anatomija i fiziologija...anatomija je znanost koja proučava građu, sastav, oblik i odnos organa u...
TRANSCRIPT
ANATOMIJA
I FIZIOLOGIJA
prof.dr.sc. Krešimir Babić
asist. Krunoslav Pintur,dr.vet.med.
2 SEMESTRA = 2 kolokvija, 1 ispit
Anatomija je znanost koja proučava građu, sastav, oblik i odnos organa u organizmu živih bića (mikroskopska-makroskopska)
- sustavna (promatra tijelo kao sklop organskih sustava-zajedničke funkcije)
- topografska (opisuje međusobni odnos različitih dijelova tijela) primjenjena anat.
- komparativna(uz opisivanje uspoređuje građu životinja)
Fiziologija-znanost o funkciji pojedinih organa,organskih sustava,cijelog organizma
SUSTAVNA- proučava i opisuje vanjski i unutarnji izgled, veličinu, boju, organizaciju i međusobni odnos organa i sustava
SUSTAVI ORGANA
1. APPARATUS LOCOMOTORIUS-sustav organa za kretanje
- OSTEOLOGIA-nauka o koštanom sustavu
- SYNDESMOLOGIA – nauka o spojevima kostiju
- ARTHROLOGIA-nauka o zglobovima
- MYOLOGIA-nauka o mišićima
- CHONDROLOGIA – nauka o hrskavicama
2. SPLANCHNOLOGIA –nauka o utrobi - APPARATUS DIGESTORIUS -probavni sustav
- APPARATUS RESPIRATORIUS – dišni sustav - ORGANA UROGENITALIA - mokraćno-spolni sustav
3. ANGIOLOGIA –nauka o krvožilnom i limfnom sustavu
5. NEUROLOGIA –nauka o živčanom sustavu
6. ESTESIOLOGIA- nauka o osjetnim organima
7. ENDOCRYNOLOGIA-nauka o žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem)
ORGAN je prostorno ograničen dio tijela karakteristične građe, oblika i određene funkcije (npr. srce,jetra,bubrezi…)
MOLEKULA – ORGANELE – STANICA – TKIVA – ORGANI – SUSTAVI ORGANA – ORGANIZAM – POPULACIJA – EKOSUSTAV - BIOSFERA
• TKIVO - skup međusobno povezanih stanica jednakih ili sličnih svojstava i njihovih produkata
• histologija-nauka o tkivima
• organizam je izgrađen od 4 osnovne vrste tkiva: – EPITELNO TKIVO
– POTPORNO TKIVO
– MIŠIĆNO TKIVO
– ŽIVČANO TKIVO
• EPITELNO TKIVO– građeno je od specijalnih-epitelnih stanica koje su
međusobno neposredno povezane - među epitelnim stanicama nema međustanične tvari
– slobodna površina epitelnih stanica okrenuta je prema vanjskom svijetu(koža) ili prema šupljini nekog šupljeg organa (crijeva,dušnik…)
– ona može biti pokrivena mikrovilima,cilijama
– epitelne stanice svojom bazom prilježu uz vezivnu podlogu, od koje ih odvaja bazalna membrana
• EPITEL DIJELIMO NA:
– POKROVNI EPITEL
– ŽLJEZDANI EPITEL
– OSJETNI EPITEL
• A) POKROVNI EPITEL
• pokrovni epitel pokriva površinu tijela i sve slobodne površine u unutrašnjosti tijela
• funkcije:
– mehanička zaštita,zaštita od isušenja, i dr. štetnih utjecaja(epitel bronhi)
– absorpcija - enterociti,epitel bubrega
– sekrecija- egzokrine,endokrine žlijezde
– sastoji se od različitih stanica• pločaste, kubične, visokoprizmatične, prelazni epitel
• jednoslojni (npr. pločasti - alveole,endotel..), mnogoslojni (npr. pločasti orožnjali - koža,predželuci; pločasti neorožnjali / kutana sluznica / - usna šupljina,jednjak,nosna šupljina…)
• mnogoslojni pločasti orožnjali epitel ujedno je najgrublji i najčvršći, a na pojedinim mjestima tvori specifične tvorbe: nokti, papci, kljun ptica, rogovi
• B) ŽLJEZDANI EPITEL –specijaliziran epitel za funkciju izlučivanja (sekreti /korisne tvari posebnog kemijskog sastava određene uloge u organizmu/-ekskreti)
• skupine žljezdanih stanica (acini)- međusobno povezane vezivnim tkivom žlijezda
• podjela žlijezda:– endokrine-svoje sekrete izlučuju direktno u krv
(hipofiza,nadbubrežna žlijezda,gušterača…)
– egzokrine-svoje sekrete pomoću odvodnih kanala izlučuju na površinu nekog organa ili tijela (žlj.znojnice,suzne,gušterača…)
• žljezdane stanice kože – znoj,masnoća
• žljezdane stanice želuca i crijeva – probavne fermente,sluz
• žljezdane stanice dišnog sustava – sluz
• slinske žlijezde – slina
• žljezdane stanice jetrenog tkiva – žuč
• gušterača – probavne fermente u crijevo, inzulin u krv
• kožne mirisne žlijezde - specifičan miris,feromone
• C) OSJETNI EPITEL – specijalno prilagođene stanice za primanje različitih osjeta iz vanjske sredine raspoređene po čitavom tijelu – miris, okus, hladno-toplo, vid, sluh…
• nalaze se između ostalog u epitelu nosa, uha, oka, jezika …
• ŽIVČANO TKIVO – izgrađuje centralni (veliki i mali mozak,produženu moždinu) i periferni živčani sustav (kralježnična moždina i njeni ogranci, autonomni živčani sustav, XII moždanih živaca)
• funkcija mu je primanje i prenošenje podražaja od CNS do izvršnih organa (mišići,žlijezde…) ili obrnuto od izvršnog organa prema centru
• građeno je od živčanih stanica (neurona)- osnovna morfološka i funkcionalna jedinica živčanog tkiva kojoj je glavna osobina svojstvo podražljivosti preko koje prima i predaje podražaje , živčanih vlakana (vezivno tkivo ih povezuje u veće ili manje snopove i tako nastaje živac) i neuroglia stanica (vrši potpornu i nutritivnu ulogu u živčanom tkivu)
• POTPORNO TKIVO – zajednički naziv za sva tkiva koja imaju ulogu mehaničkog učvršćivanja pojedinih organa, organskih sustava i organizma u cjelini
• potporni tkivo je u osnovi izgrađeno od dvaju sastavnih elemenata- stanice i međustanične tvari, pritom međustanična tvar daje karakter potpornom tkivu, pa se i podjela potpornog tkiva dijeli na:
– vezivno tkivo
– hrskavično tkivo
– koštano tkivo
• VEZIVNO TKIVO – služi kao potpora organizmu i kao vezivo kojim se pojedine skupine stanica povezuju u tkiva ili organe
• kao osnovna stanična komponenta vezivnog tkiva dolaze specifične stanice – fibroblasti dok se međustanična tvar sastoji od vlaknatih elemenata – kolagenska,elastična i retikulinska vlakna te amorfne međustanične tvari različita sastava,ovisno o tome koji je oblik vezivnog tkiva posrijedi
• ovisno o količini i rasporedu vlaknatih elemenata pokretljivost i elastičnost mu je veća – organi, odnosno manja – tetive, ligamenti, fascije, zgl.čahure
• HRSKAVIČNO TKIVO – oblik vezivnog tkiva kod kojeg su stanice uklopljene u čvrstu, amorfnu, želatini sličnu međustaničnu tvar obogaćenu mrežom vezivnih vlakana koja joj daje čvrstoću i elastičnost
• na hrskavici razlikujemo vezivnotkivni vanjski omotač koji se zove perihondrij i sadrži velik broj mezenhimalnih stanica od kojih se razvijaju aktivne stanice-hondroblasti koji poslije u formiranoj hrskavici prelaze u hondrocite
• ovo tkivo se po svojoj gustoći i čvrstoći nalazi između vezivnog i koštanog tkiva
• hrskavicom su obložene zglobne površine, a u mladih životinja koje rastu, mnogi dijelovi kostura građeni su od hrskavice
• ovisno o odnosu staničnih i vlaknatih elemenata te međustanične tvari hrskavice dijelimo na:
– hijalinu hrskavicu (zglobovi)
– elastičnu hrskavicu (uška,epiglotis)
– fibroznu hrskavicu (intervertebralni i mandibularni diskovi,meniskusi, na pateli, spojevi ligamenata ili tetiva s kostima)
– staničastu hrskavicu
• KOŠTANO TKIVO – tvrdo i kruto potporno tkivo sastavljeno od bogate kapilarne mreže,specifičnih koštanih stanica i matriksa od kolagenskih vlakana i anorganskih soli
• sastavni je dio skeleta (prihvat mišića), ima važnu zaštitnu funkciju odnosno svojom prisutnošću zaštićuje mekane dijelove tijela (lubanja,zdjelica), a srž koja se nalazi u šupljinama kosti služi kao hematopoezni organ
• velika količina Ca u kostima(oko 90 %) važan je čimbenik u regulaciji prometa minerala u tijelu
• mineralni sastav kosti čine amorfni Ca fosfat i kristali hidroksiapatita(osnovni oblik minerala u košt.tkivu)
• kompaktna kost(građena od koštanih lamela) oblikuje vanjski dio kosti - kompaktu dok spužvastu kost nalazimo u unutrašnjosti epifiza dugih kostiju (građena od koštanih gredica) - spongioza
• kompakta je vrlo dobro vaskularizirana i žilni sustav se nalazi u cijevastom sistemu koji tvore Haversovi i Volkmanovi kanali dok krvožilna opskrba spongioze potječe od hematopoetskog tkiva koje se nalazi u prostorima između koštanih pregrada – koštana srž
• vanjska površina kosti je prekrivena fibroznim vezivnim tkivom – periost, a unutrašnjost slojem matičnih koštanih stanica – endoost
• u koštanom tkivu nalazimo 4 tipa stanica– matične koštane stanice-populacija st. s velikom
sposobnošću diobe i diferencijacije u druge koštane stanice
– osteoblasti – stvaraju, a zatim mineraliziraju osteoid (koštani matriks)
– osteociti-naktivna forma osteoblasta– osteoklasti – razgrađuju koštano tkivo
• razgradnja(osteoklasti) izgradnja(osteoblasti)
• koštani matriks sastoji se od kolagenih vlakana, amorfne osnovne tvari(proteoglikani) te velike količine anorganskih soli (Ca,P,Na,K,Mg)
• kolagena vlakna-otpornost prema vlaku
• Ca soli-otpornost prema tlaku
• pomoću hormonske regulacije (paratireoidni hormon,vit.D) tijelo može regulirati depoziciju odnosno apsorpciju Ca i P u kostimana
• RAZVOJ KOSTI (OSIFIKACIJA)– DIREKTNA- proliferacija mezenhimalnih stanica na
mjestu buduće kosti > matične koštane stanice > osteoblasti > stvaranje osteoida > mineralizacija osteoida ( tako nastaju plosnate kosti )
– INDIREKTNA (HONDRALNA) – proliferacija mezenhimalnih stanica na mjestu buduće kosti > hondroblasti > nastaje hrskavični model buduće kosti > na površini hrskavične osnove dolazi do transformacije stanica u matične koštane stanice odnosno osteoblaste > stvaranje koštanog tkiva izvana prema unutra
• MIŠIĆNO TKIVO -sastoji se od stanica koje u svojoj citoplazmi sadrže mišićna vlakna (imaju sposobnost stezanja-kontrakcije)
• svako mišićno vlakno sastoji se od miofilamenata
• miofilamenti (kontraktilni elementi) su izgrađeni od usporedno postavljenih proteinskih molekula aktina i miozina
• u njima se odvija vrlo kompliciran biokemijski proces tijekom kojeg se kemijska energija oslobođena u st.mitohondrijima pretvara u kinetičku(mehaničku) energiju što rezultira stezanjem mišićnih vlakana, a time i mišićne stanice odnosno cijelog mišića
• obzirom na građu,funkciju i inervaciju mišiće dijelimo na:– glatko mišićno tkivo
– poprečno prugasto skeletno mišićno tkivo
– poprečno prugasto srčano mišićno tkivo
APARAT GIBANJA
B) Pasivni dio (osteologia) – čine kosti, zglobovi
C) Aktivni dio (myologia) – čine mišići
ZNANOST O KOSTIMA
Skelet (kostur):
1. OSOVINSKI (AKSIJALNI) 2. PRIVJESNI (APENDIKULARNI) 3. UTROBNI (VISCERALNI)
1. OSOVINSKI: a) kostur glave b) kralješnica
c) rebra d) grudnica
2. PRIVJESNI: - kosti ekstremiteta
3. UTROBNI:
a) os penis (pas,vuk,lisica,dabar,medo)
b) ossa cordis (preživači - govedo,jelen)
c) os rostrale (svinja,govedo)
d) os clitoridis (kuja,vučica)
e) os glandis (felidi)
PODJELA KOSTIJU S OBZIROM NA OBLIK I FUNKCIJU:
2. DUGE KOSTI (ossa longa) –npr. humerus (nadlaktična kost); DIJAFIZA, EPIFIZE
3. KRATKE KOSTI (ossa brevia) – karpalne kosti
4. PLOSNE KOSTI (ossa plana) – scapula (lopatica), čeona kost
5. NEPRAVILNE KOSTI (ossa irregularia) - kralješci
5. PNEUMATIČNE KOSTI – u kosturu ptica i nekim kostima glave sisavaca, nastavak su dišnog sustava
6. ABERENTNE DUGE KOSTI – rebra
7. SEZAMOIDNE KOSTI – razvijaju se u tetivama i olakšavaju im klizanje i poboljšavaju kut djelovanja mišića- npr. iver