, za{to bi anionski nazivi za kiseline bili tako lo{i, ako prevoditelji Crvene knjige predlaù analo-gne nazive za anione! Ja gledam s ~isto prakti~nog stanovi{ta: anionski nazivi kise-lina su jednostavni, laki za u~enje i snala-ènje i imaju logi~ku povezanost sa sasta-vom kiseline (o ~emu je bilo govora u mom prethodnom ~lanku). Znam, tako|er, iz svakodnevnog iskustva, da studenti zadnjih godi{ta upotrebljavaju isklju~ivo te nazive, uop}e ne spominju tradicionalne (a na mla|ima svijet ostaje), samo smo mi stariji nekako sentimentalno vezani za stare nazi-ve. Prema tome, isklju~ivo zbog prednosti, koje prema mome mi{ljenju imaju anionski nazivi, smatram da oni trebaju i dalje osta-ti u upotrebi, ali treba poznavati i trivijalna imena najpoznatijih kiselina.«

Zaklju~akZaklju~ak

Hrvatska farmakopeja preuzima anionska imena kiselina svagdje gdje je to opravdano rabiti, kako kod anorganskih, tako i kod or-

ganskih kiselina. Hrvatski farmaceuti to su nazivlje za kiseline prihvatili jo{ u studiju farmacije od 1952. i u onda{njim slu` benim farmakopejama od 1972. Anion ska imena kiselina imaju u hrvatskoj farmaciji tradiciju duù od pedeset godina. Tvorba se naziva za kiseline zasniva na nekoliko pravila:

• kod nazivlja kiselina rabe se prefiksi hipo– (za vrlo niska oksidacijska stanja) i per– (za vrlo visoka oksidacijska stanja), a za razlikovanje kiselina s razli~itim sadràjem vode i prefiksi orto–, piro– i meta–

• sustav za kiseline sastoji se od tzv. anionskog nazivlja prema Strohalu s dvije rije~i, pri ~emu prva rije~ za anion dobiva nastavak –na, a druga je rije~ uvijek kiselina (npr. kloridna kiselina, acetatna kiselina, benzoatna kiselina)

• zadràno je Strohalovo nazivlje anor-ganskih (npr. kloridna, boratna kiselina) i glavnine organskih kiselina, koje se tvori prema nazivu njihovih soli (npr. benzo-atna kiselina), zbog svoje jedno zna~ne tvorbe i novije, ali ve} ustaljene farma-kopejske tradicije, tj. zadràni su nazivi kiselina kao anionski nazivi (npr. acetil-salicilatna, askorbatna kiselina) koji su, poput samih aniona, jedno zna~ni i potpuno odgovaraju gra|i kiselina

• u farmaceutskoj je praksi, ali ne i u far-makopeji, ostavljena mogu}nost upo-rabe dvojnih naziva (dvostrukosti, du-bleta), primjerice tradicijski nazivi tzv. obi~nih kiselina (npr. solna, sumporna, uglji~na i du{i~na kiselina)


163

• u tvorbi naziva za organske kiseline ke-mijskim se osnovama dodaju dometci –na, –jeva, –ska i –inska za dobivanje tra-dicijskih naziva, odnosno dometak –atna za dobivanje naziva po anionu; kemijska se osnova dobiva odbacivanjem –icum u latinskom nazivu za kiselinu i pohrva}ivanjem preostale kemijske osnove.

Kod naziva po anionu zapravo je rije~ najprije o tvorbi aniona iz kemijske osnove i dometka –at, a takvom se nazivu za anion jo{ pridru`uje dometak –na.


1. V. Grdini}, Farmaceutski naslovi u Hrvatskoj farmakopeji, Farmaceutski glasnik, 63:1 (2007) 37-55.

2. K. Kova~i}, Nomenklatura u monografi jama Ph. Jug. III, Farmaceutski glasnik, 28:6-7 (1972) 201-205.

3. E. Wiberg, Anorganska kemija, [kolska knjiga, Zagreb, 1952; izdanje iz godine 1967, str. 227.

4. I. Filipovi}, S. Lipanovi}, Op}a i anorganska kemija, [kolska knjiga, Zagreb, 1973, str. 571.

5. N. Trinajsti}, 100 hrvatskih kemi~ara, [kolska knjiga, Zagreb, 2002.

6. V. Grdini}, Hrvatsko farmakopejsko nazivlje: prinosi za hrvatsku jezi~nu normu i kodifi kaciju u ljekopisu, Preporuke 1995, Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, Zagreb, 1995., str. 11, 13-14, 29-31, 35.

7. H. Ivekovi}, Unifi cirana jugoslavenska nomen-klatura anorganske kemije. Izra|ena na osnovu preporuka Internacionalne unije za ~istu i primije-njenu kemiju, [kolska knjiga, Zagreb, 1966.

8. V. Stilinovi}, T. Portada, Je li »Strohalova no-menklatura« doista Strohalova?, Kemija u indu-striji, 54:7-8 (2005) 347-350.

9. D. Grdeni}, Povijest kemije, Novi Liber, Za-greb, 2001, str. 485.

10. Hrvatska nomenklatura anorganske kemije. Preporuke IUPAC 1990., [kolska knjiga, Zagreb, 1996.

11. M. De`eli}, O hrvatskoj kemijskoj terminolo-giji, Zakladna tiskara Narodnih novina, Zagreb, 1940., str. 1-16.

12. D. Strohal, Kemijski vjestnik, 15/16 (1941/1942) 126.

13. Farmakopeja FNRJ, Medicinska knjiga, Beo-grad, 1951.

14. Pharmacopoea Jugoslavica, Editio tertia, Save-zni zavod za zdravstvenu za{titu, Beograd, 1972.

15. Pharmacopoea Jugoslavica, Editio quarta, Save-zni zavod za zdravstvenu za{titu, Beograd, 1984.

16. V. Grdini}, Vodi~ kroz hrvatsku nomenklaturu farmakopejskih tvari i pojmova (Preporuke ALMP 2006.), neobjavljeni materijali Agencije za lijeko-ve i medicinske proizvode RH, Zagreb, 2006.

17. V. Rapi}, Nomenklatura organskih spojeva, [kolska knjiga, Zagreb, 1991, str. 42-44.

18. Vodi~ kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organ-skih spojeva. Preporuke IUPAC 1993., [kolska knjiga, Zagreb, 2002, str. 107-116.

19. IUPAC, Nomenklatura organskih spojeva. Sekcija A, B i C, SKTH/Kemija u industriji, Za-greb, 1985, str. 182-189.

20. Z. [olji}, O nomenklaturi anorganskih spoje-va, Kemija u industriji, 44 (1995) 487-493.

21. V. Simeon, Hrvatska nomenklatura anorganske kemije, Kemija u industriji, 44 (1995) 177-184.

22. V. Simeon, Hrvatska nomenklatura anorgan-ske kemije: apologija, Kemija u industriji, 45 (1996) 61-66.

23. Z. [olji}, O nomenklaturi anorganskih spoje-va: Poja{njenje, Kemija u industriji, 45 (1996) 117-121. ■

165

iz uredaIZDAVANJE NA ISKAZNICU IZDAVANJE NA ISKAZNICU HLJK-A LIJEKOVA NA HLJK-A LIJEKOVA NA RECEPTRECEPT

PITANJE: Smiju li se na iskaznicu Hrvatske ljekarni~ke komore izdavati lijekovi koji idu na recept?

ODGOVOR: Ne, receptni se lijekovi ne mogu izdavati isklju~ivo na temelju predo~enja iskaznice Hrvatske ljekarni~ke komore. Sukladno ~lanku 33. Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju o izdavanju lijekova na recept (NN, 86/13., 102/14.), magistar farma-cije moè izdati lijek doktoru medicine i doktoru dentalne medicine s vaè}im odo-brenjem za samostalan rad, isklju~ivo uz predo~enje vaè}e iskaznice nadle`ne ko-more, osim lijekova koji sadràvaju droge i psihotropne tvari, a koji se lijekovi propisu-ju na poseban recept. ■

KARTICE VJERNOSTI ZA KARTICE VJERNOSTI ZA PACIJENTEPACIJENTE

PITANJE: Smiju li ljekarne svojim pacijenti-ma ponuditi kartice vjernosti?

ODGOVOR: Kartice vjernosti za sada nisu regulirane propisima Hrvatske ljekarni~ke komore, pa tako ni kaznenim odredbama. Imaju}i prije svega u vidu zdravlje bolesni-ka i drugih korisnika lijekova te spre~avanje nelojalne konkurencije me|u ljekarnama, potrebno je u akte Komore uvesti pravila, tj. kako se i pod kojim uvjetima kartica vjernosti moè izdavati i rabiti u ljekarna-

ma. U tom smislu reguliranje kartica vjer-nosti bit }e kroz stanovito vrijeme obuhva-}eno u odredbama Pravilnika o ogla{avanju ljekarni, kao i u Kodeksu ljekarni~ke etike i deontologije, a u skladu s tim i predmet stru~ nog nadzora u ljekarnama. Stajali{te je Vije}a Komore (1 glas suzdràn) da se kartice vjernosti, odnosno bodovi koji se skupljaju u ljekarnama, ne smiju odnositi na lijekove koji podlijeù Odluci o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugova-ranja s HZZO-m, lijekove na recept, do-znake, te na udjela za recept i doznake. ■

IZDAVANJE VI[E IZDAVANJE VI[E PAKOVANJA LIJEKOVA PAKOVANJA LIJEKOVA PRIJE DU@EG PUTOVANJA PRIJE DU@EG PUTOVANJA IZVAN HRVATSKEIZVAN HRVATSKE

PITANJE: Smije li ljekarna odjednom izdati vi{e pakovanja lijekova koji su propisani na nekoliko papirnatih recepata HZZO-a za osobu na kroni~noj terapiji koja odlazi na pu-tovanje izvan Hrvatske na nekoliko mjeseci?

ODGOVOR: Sukladno naputku za postu-panje HZZO-a od 28. velja~e 2011., u navedenom slu~aju lije~nik moè bolesniku propisati terapiju samo ako je rije~ o kroni~noj terapiji, i to najduè za 6 mjese-ci lije~enja. Potrebnu koli~inu lijekova za tih 6 mjeseci lije~nik propisuje na vi{e re-cepata (sukladno Pravilniku o na~inu pro-pisivanju i izdavanju lijekova na recept), uz pisanu napomenu na receptu »Kroni~na terapija. Izdati odjedanput«. Ljekarna bo-


166

lesniku u tom slu~aju moè izdati sve lijekove odjednom. Ljekarna, isto tako, moè sve te recepte istodobno/odjednom fakturirati Zavodu. ■

INFORMACIJE O INFORMACIJE O KVALITETI TLAKOMJERAKVALITETI TLAKOMJERA

PITANJE: Na koji se na~in ljekarnici mogu informirati o kvaliteti tlakomjera koji trenu-ta~no postoje na trì{tu? Naime, cijene tla-komjera izrazito variraju, a htjeli bi pacijen-tima dati preporuku za kvalitetan tlakomjer.

ODGOVOR: Podatci o preporu~enim ure|ajima za izvanordinacijsko mjerenje krvnoga tlaka, a koji se redovito obnavljaju ovisno o pojavi novih ure|aja na trì{tu, na-laze se na sljede}oj web-stranici (preporuka iz Hrvatskih smjernica za dijagnosticiranje i lije~enje arterijske hipertenzije 2007.): http://www.dableducational.org/sphygmo-manometers/recommended_cat.html

Isto tako, preporu~ujemo tekst »Uloga ljekarnika u lije~enju hipertenzije« koji se moè prona}i na web-stranici Hrvatske ljekarni~ke komore, pod naslovom – stru-~ni priru~nici: http://www.hljk.hr/Ljekarni% C5%A1tvoilijekovi/STRU%C 4%8CNI-PRI RU%C4%8CNICI/tabid/188/Default.aspx ■

Upu}ujemo i na poglavlje 3.4.14. Bolesni-ci s arterijskom hipertenzijom u na{oj knjizi LJEKARNIČKA PRAKSA: terapijske doze i primjena lijekova (HLJK, Zagreb, 2013., str. 360 – 378). ■

IX : 2014 - 3./4.

e o, m

u u-a-n-r.

m e u a-a i

): -

a e

ke u-ar-t.

i-zi

i.,

Albarello od majolike (Napulj ili Ligurien, prva polovina XVIII. st.)

Natpis: nema


167

PRODAJA ALKOHOLA I PRODAJA ALKOHOLA I ACETATNE KISELINE VRLO ACETATNE KISELINE VRLO VISOKIH KONCENTRACIJAVISOKIH KONCENTRACIJA

PITANJE: Smije li se u ljekarnama prodava-ti 96-postotni (koncentrirani) pro~i{}eni alkohol i koncentrirana acetatna kiselina?

ODGOVOR: U ljekarnama se, osim lijekova i medicinskih proizvoda te ostalih proizvoda definiranih Zakonom o ljekarni{tvu (NN, 121/03., 35/08., 117/08.), smiju izdavati jo{ i proizvodi navedeni u Popisu koz me-ti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojim ljekarne mogu opskrbljivati korisnike (NN, 12/04., 35/12., 85/12., 36/13., 6/14.) ~iji je pro~i{}eni tekst objav ljen na web-stranici Hrvatske ljekarni~ke komore. Izdavanje kemijskih tvari, me|u kojima je acetatna (prije: octena) kiselina, 80-postot-na ¢bilje{ka: 80 %-tna octena kiselina ujedno se nalazi i na Listi opasnih tvari (NN, 64/09)£, kao i koncentrirani alkohol, ne spa-da u ljekarni~ku djelatnost. Kemijske se tvari rabe u ljekarnama isklju~ivo za iz radbu ga-lenskih i magistralnih pripravaka. ■

O POTREBI REGISTRACIJE O POTREBI REGISTRACIJE LJEKARNE, ODNOSNO LJEKARNE, ODNOSNO LJEKARNI^KE USTANOVE LJEKARNI^KE USTANOVE ZA POSLOVANJE HRANOMZA POSLOVANJE HRANOM

PITANJE: Trebaju li ljekarne, odnosno ljekarni~ke ustanove provesti registraciju sukladno Pravilniku o vo|enju upisnika re-gistriranih i odobrenih objekata u poslo-vanju s hranom (NN, 125/08., 55/09. i 130/10.) kako bi poslovale s hranom?

ODGOVOR: Prema tuma~enju Ministar-stva zdravlja ljekarne, odnosno ljekar ni~ke ustanove kao subjekti koji posluju s hra-nom obvezne su provesti registraciju su-kladno Pravilniku o vo|enju upisnika regi-striranih i odobrenih objekata te o postup-cima registriranja i odobravanja obje kata u poslovanju s hranom (NN, 125/08., 55/09. i 130/10.).

Ministarstvo zdravlja izdaje po potrebi i na zahtjev Rje{enje o registraciji objekta prigo-dom prvog podno{enja zahtjeva, kao i Izvod iz Upisnika registriranih objekata pri prvog podno{enja zahtjeva. Valja voditi bri-gu o tome da upis u gore navedeni Registar ne daje mogu}nost ljekarnama, odnosno ljekarni~kim ustanovama da posluju s hra-nom izvan grupe hrane navedene u Popisu kozmeti~kih i drugih sredstava kojima lje-karne mogu opskrbljivati korisnike. ■

168


POZIV NA SURADNJUPOZIV NA SURADNJUPozivamo sve kolegice i kolege da sudjeluju u ure|ivanju Biltena HLJK i u izboru objavljenih tema tako da pi{u stru~ne i/ili primijenjene znanstvene ~lanke i da tako pridonesu oboga}enju sadràja Biltena HLJK i putem ~asopisa razmjeni zanimljivih obavijesti me|u ~lanovima Hrvatske ljekarni~ke komore.

Svako vrijedno iskustvo ili novost, zanimljiv primjer iz prakse, stanovitu pojavu u ljekarni{tvu ili u vezi s ljekarni{tvom moète putem Biltena HLJK podijeliti s kolegama i na taj na~in u~initi svoj rad, spoznaju ili iskustvo vidljivim i prepoznatim. Va{i prilo-zi mogu biti i vrlo posebni, primjerice, ako se u Va{oj ljekarni nalazi kakav farma-ceutski predmet ili predmeti (npr. dijelovi ljekarni~kog namje{taja, originalne stojnice, isprave, farmakopeje i druge knjige, ambalaà, kemikalija, predmeti nekada{njih ljekarnika), koji ~ine dio hrvatske ljekarni~ke ba{tine, taj i takvi mogu se snimiti, upi-sati podrijetlo i pripremiti kratki ~lanak za na{u rubriku muzeologija. Isto tako slo-bodno {aljite svoje prijedloge, komentare, pohvale ili primjedbe vezane za Bilten HLJK i knjige iz nakladni~ke aktivnosti Hrvatske ljekarni~ke komore.

Va{ }e doprinos biti nagra|en, sukladno Pravilniku o stru~nom usavr{avanju magista-ra farmacije, dodjeljivanjem bodova za publiciranje rada u stru~nom ~asopisu.

Bilten HLJK objavljuje ~lanke na hrvatskom jeziku. Uredni{tvo Biltena HLJK }e s rado{}u uloìti napor da Vam pomogne (u stru~nom i oblikovnom smislu) oko ure|ivanja teksta ~lanka koji ste poslali, a za tisak prilago|enn taj i takav ~lanak poslat }e Vam na autorizaciju. Tekstovi se brigom Uredni{tva lektoriraju prije objavljivanja. Molimo Vas da ne zaboravite nazna~iti autora ili autore ~lanka, ustanovu u kojoj rade i podatke putem kojih Vas moèmo obavje{tavati u vezi s nakladni~kom suradnjom.

Tekst koji se predlaè za objavljivanje treba, po pravilu, biti saèt i jasan, po mogu-}nosti bez tipografskih pogre{aka i pisan u tre}em licu (impersonalno). Naslov rada (po mogu}nosti kratak) treba biti specifi~an i informativan, i takav da {to bolje odredi sadràj rada. U naslovu ne valja rabiti nestandarne kratice, engleske izraze, simbole i formule. Pri pisanju teksta treba se dràti stila koji je vidljiv u ve} objavljenim ~lan-cima u ranijim brojevima Biltena HLJK.

Molimo zainteresirane da se jave uredni{tvu Biltena HLJK (u naslovu, za urednika Biltena HLJK) e-mailom na hljkºhljk.hr ili telefonski na 01/4616-805, odnosno na 01/4633-873.Unaprijed zahvaljujemo.

S po{tovanjem,Uredni{tvo Biltena HLJK

CERTITUDO D.O.O. ZA ZASTUPANJE U OSIGURANJUA: XII. Podbrežje 3, 10000 Zagreb / T: 01 5802 532 / E: [email protected]: Andrija Stojanović, 098 340 540

EKSKLUZIVNA PONUDA AUTO OSIGURANJAkoju je pripremio Certitudo d.o.o. za zastupanje u osiguranju sa svojim partnerom Generali osiguranjem d.d.,

za članove HRVATSKE LJEKARNIČKE KOMORE i članove njihovih obitelji

PROFESIONALNA OSIGURANJA:Osiguranje od profesionalne odgovornosti – popust 15%Osiguranje pravne zaštite u kaznenom, prekršajnom i disciplinskom postupku – popust 15%Osiguranje naknade prihoda – popust 20%

invalidnosti – popust 20%Osiguranje poslovnih prostora – popust 20%

OBVEZNO AUTO OSIGURANJE Generali je prvi uveo personalizirani pristup te smanjio

nije osiguran u Generali osiguranju na policu djeteta za vozilo koje se osigurava u Generali osiguranju

dokumentaciju (info: 01 5802 532 ili [email protected])

KOMORSKI POPUST OD 5,00 %

PROŠIRENI PAKET UZ OSIGURANJE VOZILA (AKCIJSKA PONUDA) - 4 PROIZVODA ZA 100,00 kn1. PAKET CARE

80.000 kn za trajni invaliditet

2. PAKET PROTEKT zaštitom i Bonus protektor po cijeni od 75,00 kn

Bonus protektor

ste krivi i osigurana svota iznosi 5.000 knPravna zaštita za kaznena djela u prometu – troškove zastupanja osiguranika u kaznenom postupku koji je protiv istog pokrenut radi prometne nezgode, koju je

AUTO KASKO

u prvoj godini osiguranja

popust za vozila starija od dvije godine – do 15%

KOMERCIJALNI POPUST 15% NAKON SVIH POPUSTA PO REDOVNOM CJENIKU

Prošireni paketi u ponudi su akcijski, o

CERT

ITU

DO

D.O.

O.

GEN

ERAL

I OSI

GURA

NJE

D.D

.

ostvariti i na svim prodajnim mjestima Generali

OSIGURANJE PRIVATNIH RIZIKA:

– popust 25%

– popust 25%

tudo.hrURANJU802 532 / E: inf

m prodajnim mjestima Generali

OSIGURANJE PRIVAT

– popust 25%

– popu

171

podsjetnik

Sve ve}i razvitak prirodnih znano-sti i njihova primjena u medicinsko-farma-ceutske svrhe pokazala je, da je potrebno daljnje pro{irenje teorijske i stru~ne na-obraz be, kojoj je kao nu`ni preduvjet slije-dilo obvezatno uvo|enje mature ¢1£.Tre}a reforma ili ~etvrta faza u razvoju far-maceutske nastave po~ela je nakon {to je Gustav Jane~ek ve} tre}i put bio dekan fa-kulteta ({kol. god. 1906./07.) i rektor sve-u~ili{ta ({kol. god. 1908./09.). Tada se je i u struci sve ~e{}e raspravljalo o potrebi uvo|enja mature za ljekarnike ¢2£.

»Uvjeren sam bio onda kao i danas«, pi{e ljekarnik Bogdan Kova~i} (1907.), »da bi uvedenjem mature na{ stali{ ne samo mnogo na ~asti i ugledu dobio, nego da bi se time bitno promijenili odno{aji, koji danas vladaju u na{oj struci. ... Na àlost je na{ ljekarni~ki stali{ jo{ jedini u kojem nije uvedeno ono, {to sve znanstvene stali{e spaja, a to je matura«. U to je bio uvjeren i na{ Jane~ek. U obrazloènju svo-ga nastojanja za uvo|enjem mature Bogdan Kova~i} dalje navodi: »Uvedenjem mature, postati }e farma-ceuti redoviti slu{atelji na sveu~ili{tu; pruèna }e im biti zgoda, da kemijsku ili botani~ku struku dublje prou~e, te da se eventualno sasma toj struci posve-te. Na taj }e na~in mo}i, da kao vrsni, prakti~ki i teoretski naobraèni strukovnjaci zapreme i profe-sorska mjesta na gimnazijama i realkama. Ovo bi bilo vrlo va`no vrelo iz kojeg bi na{i srednjo{kolski zavodi, dobili vrsnih i prakti~kih u~itelja kemije, fizi-ke i botanike. Dokaz tomu je i taj, {to danas zapre-maju na na{em sveu~ili{tu stolice kemije i farmako-

Obljetnica tre}e reforme farmaceutske nastave na Sveu~ili{tu u Zagrebu: 1914.-2014.

gnozije profesori gg. dr. Jane~ek i dr. Domac, koji sluè na ponos na{em sveu~ili{tu, a iza{li su iz ljekarni~kog stali{a« ¢2£.

Tre}a reforma slu`beno po~inje molbom Hrvatsko-slavonskog ljekarni~kog zbora u Zagrebu ¢3, 4£ u kojoj se traì da gimna-zijski ispit zrelosti bude uvjet za upis na stu-dij farmacije. Kraljevska zemaljska vlada zatraìla je od Mudroslovnog fakulteta mi{-ljenje ¢5£. Traèno mi{ljenje, kao stru~no izvje{}e, izradio je i obrazloìo Jane~ek na IV. redovitoj fakultetskoj sjednici 25. sije~nja 1913. na kojoj je ono u cijelosti odobreno i jednoglasno prihva}eno. Mi{ljenje profe-sorskog zbora, s Jane ~e kovim tekstom, od-mah je poslano vladi ¢6£ i na temelju je te isprave poslije sastavljena naredba.

U svojem izvje{}u Jane~ek daje analizu sta-nja, iznosi strana iskustva i domete studija farmacije, te predlaè prijelazne odredbe. On podupire prijedlog Hrvatsko-slavonskog ljekarni~kog zbora i predlaè da se uvede gimnazijski ispit zrelosti (matura) kao uvjet za upis kandidata na studij farmacije. Tome do-daje: »Nema sumnje, da bi bila potrebna tako|er temeljita reforma farmaceutskoga sveu~ili{nog studija. Ali ovaj profesorski zbor drì, da bi se s njom ipak imalo koju godinu pri~ekati, dok se ne bude izgladio zastoj u farmaceutskom nara{taju, uzrokovan povi{e-njem srednjo{kolske naobrazbe. Svejedno napisao: Vladimir Grdini}


172

ovaj zbor upozoruje ve} danas na to, kako bi trebalo, da se kr. zemaljska vlada za vremena stavi u sporazumak s c. kr. austrijskom i kr. ugarskom vladom, kako bi se u svrhu reorga-nizacije sveu~ili{nog farmaceutskog studija sazvala anketa, u kojoj bi bile zastupane ta-kodjer kraljevine Hrvatska i Slavonija, da one ne budu i opet u tom postavljene pred gotov ~in« ¢6£. Jane~ek je, kako }emo vidjeti, pot-puno uspio u svojoj nakani.

Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove i Odje-la za bogo{tovlje i nastavu odobren je 6 ruj na 1914. ¢9£ preina~eni pravilnik o ob-ra zovanju ljekarni~kih vje`benika u kralje-vinama Hrvatskoj i Slavoniji te nau~ni i ispitni red za magisterij u kr. sveu~ili{tu Franje Josipa I. u Zagrebu ¢7£.1

Tom se reformom iz godine 1914.2, kao uvjet za upis na farmaceutski studij, »uvodi

ispit zrelosti na gimnaziji s latinskim jezi-kom, pri ~emu farmaceuti postaju redovni slu{a~i sveu~ili{ta« ¢3, 7-9£. Ujedno je ob-vezatno vje`beni~ko vrijeme u ljekarni od tri godine smanjeno na dvije godine, a uvo di se predmet higijena. Ostali propisi za tirocinijski ispit, dvogodi{nji sveu~ili{ni studij i zahtjevi za postignu}e magistra os-tali su uglavnom nepromijenjeni ¢8£.


¢1£ Uredni{tvo, Sve~ana proslava jubileja gg. prof. dra. Domca i Jane~eka, Vjesnik ljekarnika, 6 (1924) 418-427.

¢2£ B. Kova~i}, O uvedenju mature za ljekarnike, Farmaceutski vjesnik, 1 (1907) 9-10.

¢3£ M. Malnar, V. Grdini}, Jedno stolje}e studija farmacije u Zagrebu (1882-1982), Saop}enja, 26 (1983) 111-132.

¢4£ Glavni hrvatsko-slavonski ljekarni~ki zbor u Zagrebu, br. 302 od 29. rujna 1912.

¢5£ Rje{enje kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade br. 78.310 od 16. prosinca 1912.

¢6£ Isprava dekanata Mudroslovnog fakulteta, br. 59/1912 od 28. sije~nja 1913.

¢7£ Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i odjela za bogo{tovlje i nastavu br. 63.243 od 5. listopada 1914., kab. br. 2167.

¢8£ Spomenica: Pedeset godina farmaceutske na-stave na Zagreba~kom univerzitetu 1882/3-1932/3 (ur. V. Vouk). Filozofski fakultet, Zagreb, 1934.

¢9£ Nau~ni i ispitni red, u: previ{njem rje{enju od 6. rujna 1914. kab. broj. 2187. i rje{enje od 6. rujna 1914. kab. br. 2167 ex 1914. ■

1 U prvom ~lanku naredbe Nau~ni i ispitni red za magi-sterij farmacije u kr. sveu~ili{tu Franje Josipa I. u Zagre-bu pi{e – Tko èli slu{ati farmaceutske nauke u sve-u~ili{tu i posti}i stepen magistra farmacije, treba da do kaè: (a) da je s uspjehom na~inio ispit zrelosti u kojoj javnoj ili s pravom javnosti snabdjevenoj gimnazi-ji ili realno-gimnazijskom odjelu realne gimnazije u jednoj od obih dràva austro-ugarske monarkije ili u Bosni i Hercegovini; (b) da je prema propisanom pravil-nik izu~io farmaciju i na~iniv{i ljekarni~ko-vje`beni~ki ispit (tirocinij) stekao naslov »ljekarni~koga asistenta«.

2 U toj su godini u Hrvatskoj osnovane ljekarne u Gra~acu, Jelsi, Solinu, Blatu na Kor~uli, dogodio se u Zagrebu isto tako {trajk ljekarnika suradnika u borbi za bolje uvjete rada u ljekarnama, a zbog rata i obustav-ljanja svih humanitarnih dru{tava, pa tako i Hrvatskog farmaceutskog dru{tva, prestaje izlaziti ~asopis Farma-ceutski vjesnik, koji s radom nastavlja tek u sije~nju go-dine 1919.

Bilten HLJK, godi{te IX., 2014.

Malovi}, Ana 59, 71, 79, 123, 149

Portolan Mate 5, 37, 49, 99, 105

Portolan, Toni 114

Raj{l, Katarina 114

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 141

URED HLJK 85, 93, 165-168

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Fehir-[ola, Katarina 72,

Govor~inovi}, Tihana 81, 82,

Gr dini}, Vladimir 95, 86a, 118, 151, 171, 172a

Horvat, Emilija 139

Jak{i}, Planinka 11

Jonji}, Danijela 21, 31, 126, 143, 145

Macner-Majcan, @eljka 9

kazalo

Tekst uz ~estitku. Isus kao ljekarnik umjetni~ke su slike na koje Vas podsje}amo za Boì} i Novu godinu ve} nekoliko godina. Ruka umjetnika prikazuje osobu Isusa Krista u vrlo razli~itim oblicima. Ovoga puta susre}emo se sa slikom iz ranoga XVIII. stolje}a koja se danas nalazi u Deutschen Apotheken-Museum, Heidelberg. Slika je bila u vlasni{tvu be~kog ljekarnika i nekada{njeg pred sjednika Austrijskoga farmaceutskog dru{tva dr. Hell-manna, a on ju je ba{tinio malo prije svoje smrti (29. V. 1903.) od P. Willima, ujaka nje-go ve supruge. Slika vjerojatno potje~e iz kojega staroga samostana i manje se isti~e svojom umjetni~kom vrijednosti, a vi{e svojom originalno{}u i starinom.

Na slici je prikazan Isus Krist u nebeskoj ljekarni, pred recepturom na kojoj se dispenzi-raju lijekovi. U lijevoj ruci drì ljekarni~ku vagu, a desnu je podigao prema nebu. Na policama, koje se nalaze iza Spasitelja, smje{teno je drevno ljekarni~ko posu|e: dva gor-nja reda valjkastih drvenih stojnica, a u donjem redu boce.Natpisi su na posu|u dosta jasni i mogu se gotovo svi pro~itati (npr. Reinigkeit, Gottesfurcht, Heilichkeit). Kako se razabire iz natpisa, u toj se ljekarni ne nalaze nikakve poznate tvari materije medike za tijelo, nego su u njoj smje{tene kr{}anske krjeposti koje vrijede kao lijekovi za du{u. Na recepturi leì otvorena knjiga, a pred njom simboli~ki tri boànske krjeposti: vjera, ufanje i ljubav. Na lijevoj strani slike, na stijeni iza stupa, nejasno se vidi prizor kako Isus ozdravlja bolesnika ili kako blagoslivlje sjede}u osobu ¢V. G.£.

¢a – oznaka za stranicu iza koje se nalazi ~lanak na ne-paginiranom dijelu ovitka£

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, pose-bice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaci-ji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namije-njene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 3 200 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

Bezreceptni lijekovi samo u ljekarni Ugovaranje ljekarni~ke usluge: dijagnosti~ko-terapijski postupci u ljekarni~koj praksi ¢2£ Izgradnja profesionalne vrijednosti u ljekarni~koj praksi Tri temeljna strate{ka cilja: obrazovanje, briga za poloàj struke i kakvo}a rada ljekarnika Rad Vije}a Komore – sjednica 13/118 PGEU izvje{}e: listopad 2013./rujan 2014. FIP 2014: kratko izvje{}e Popis kozmeti~kih i drugih sredstava kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike Obiljeàvanje Svjetskog dana palijativne skrbi Javnozdravstvena kampanja o podizanju svijesti o alergijama: Uz ljekarnika i alergologa lak{e se di{e Uz nadolaze}e izbore za zastupnike Glavne skup{tine HLJK-a Farmakopejsko nazivlje za kiseline Izdavanje na iskaznicu HLJK-a lijekova na recept Kartice vjernosti za pacijente Izdavanje vi{e pakovanja lijekova prije duèg putovanja izvan Hrvatske Informacije o kvaliteti tlakomjera Prodaja alkohola i acetatne kiseline vrlo visokih koncentracija O potrebi registracije ljekarne, odnosno ljekarni~ke ustanove za poslovanje hranom Poziv na suradnju Obljetnica tre-}e reforme farmaceutske nastave na Sveu~ili{tu u Zagrebu: 1914.-2014. Kazalo imena autora Tekst uz ~estitku

Sadràj

bilten 2014 -3/4

Documents