ANATOMIJA

I FIZIOLOGIJA

prof.dr.sc. Krešimir Babić

asist. Krunoslav Pintur,dr.vet.med.

2 SEMESTRA = 2 kolokvija, 1 ispit

Anatomija je znanost koja proučava građu, sastav, oblik i odnos organa u organizmu živih bića (mikroskopska-makroskopska)

- sustavna (promatra tijelo kao sklop organskih sustava-zajedničke funkcije)

- topografska (opisuje međusobni odnos različitih dijelova tijela) primjenjena anat.

- komparativna(uz opisivanje uspoređuje građu životinja)

Fiziologija-znanost o funkciji pojedinih organa,organskih sustava,cijelog organizma

SUSTAVNA- proučava i opisuje vanjski i unutarnji izgled, veličinu, boju, organizaciju i međusobni odnos organa i sustava

SUSTAVI ORGANA

1. APPARATUS LOCOMOTORIUS-sustav organa za kretanje

- OSTEOLOGIA-nauka o koštanom sustavu

- SYNDESMOLOGIA – nauka o spojevima kostiju

- ARTHROLOGIA-nauka o zglobovima

- MYOLOGIA-nauka o mišićima

- CHONDROLOGIA – nauka o hrskavicama

2. SPLANCHNOLOGIA –nauka o utrobi - APPARATUS DIGESTORIUS -probavni sustav

- APPARATUS RESPIRATORIUS – dišni sustav - ORGANA UROGENITALIA - mokraćno-spolni sustav

3. ANGIOLOGIA –nauka o krvožilnom i limfnom sustavu

5. NEUROLOGIA –nauka o živčanom sustavu

6. ESTESIOLOGIA- nauka o osjetnim organima

7. ENDOCRYNOLOGIA-nauka o žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem)

ORGAN je prostorno ograničen dio tijela karakteristične građe, oblika i određene funkcije (npr. srce,jetra,bubrezi…)

MOLEKULA – ORGANELE – STANICA – TKIVA – ORGANI – SUSTAVI ORGANA – ORGANIZAM – POPULACIJA – EKOSUSTAV - BIOSFERA

• TKIVO - skup međusobno povezanih stanica jednakih ili sličnih svojstava i njihovih produkata

• histologija-nauka o tkivima

• organizam je izgrađen od 4 osnovne vrste tkiva: – EPITELNO TKIVO

– POTPORNO TKIVO

– MIŠIĆNO TKIVO

– ŽIVČANO TKIVO

• EPITELNO TKIVO– građeno je od specijalnih-epitelnih stanica koje su

međusobno neposredno povezane - među epitelnim stanicama nema međustanične tvari

– slobodna površina epitelnih stanica okrenuta je prema vanjskom svijetu(koža) ili prema šupljini nekog šupljeg organa (crijeva,dušnik…)

– ona može biti pokrivena mikrovilima,cilijama

– epitelne stanice svojom bazom prilježu uz vezivnu podlogu, od koje ih odvaja bazalna membrana

• EPITEL DIJELIMO NA:

– POKROVNI EPITEL

– ŽLJEZDANI EPITEL

– OSJETNI EPITEL

• A) POKROVNI EPITEL

• pokrovni epitel pokriva površinu tijela i sve slobodne površine u unutrašnjosti tijela

• funkcije:

– mehanička zaštita,zaštita od isušenja, i dr. štetnih utjecaja(epitel bronhi)

– absorpcija - enterociti,epitel bubrega

– sekrecija- egzokrine,endokrine žlijezde

– sastoji se od različitih stanica• pločaste, kubične, visokoprizmatične, prelazni epitel

• jednoslojni (npr. pločasti - alveole,endotel..), mnogoslojni (npr. pločasti orožnjali - koža,predželuci; pločasti neorožnjali / kutana sluznica / - usna šupljina,jednjak,nosna šupljina…)

• mnogoslojni pločasti orožnjali epitel ujedno je najgrublji i najčvršći, a na pojedinim mjestima tvori specifične tvorbe: nokti, papci, kljun ptica, rogovi

• B) ŽLJEZDANI EPITEL –specijaliziran epitel za funkciju izlučivanja (sekreti /korisne tvari posebnog kemijskog sastava određene uloge u organizmu/-ekskreti)

• skupine žljezdanih stanica (acini)- međusobno povezane vezivnim tkivom žlijezda

• podjela žlijezda:– endokrine-svoje sekrete izlučuju direktno u krv

(hipofiza,nadbubrežna žlijezda,gušterača…)

– egzokrine-svoje sekrete pomoću odvodnih kanala izlučuju na površinu nekog organa ili tijela (žlj.znojnice,suzne,gušterača…)

• žljezdane stanice kože – znoj,masnoća

• žljezdane stanice želuca i crijeva – probavne fermente,sluz

• žljezdane stanice dišnog sustava – sluz

• slinske žlijezde – slina

• žljezdane stanice jetrenog tkiva – žuč

• gušterača – probavne fermente u crijevo, inzulin u krv

• kožne mirisne žlijezde - specifičan miris,feromone

• C) OSJETNI EPITEL – specijalno prilagođene stanice za primanje različitih osjeta iz vanjske sredine raspoređene po čitavom tijelu – miris, okus, hladno-toplo, vid, sluh…

• nalaze se između ostalog u epitelu nosa, uha, oka, jezika …

• ŽIVČANO TKIVO – izgrađuje centralni (veliki i mali mozak,produženu moždinu) i periferni živčani sustav (kralježnična moždina i njeni ogranci, autonomni živčani sustav, XII moždanih živaca)

• funkcija mu je primanje i prenošenje podražaja od CNS do izvršnih organa (mišići,žlijezde…) ili obrnuto od izvršnog organa prema centru

• građeno je od živčanih stanica (neurona)- osnovna morfološka i funkcionalna jedinica živčanog tkiva kojoj je glavna osobina svojstvo podražljivosti preko koje prima i predaje podražaje , živčanih vlakana (vezivno tkivo ih povezuje u veće ili manje snopove i tako nastaje živac) i neuroglia stanica (vrši potpornu i nutritivnu ulogu u živčanom tkivu)

• POTPORNO TKIVO – zajednički naziv za sva tkiva koja imaju ulogu mehaničkog učvršćivanja pojedinih organa, organskih sustava i organizma u cjelini

• potporni tkivo je u osnovi izgrađeno od dvaju sastavnih elemenata- stanice i međustanične tvari, pritom međustanična tvar daje karakter potpornom tkivu, pa se i podjela potpornog tkiva dijeli na:

– vezivno tkivo

– hrskavično tkivo

– koštano tkivo

• VEZIVNO TKIVO – služi kao potpora organizmu i kao vezivo kojim se pojedine skupine stanica povezuju u tkiva ili organe

• kao osnovna stanična komponenta vezivnog tkiva dolaze specifične stanice – fibroblasti dok se međustanična tvar sastoji od vlaknatih elemenata – kolagenska,elastična i retikulinska vlakna te amorfne međustanične tvari različita sastava,ovisno o tome koji je oblik vezivnog tkiva posrijedi

• ovisno o količini i rasporedu vlaknatih elemenata pokretljivost i elastičnost mu je veća – organi, odnosno manja – tetive, ligamenti, fascije, zgl.čahure

• HRSKAVIČNO TKIVO – oblik vezivnog tkiva kod kojeg su stanice uklopljene u čvrstu, amorfnu, želatini sličnu međustaničnu tvar obogaćenu mrežom vezivnih vlakana koja joj daje čvrstoću i elastičnost

• na hrskavici razlikujemo vezivnotkivni vanjski omotač koji se zove perihondrij i sadrži velik broj mezenhimalnih stanica od kojih se razvijaju aktivne stanice-hondroblasti koji poslije u formiranoj hrskavici prelaze u hondrocite

• ovo tkivo se po svojoj gustoći i čvrstoći nalazi između vezivnog i koštanog tkiva

• hrskavicom su obložene zglobne površine, a u mladih životinja koje rastu, mnogi dijelovi kostura građeni su od hrskavice

• ovisno o odnosu staničnih i vlaknatih elemenata te međustanične tvari hrskavice dijelimo na:

– hijalinu hrskavicu (zglobovi)

– elastičnu hrskavicu (uška,epiglotis)

– fibroznu hrskavicu (intervertebralni i mandibularni diskovi,meniskusi, na pateli, spojevi ligamenata ili tetiva s kostima)

– staničastu hrskavicu

• KOŠTANO TKIVO – tvrdo i kruto potporno tkivo sastavljeno od bogate kapilarne mreže,specifičnih koštanih stanica i matriksa od kolagenskih vlakana i anorganskih soli

• sastavni je dio skeleta (prihvat mišića), ima važnu zaštitnu funkciju odnosno svojom prisutnošću zaštićuje mekane dijelove tijela (lubanja,zdjelica), a srž koja se nalazi u šupljinama kosti služi kao hematopoezni organ

• velika količina Ca u kostima(oko 90 %) važan je čimbenik u regulaciji prometa minerala u tijelu

• mineralni sastav kosti čine amorfni Ca fosfat i kristali hidroksiapatita(osnovni oblik minerala u košt.tkivu)

• kompaktna kost(građena od koštanih lamela) oblikuje vanjski dio kosti - kompaktu dok spužvastu kost nalazimo u unutrašnjosti epifiza dugih kostiju (građena od koštanih gredica) - spongioza

• kompakta je vrlo dobro vaskularizirana i žilni sustav se nalazi u cijevastom sistemu koji tvore Haversovi i Volkmanovi kanali dok krvožilna opskrba spongioze potječe od hematopoetskog tkiva koje se nalazi u prostorima između koštanih pregrada – koštana srž

• vanjska površina kosti je prekrivena fibroznim vezivnim tkivom – periost, a unutrašnjost slojem matičnih koštanih stanica – endoost

• u koštanom tkivu nalazimo 4 tipa stanica– matične koštane stanice-populacija st. s velikom

sposobnošću diobe i diferencijacije u druge koštane stanice

– osteoblasti – stvaraju, a zatim mineraliziraju osteoid (koštani matriks)

– osteociti-naktivna forma osteoblasta– osteoklasti – razgrađuju koštano tkivo

• razgradnja(osteoklasti) izgradnja(osteoblasti)

• koštani matriks sastoji se od kolagenih vlakana, amorfne osnovne tvari(proteoglikani) te velike količine anorganskih soli (Ca,P,Na,K,Mg)

• kolagena vlakna-otpornost prema vlaku

• Ca soli-otpornost prema tlaku

• pomoću hormonske regulacije (paratireoidni hormon,vit.D) tijelo može regulirati depoziciju odnosno apsorpciju Ca i P u kostimana

• RAZVOJ KOSTI (OSIFIKACIJA)– DIREKTNA- proliferacija mezenhimalnih stanica na

mjestu buduće kosti > matične koštane stanice > osteoblasti > stvaranje osteoida > mineralizacija osteoida ( tako nastaju plosnate kosti )

– INDIREKTNA (HONDRALNA) – proliferacija mezenhimalnih stanica na mjestu buduće kosti > hondroblasti > nastaje hrskavični model buduće kosti > na površini hrskavične osnove dolazi do transformacije stanica u matične koštane stanice odnosno osteoblaste > stvaranje koštanog tkiva izvana prema unutra

• MIŠIĆNO TKIVO -sastoji se od stanica koje u svojoj citoplazmi sadrže mišićna vlakna (imaju sposobnost stezanja-kontrakcije)

• svako mišićno vlakno sastoji se od miofilamenata

• miofilamenti (kontraktilni elementi) su izgrađeni od usporedno postavljenih proteinskih molekula aktina i miozina

• u njima se odvija vrlo kompliciran biokemijski proces tijekom kojeg se kemijska energija oslobođena u st.mitohondrijima pretvara u kinetičku(mehaničku) energiju što rezultira stezanjem mišićnih vlakana, a time i mišićne stanice odnosno cijelog mišića

• obzirom na građu,funkciju i inervaciju mišiće dijelimo na:– glatko mišićno tkivo

– poprečno prugasto skeletno mišićno tkivo

– poprečno prugasto srčano mišićno tkivo

APARAT GIBANJA

B) Pasivni dio (osteologia) – čine kosti, zglobovi

C) Aktivni dio (myologia) – čine mišići

ZNANOST O KOSTIMA

Skelet (kostur):

1. OSOVINSKI (AKSIJALNI) 2. PRIVJESNI (APENDIKULARNI) 3. UTROBNI (VISCERALNI)

1. OSOVINSKI: a) kostur glave b) kralješnica

c) rebra d) grudnica

2. PRIVJESNI: - kosti ekstremiteta

3. UTROBNI:

a) os penis (pas,vuk,lisica,dabar,medo)

b) ossa cordis (preživači - govedo,jelen)

c) os rostrale (svinja,govedo)

d) os clitoridis (kuja,vučica)

e) os glandis (felidi)

PODJELA KOSTIJU S OBZIROM NA OBLIK I FUNKCIJU:

2. DUGE KOSTI (ossa longa) –npr. humerus (nadlaktična kost); DIJAFIZA, EPIFIZE

3. KRATKE KOSTI (ossa brevia) – karpalne kosti

4. PLOSNE KOSTI (ossa plana) – scapula (lopatica), čeona kost

5. NEPRAVILNE KOSTI (ossa irregularia) - kralješci

5. PNEUMATIČNE KOSTI – u kosturu ptica i nekim kostima glave sisavaca, nastavak su dišnog sustava

6. ABERENTNE DUGE KOSTI – rebra

7. SEZAMOIDNE KOSTI – razvijaju se u tetivama i olakšavaju im klizanje i poboljšavaju kut djelovanja mišića- npr. iver